H O R M O N I UDŽBENIK. Prof. Marina Stojanov OSTALA LITERATURA

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "H O R M O N I UDŽBENIK. Prof. Marina Stojanov OSTALA LITERATURA"

Transcript

1 UDŽBENK H O R M O N Prof. Marina Stojanov 1 2 OSTALA LTERATURA 1. ialal, Winter WE, Chan DW. Diagnostic Endocrinology, AACC, Washington DC, Greespan FS, Gardner DG. Basic & Clinical Endocrinology, Lange, McGraw-Hill, Burtis CA, Ashwood MD, Bruns DE. Tietz Textbook of Clinical Chemistry and Molecular Diagnostics, 5ed., Elsevier Health Sci.,

2 Podela : Razlika u strukturi, načinu transporta, metabolizmu i mehanizmu dejstva. 1. Steroidi (kortizol, vit.d). Hidrofobni, cirkulišu reverzibilno vezani na proteinske nosače (CBG, SHBG). Mali % slobodnih. 2. Polipeptidi ili proteini (ACTH, gonadotropini). Hidrosolubilni, cirkulišu u nevezanom obliku koncentracija fluktuira. 3. Supstance nastale iz aminokiselina (tiroksin cirkuliše vezan za tri proteina); (kateholamini nisu vezani za proteine). 5 6 Regulatorno: Dejstvo hormona a. Održavanje homeostaze ekstra- i intracelularne tečnosti normalan rad i funkcionisanje organizma. Metabolizam soli, vode, UH, lipida, proteina. b. Odgovor na urgentna stanja (gladovanje, infekcije, trauma, psihički stres). c. Reproduktivna funkcija (gametogeneza, seksualno ponašanje, fertilizacija, ishrana fetusa, porođaj). 7 Morfogeneza : Uloga u nastanku muških i ženskih polnih karakteristika (polni hormoni). ntegrativno : -Određen hormon deluje na određen biohemijski proces i metaboličku aktivnost jednog organa; mogu da deluju i hormoni sintetisani u različitim endokrinim žlezdama. nsulin (+ glukagon, hormon rasta, hormoni adrenalnih žlezda, tireoidne žlezde). -Povezanost endokrinog i nervnog sistema (mineralokortikoidi). 8

3 Regulacija hormonskog izlučivanja Regulacija hormonskog izlučivanja Sinteza hormona dinamički proces; nivo cirkulišućeg hormona u fiziološkim granicama. Balans hormona: stvaranje hormona potrebe organizma. Centralno mesto: predni režanja hipofize luči tropne hormone regulacija ciljnih endokrinih žlezda. Glavni ciljni organi tropnih hormona: tireoidna žlezda, adrenalni korteks i gonade. 9 Regulacija sistemima povratne sprege : pozitivna i negativna (direktna i indirektna) Direktna negativna povratna sprega: supresivni efekat visokog nivoa Ca na izlučivanje PTH. ndirektna negativna povratna sprega- tropni hormon kontrola izlučivanja adrenokortikalnog, gonadalnog i tireoidalnog hormona. Pozitivna povratna sprega ne deluje izolovano deo kontrolnog sistema (stimulacija oslobađanja LH - povećanjem estradiola pre ovulacije). 10 Kontrola centralnim nervnim sistemom Hormoni neurohipofize (oksitocin, vazopresin) i adrenalne medule (epinefrin) primarno kontrolisani nervnim sistemom. Odnos nervnog i endokrinog sistema - različiti kontrolni mehanizmi povratne sprege (uključen i hipotalamus). Tip kontrole višim centrima u mozgu: kontrolni sistem otvorene petlje (open-loop control system) opisuje (pr. hormonski odgovor na stres). 11 Hormonski receptori Biološki odgovor ciljnećelije na određen hormon iniciran vezivanjem za receptor na ili u ciljnojćeliji. H + R HR *Kompleks HR aktivira ciljnućeliju za biohemijske procese; manifestuju se kao hormonski efekti. 12

4 Karakteristike kompleksa hormonreceptor: Specifičnost Fiziološka koncentracija cirkulišućih hormona: mol/l; ostalih proteina 10-3 mol/l jedna hormonska molekula se može prepoznati među milion i milijardu molekula drugih supstanci. Osobina zasićenja ćelije imaju ograničen broj recetora i max. kapacitet za vezivanje hormona. Stepen odgovora ciljnog tkiva proporcionalan br. HR. Max. sva mesta na receptoru popunjena. Visok afinitet: formiranje HR pri niskoj konc. hormona visoka konst. afiniteta (K). 13 Ka - konstanta asocijacije [HR] - konc. hormona vezanog za receptor [H] - konc. slobodnog hormona [R] - konc. slobodnog receptora 1 Ka = Kd Ka = [HR] [H] [R] 1 Kd = Ka disociona konst. ravnoteže ( ) 14 Regulacija receptora Vezivanje hormona za receptor utiče na afinitet okolnih mesta vezivanja. Povećana okupiranost jednog receptora smanjen afinitet preostalih (negativna kooperativnost). Modulacija hormonskog dejstva visok receptorski afinitet pri niskim konc. hormona; nizak pri visokoj. Hormoni kontrolišu aktivnost svojih recetora (homologni efekat); receptori mogu biti modulirani i drugim hormonima (heterogeni efekat). 15 Regulacija receptora Jedan hormon može da ima jak afinitet prema svom receptoru i izvestan prema receptoru drugog hormona rasipanje specifičnosti (specificity spillover). Najčešće kod hormona slične strukture. Disfunkcija receptora uzrok kongenitalnih ili stečenih endokrinih oboljenja. Uzroci: nedovoljna sinteza receptora, interferencija sa vezivanjem za receptor (prisustvo antireceptorskih antitela), strukturna promenljivost receptora, poremećaji na molekularnom nivou (posle vezivanja za receptor). 16

5 MEHANZAM HORMONSKOG DEJSTVA Dva tipa: a) za peptidne hormone i kateholamine (membranski receptori); b) za steroide i jodotironine (intracelularni). Peptidni hormoni i kateholamini Vezivanjem za receptore na ćelijskoj membrani stvara se»sekundarni glasnik«prenos hormonskih efekata na intracelularne enzime genska ekspresija membranski transport. Prvi glasnik: hormon; drugi: mala organska molekula (camp, inozitol fosfat, jon). Dve osnovne klase membranskih receptora za peptidne hormone i neurotransmitere: G proteini i sa aktivnošću tirozin kinaze Receptori povezani sa G proteinima G proteini (guanozin nukleotid-vezujući protein) vezivanje sa ciljnim proteinima (adenilat ciklaza i fosfolipaza C). Kombinacija hormona sa receptorima aktivacija adenilat ciklaze stvaranje camp na unutrašnjoj površini membrane. Aktivacija zavisi od: specifičnog receptora, vezujućeg G proteina i adenilat ciklaze. Hormonsko-receptorska aktivacija fosfolipaze C analogna sistemu adenilat ciklaze (deluje preko regulatornog G proteina)

6 RECEPTOR SA AKTVNOŠĆU TROZN KNAZE Sadrže intracelularni domen sa aktivnošću tirozin kinaze. Sastoje se iz dveα- i dveβ-subjedinice povezane disulfidnim mostovima. α-subjedinice su ekstracelularne i sadrže vezivno mesto za hormone; β- subjedinice imaju intracelularni deo koji sadrži ATP-vezivno mesto i deo katalitičke kinaze STERODN TREODN HORMON Liposilubilni ulaze u ćeliju i vezuju se za intracelularne receptore. U dinamičkoj su ravnoteži sa slobodnim hormonom (u ćeliju ulaze pasivnom difuzijom). Receptori sadrže deo koji vezuje hormone, DNK-vezujući deo i N-terminalni vezujući deo. Vezivanje hormona za specifični receptor konformacione promene u receptoru mogućnost vezivanja specifične regulatorne DNK sekvence na 5' kraju ciljnog gena. Ova nuklearna mesta vezivanja hormonsko regulatorni / elementi odgovora postavljeni ushodno od genačiju transkripciju kontrolišu

7 STERODN TREODN HORMON Vezivanje HR za DNK regulatorne elemente: > ili < gensku transkripciju, stvara se sekvenca DNK na koju deluje RNK polimeraza. Stvorena mrnk određuje sintezu specifičnih proteina/enzima - menjaju hormonske efekte. Tireoidni hormoni dejstvo slično steroidnim. T 3 vezuje se za hormonski receptor 10 x jače od T 4 dobro korelira sa njihovim biološkim potencijalom. 25 ENDOKRN POREMEĆAJ Posledica viška ili nedostatka određenog hormona. Stvaranjem patoloških hormona, rezistencijom na hormonsko dejstvo, poremećajem hormonskog dejstva, poremećajem u transportu, metabolizmu i višestruki endokrinološki poremećaji. 26 PROTENSK HORMON Metode određivanja: Hipofiza, štitna žlezda, pankreas, paratireoidne žlezde. Razlike: struktura; fiziološko dejstvo : jednostavni nonapeptidi (oksitocin), kompleksni glikoproteini (FSH, LH, TSH). Nemaju određene hemijske grupe potrebne za reakcije pri određivanju nije moguće direktno određivanje. 27 Bioesej: praćenje fiziološkog odgovora specifičnog za hormon koji se meri. n vivo: životinji se injicira određeni hormon prati se odgovor ciljne žlezde. Neosetljivi, nedovoljno specifični, skupi, teški za izvođenje. n vitro: inkubacija tkiva, membrana, ćelijskih linija sa hormonom merenje odgovora na hormon. Bioesej se ne koristi za rutinska određivanja hormona. 28

8 . RECEPTORSKA ODREĐVANJA Mogućnost sinteze antitela sposobnih da vežu sve proteinske hormone. Merenje veoma niskih koncentracija visok afinitet vezivanja antitela za hormonski antigen. Sposobnost antitela da razlikuje određeni hormon od strukturno sličnih supstanci. ** munometrijske metode najznačajnija sendvič metoda. Zahteva dva ili više antitela protiv epitopa - proteinske molekule: hormon je u sendviču između antitela. Jedno antitelo - vezano začvrstu fazu (ekstrahuje molekule iz biološkog uzorka); drugo za signalnu molekulu (radioizotop, RA) zmereni signal direktno proporcionalan koncentraciji hormona. Neizotopski obeleživači kod imunometrijskih metoda: enzimi, fluorofore, hemiluminescentne molekule !! Prednosti: bolja preciznost, brže reakciono vreme, povećana osetljivost i specifičnost. Mogućnost aplikacije na automatske analizatore. mmunoassay animation zbor metode određivanja u biološkom materijalu (krv, plazma, serum, urin) zavisi od osetljivosti metode, lakoće sakupljanja uzoraka, fiziološke aktivnosti hormona. Promena nivoa nekih hormona - brza (gonadotropini) uzimanje više uzoraka u određenom vremenskom intervalu

9 ADENOHPOFZN HORMON 1. Hormon rasta (GH) 2.Prolaktin (PRL) 3.Tireo-stimulirajući hormon (TSH) 4. Gonadotropini 5. ACTH Hormon rasta Kontrola izlučivanja GHRH, GHH (somatostatin). Lučenje pulsatilno -dijagnoza : GF-1 Pojačano lučenje : gigantizam (deca) akromegalija (odrasli) Poremećaj GH: OGTT- zdravi :glukoza inhibira lučenje GH Metabolička dejstva hormona rasta pojačana lipoliza (ketogeni efekat) povećana produkcija glukoze i smanjeno preuzimanje glukoze od tkiva (dijabetogeni efekat) * povećana sinteza proteina (anabolički efekat) 35 36

10 Procena statusa hormona rasta 1. Arginin infuzioni test : (0,5 g arginina/kg) i.v., 30 min ; uzorci krvi na 30 min., tokom 2h. Norm. odg. > 15 mj/l. 2. Bovril test : 20 vodenog rastvora bovrila/1,5m 2 telesne površine; uzorci krvi na 30 min., tokom 2h. Norm. odg. > 20 mj/l. 3. Test vežbanja : pacijent trči uz stepenice 10 min. Norm. odg. > 20 mj/l. 37 PROLAKTN Polipeptidni hormon stimulacija razvoja mlečne žlezde, održavanje laktacije. Sekrecija pulsirajuća; povećana u snu i pri stresu (način uzimanja uzoraka!) Kod žena zavisi od estrogena. zlučivanje povećano tokom trudnoće, opada 3 nedelje nakon porođaja. Nedostatak kod infarkta hipofize nemogućnost dojenja. * Povećane konc.:prolaktin-sekretujući tumori hipofize! 38 TSH Glikoprotein (α i β-subjedinica) stimuliše sintezu i izlučivanje tireoidnih hormona. Sekreciju TSH stimuliše hipotalamusni TRH inhibicija visokim koncentracijama tireoidnih hormona. Primarni hipotireoidizam povećana sekrecija Hipertireoidizam - snižena 39 40

11 GONADOTROPN 41 ADRENOKORTKOTROPN HORMON (ACTH) *Polipeptidni hormon : stimuliše sekreciju adrenalnih glukokortikoida, ne i mineralo kortikoida. Cirkadijani ritam: najviši u 8h, najniži u ponoć. *Povećana sekrecija : pituitarni tumori (ACTHzavisni Cushing), primarna adrenalna hipofunkcija (Addison). 42 SPTVANJE FUNKCJE HPOFZE VAZOPRESN (ADH) TESTOV STMULACJE (STMULATORN TESTOV) SUSPEKTNA HPOFUNKCJA TESTOV SUPRESJE (SUPRESON TESTOV) SUSPEKTNA HPERFUNKCJA SUSPEKTNA DSFUNKCJA PREDNJEG REŽNJA HPOFZE TEST 3 DOZE!!! 43 44

12 Slučaj 1. Laboratorijski nalazi: Serum: kortizol (09,00 h) 300 nmol/l ( nmol/l) Pedesetogodišnji muškarac je pao i udario glavom o ivičnjak. Bio je u nesvesti nekoliko sekundi. Na pregledu nisu utvrđene fizičke povrede glave, ali je radiografija lobanje pokazala uvećanje pituitarnog udubljenja. Pacijent je rekao da je predhodnih GH < 2 µg/l ( < 2 µg/l) slobodan tiroksin 12 pmol/l (10 35 pmol/l) TSH 2 mj/l (0,4 4,2 mj/l) testosteron 4 nmol/l (0,52 38,17 nmol/l) LH < 1,5 J/L ( 2 12 J/L) FSH < 1,0 J/L ( 1,24 15,4 J/L) prolaktin < 50 mj/l ( < 20 mj/l) 12 meseci izgubio libido, da nije imao potrebe da se često brije i da je primetio gubitak potpazušnih i pubičnih malja. Često je osećao nesvesticu pri jutarnjem ustajanju, a bez obzira na vreme koje bi provodio na suncu nije dobijao uobičajenu boju. 45 Kombinovani glukagon, TRH i GnRH stimulacioni test : Serum : kortizol (maksimum) 350 nmol/l u 180 min LH, FSH nema povećanja u odnosu na bazni nivo GH nema povećanja u odnosu na bazni nivo TSH 5 mj/l u 20 min. 3 mj/l u 60 min. 46 Slučaj 2. Slučaj 3. Desetogodišnji dečak je hospitalizovan radi ispitivanja uzroka niskog rasta. Oduvek je bio nizak, ali su se roditelji zabrinuli kada ga je nadrastao njegov sedmogodišnji brat. Od kada mu je visina izmerena, dve godine ranije, porastao je samo za 3 cm. Na rutinsku kontrolu je primljena sredovečna žena kojoj je urađena mastektomija a zatim i radioterapija zbog karcinoma dojke. Nije bilo znakova recidiva, ali se ona žalila na pojačanu žeđ i izlučivanje velikih količina urina. Nije bilo znakova glukozurije i ona je podvrgnuta daljim ispitivanjima. Laboratorijski nalazi: Slučajni uzorak : Osmolalnost plazme Na Osmolalnost urina 295 mosm/kg 114 mmol/l 90 mosm/kg Laboratorijski nalazi: Serumski GH : 4 µg/l (posle snažnog vežbanja) 4 µg/l (tokom hipoglikemije izazvane insulinom) 47 Test lišavanja tečnosti: Posle 6h testa lišavanja tečnosti, telesna masa joj je opala sa 60 kg na 57,6 kg i test je prekinut. Na kraju testa : Osmolalnost plazme 307 mosm/kg Osmolalnost urina 220 mosm/kg Zatim je pacijentkinji data tečnost i dobila je dozu dezmopresina. Nakon toga osmolalnost se povećala na 610 mosm/kg. 48

13 FUNKCJA TREODEJE Sekretorne jedinice tireoidne žlezde (folikuli) sadrže koloid: tireoglobulin (jodirani glikoprotein); male količine jodiranog tireoalbumina. Aktivnost žlezde povećana < količina koloida i volumen folikula; kada je smanjena akumulacija koloida, povećanje volumena folikula. Drugi tip ćelija parafolikularnećelije (C ćelije) stvaraju polipeptidni hormon kalcitonin TREODN HORMON Tireoidna žlezda luči: 1. tiroksin (3,5,3',5'-L-tetrajodtironin, T 4 ); 2. trijodtironin (3,5,3'-L-trijodtironin, T 3 ) 3. male količine 3,3',5'-L-trijodtironina (reverzni T 3, rt 3 ) 4. minimalne količine monojodtirozina (MT) i dijodtirozina (DT): prekurzori T 3 i T 4. Jedinjenja/elementi neophodni za sintezu tireoidnih hormona TREOGLOBULN (Tg) TREOSTMULRAJUĆ HORMON (TSH) TREODNA PEROKSDAZA (TPO) JOD 51 52

14 TREOGLOBULN (Tg) Glikoprotein (5496 AK), Mm ~ tirozinskih ostataka, 10% UH (manoza, N-acetilglukozamin, galaktoza, fukoza, sijalinska kiselina, hondroitin sulfat). 4 tirozinska mesta vezivanja: 1 na amino-terminalnom kraju; 3 na karboksi-terminalnom kraju. Gen za Tg na dugačkoj ruci hromozoma 8; sadrži 8500 nukleotida; kodira monomer pre-tireoglobulina (pre-tg). Transkripciju Tg gena stimuliše TSH. Translacija mrnk u grubom ER; Tg lanci se glikoziliraju tokom transporta do Goldži aparata. U Goldži aparatu, Tg dimeri se inkorporiraju u egzocitne vezikule fuzija sa apikalnom membranom oslobađanje Tg u lumen folikula. 53 Tireostimulirajući hormon (TSH); tireotropin Sintetiše se u adenohipofizi pod dejstvom TRH hipotalamusa. Glikoprotein, Mm ~ 28000, (15% ugljenih hidrata) Sastoji se od 2 nekovalentno vezane α i ß subjedinice ß-subjedinica odgovorna za biološku i imunološku specifičnost Peptidi se sintetišu odvojeno spajaju pre vezivanja UH grupe. Glavni eksterni regulator tireoidne žlezde. Vezuje se za TSH receptore locirane na bazalnoj membrani folikularnih ćelija. 54 Tireoidna peroksidaza (TPO) Glikoprotein vezan za membranu, Mm ~ ; prostetična grupa hem. Sintetiše se na grubom ER. Preko Goldžijevog kompleksa i egzocitnih vezikula prenosi do apikalnećelijske membrane. nhibiraju - antitireoidni lekovi grupe tioureje (metimazol, karbimazol, propiltiouracil). 55 J O D Hrana osnovni izvor joda (jaja, plodovi mora, hleb, dijetarni proizvodi), jodinovana so, dijetarni suplementi. Preporučene dnevne potrebe : 150 µg/dan. Tireoidna žlezda koncentriše jod sadži ~ 90% telesnog pool -a. U cirkulaciji u obliku -. Brzo se resorbuje iz GT-a. 56

15 SNTEZA TREODNH HORMONA 1. Hvatanje - u tireoidnu folikularnućeliju. 2. Difuzija jodida do apikalne membrane. 3. Transport - do koloida. 4. Oksidacija neorganskog - do jodina ( + ) 5. Kuplovanje dva dijodotirozina (DT) tetrajodtironin (tiroksin, T4); monojodtirozina (MT) i DT trijodotironin (T3) 6. Endocitoza Tg iz koloida u folikularnućeliju; fuzija Tg sa lizozomom, proteoliza oslobađanje T4, T3, DT i MT 7. Oslobađanje T4 i T3 u cirkulaciju 8. Dejodinacija DT i MT tirozin 57 KOLOD MTMT DT DT MT Tgb + Tgb DT Oksidacija/H 2 O 2 DT Jodinacija DT MT - Kuplov. Peroksidaza Peroksidaza Peroksidaza * * * Sekretovanje u koloid TRODNA FOLKULARNA ĆEL. H 2 O 2 Tgb Peroksidaza Peroxidase Tgb u Golgi ap. mrna Sinteza proteina Tirozin + druge amino kiseline O 2 + H + NADPH NADP+ Mitohondrija Tiroid-specifična dejodinaza Lizozomi Sekundarni lizozomi Proteazehidroliza MT Na + - Dejodinacija K + DT T 4,T 3 Simport Koncentracija Difuzija * Na + - Na + /K + - Na + ATPaza T 4,T Ekstracelularni prostor (krvotok) 3 Oslobađanje u cirkulaciju * T 3 MT DT DT MT Tgb T DT 4 T DT 4 Tgb Tgb Tgb PK camp Povećan ćelijski rast Adenil ciklaza TSH Receptor TSH LATS/TS TSH TRH 58 Sekrecija TROZN JODNACJA TROZNA STUPANJ 4 - JODNACJA HO CH2CHCOOH- NH2 TREOGLOBULN HO CH2CHCOOH NH2 STUPANJ 5 - KUPLOVANJE JODOTROZNA HO + 5 HO CH2CHCOOH HO NH2 3 Tireoglobulin Tireoglobulin O T MONOJODTROZN (MT) HO CH2CHCOOH- NH2 TREOGLOBULN 3,5,3 5 -tetrajodtironin JODNACJA TROZNA DJODTROZN (DT) HO CH2CHCOOH NH2 - TREOGLOBULN 59 HO CH2CHCOOH NH2 Tireoglobulin + CH2CHCOOH NH2 Tireoglobulin HO 3,3,5 -Trijodotironin T 3 O 60

16 DEJODNACJA PUT DEAKTVACJE 5-dejodinacija rt3 O 3,5,3 5 -tetrajodotironin T4 O CH2CHCOOH NH2 dejodinaze CH2CHCOOH PUT AKTVACJE 5 - dejodinacija CH2CHCOOH NH2 NH2 3,3,5 -Trijodotironin (reverzi T3) 3,5,3 -Trijodotironin (T3) 61 T3 O Dejodinaze (selenodejodinaze selenodejodinaze) * Dejodinaza (jetra, bubreg, tireoideja, hipofiza). Dvojna aktivnost: 5 i 5 dejodinaza. Afinitet za supstrate rt3>t4>t3. (nhibira je propiltiouracil). * Dejodinaza 5 dejodinaza (mozak, hipofiza, srce, placenta). Katalizuje konverziju T4 u T3 u ekstartireoidnim tkivima. Dejodinaza 5 dejodinaza (placenta, mozak, koža). Glavni put inaktivacije tireoidnih hormona: T4 rt3 (neaktivan) T3 3,3 T2 (neaktivan) 62 Produkcija T4 i T3 T4 je primarni sekretorni proizvod tireoidne žlezde. Tireoidna žlezda sekretuje oko µg T4 dnevno. Ukupna dnevna produkcija T3 je ~ µg. T3 nastaje na 2 načina: Oko 80% cirkulišućeg T3 nastaje dejodinacijom u perifernim tkivima. * Samo oko 20% nastaje direktnom sekrecijom iz tireoidne žlezde. 63 Vezujući proteini za tireoidne hormone Više od 99% cirkulišućeg T4 i T3 vezano za proteine plazme: - tiroksin-vezujući globulin (TBG) : 75% - transtiretin (TTR), tiroksin-vezujući prealbumin (TBPA): 10-15%. - albumin: 7%. 64

17 Mehanizam dejstva tireoidnih hormona Receptori za tireoidni hormone na jedru; afinitet za T3 je 10x veći nego za T4. Broj nuklearnih receptora - mali. 4 varijante nuklearnih receptora (opisani i mitohondrijalni za T3). Slobodni receptori (TR) se vezuju za element hormonskog odgovora DNK (HRE) i korepresor (CoR). Nakon vezivanja T3 za receptor CoR se oslobađa, vezuju se koaktivatori (CoA) i počinje transkripcija mrnk Kontrola tireoidne funkcije 1) klasična hipotalamusno-hipofizno-tireoidna osa. 2) hipofizna i periferne dejodinaze modifikacija efekata T4 i T3. 3) autoregulacija hormonske sinteze u tireoideji, zavisno od raspoloživosti joda. 4) stimulacija ili inhibicija tireoidne funkcije TSH receptorskim autoantitelima

18 Feedback Feedback regulacija Efekti na fetalni razvoj Hipotalamus Somatostatin Dopamin TRH TRH T3 T4 Tireoideja i adenohipofiza fetusa počinju da funkcionišu oko 11 nedelje života. Tkivo T3 T4 TSH T3 TSH Tireoideja T4,T3 T4 T4 Visok nivo tipa dejodinaze u placenti T3 i T4 (majke) inaktivirani u placenti mala količina dostupna fetusu neophodna za normalan razvoj mozga fetusa Potrošnja kiseonika i produkcija toplote T3 stimulacijom Na +,K + - ATP-aze u skoro svim tkivima osim mozga, slezine i testisa. Doprinosi povećanju brzine bazalnog metabolizma. TH snižavaju nivo SOD; povećano stvaranje slobodnih radikala. Kardiovaskularni efekti T3 stimuliše transkripciju α-teških lanaca, a inhibira ß-teških lanaca miozina poboljšava kontraktilnost kardijačnog mišića. Povećava transkripciju Ca 2+ -ATP-aznog gena; broj ß-adrenergičnih receptora i koncentraciju G proteina. TH imaju značajne pozitivne inotropne i hronotropne efekte na srce

19 TH: normalan rast i razvoj kostiju T3 : značajan regulator sazrevanja kostiju - T3 reguliše ekspresiju faktora koji direktno utiču na linearan rast kostiju. - T3 može da učestvije u diferencijaciji i proliferaciji osteoblasta; sazrevanju hondrocita osifikacija kostiju. Hematopoezni efekti Povećana potreba za O 2 (hipertireoidizam) povećana produkcija eritropoetina povećana eritropoeza. Tireoidni hormoni povećavaju sadržaj 2,3 DPG u eritrocitima, omogućavaju povećanu disocijaciju HbO 2 povećana dostupnost O 2 tkivima Metabolizam UH i lipida Povišene koncentracije tireoidnih hormona povećavaju hepatičnu glukoneogenezu i gligogenolizu; intestinalnu apsorpciju glukoze pogoršati diabetes mellitus. TH deluju na povećanje hepatičnih LDL receptora kod povećanog lučenja TH sniženje nivoa holesterola. POREMEĆAJ TREODNE FUNKCJE HPOTREODZAM Primarni hipotireoidizam (subklinički i manifestni) Kongenitalni hipotireoidizam Sekundarni hipotireoidizam HPERTREODZAM 75 76

20 Hipotireoidizam Primarni tireoidna žlezda ne prozvodi dovoljne količine T4 i T3 (hronični limfocitni tiroditis). Snižene vrednosti T4 (FT4), povišene TSH. Subklinički povišen TSH, T4 (FT4) u referentnim granicama. Autoimuni tiroditis (Hashimoto) prisustvo autoantitela. Kongenitalni atireoza; sekundarno poremećaj sinteze TH. Mentalna retardacija neophodna rana dijagnostika! Sekundarni (centralni) hipotireoidizam Hipofizna ili hipotalamusna oboljenja deficit TSH (često i ostalih hipofiznih hormona). Kod oštećenja hipotalamusa nema povećanja TSH kao odgovor na stimulaciju TRH Hipertireoidizam Povišen FT4, snižen TSH Subklinički: snižen TSH, FT4 u granicama referentnih vrednosti. Treba uraditi FT3 - pre se povećava u cirkulaciji od FT

21 Određivanje TSH RA niska osetljivost (detekcioni limit 1 mj/l) nemogućnost razlikovanja normalnih od subnormalnih vrednosti (hipertireoidizam). munometrijska ("sendvič") metoda molekule TSH most između 2 ili > anti-tsh antitela. Prvo (monoklonsko) upravljeno prema specifičnojβ-subjedinici i vezano začvstu fazu sistema za separaciju; prisutno u višku, selektivno imunoekstrahuje većinu TSH molekula iz seruma. Kvantifikacija vezanog hormona- drugim antitelom (monoklonsko, poliklonsko) upravljenim prema različitim antigenskim mestima na TSH (pr. α-subjedinice). 81 Određivanje TSH Detekciono antitelo obeleženo: radioizotopom, enzimom, fluoroforom, hemiluminescentnom molekulom. Kod imunometrijskih metoda direktna proporcionalnost sa koncentracijom analita viši signal odgovara većoj koncentraciji. Novije imunometrijske metode za TSH hemiluminescentna tehnologija detekcioni limit: 0,01-0,02 mj/l. 82 Sakupljanje i čuvanje uzoraka. Cirkadijani ritam. Najviši: h ; najniži: h. Očekivane vrednosti: Nehemolizovani i nelipemični uzorci seruma/plazme. Stabilni 5 dana na 2-8 C; zamrznuti mesec dana. Referentni intervali: Svaki proizvođač testa daje preporučene referentne vrednosti

22 ODREĐVANJE TROKSNA PB test određivanje joda vezanog za proteine. Mogućnost određivanja jodoproteina, jodotirozina, neorganskog J i Tg. Korisni: selektivno odvajanje jodotironina od ostalih jedinjenja joda. Nespecifični retko se koriste. Osetljivija metoda za ukupni T 4 metoda kompetitivnog vezivanja za proteine kompeticija obeleženog i neobeleženog T 4 za ograničen broj vezivnih mesta proteina. Specifični vezujući protein TBG. Referentna metoda za T 4 izotopsko razblaživanje - masena spektrometrija: serumu se dodaje T 4 obeležen tricijumom. T 4 se ekstrahuje iz seruma, derivatizuje i analizira tehnikom GC/MS. Koriste se i GC/EC kao i HPLC. 85 munoodređivanje Koriste visoko specifična antitela protiv albumin-t 4 konjugata. Neophodno blokirati vezivanje T 4 za TBG - blokirajući agensi. Reagens izbora: 8-anilino-1-naftalen-sulfonska kiselina (ANS). Efikasno istiskuju T 4 iz TBG ne utiču na vezivne karakteristike antitela. 86 Za merenje distribucije T 4 između vezane i nevezane frakcije koristi se 125. Metode razdvajanja slobodne od obeležene frakcije T 4 : a) precipitacija proteina amonijum sulfatom, PEG b) tehnikačvrste faze: T 4 -specifična antitela vezana za kuglice, namagnetisane partikule, zidove epruveta. Postupak je: brz, inkubacioni period 1 h (sobna temperatura ili 37 C) 20 uzoraka, 2 ili 3 kontrole i 6 kalibratora (2x) za < od 3 h. Detekcioni limit: 5 nmol/l. zotopske metode 87 Neizotopske metode Obeleživači: enzimi (peroksidaza iz rena, AP, β-dgalaktozidaza); fluorescentne i hemiluminescentne molekule. Kod heterogenih EA T 4 antitelo se mobiliše na plastičnim površinama slobodan analit se odvaja dekantovanjem ili ispiranjem. Posle ispiranja katalitička aktivnost vezanog enzima se određuje korišćenjem hemiluminescentnog supstrata. Homogena imunoodređivanja tehnika multiplikovanog imunoodređivanja (enzyme-multiplied immunoassay technique, EMT), koristi G-6-PDH kao enzimski obeleživač - kovalentno vezan za T 4. Vezivanje T 4 - specifičnog antitela za obeleživač < enzimsku aktivnost. 88

23 T 4 + T 4 -E +Ab Ab:T 4 + Ab:T 4 -E (aktivan) (neaktivan) 89 Neizotopske metode Nepotrebno odvajanje slobodnog od enzimski vezanog hormona (neaktivan). Klonirani enzimski donorski imunoesej (cloned enzyme donor immunoassay, CEDA) primena inaktivnih fragmenataβ-galaktozidaze: enzimski akceptori (EA) i enzimski donori (ED). T 4 u uzorku kompetira sa ED-obeleženim T4 za limitiran broj vezivnih mesta na anti-t 4. Katalitička aktivnost holoenzima povećava se proporcionalno količini T 4 u serumu. 90 Homogeno fluorescentno imunoodređivanje Fluorescentno obeleženi T 4 i T 4 iz seruma kompetiraju za vezivna mesta na T 4 antitelu. Ekscitacija (485 nm), emisija ( nm) registrovana polarizacija obrnuto proporcionalna koncentraciji T 4 u uzorku. Heterogeno fluorescentno imunoodređivanje Zasnovano na primeni elemenata iz grupe lantanida (pr. europijum). Fluorescentni signal obrnuto proporcionalan T 4 u uzorku. Vreme očitavanja za svaki uzorak, kratko mogućnost brzog određivanja većeg broja uzoraka. 91 Turbidimetrijska metoda Homogeno određivanje kompeticija T 4 iz seruma i T 4 fikol konjugata za mesta vezivanja na specifičnom antitelu. Stepen aglutinacije promena A na 600 nm. Hemiluminescentno imunoodređivanje Za inicijaciju hemiluminescencije H 2 O 2. 92

24 Sakupljanje i čuvanje uzoraka T 4 prilično stabilan na sobnoj temperaturi; > 24 h na 2 8 C; zamrznut- stabilan 30 dana. Hemoliza i lipemija ne utiču na određivanje (jaka hemoliza razblažuje uzorak niže vrednosti); zamućene centrifugirati. 131 interferira (uzorak uzet 2 3 dana posle davanja); terapiju prekinuti mesec dana. Kod dece uzorci iz pete (kapilare, filter papir * ) skrining novorođenčadi na hipotireoidizam. 93 Referentni intervali : daje ih svaki proizvođač, kao preporučene vrednosti. 94 Određivanje trijodtironina u serumu Kompetitivno vezivanje za proteine (CPB) TBG, prirodni vezujući protein. Direktno određivanje sa antitelima protiv T 3. Antiserum se dobija korišćenjem T 3 - obogaćenog Tg, T 3 -HSA ili T 3 - BSA konjugatima

25 zotopske metode Obeleživač: 125 -T 3 i T 3 - specifično antitelo. ANS za oslobađanje T 3 od serumskih proteina. Kalibraciona kriva: 0,385 12,32 nmol/l. Neizotopske metode Peroksidaza/AP obeleživači T 3 ili T 3 antitela Enzimska aktivnost fotometrijski, fluorescentni, hemiluminescentni supstrati. Heterogene i homogene. Različite metode za T 3 pojava odstupanja za isti serumski uzorak. Uzrok: razlike u unakrsnoj reaktivnosti antiseruma, interferenciji sa proteinima i različitim osetljivostima metode. 97 Referentni intervali Starost nmol/l > 37 nedelja 0,08 2, dana 1,54 11, meseci 1,62 3, godina 1,62 4, godina 1,45 3, godina 1,26 3, godina 1,23 3, godina 1,23 3, godina 0,62 2,79 Trudnoća poslednjih 5 meseci 1,79 3,80 98 Određivanje slobodnih tireoidnih hormona nterakcija slobodnih tireoidnih hormona i vezujućih proteina reverzibilna ravnoteža vezivanja: [FT 4 ] x [TBP] = K x [T4: TBP] [FT 4 ] = koncentracija slobodnog T 4 u serumu [TBP] = koncentracija slobodnih vezivnih mesta na TBP K = konstanta asocijacije [T 4 : TBP] = konc. T 4 - vezivnih mesta na TBP 99 Hipertireoidizam primarno > FT 4 ; estrogeni, idiopatska ili genetska stanja > TBP. U oba slučaja [T 4 : TBP] >. Nizak nivo [T 4 : TBP] posledica: primarno < [FT 4 ] ili primarno < [TBP]. Klinički značaj: razlikovanje promena [T 4 :TBP] posledica primarnih promena [FT 4 ] (hiper-; hipotireoidizam) od posledica primarnih promena [TBP]. Metode za određivanje koncentracija FT 4 i FT 3 u serumu: direktne (referentne); indirektne (rasprostranjenije u rutini). 100

26 Direktne referentne metode Najpouzdanije metode: ravnotežna dijaliza i ultrafiltracija; razdvajanje slobodnih hormona od proteinski vezanih direktno određivanje slobodne frakcije. Sakupljanje i čuvanje uzoraka isto kao i za ukupni T 4 Referentne vrednosti Starost FT 4 (pmol/l) FT 3 (pmol/l) Novor. (1-5 dana) 29,6 72,1 Deca (2 m. 14 g.) 10,3 28,3 Odrasli (21 87 g.) 10,3 34,7 4,0 7,4 Trudnoća trimestar 9,0 25,7 3,2 5,9 i trimestar 6,4 20,6 3,0 5, ndirektne metode za određivanje slobodnih tireoidnih hormona Uključuju dva odvojena testa za određivanje konc. slobodnog hormona: merenje ukupnog T 4 (ili T 3 ) i nivoa TBG ili slobodne hormonske frakcije. Rezultati se matematički kombinuju dobija se konc. slobodnog hormona. Dve vrste: izračunavanje indeksa i "direktni" imunoesej. 103 ndirektna indeks metoda Princip: serum se obogati malim količinama radioobeleženog T 4, brzo se distribuira između slobodnog i vezanog T 4. Frakcija obeleženog hormona dijalizira kroz semipermeabilnu membranu, zatim meri radioaktivnost. Metoda ngbar-a (tehnika dvostruke dijalize ) i metoda Sterling-a i Brenner-a (magnezijum precipitirajuća metoda). zračunavanje: % FT4 = (C o /C i ) x 100 C 0 količina izmerene radioaktivnosti/min. Mg precipitiranog dijalizata. C i količina izmerene radioaktivnosti /min./ml dijalizata. Sakupljanje i čuvanje uzoraka isto kao za ukupni T 4. Referentne vrednosti: za FT 4 : 0,02 0,04% konc. ukupnog hormona. Dijazibilna frakcija T 3 10x > od T 4 (slabije vezan 104 za TBG); referentni interval: 0,2 0,4 %.

27 zračunavanje vrednosti slobodnih hormona: Ukupan T 4 x %FT 4 = FT 4 zbor i primena testova za merenje slobodnih tireoidnih hormona Ukupan T 3 x % FT 3 = FT 3 Referentni intervali Starost FT 4 (pmol/l) FT 3 (pmol/l) Pupčana vrpca 21,9 51,6 0,2 6,0 Novorođenčad 33,5 81,3 Deca i odrasli 10,3 29,7 4,0 7,4 105 Određivanje T 4 i T 3 rezultati dobri kod zdravih osoba, hiper- i hipotireoidnih pacijenata i onih sa blagim poremećajem vezujućih proteina. Nepouzdani kod familijarnog disalbuminemijskog hipertireoidizma (serumski albumin >). Pacijenti klinički eutireoidni - vrednosti za T 4 visoke. Slično i kod pacijenata sa cirkulišućim T 4 autoantitelima ili kod > vezivanja T 4 prealbuminom. 106 Određivanje slobodnog tiroksina u stanjima koja utiču na tiroid-vezujuće proteine Kliničko stanje Direktna Druge Dvostepene Analogne ravnotežna indeks metode metode metode Normalan SBP Hipotireoidizam L L L L Hipertireoidizam H H H H Hiperestrogenizam N N N N Patološki SBP Višak TBG N H N L, N ili H Nedostatak TBG N L N L, N ili H Disalbuminemija N N H* N H T 4 autoantitela N H N H Nizak T 4 NTB N H L N L L Visok T 4 NTB N H N H N H H L Nizak, N normalan; H visok *normalan kada se određuje sa obeleženim T 4 ; visok pri određivanju sa obeleženim T Rezultati za FT4 i FT3 nepouzdani kod kongenitalnog viška ili nedostatka TBG. 108

28

29 Princip TROKSN VEZUJUĆ GLOBULN TBG indirektno preko kapaciteta vezivanja T 4 ; direktno-određivanjem koncentracije proteina TBG. Kod zdravih odraslih osoba kapacitet vezivanja za TBG: mg/l. Metoda relativno specifična za TBG; neki lekovi ili abnormalno vezivanje TH interferiraju inhibiraju vezivanje T 4 lažno niske vrednosti za TBG. U praksi direktno merenje TBG imunoesejom veća preciznost i imunospecifičnost. Kompetitivno hemiluminescentno enzimsko određivanje TBG (TBG obeležen peroksidazom i TBG antitelom). Kod zdravih osoba referentni interval: mg/l. 113 TROKSN VEZUJUĆ GLOBULN DRUG PROTEN KOJ VEZUJU TREODNE HORMONE RMA (two-site immunoradiometric assay): serumu se u višku dodaje TBG vezan za antitelo (vezuje sav endogeni TBG); 125 obeležen T 4, vezuje se za TBG anti-tbg-tbg T 4 sendvič. Za razliku od RA kod RMA, radioaktivnost direktno proporcionalna količini TBG u uzorku. ndividualni TBP metodom elektroforeze razdvajanje proteinskih frakcija. Meri se radioaktivnost vezana za pojedinačne proteinske trake (albumin, prealbumin, TBG) i množi koncentracijom ukupnog T 4. Kapacitet vezivanja T 4 u normalnom serumu za TBG : mg/l, prealbumin: mg/l, albumin : mg/l. 114 TROKSN VEZUJUĆ GLOBULN DRUG PROTEN KOJ VEZUJU TREODNE HORMONE Osnovna primena: identifikacija pacijenata sa eutireoidnim hipertiroksinemijama i eutireoidnim hipotiroksinemijama. Omogućava razlikovanje poremećaja u koncentraciji normalnih T 4 -vezujućih proteina od patoloških sa promenjenim afinitetom za T 4. Sakupljanje i čuvanje uzoraka isto kao i za ukupni T ODREĐVANJE TREOGLOBULNA Određuje se metodom imunoeseja sa dva i više antitela. Problem svih imunoeseja Tg interferencija sa endogenim anti-tg antitelima (kod pacijenata sa kancerom prisutna 35%). Pre Tg odrediti prisustvo anti-tg. RA nema interferencije sa antitelima. Sakupljanje i čuvanje uzoraka. Pacijenti moraju da prestanu sa uzimanjem supstitucione terapije da bi imali > nivo TSH pre sakupljanja uzoraka. Referentni interval. Eutireoidni: 3 42 µg/l ; 87% zdravih odraslih< 10 µg/l. Visok nivo kod neonatusa, značajno opada u prve 2 god. 116

30 ODREĐVANJE ANTTREODNH ANTTELA Nekoliko tehnika za detektovanje i kvatifikaciju Tg autoantitela: agar gel precipitaciona tehnika, imunofluorescencija tkivnog preseka, pasivna hemaglutinacija, ELSA, RA. Taninska metoda hemaglutinacije eritrocita uzorak pacijenta se pomeša sa taninskom kiselinom, zatim obloži prečišćenim humanim Tg. Kombinacijom antitela sa antigenom na eritrocitima aglutinacija eritrocita. Test nije visoko specifičan; 5-10% zdrave populacije nizak titar Tg antitela bez simptoma bolesti; > vrednosti: kod žena i sa starošću. Reaktivnostčešća kod: Hashimoto tiroditisa (> 85%) i Graves-ove bolesti (> 30%; titar > 1: 1600) ODREĐVANJE ANTTREODNH ANTTELA ELSA, RMA, RA dobro koreliraju sa testovima aglutinacije, mnogo osetljiviji i specifičniji za tireoidna autoimuna oboljenja. RMA i ELSA detekcioni limit: 3 mj/l. Osetljivija: RA razblaženi serum se inkubira sa 125 obeleženim Tg antigen-antitelo kompleksi precipitiraju dodatkom proteina A. Detekcioni limit: 0,2 mj/l. Sakupljanje i čuvanje uzoraka: *** serum se mora zamrznuti ako određivanje nije istog dana

HORMONI. Prof. Marina Stojanov

HORMONI. Prof. Marina Stojanov HORMONI Prof. Marina Stojanov UDŽBENIK Podela : Razlika u strukturi, načinu transporta, metabolizmu i mehanizmu dejstva. 1. Steroidi (kortizol, polni hormoni). Hidrofobni, cirkulišu reverzibilno vezani

Διαβάστε περισσότερα

Hormoni štitaste žlezde T 4

Hormoni štitaste žlezde T 4 Hormoni štitaste žlezde T 4 Morfološke odlike štitaste žlezde TSH Rast žlezde camp - preuzimanje jodida, transkripcija Tg, TPO i aktivnost Na + /I - kotransportera PLC efluks i oksidacija jodida, produkcija

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

MERNA NESIGURNOST BEO-LAB

MERNA NESIGURNOST BEO-LAB MERNA NESIGURNOST BEO-LAB Ispitivani parametar Jedinica mere 1. Urea 2. Kreatinin µmol/l Merna nesigurnost L1: ± 0.20 7,05 L2: ±0,69 21,78 L1: ± 4,0 L2: ± 26,5 Za Koncentraciju analita do- 108 387 L1:

Διαβάστε περισσότερα

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura

Διαβάστε περισσότερα

KATALOG IVD PROIZVODA

KATALOG IVD PROIZVODA KATALOG IVD PROIZVODA 2011-2012 INSTITUT ZA PRIMENU NUKLEARNE ENERGIJE - INEP Banatska 31b 11080 Beograd - Zemun Srbija Tel: (+381 11) 2619 252, 2618 696, 2199 949 Fax: (+381 11) 2618 724 www.inep.co.rs

Διαβάστε περισσότερα

Aleksandar Rašković LEČENJE POREMEĆAJA ŠTITNE ŽLEZDE

Aleksandar Rašković LEČENJE POREMEĆAJA ŠTITNE ŽLEZDE Aleksandar Rašković LEČENJE POREMEĆAJA ŠTITNE ŽLEZDE Hormoni štitne žlezde folikularne ćelije 1. preuzimanje jodida iz cirkulacije Na J simporter (TSH funkciju, litijum ) 2. oksidacija i jodinacija oksidacija

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Sindrom policističnih ovarija (PCOS)

Sindrom policističnih ovarija (PCOS) Poremećaji na nivou tube Poremećaji na nivou cerviksa Poremećaji na nivou uterusa Psihosocijalni faktori Uzroci neplodnosti kod žena Ovarijalni ili hormonalni faktori Metabolička oboljenja Tireoideja Jetra

Διαβάστε περισσότερα

Hormoni ženskog reproduktivnog sistema

Hormoni ženskog reproduktivnog sistema Hormoni ženskog reproduktivnog sistema INHIBINI ZREO FOLIKUL ADENOHIPOFIZA MATURACIJA FOLIKULA FSH LH GnRH LH OVARIJUM FSH Regulacija aktivnosti endokrine funkcije gonada ESTROGENI PROGESTERON KORPUS

Διαβάστε περισσότερα

Aminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014

Aminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014 Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina Predavanja iz opšte biohemije Školska 2014/2015. godina Aminokiseline 1 Metabolizam aminokiselina Proteini iz

Διαβάστε περισσότερα

FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja. Endokrini sistem. Doc. dr Maja Milovanović

FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja. Endokrini sistem. Doc. dr Maja Milovanović FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja Endokrini sistem Doc. dr Maja Milovanović Hormoni Endokrine žlezde luče hemijske supstance koje se zovu hormoni. Endokrine

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Implementacija HE4 i ROMA indeksa u Klinici za tumore Centru za maligne bolesti KBCSM

Implementacija HE4 i ROMA indeksa u Klinici za tumore Centru za maligne bolesti KBCSM Implementacija HE4 i ROMA indeksa u Klinici za tumore Centru za maligne bolesti KBCSM Dr.sc. Ljiljana Mayer, spec.med.biokemije Zagreb, 18. ožujka 2017. Klinika za tumore Centar za maligne bolesti, KBCSM

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

ENDOKRINI SISTEM ČOVEKA. Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu

ENDOKRINI SISTEM ČOVEKA. Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu ENDOKRINI SISTEM ČOVEKA Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu ENDOKRINI SISTEM HORMONI Kontrolni sistemi organizma: nervni i

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

Imunofluorescencija. vizualizacija molekula protutijela obilježenih fluorokromom vezanih za antigene na stanicama ili tkivnim preparatima

Imunofluorescencija. vizualizacija molekula protutijela obilježenih fluorokromom vezanih za antigene na stanicama ili tkivnim preparatima Imunofluorescencija 1944. - Robert Coons protutijela se mogu označiti molekulama koje imaju sposobnost fluorescencije fluorokromi - apsorbiraju svjetlost jedna valne duljine (ekscitacija), a emitiraju

Διαβάστε περισσότερα

HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA

HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA - Definicija - Bazalni metabolizam - Faktori od uticaja: METABOLIZAM - Zastupljenost skeletnih mišića u ukupnoj telesnoj masi - Uzrast

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA

CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA FARMACEUTSKA HEMIJA 1 CILJNA MESTA DEJSTVA LEKVA Predavač: Prof. dr Slavica Erić Ciljna mesta dejstva leka CILJNA MESTA NA MLEKULARNM NIVU: lipidi (lipidi ćelijske membrane) ugljeni hidrati (obeleživači

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

ISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA

ISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA UNIVERZITET CRNE GORE MEDICINSKI FAKULTET MEDICINSKA BIOHEMIJA ISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA STUDIJSKI PROGRAM MEDICINA I ENZIMOLOGIJA 1. Opšte osobine enzima i struktura molekula enzima 2. Izoenzimi.

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

PITANJA ZA USMENI ISPIT IZ BIOHEMIJE

PITANJA ZA USMENI ISPIT IZ BIOHEMIJE PITANJA ZA USMENI ISPIT IZ BIOHEMIJE PROTEINI STRUKTURA I FUNKCIJE 1. Struktura proteina nivoi organizacije molekula 2. Proteini koji transportuju kiseonik hemoglobin i mioglobin ENZIMI 1. Opšte osobine

Διαβάστε περισσότερα

2. Homeostaza je a) održavanje ravnotežnog stanja unutrašnje sredine organizma b) održavanje dinamičke stabilnosti unutrašnje sredine organizma

2. Homeostaza je a) održavanje ravnotežnog stanja unutrašnje sredine organizma b) održavanje dinamičke stabilnosti unutrašnje sredine organizma 1. Endokrine žlezde svoje produkte sekretuju u a) unutrašnju sredinu organizma b) spoljašnju sredinu organizma 2. Homeostaza je a) održavanje ravnotežnog stanja unutrašnje sredine organizma b) održavanje

Διαβάστε περισσότερα

Delotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća

Delotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća Kontinuirana edukacija farmaceuta 6. novembar 2010. Hotel Continental, Beograd odobrenje ZSS B-297 (juli 2010.) Delotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća Prof. dr Nenad Ugrešić, Farmaceutski

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

RECEPTORI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Kako se prenose informacije u organizmu? Predavač: Doc. dr Slavica Erić FARMACEUTSKA HEMIJA 1

RECEPTORI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Kako se prenose informacije u organizmu? Predavač: Doc. dr Slavica Erić FARMACEUTSKA HEMIJA 1 FARMACEUTSKA HEMIJA 1 RECEPTORI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA Predavač: Doc. dr Slavica Erić Kako se prenose informacije u organizmu? receptori imaju ulogu prenosioca poruka većina receptora se nalazi

Διαβάστε περισσότερα

POLNI HORMONI HIPOTALAMUSNO-HIPOFIZNO- TESTIKULARNA OSA

POLNI HORMONI HIPOTALAMUSNO-HIPOFIZNO- TESTIKULARNA OSA POLNI HORMONI ANDROGENI : testosteron glavni androgen: u tkivima sa visokim sadržajem 5αreduktaze (koža i prostata). Prehormon za DHT. Ostali androgeni : DHEA, DHEA-S, androstenedion, androstenediol. Testosteron

Διαβάστε περισσότερα

Izbor statističkih testova Ana-Maria Šimundić

Izbor statističkih testova Ana-Maria Šimundić Izbor statističkih testova Ana-Maria Šimundić Klinički zavod za kemiju Klinička jedinica za medicinsku biokemiju s analitičkom toksikologijom KBC Sestre milosrdnice Izbor statističkog testa Tajna dobrog

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

II. UZROCI NEPLODNOSTI. Uzroci neplodnosti kod žena prikazani su u Tabeli 2.

II. UZROCI NEPLODNOSTI. Uzroci neplodnosti kod žena prikazani su u Tabeli 2. II. UZROCI NEPLODNOSTI Uzroci neplodnosti kod žena prikazani su u Tabeli 2. Ovarijalni ili hormonalni faktori Metabolička oboljenja Tireoideja Jetra Gojaznost Višak androgena PCOS Hipergonadotropni hipogonadizam

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

Mašinsko učenje. Regresija.

Mašinsko učenje. Regresija. Mašinsko učenje. Regresija. Danijela Petrović May 17, 2016 Uvod Problem predviđanja vrednosti neprekidnog atributa neke instance na osnovu vrednosti njenih drugih atributa. Uvod Problem predviđanja vrednosti

Διαβάστε περισσότερα

Obrada signala

Obrada signala Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ

Διαβάστε περισσότερα

PROMENA STRUKTURE I REAKTIVNOSTI VEZUJUĆEG PROTEINA 1 ZA FAKTORE RASTA SLIČNE INSULINU KAO POSLEDICA METABOLIZMA GLUKOZE

PROMENA STRUKTURE I REAKTIVNOSTI VEZUJUĆEG PROTEINA 1 ZA FAKTORE RASTA SLIČNE INSULINU KAO POSLEDICA METABOLIZMA GLUKOZE UNIVERZITET U BEOGRADU HEMIJSKI FAKULTET DRAGANA B. LAGUNDŽIN PROMENA STRUKTURE I REAKTIVNOSTI VEZUJUĆEG PROTEINA 1 ZA FAKTORE RASTA SLIČNE INSULINU KAO POSLEDICA METABOLIZMA GLUKOZE DOKTORSKA DISERTACIJA

Διαβάστε περισσότερα

Kiselo bazni indikatori

Kiselo bazni indikatori Kiselo bazni indikatori Slabe kiseline ili baze koje imaju različite boje nejonizovanog i jonizovanog oblika u rastvoru Primer: slaba kiselina HIn(aq) H + (aq) + In (aq) nejonizovani oblik jonizovani oblik

Διαβάστε περισσότερα

VODA ELEKTROLITI I ACIDO-BAZNA RAVNOTEŽA...

VODA ELEKTROLITI I ACIDO-BAZNA RAVNOTEŽA... SADRŽAJ UVOD 1 1. BIOHEMIJA ĆELIJE... 1-1 1.1 UVOD... 1-2 1.2 ĆELIJA KAO OSNOVNA ŽIVA JEDINICA TELA... 1-2 1.3 VANĆELIJSKA TEČNOST UNUTRAŠNJA OKOLINA... 1-2 1.4 BIOELEMENTI I BIOMOLEKULI... 1-3 1.5 ĆELIJA

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

TEČAJ: NOVOSTI U ENDOKRINOLOŠKOJ LABORATORIJSKOJ DIJAGNOSTICI

TEČAJ: NOVOSTI U ENDOKRINOLOŠKOJ LABORATORIJSKOJ DIJAGNOSTICI TEČAJ: NOVOSTI U ENDOKRINOLOŠKOJ LABORATORIJSKOJ DIJAGNOSTICI TEST PROVJERE ZNANJA Zagreb, 05.12.2015. NAPOMENA: Točni odgovori označeni su crvenim slovima. 1. Na indikaciju liječnika ginekologa u trudnice

Διαβάστε περισσότερα

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu

Διαβάστε περισσότερα

Supstituisane k.k. Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi. Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori

Supstituisane k.k. Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi. Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori Supstituisane k.k. Značaj Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori Hidroksikiseline Kozmetička industrija kreme Biološki

Διαβάστε περισσότερα

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) (Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

PRERADA GROŽðA. Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet. Zavod za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju. Referati za vježbe iz kolegija

PRERADA GROŽðA. Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet. Zavod za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju. Referati za vježbe iz kolegija Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet Zavod za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju Referati za vježbe iz kolegija PRERADA GROŽðA Stručni studij kemijske tehnologije Smjer: Prehrambena

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

Dobrodošli na predavanje. Molekulski mehanizam delovanja lekova. Cilj:

Dobrodošli na predavanje. Molekulski mehanizam delovanja lekova. Cilj: Dobrodošli na predavanje Molekulski mehanizam delovanja lekova Predavač: prof.dr Zorica Vujić Institut za farmaceutsku hemiju Farmaceutski fakultet, Beograd e-mail: zvujic@pharmacy.bg.ac.rs Podsećanje

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m

Διαβάστε περισσότερα

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom Kolegij: Obrada industrijskih otpadnih voda Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom Zadatak: Ispitati učinkovitost procesa koagulacije/flokulacije na obezbojavanje

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II 1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja

Διαβάστε περισσότερα

REGIONALNO-METAMORFNE STENE ( ºC; 2-10 kbar)

REGIONALNO-METAMORFNE STENE ( ºC; 2-10 kbar) REGIONALNO-METAMORFNE STENE (200-800ºC; 2-10 kbar) PODELA PREMA TEKSTURI 1. ŠKRILJAVE I 2. MASIVNE METAMORFNE STENE PODELA PREMA STEPENU KRISTALINITETA (NE ZAVISI OD STEPENA METAMORFIZMA) 1. STENE VISOKOG

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom

Διαβάστε περισσότερα

konst. Električni otpor

konst. Električni otpor Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku Elektrotehnički fakultet sijek Stručni studij Električni otpor hmov zakon Pri protjecanju struje kroz vodič pojavljuje se otpor. Georg Simon hm je ustanovio ovisnost

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

3/25/2016. Hemijske komponente ćelije

3/25/2016. Hemijske komponente ćelije Hemijske komponente ćelije Molekuli u ćeliji Najbitniji molekuli u ćeliji su poznati. Putevi sinteze i razgradnje su poznati za većinu ćelijskih konstituenata. Hemijska energija pokreće biosintezu. Organizacija

Διαβάστε περισσότερα

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće

Διαβάστε περισσότερα

KATABOLIZAM UGLJENIH HIDRATA

KATABOLIZAM UGLJENIH HIDRATA KATABOLIZAM UGLJENIH HIDRATA 20.02.2018. SINTEZA I RAZGRADNJA GLIKOGENA Glikogen je homopolimer glukoze, oblik u kojem se ugljeni hidrati čuvaju u životinja. Čuvanjem glukoze u obliku glikogena

Διαβάστε περισσότερα

Regulacija ekspresije gena kod prokariota

Regulacija ekspresije gena kod prokariota Regulacija ekspresije gena kod prokariota Bakterije Jednoćelijski organizmi koji nemaju jedro i druge organele. Geni u najvećem broju slučajeva ne poseduju introne i većina gena organizovana je u operone.

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja: Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos

Διαβάστε περισσότερα