PRAVILNIK o mjernim jedinicama 1

Transcript

1 Na temelju članka 10. stavak 3. Zakona o mjeriteljstvu (Narodne novine, br. 163/03), ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi PRAVILNIK o mjernim jedinicama 1 I. OSNOVNE ODREDNICE Članak 1. Ovim se pravilnikom određuju mjerne jedinice u Republici Hrvatskoj, njihove vrijednosti, nazivi i znakovi te područja i načini primjene, obveza uporabe tih jedinica u javnosti, načini njihova navođenja te iznimno dopuštene jedinice izvan Međunarodnog sustava. Članak 2. U ovom su pravilniku u uporabi pojmovi sa sljedećim značenjem: - Mjerne=mjerne jedinice su odabrane i dogovorene vrijednosti pojedinih fizikalnih veličina s kojima se uspoređuju sve druge istovrsne veličine - Zakonite-zakonite mjerne jedinice su za javnu uporabu zakonom propisane mjerne jedinice - Međunarodni=međunarodni sustav mjernih jedinica je skup mjernih jedinica koji je na temelju međunarodnog Dogovora o metru iz godine, proglasila Opća konferencija za utege i mjere godine, a koji se povremeno dopunjava - Decimalne=decimalne jedinice su jedinice koje su za decimalni množitelj veće ili manje od polaznih jedinica. Članak 3. Mjerne jedinice određene ovim pravilnikom moraju se rabiti pod njihovim nazivima i znakovima u područjima propisanim zakonom, ovim Pravilnikom ili drugim propisom. II. MJERNE JEDINICE Članak 4. Zakonite mjerne jedinice u Republici Hrvatskoj jesu: 1. jedinice Međunarodnog sustava (u daljem tekstu: jedinice SI), i to: - osnovne jedinice SI (tablica 1a), - izvedene jedinice SI s posebnim nazivima i znakovima (tablica 1b) te - izvedene jedinice SI bez posebnih naziva i znakova (prilog 1). 2. iznimno dopuštene jedinice izvan Međunarodnog=međunarodnog sustava (tablica 2). 3. decimalne jedinice od jedinica iz točke 1. i 2. ovoga stavka koje se tvore na način i uz iznimke navedene u prilogu 2. Njihovi se nazivi i znakovi tvore pomoću decimalnih predmetaka (tablica 3). 4. složene izvedene jedinice, sastavljene od jedinica iz točaka 1., 2. i 3. ovoga stavka. 1 Ovaj pravilnik smisleno preuzima sadržaj smjernice=direktive EZ o mjernim jedinicama (80/181/EEZ) koja je dopunjena sa Smjernicama=direktivama 85/0001/EEC=EEZ, 89/617/EEC=EEZ i 99/103/EEC=EEZ. (VIDI UPUTE ZA PREVOĐENJE, MEI) 1

2 Tablice 1a., 1b., 2. i 3. te prilozi 1., 2. i 3. s pripadajućim sadržajem prilog su ovoga pravilnika i čine njegov sastavni dio. Članak 5. Podrobniji podatci o primjeni mjernih jedinica za iskazivanje pojedinih fizikalnih veličina određeni su međunarodnim, europskim i hrvatskim normama, poglavito normama HRN ISO 1000 i nizom HRN ISO 31-0 do Članak 6. Osim zakonitih mjernih jedinica iz članka 4. ovoga pravilnika, u Republici Hrvatskoj se iznimno mogu rabiti i druge mjerne jedinice, i to: - ako je uporaba takvih mjernih jedinica određena međunarodnim dogovorom koji je prihvatila Republika Hrvatska - ili ako se za robu, usluge ili podatke namijenjene izvozu u drugu zemlju u toj zemlji rabe takve mjerne jedinice. Članak 7. Pri stavljanju u promet uvezene robe, usluga ili informacija u slučajevima navedenim u članku 3. ovoga pravilnika, podatci navedeni u mjernim jedinicama koje nisu u skladu s odredbama ovoga pravilnika, moraju biti navedeni i u mjernim jedinicama utvrđenim ovim pravilnikom. Članak 8. Za prijenos ili obradbu podataka mogu se mjerne jedinice iznimno navoditi posebno propisanim znakovima za sustave s ograničenom skupinom znakova, temeljem pripadajućih međunarodnih, europskih ili hrvatskih norma. Članak 9. Osim znakova mjernih jedinica, propisanih ovim pravilnikom, mogu se u međunarodnoj trgovini rabiti slovni i brojčani kodovi prema pripadajućim međunarodnim, europskim ili hrvatskim normama. Članak 10. Uporaba brojčanih jedinica (oktava, bit, posto, promil i dr.) određuje se propisom ili hrvatskim normama koje donosi ravnatelj Zavoda. VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 11. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u»narodnim novinama«. Klasa: Urbroj: Zagreb, RAVNATELJ dr. sc. Marijan Andrašec, dipl. ing. 2

3 Prilog 1. TVORBA IZVEDENIH MJERNIH JEDINICA Izvedene mjerne jedinice tvore se od drugih mjernih jedinica. Jednadžbe između jedinica jednakog su oblika kao jednadžbe između pripadajućih fizikalnih veličina. Nazivi i znakovi izvedenih mjernih jedinica tvore se od naziva i znakova jedinica od kojih su izvedene, uz naznaku pripadajućih algebarskih operacija. Neke izvedene jedinice SI i iznimno dopuštene jedinice izvan SI imaju posebne nazive i posebne znakove (tablica 1b. i tablica 2.). Jedinice površine=ploštine tvore se kvadriranjem jedinica duljine, naziv im se tvori pridjevom četvorni (ili kvadratni) ispred naziva jedinice duljine, a znak kvadratom znaka jedinice duljine, na primjer: četvorni metar (znak: m 2 ), četvorni centimetar (znak: cm 2 ), četvorni kilometar (znak: km 2 ) itd. Jedinice se obujma tvore kubiranjem jedinica duljine, naziv im se tvori pridjevom kubni (ili kubični) ispred naziva jedinice duljine, a znak kubom znaka jedinice duljine, na primjer: kubni metar (znak: m 3 ), kubni centimetar (znak: cm 3 ), kubni milimetar (znak: mm 3 ) itd. Sastavljač ne razlikuje pojmove površina (engl. surface, njem. Oberfläche) i ploština (engl. area, njem. Fläche). Ovdje se govori isključivo o ploštini. Površina nema mjernu jedinicu nego svojstvo (hrapava, bijela, prljava, sjajna...). Dakle: Jedinice ploštine tvore se kvadriranjem... Jedinice izražene riječima četvorni valja ukinuti i ostaviti samo riječ kvadratni. Od prvog se razreda osnovne škole uči da su geometrijski likovi kvadrat i pravokutnik a ne četvorina i pačetvorina. Stoga se jedinica može nazvati samo kvadratni metar, kvadratni cemtimetar itd. Dvojnost naziva nije prihvatljiva i nepotrebna je. Prilog 2. TVORBA DECIMALNIH JEDINICA Decimalne jedinice tvore se od jedinica s posebnim nazivom i znakom, množenjem s jednim od decimalnih faktora, navedenim u tablici 3. Naziv je decimalne jedinice jedna riječ, a tvori se od predmetka navedenog u tablici 3 i naziva odabrane jedinice, na primjer kilometar = 10 3 metara. Znak se decimalne jedinice tvori stavljanjem znaka predmetka navedenog u tablici 3 uz znak odabrane jedinice, na primjer: km = 10 3 m. Znak decimalne jedinice piše se zajedno i čini jedinstvenu cjelinu, stoga se naznačene matematičke operacije odnose na cijelu decimalnu jedinicu, na primjer: cm 2 = (cm) 2 = 10 4 m 2. Decimalne se jedinice mogu tvoriti od svih jedinica SI s posebnim nazivom i znakom. Izuzetno se decimalne jedinice mase ne tvore od kilograma nego od grama (g = 10 3 kg). Dopuštena je tvorba decimalnih jedinica i od sljedećih iznimno dopuštenih jedinica izvan SI: litre, teksa, bara, elektronvolta i vara, a od jedinice bel se tvori samo decibel. Prilog 3. PISANJE NAZIVA I ZNAKOVA MJERNIH JEDINICA Nazivi se jedinica i predmetaka decimalnih jedinica pišu u skladu s hrvatskim pravopisom. Znakovi se jedinica i decimalnih predmetaka pišu za to određenim uspravnim slovima, bez obzira na ostali dio teksta. Na primjer, znak za metar uvijek je i samo uspravno, kurentno (»malo«) slovo m. Samo se za nekoliko jedinica rabe posebni znakovi (podignut kružić ili crtice) te za Celsiusov stupanj složen znak (ºC). Svaka se jedinica i svaki predmetak označuju samo s jednim znakom. Izuzetak je litra, koja se označuje jednim od dvaju mogućih znakova: verzalnim (»velikim«) ili kurentnim (»malim«) slovom (L ili l). Znakovi se jedinica pišu bez točke na kraju, osim ako je točka redovita interpunkcija u rečenici. 3

4 Različite jedinice jednakih naziva označavaju se različitim znakovima, na primjer kutna se minuta označava podignutom crticom iza brojke (jedna kutna minuta: 1'), a vremenska se minuta označava znakom min, kutna se sekunda označava podignutom dvocrticom iza brojke (jedna kutna sekunda: 1"), a vremenska se sekunda označava znakom s. Umnožak se jedinica označava točkom na polovici visine znaka ili malim, tzv. čvrstim razmakom između znakova jedinica, što znači da se na tom mjestu redak ne može lomiti=prekidati. Omjer se jedinica označava horizontalnom crtom, kosom crtom ili negativnim eksponentom. Ako se u nazivniku nalazi više znakova, tada se pri uporabi kose crte cijeli nazivnik stavlja unutar zagrada. Na primjer: J 1 1 = J/(kg K) = J kg K kg K Pri iskazivanju podataka mjerna se jedinica, prema potrebi, rabi kao množitelj brojčane vrijednosti (npr. a = 5 m) ili kao djelitelj fizikalne veličine (npr. a/m = 5). Tablica 1 JEDINICE MEĐUNARODNOG SUSTAVA (JEDINICE SI) 1a. Osnovne jedinice SI Naziv Znak Veličina metar m duljina kilogram 1 kg masa sekunda s vrijeme amper A električka struja kelvin K termodinamička temperatura mol mol množina (količina tvari) kandela cd svjetlosna jakost 1 Decimalne jedinice mase ne tvore se od kilograma, nego od grama, koji ima znak g. 4

5 1b. Izvedene jedinice SI s posebnim nazivima i znakovima Naziv 1 Znak Veza s drugim Veličina jedinicama becquerel (bekerel) Bq s 1 aktivnost Celsiusov (Celzijev)* stupanj C K radioaktivnog izvora Celsiusova (Celzijeva)* temperatura coulomb (kulon) C A s električki naboj joule (džul) J N m rad, energija, toplina farad F C/V električni kapacitet gray (grej) Gy J/kg apsorbirana doza ionizirajućeg zračenja, kerma henry (henri) H Wb/A induktivnost hertz (herc) Hz s 1 frekvencija katal kat mol/s katalitička aktivnost luks lx lm/m 2 osvjetljenje lumen lm cd sr svjetlosni tok newton (njutn) N kg m/s 2 sila ohm (om) Ω V/A električki otpor pascal (paskal) Pa N/m 2 tlak radijan rad 1 kut siemens (simens) S A/V električka vodljivost sievert (sivert) Sv J/kg ekvivalentna doza steradijan sr prostorni kut (ugao) tesla T N/(A m) magnetska indukcija volt V W/A električki potencijal, napon watt (vat) W J/s snaga weber (veber) Wb T m 2 magnetski tok 1 Osim izvornog načina pisanja naziva, može se rabiti i fonetski naziv pisanja, naveden u zagradi. * Ne može se pisati Celzije jer se prema hrvatskom pravopisu nordijska prezimena ne kroatiziraju kao latinska. Ostaje: Sibelius, Bercelius, Celsius. U ovom se slučaju ne radi o fonetskom pisanju prezimena Celsius nego o krivom pisanju imena. 5

6 TABLICA 2=Tablica 2 Iznimno dopuštene jedinice izvan SI s posebnim nazivima i znakovima 1 Naziv Znak Vrijednost u jedinicama SI Veličina Područje uporabe morska milja 1852 m duljina pomorski, riječni i zračni promet astronomska 1, m astronomija ua jedinica (približno 2 ) ar a 100 m 2 površina=plošt površina ina zemljišta hektar ha m 2 (ploština) litra L, l stupanj (kutni) 3 º minuta (kutna) m 3 = dm 3 obujam volumen?? o π 1 = rad 180 π 1 = rad sekunda (kutna) 3 π 1 = rad gon 3 gon π rad 200 unificirana (ujednačena) 1, kg u atomska jedinica (približno 2 fizika i kemija ) masa mase karat ct kg masa dragulja tona t 10 3 kg minuta min 60 s sat h 3600 s vrijeme dan d s čvor 1852m m 0,514 pomorski i brzina 3600s s zračni promet teks tex 10 6 kg/m duljinska masa bar bar 10 5 Pa milimetar živina stupca kut tekstilna vlakna i konac mmhg 133,322 Pa tlak tlak tjelesnih tekućina dioptrija dpt m 1 optičkih jakost leća elektronvolt ev 1, J (približno 2 ) energija optika posebna područja 6

7 var var 1 VA reaktivna snaga reaktivna (jalova) snaga izmjenične električne struje bel 4 B B = 0,5 ln 10(Np) razina neper 4 Np Np = 1 razina 1 Decimalne se jedinice tvore samo od sljedećih, iznimno dopuštenih jedinica: litra, gram, teks, bar, elektronvolt i var, a od jedinice bel obično se tvori samo decibel (db). 2 Vrijednosti se ovih jedinica dobivaju pokusom, stoga nije točno poznata. 3 Znakovi se ovih jedinica kuta stavljaju neposredno iza brojčane vrijednosti. 4 Ove se brojčane jedinice rabe za izražavanje razina fizikalnih veličina. Tablica 3 Predmetci za tvorbu decimalnih jedinica Naziv Znak Vrijednost jota Y zeta Z eksa E peta P tera T giga G 10 9 mega M 10 6 kilo k 10 3 hekto h 10 2 deka da 10 deci d 10 1 centi c 10 2 mili m 10 3 mikro µ 10 6 nano n 10 9 piko p femto f ato a zepto z jokto y

8 Još jedan argument u prilog kvadratnom metru: Drugi korijen iz nekog broja zovemo i kvadratnim korijenom a nikada četvornim korijenom. Treći korijen naziva se i kubni korijen. Zašto bi se onda potencija 5 m2 nazivala pet četvornih metara a 5 m(exp0,5) pet drugih korijena iz metra?? DRAŽEN ANIČIĆ drazen.anicic@zg.htnet.hr 8