URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA TURISTIČKE ZONE UVALA SCOTT - UPU 6
|
|
- Χλόη Κασιδιάρης
- 8 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA TURISTIČKE ZONE UVALA SCOTT - UPU 6 TEKSTUALNI DIO: - Odluka o donošenju - Službene novine: 03/12 - Internet: GRAFIČKI DIO: KARTOGRAFSKI PRIKAZI U MJ. 1: Korištenje i namjena površina 2. Prometna i komunalna infrastrukturna mreža 2.1. Promet 2.2. Vodoopskrba 2.3. Odvodnja 2.4. Elektroopskrba 2.5. Elektronička komunikacijska mreža 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - zaštita i spašavanje 4. Način i uvjeti gradnje
2 Utorak, 7. veljače SLUŽBENE NOVINE Stranica 123 broj 3 Grad Kraljevica 2. Temeljem odredbe iz članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom ured enju i gradnji (»Narodne novine«broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), Odluke o izradi Urbanističkog plana ured enja UPU 6 (»Službene novine PGŽ«broj 12/09 i 41/09) i članka. 32. Statuta Grada Kraljevice (»Službene novine PGŽ«broj 29/09), po pribavljenom mišljenju Zavoda za prostorno ured enje Primorsko-goranske županije, KLASA: /09-05/33, URBROJ: 69-03/ od 6. rujna godine i po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ured enja i graditeljstva, KLASA: /11-05/4, URBROJ: 69-03/ od 20. rujna godine, Gradsko vijeće Grada Kraljevice na 24. sjednici održanoj 2. veljače godine donijelo je ODLUKU o donošenju Urbanističkog plana ured enja turističke zone Uvala Scott - UPU 6 I. TEMELJNE ODREDBE Glava I. Donosi se Urbanistički plan ured enja turističke zone Uvala Scott - UPU 6 (u nastavku teksta: Plan) koji je izradila tvrtka Urbanistički studio Rijeka d.o.o., Rijeka, broj elaborata 06/09 i ovjerila sukladno posebnom propisu. Glava II. (1) Obveza izrade i obuhvat Plana je utvrd en Prostornim planom ured enja Grada Kraljevice (»Službene novine PGŽ«broj 16/07 i 12/11). (2) Urbanistički plan ured enja turističke zone Uvala Scott - UPU 6 obuhvaća područja odred ena Prostornim planom ured enja Grada Kraljevice kako slijedi: T13A i/ili T23 i T23A zajedno s privezištem P u uvali Scott, ured e- nom plažom UPL5 i prirodnim plažama PPL2 i PPL4, te luku otvorenu za javni promet u uvali Trnova IS 2. (3) Granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana. Površina obuhvata Plana iznosi oko 26 ha. Glava III. (1) Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod nazivom»urbanistički plan ured enja turističke zone Uvala Scott - UPU 6«. (2) Elaborat» Urbanistički plan ured enja turističke zone Uvala Scott - UPU 6«se sastoji od: A. TEKSTUALNOG DIJELA PLANA koji sadrži: I. Temeljne odredbe II. Odredbe za provod enje III. Završne odredbe B. GRAFIČKOG DIJELA PLANA koji nije predmet objave i sadrži slijedeće kartografske prikaze: 1. Korištenje i namjena površina 1: Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - promet 1: Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - vodoopskrba 1: Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - odvodnja 1: Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - elektroopskrba 1: Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - elektronička komunikacijska mreža 1: Uvjeti korištenja, ured enja i zaštite površina 1: Uvjeti korištenja, ured enja i zaštite površina - zaštita i spašavanje 1: Način i uvjeti gradnje 1:2000 C. OBVEZNIH PRILOGA PLANA koji nisu predmet objave i sadrže: 1. Obrazloženje plana 2. Izvod iz Prostornog plana ured enja Grada Kraljevice 3. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja 4. Popis propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi plana 5. Zahtjevi iz članka 79. Zakona 6. Izvješće o prethodnoj raspravi 7. Sažetak za javnost 8. Izvješće o javnoj raspravi 9. Evidencija postupka izrade i donošenja plana 10. Mišljenja iz članka 94. Zakona II. ODREDBE ZA PROVOD ENJE Članak 1. U smislu ovih Odredbi, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje: 1. Grad evina osnovne namjene - grad evina na grad evnoj čestici iste namjene koja je i predvid ena ovim Planom. 2. Pomoćne grad evine su garaže, spremišta i slično. 3. Gradivi dio čestice - dio grad evne čestice na kojem je dozvoljena gradnja grad evina osnovne namjene i pomoćnih grad evina prema odredbama ovog Plana. 4. Koeficijent izgrad enosti je odnos izgrad ene površine zemljišta pod svim grad evinama i ukupne površine grad evne čestice. Zemljište pod grad evinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova grad evine osim balkona, na grad evnu česticu, uključivši i terase u prizemlju grad evine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrad enu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične grad evine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrad ene kao okolni teren, terase na terenu, nadstrešnice otvorene minimalno s tri strane i parkirališne površine te vanjski bazeni koji se grade u razini terena ured ene okućnice. 5. Koeficijent iskorištenosti je odnos grad evinske (bruto) površine grad evina i površine grad evne čestice. 6. Nadzemne etaže grad evine su; suteren, prizemlje, kat i potkrovlje. 7. Ukupna visina grad evine u odnosu na prirodni teren (h) je duljina najduže vertikale u bilo kojem presjeku grad evine mjereno od kote prirodnog terena, prikazanog na posebnoj geodetskoj podlozi, do sljemena ili najviše kote ravnog krova. 8. Regulacijski pravac se utvrd uje granicom grad evne čestice duž koje ista čestica graniči s prometnom površinom.
3 Stranica 124 broj 3 SLUŽBENE NOVINE Utorak, 7. veljače Grad evni pravac odred uje položaj osnovne grad evine u odnosu na susjedne grad evne čestice i grad evine, te prometnicu ili drugu javnu površinu, vodeći računa o lokalnim uvjetima. 10. Lokalni uvjeti - lokalnim uvjetima smatraju se: - reljef, more, zelenilo; - posebno vrijedne grad evine i područja prirodne i kulturne baštine; - karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta; - ambijentalne vrijednosti; - veličina i izgrad enost grad evnih čestica; - način gradnje, te visina i površina izgrad enih grad evina; - komunalna oprema; - opremljenost komunalnom infrastrukturom; - druge vrijednosti i posebnosti. 11. Prometne površine su: - pješačke površine; - pješačko - kolne površine; - kolne površine; - ostale prometne površine. Pješačke površine su staze, putovi, trgovi, stubišta i šetnice. Namijenjene su prometovanju pješaka, životinja u pratnji ljudi, mogu služiti za prilaz interventnih vozila i za prometovanje biciklima prema posebnoj odluci Grada. Pješačko - kolne površine su namijenjene za prometovanje vozila i pješaka a planiraju se kao ceste, ulice, pješačkokolni prilazi i privozi. Pješačko kolnom površinom se smatra i pješačka površina koja zadovoljava minimalne uvjete za prometovanje vozila, a prema posebnom režimu s vremenskim ili drugim ograničenjem kretanja vozila. Ulice se planiraju u okviru grad evinskog područja kao glavne, sabirne i ostale. Duž ulica se pješački i promet vozila odvija u zasebnim, fizički odvojenim trakama. Pješačko-kolni prilazi su prometne površine bez odijeljenih prometnih traka na kojima se odvija pješački promet i promet vozila. Privozi su prometne površine bez odijeljenih prometnih traka na kojima se odvija promet vozila isključivo za lokalne potrebe i pješački prilaz. Kolne površine su ceste namijenjene prometovanju motornih vozila, a planiraju kao javne ceste (lokalne, županijske i državne). Ostale prometne površine su površine na kojima je osnovano pravo služnosti prolaza. 12. Tavan predstavlja konstruktivni dio zgrade čija se površina ne uključuje pri izračunu koeficijenta iskorištenosti koji se odred uje ovim planom i to ako je ispunjen uvjet da visina nadozida nije viša od 0,3 metra (mjereno od gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnje etaže do presjecišta unutarnjih ploha zida pročelja i krovne konstrukcije), da najveća svijetla visina ne prelazi 3 metra, da nema čvrstu vezu za pristup i da nema koristan prostor. 1. UVJETI ODRED IVANJA I RAZGRANIČAVA- NJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA Članak 2. (1) Površine za razvoj i ured enje unutar obuhvata Plana planirane su kao: - ugostiteljsko-turistička namjena - hotel s pratećim sadržajima (T1), - ugostiteljsko-turistička namjena - turističko naselje (T2), - ugostiteljsko-turistička namjena - vikend naselje (T2A), - prateći sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene (TPS), - privezište u zoni ugostiteljsko-turističke namjene (TP), - sportsko rekreacijska namjena - sportska dvorana/ bazen i igrališta (R1), - sportsko rekreacijska namjena - igrališta s pratećim sadržajima (R2), - sportsko rekreacijska namjena - prateći sadržaji kupališta i rekreacijski sadržaji (R3), - sportsko rekreacijska namjena - ured ena plaža (R4), - sportsko rekreacijska namjena - prirodna plaža (R5), - obalno more za kupanje i rekreaciju (RM), -zaštitne zelene površine (Z), (2) Uz navedenu namjenu se planiraju grad evine, ured aji i mreže potrebne za ured enje i opremanje prostora prometnom i komunalnom infrastrukturom; - prometne površine; - sabirna cesta, - ostale ceste, - pješačko-kolni putovi, - pješačke površine i putovi, - obalna šetnica, - javno parkiralište i javna garaža, - dio luke otvorene za javni promet: - poslovna namjena - poslovni sadržaji u funkciji luke (K1) i - kopneni dio luke (IS), - akvatorij luke sa slijedećim dijelovima; 1. komunalni vez 2. nautički vez, 3. plovni put. - komunalna infrastruktura; - trafostanica (TS), - grad evine komunalne infrastrukture. (3) Na prostoru u obuhvatu plana se ne može planirati nova stambena gradnja. (4) Odred ivanje i razgraničavanje površina javnih i drugih namjena se provodi sukladno kartografskom prikazu br.1»korištenje i namjena površina«u mjerilu 1:2000.i prema točkama 2., 3. i 5. odredbi za provod enje Ugostiteljsko-turistička namjena (T) Članak 3. (1) U okviru površina za ugostiteljsko-turističke namjene se planiraju; - smještajne grad evine s najmanje 3* (zvjezdice); hoteli i turistička naselja, - postojeće vikend naselje, - prateći sadržaji; trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske (uključujući dječja igrališta), rekreativne, zabavne i druge kompatibilne namjene, - parkovi i prirodno zelenilo, - prometne površine i komunalna infrastruktura. (2) Uz osnovnu ugostiteljsko-turističku namjenu se može organizirati i druga djelatnost - prateća ili u funkciji osnovne djelatnosti i u funkciji turističke ponude lokaliteta, na način da ne ometa proces osnovne djelatnosti. (3) Prateći sadržaji iz stavka (1) ovog članka se grade i ured uju u sklopu grad evina ili na vanjskom prostoru. Ugostiteljsko-turistička namjena - hotel s pratećim sadržajima (T1) (4) Na površinama planiranim za ugostiteljsko-turističku namjenu - hotel s pratećim sadržajima se planira smještajna grad evina hotela te depandanse hotela i hotelskih vila, pratećih sadržaja, parkirališta/garaža i drugih prometnih površina i parkovnih površina. Planira se smještaj pratećih sadržaja koji mogu biti; ugostiteljske, sportsko-rekreacijske (uključujući dječja igrališta), uslužne, trgovačke i druge kompatibilne namjene. (5) Najmanje 70 % smještajnog kapaciteta treba biti u hotelima. Ugostiteljsko-turistička namjena - turističko naselje (T2)
4 Utorak, 7. veljače SLUŽBENE NOVINE Stranica 125 broj 3 (6) Na površinama planiranim za ugostiteljsko-turističku namjenu - turističko naselje se kao smještajne grad evine planiraju vile te prateći sadržaji turističkog naselja, parkirališta/garaže i druge prometne površine, grad evine komunalne infrastrukture i parkovne površine. Planira se smještaj pratećih sadržaja koji mogu biti; ugostiteljske, sportsko-rekreacijske (uključujući dječja igrališta), uslužne, trgovačke i druge kompatibilne namjene i mogu se planirati u sklopu grad evina ili na vanjskom prostoru. (7) Turističko naselje, smještajni i svi prateći sadržaji se planiraju tako da predstavljaju prostornu, funkcionalnu i oblikovnu cjelinu koja se gradi na jedinstvenoj grad evnoj čestici. (8) Najviše 70 % smještajnog kapaciteta treba biti u vilama. Ugostiteljsko-turistička namjena - vikend naselje (T2 A ) (9) Na površinama postojećeg vikend naselje se planira mogućnost prenamjene postojećih smještajnih grad evina u poslovnu namjenu, te rekonstrukcija i izgradnja prometne i infrastrukturne mreže. (10) Poslovna namjena koja se planira u okviru postojećih grad evina uključuje namjene kompatibilne ugostiteljsko-turističkoj namjeni te namjene koje mogu unaprijediti razinu ponude u zoni, a mogu biti; ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, uslužne, trgovačke, javne i društvene namjene i druge poslovne namjene. Ugostiteljsko-turistička namjena - prateći sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene (TPS) (11) Na površinama planiranim za prateće sadržaje ugostiteljsko-turističke namjene se planira rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih grad evina s pratećim sadržajima u okviru kojih se planiraju; sportski i rekreacijski, ugostiteljski, trgovački, uslužni, zabavni uključujući djelatnosti igara na sreću, zdravstveni i drugi sadržaji kompatibilni turističkoj zoni kao i ured enju otvorenih, zatvorenih i natkrivenih sportskih igrališta i rekreacijskih površina, uključujući dječja igrališta te rekonstrukcija i izgradnja prometne i infrastrukturne mreže. Privezište u zoni ugostiteljsko-turističke namjene (TP) (12) Privezište u sklopu ugostiteljsko - turističke namjene se namjenjuje za privez rekreacijskih, nautičkih i izletničkih brodica i brodova te za ukrcaj i iskrcaj putnika Sportsko-rekreacijska namjena (r) Članak 4. (1) Površine sportsko rekreacijske namjene (r) se planiraju kao: - sportska dvorana /bazen i igrališta (R1), - igrališta s pratećim sadržajima (R2), - prateći sadržaji kupališta i rekreacijski sadržaji (R3), -ured ene plaže (R4), - prirodne plaže (R5) i - obalno more za kupanje i rekreaciju (RM). Na površinama sportsko-rekreacijske namjene se pored površina i grad evina sportsko rekreacijske namjene planiraju dječja igrališta, zelene površine, prometne površine i komunalna infrastruktura. Sportsko-rekreacijska namjena - sportska dvorana / bazen i igrališta (R1) (2) Površine sportsko-rekreacijske namjene - sportska dvorana / bazen i igrališta (R1) se namjenjuju izgradnji sportske dvorane, zatvorenog bazena, te ured enju otvorenih, zatvorenih i natkrivenih sportskih igrališta i rekreacijskih površina komercijalnog korištenja za potrebe gostiju i drugih korisnika turističke zone. (3) U sklopu sportske dvorane se planira okvirni program koji uključuje; dvoranske jedinice s gledalištem, zatvoreni bazen, različite sportske i rekreacijske sadržaje, prostore za sportske klubove, prostore za iznajmljivanje rekvizita i spremišta, kompatibilne uslužne i zabavne sadržaje uključujući; ugostiteljstvo i prateće sadržaje, natkrivene terase i druge slične sadržaje, te u sklopu kompleksa natkrivena i otvorena sportska igrališta i rekreacijske površine. (4) Zatvoreni bazen se može graditi i kao samostalna grad evina. Sportsko-rekreacijska namjena - igrališta s pratećim sadržajima (R2) (5) Površine sportsko-rekreacijske namjene - igrališta s pratećim sadržajima (R2) se namjenjuju ured enju otvorenih sportskih i rekreacijskih igrališta komercijalnog korištenja za potrebe gostiju i drugih korisnika turističke zone. Planiraju se sportska igrališta za rukomet, košarku, odbojku, tenis i sl., vanjski bazen, kuglana i sl., dječja igrališta i izgradnja prateće grad evine. (6) Sadržaji koji se planiraju u sklopu prateće grad evine mogu biti različiti sportski i rekreacijski sadržaji, prostori za sportske klubove, za iznajmljivanje rekvizita i spremište, kompatibilni uslužni i zabavni sadržaji, ugostiteljstvo i prateći sadržaji, otvorene i natkrivene terase i drugih slični sadržaji. Sportsko-rekreacijska namjena - prateći sadržaji kupališta i rekreacijski sadržaji (R3) (7) Površine sportsko-rekreacijske namjene - prateći sadržaji kupališta i rekreacijski sadržaji (R3) se namjenjuju ured enju otvorenih rekreacijskih igrališta i izgradnji prateće grad evine kupališta, komercijalnog korištenja za potrebe gostiju i drugih korisnika turističke zone, te ured enju drugih sadržaja, kao što su vanjski tuševi, grupe za odmor, ležaljke, klupe, koševi za otpatke, naprave za igru i rekreaciju, dječja igrališta i sl. (8) Sadržaji koji se planiraju u sklopu prateće grad evine su; sanitarije i tuševi, kabine za presvlačenje, ugostiteljski i zabavni sadržaji, rekreacijski sadržaji, prostori za iznajmljivanje rekvizita i spremište i drugi uslužni sadržaji, otvorene i natkrivene terase i drugi kompatibilni i prateći sadržaji i sl. Sportsko-rekreacijska namjena - ured ena plaža (R4) (9) Površine sportsko-rekreacijske namjene - ured ena plaža i obalno more ured ene plaže (R4) se planiraju na kopnu i na obalnom moru i namjenjuju ured enju postojeće plaže. Ured ena plaža je nadzirana i pristupačna s kopnene i morske strane, svima pod jednakim uvjetima, uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, dijelom ured enog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno ured ena, neposredno povezana s morem, označena i zaštićena s morske strane. (10) Planirano ured enje plaže uključuje zahvate koji se poduzimaju u cilju planiranog korištenja, održavanja, zaštite i opremanja plaže. U okviru ured ene plaže se planira očuvanje i dopuna postojećeg šljunčanog žala, izgradnja i ured enje sunčališta, sanacija i rekonstrukcija postojećeg obalnog zida, izgradnja obale i ulaza u more, izgradnja rekreacijskih sadržaja i sl., te hortikulturno ured enje i ured enje pješačkih i drugih površina i opremanje komunalnom infrastrukturom i opremom (tuševi, kabine za presvlačenje, osmatračnica za nadzor plaže, ležaljke, klupe, stolovi, koševi za otpatke, informativne ploče, naprave za igru i rekreaciju i sl.). (11) Na obalnom moru se planira proširenje obale, postavljanje naprava u funkciji kupanja i rekreacije, sa sidrenim sustavima (splavi -»catara«, platformi, rekreacijskih naprava; trampolina, skakaonica i sl.), opremom (oznake, zaštita s morske strane i drugo slično) i ured enje pojedinačnog priveza za dostavu i intervenciju. Sportsko-rekreacijska namjena - prirodna plaža (R5)
5 Stranica 126 broj 3 SLUŽBENE NOVINE Utorak, 7. veljače (12) Površine sportsko-rekreacijske namjene - prirodna plaža i obalno more prirodne plaže (R5) se planiraju na kopnu i na obalnom moru. Prirodna plaža je nadzirana i pristupačna s kopnene i morske strane. Očuvanog je zatečenog prirodnog obilježja. (13) Nužni pješački pristup dijelovima obale, sunčalištima i ulazi u more se planiraju postavom konstrukcija u drvu i drugim prirodnim i pogodnim materijalima. (14) Na obalnom moru se planira postavljanje naprava sa sidrenim sustavima (splavi -»catara«, trampolina, skakaonica, platformi i sl.) namijenjenih sunčanju i rekreaciji na moru i pojedinačnog priveza za dostavu i intervenciju. Sportsko-rekreacijska namjena - obalno more za kupanje i rekreaciju (RM) (15) Sportsko-rekreacijska namjena - obalno more za kupanje i rekreaciju (RM) se planira na površini obalnog mora izvan lučkog područja, izvan akvatorija privezišta i izvan obalnog mora prirodne i ured ene plaže. Namjenjuje se za kupanje i rekreaciju bez posebnih zahvata ured enja. (16) Na ovom dijelu mora nije dozvoljeno korištenje motornog pogona za plovila Zaštitne zelene površine (Z) Članak 5. (1) Zaštitne zelene površine se čuvaju i zadržavaju u postojećem stanju, a planiraju se na dijelovima obuhvaćenog prostora nepovoljne konfiguracije s postojećim zelenilom, u funkciji oblikovanja i zaštite prostora; kao modifikator mikroklime, odvajanje smještajnih zona od prometa i drugo. Naglašenu funkciju oblikovanja prostora u obuhvatu plana ima zaštitno zelenilo planirano u središnjem dijelu zone, izmed u postojećeg arhitektonskog sklopa turističkog kompleksa Uvala Scott i nove izgradnje. (2) U sklopu zelenih površina se planira sadnja autohtone, pretežno visoke vegetacije, posebno duž prometnica i parkirališta, planiraju se rekreacijski sadržaji, prometne površine i komunalna infrastruktura uključujući retencijske grad evine i sl. na načelima maksimalnog uklapanja u postojeći prostor. Rekreacijski sadržaji uključuju; pješačke i rekreacijske staze i odmorišta, vidikovce, dječja i rekreacijska igrališta i sl. sadržaje Prometne i infrastrukturne površine Prometne površine za kopneni kolni i pješački promet Članak 6. (1) Prometne površine za kolni i pješački promet su namijenjene odvijanju kolnog i pješačkog prometa i parkiranja za potrebe turističke zone u što se uključuju: - sabirna cesta zone uključujući postojeću dionicu koja vodi od ceste za luku Črišnjeva (od državne ceste D102), do ulaza u postojeće turističko naselje, kojom se osigurava glavni kolni i pješački ulaz u turističku zonu, - ostale ceste zone uključujući postojeće dionice koje su u funkciji osiguranja kolnog i pješačkog prilaza do svih grad evnih čestica, - pješačke površine i putovi koji se zadržavaju na postojećim trasama i planiraju novim dionicama, za pješačko povezivanje prostora unutar zone i zone s kontaktnim prostorom, - javna parkirališta (P) i garaže (G) planirani za ured enje parkirališnih mjesta za javno korištenje primarno za potrebe kupališnih i rekreacijskih površina i druge sadržaje unutar turističke zone. (2) Prometne površine se pored osnovnoj prometnoj funkciji, namjenjuju izgradnji mreže i ured aja infrastrukturnih sustava za opremanje turističke zone Prometne površine za pomorski promet Članak 7. (1) Dio morske luke otvorene za javni promet - Uvala Trnova, koji predstavlja četvrti bazen luke otvorene za javni promet županijskog značaja Kraljevica, se namjenjuje djelatnostima pomorskog prometa. Planira se urediti i rekonstruirati (dograditi) u okviru pripadajuće površine na kopnu i na moru u funkciji i za potrebe kontaktnog prostora (NA7) i turističke zone i to za privez brodica domicilnog stanovništva (komunalni privez), privez turističkih i nautičkih brodica (nautički privez) s mogućnošću izvlačenja i popravka baraka tj. servisiranja plovila. (2) U sklopu luke otvorene za javni promet se planira: - poslovna namjena - K1- poslovni sadržaji u funkciji luke otvorene za javni promet se namjenjuju izgradnji grad evina s poslovnim sadržajima u okviru kojih se planiraju; uslužni, servisni, ugostiteljski, trgovački i drugi kompatibilni poslovni i prateći sadržaji. - infrastrukturna namjena - IS - površina kopnenog dijela luke koja se planira za ured enje manipulativnih i pješačkih površina koje su integralni dio javnih prometnih površina, za rekonstrukciju postojećih ribarskih kućica i za prateće grad evine luke. - morski dio - akvatorij luke, kapaciteta do 100 vezova, se namjenjuje za privez i plovidbu u funkciji pomorskih djelatnosti planiranih luci gdje se odred uje; 1 - područje za komunalni vez, 2 - područje za nautički vez i 3 - područje za plovni put. - prometne površine i komunalna infrastruktura. (3) Ribarske kućice su grad evine uz obalu mora grad ene na autohtoni način namijenjene smještaju ribarske opreme i pribora Površine infrastrukturnih sustava Članak 8. (1) U sklopu površina infrastrukturnih sustava se planiraju komunalne infrastrukturne i elektroničke komunikacijske mreže i to grad evine, ured aji i vodovi. (2) Komunalna infrastrukturna mreža uključuje sustav odvodnje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda, sustav vodoopskrbe, sustav elektroopskrbe i sustav opskrbe plinom. (3) Površine infrastrukturne namjene oznake TS se planiraju za rekonstrukciju i izgradnju trafostanice. 2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAD EVINA UGOSTI- TELJSKO-TURISTIČKIH DJELATNOSTI Članak 9. (5) Grad evine ugostiteljsko-turističkih djelatnosti se grade prema lokacijskoj dozvoli, odnosno prema idejnom projektu izrad enom sukladno ovom Planu i smještenu prema uvjetima odred enim točkom 2. ovih odredbi i prema kartografskom prikazu br. 4»Način i uvjeti gradnje«u mjerilu 1:2000. (6) Grad evine se grade na način da površinom grad evne čestice, veličinom grad evine, smještajem u zoni i osiguranjem neometanog kolnog pristupa i priključaka na komunalnu infrastrukturu omogućuju racionalnu organizaciju i obavljanje planiranih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš, tj. na način da ne narušavaju uvjete boravka i rada u zoni te protupožarne pristupe. (7) Kod rekonstrukcije postojeće grad evine ugostiteljsko-turističke namjene koeficijent izgrad enosti može iznositi najviše 0,3 i koeficijent iskoristivosti najviše 0,8, ako postojeći prelaze te vrijednosti, rekonstruiraju se u okviru
6 Utorak, 7. veljače SLUŽBENE NOVINE Stranica 127 broj 3 postojećih vrijednosti svih prostornih parametara, tlocrtnih i vertikalnih gabarita grad evine uz mogućnost zadržavanja postojećeg kapaciteta kad je manji od najmanjeg propisanog. (8) Zahvat u prostoru u sklopu kojeg se gradi grad evina ugostiteljsko-turističkih djelatnosti sa smještajem treba pratiti zahvat u okviru kojeg se ured uje adekvatna površina kupališnih površina. Članak 10. (1) Hotel je grad evina ugostiteljsko-turističke namjene za smještaj visoke kategorije, koja se gradi na grad evinskoj čestici hotela (T1) ili na grad evnoj čestici turističkog naselja (T2), organizirana u jednoj ili više grad evina (hotel, depandansa). Smještajna jedinica hotela je hotelska soba, s proračunskim brojem 2 kreveta za smještajnu jedinicu i hotelski apartman. (2) Vila je grad evina ugostiteljsko-turističke namjene za smještaj visoke kategorije koja se gradi na grad evinskoj čestici hotela (T1) ili na grad evnoj čestici turističkog naselja (T2). Može imati jednu smještajnu jedinicu koja može imati 3 do 6 kreveta. Gradi se u grupi od najmanje 3 grad evine iste tipologije, kao samostojeća ili dvojna grad evina, u sklopu niza ili sklopa te na drugi atipičan način. Ima najviše dvije etaže, ukupna visina grad evine u odnosu na prirodni teren (h) iznosi do 8 m i visina grad evine iznosi do 7 m. Tlocrtna izgrad enost pojedine vile iznosi najviše 200 m 2, a grad evinska bruto površina najviše 400 m 2. (3) Najniža dozvoljena kategorija smještaja u sklopu planiranih grad evina ugostiteljsko-turističke namjene je 3* (zvjezdice). (4) Svjetla visina nadzemne etaže grad evine iznosi najmanje 2,6 m. Članak 11. (9) Na površini privezišta u sklopu ugostiteljsko - turističke namjene (TP) se planira ured enje obale i objekata za privez i zaštitu akvatorija, koji se planiraju kao čvrsti ili plutajući (pontoni) te infrastrukturno opremanje. (10) Na obali i na objektima za privez je potrebno osigurati prostor za potrebnu i propisanu opremu i ured aje za privez, opskrbu plovila, signalizaciju, označavanje, sigurnost obavljanja djelatnosti i zaštitu od požara i drugo. (11) Broj vezova u sklopu priveza zone ugostiteljskoturističke namjene može iznositi najviše 200 vezova od kojih najmanje jedan treba biti za privez brodice duljine oko 30 m. (12) Nivelacijska kota obale i grad evina za privez se treba kretati od 1,2 m n.m. do 1,5 m n.m., iznimno kad je to uvjetovano postojećom izgradnjom, nivelacijska kota može biti niža. (13) Minimalna širina manipulativnog prostora za prilaz plovilima duž obale i minimalna širina gata i iznosi 1,2 m. (14) Postojeći objekti priveza se rekonstruiraju u postojećoj širini ako je to u skladu s funkcionalnim zahtjevima i važećim propisima. (15) Obalni dio priveza treba urediti kao pješačku površinu koja je sastavni dio javnih pješačkih površina. Rub obale treba izvesti kamenim blokovima, poklopnicama minimalnih dimenzija kao postojeće ili najmanjih dimenzija 0,6x0,6x0,3 m. 2.1 Grad evina hotela s pratećim sadržajima (T1) Članak 12. Najveći planirani kapacitet zona hotela (T1) se odred uje kako slijedi: - zona oznake T1/1 - najviše 50 kreveta, - zona oznake T1/2 - najviše 100 kreveta, - zona oznake T1/3 - najviše 50 kreveta. Oblik i veličina grad evne čestice Članak 13. (1) Najmanja dopuštena površina grad evne čestice iznosi m 2. Najveća dopuštena površina grad evne čestice se ne odred uje. (2) Oblik i veličina grad evne čestice moraju biti dovoljni da osiguraju organiziranje svih potrebnih sadržaja: grad evina, kolnog i pješačkog ulaza i parkirališta, grad evine individualne komunalne infrastrukture, zelene površine, ograd ivanje i drugo potrebno. Namjena grad evina Članak 14. (1) Grad evina ugostiteljsko-turističke namjene hotel (T1) se planira za obavljanje djelatnosti u okviru namjene odred ene člankom 3. ovih odredbi, sa smještajnim kapacitetima u hotelu, moguće i u vilama te s pratećim sadržajima na istoj grad evnoj čestici. (2) Osnovnom grad evinom se smatra grad evina sa smještajem. Hotel se u sklopu grad evne čestice hotela (T1) gradi sukladno stavku (1) i (3) članka 10. ovih odredbi. Vila se u sklopu grad evne čestice hotela (T1) gradi sukladno stavku (2) i (3) članka 10. ovih odredbi. (3) Ostale grad evine uključuju prateće i pomoćne grad evine, grad evine potrebne prema zahtjevima obavljanja ugostiteljsko-turističkih i drugih planiranih kompatibilnih djelatnosti, prometne i infrastrukturne i druge sl. grad evine i ured aje, nadstrešnice i sl. (4) U funkciji osnovne ugostiteljsko-turističke djelatnosti se u sklopu osnovne smještajne grad evine ili u depandansi planira mogućnost stana i/ili stambenog prostora za smještaj zaposlenika maksimalnog kapaciteta 10% od turističkog smještajnog kapaciteta funkcionalne cjeline ali ne više od 40 ležajeva i na najviše 15% ukupne bruto razvijene površine grad evina na grad evnoj čestici. (5) Na smještaj za zaposlenike se ne odnosi kategorija propisana za turistički smještaj. Smještaj grad evine na grad evnoj čestici Članak 15. (1) Na jedinstvenoj grad evnoj čestici hotela se gradi jedna ili više grad evina sa smještajnim i s pratećim sadržajima. (2) Gradivi dio grad evne čestice se odred uje grad evnim pravcem i najmanjom udaljenošću od granica grad evne čestice. U okviru gradivog dijela grad evne čestice se grade osnovne i ostale grad evine. (3) Gradivi dio grad evne čestice se utvrd uje na način da je grad evni pravac udaljen od regulacijskog pravca najmanje 5 m i ne manje od polovice visine grad evine na grad evnom pravcu. Grad evni pravac osnovne grad evine se u pravilu usklad uje (paralelan je) s regulacijskim pravcem. (4) Od ostalih granica je gradivi dio grad evne čestice udaljen najmanje 4 m i ne manje od pola visine grad evine na pročelju uz granicu. U slučaju rekonstrukcije grad evina i interpolacije novih grad evina u izgrad enim dijelovima zone moguće su i manje udaljenosti ako to dozvoljavaju lokalni uvjeti i posebni uvjeti nadležnih tijela. (5) Izvan gradivog dijela grad evne čestice se može graditi nadstrešnica nad ulazom, dubine do 1,5 m ispred grad evnog pravca, potporni zidovi, prometne površine, parkirališta, infrastruktura i sl. te na udaljenosti najmanje 3 m od granice grad evne čestice se može graditi pergola i konstrukcija kolektora sunčane energije. (6) Više grad evina na jednoj grad evnoj čestici se gradi kao niz ili sklop bez med urazmaka ili kao slobodnostojeće
7 Stranica 128 broj 3 SLUŽBENE NOVINE Utorak, 7. veljače na med usobnom razmaku koji iznosi najmanje zbroj polovica visina grad evina ili manje sukladno odredbama članka 123. stavka (6). Veličina i grad evinska (bruto) površina grad evine s brojem funkcionalnih jedinica Članak 16. (1) Najmanji dopušteni koeficijent izgrad enosti pojedine grad evne čestice se ne odred uje dok najveći koeficijent izgrad enosti iznosi kig = 0,3. (2) Najmanji dopušteni koeficijent iskorištenosti pojedine grad evne čestice se ne odred uje dok najveći koeficijent iskorištenosti iznosi kis = 0,8. (3) Najveći tlocrtni gabarit pojedinačne grad evine, osim hotela i terasaste zgrade, iznosi 20 m x 10 m. (4) Najmanji i najveći broj funkcionalnih jedinica se odred uje kao kvocijent odred enog najmanjeg odnosno najvećeg kapaciteta i proračunskog broja kreveta za smještajnu jedinicu. Funkcionalna cjelina hotela u sklopu jedne ili više grad evina sa smještajem može imati najmanje 40 kreveta i najviše 150 kreveta. (5) Najmanji dopušteni broj grad evina na jednoj grad evnoj čestici iznosi jednu grad evinu hotela i ukoliko se grade vile, najmanje tri vile. (6) Za grad evinu hotela koja se gradi u zonama oznake T1/1 i T1/2-1 najveći dopušteni broj etaža iznosi 4 nadzemne etaže i 1 podzemnu etažu, a kad se u sklopu podzemnih etaža gradi garaža tada su dozvoljene najviše 3 podzemne etaže. Najveća dopuštena visina iznosi 12 m, a najveća dopuštena ukupna visina grad evine u odnosu na prirodni teren (h) iznosi 14 m. (7) Za grad evinu hotela koja se gradi u zonama oznake T1/2-2 i T1/3, najveći dopušteni broj etaža iznosi 3 nadzemne etaže i 1 podzemnu etažu, a kad se u sklopu podzemnih etaža gradi garaža tada su dozvoljene najviše 3 podzemne etaže. Najveća dopuštena visina iznosi 10 m, a najveća dopuštena ukupna visina grad evine u odnosu na prirodni teren (h) iznosi 12 m. (8) Za pomoćne, prateće, infrastrukturne i sl. grad evine koje se grade na grad evnoj četici hotela najveći dopušteni broj etaža iznosi 2 etaže od kojih je jedna ukopani podrum, najveća dopuštena visina iznosi 3 m, a najveća dopuštena ukupna visina grad evine u odnosu na prirodni teren (h) iznosi 5 m. Uvjeti za oblikovanje grad evine Članak 17. (1) Oblikovanje grad evina se odred uju na način da se izbjegne devastacija u prostoru osjetljivog, pogledu izloženog obalnog krajolika, u prostoru na kojem već postoji vrijedan arhitektonski sklop suvremene arhitekture, hotelski kompleks Uvala Scott - ostvarenje arhitekta Igora Emilija. Sve grad evine unutar zone moraju biti oblikovane kvalitetno, nepretenciozno, uvažavajući mjerilo i oblikovanje postojeće izgradnje. Vrlo je bitan odnos prema krajoliku, nova izgradnja mora biti kreativno ovisna o zatečenom i zadanom krajoliku, novi kompleksi trebaju pratiti strminu terena uklapajući se u pejzaž. (2) Otvori na grad evinama trebaju biti pravokutni, u pravilu i zaštićeni griljama ili škurama. (3) Dozvoljene su ostakljene stijene većih dimenzija koje se štite brisoleima ili slično. (4) Završna obrada pročelja se izvodi glatkom žbukom pastelnih boja uz mogućnost završne obrade pročelja kamenom. (5) Krovište grad evine može biti koso, nagiba približno 25 uz o korištenje višebojne kupe kanalice ili»mediteran«crijepa kao krovnog pokrova ili ravna ploča izvedena kao»zeleni krov«i krovna terasa. Na kosom terenu sljeme krova u pravilu treba biti paralelno sa slojnicama. (6) Na krovištu se dozvoljava krovni prozor i (7) nadsvjetlo a ne dozvoljava se postavljanje kolektora sunčane energije, koji se mogu postavljati na površini parcele, iznad parkirališnih mjesta i sl. (8) Sklop grad evina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklad enih gabarita, kod svih grad evina sklopa (osnovne i ostale grad evine) primijeniti ista ili usklad ena načela oblikovanja, te boje i materijale završne obrade. (9) Pri rekonstrukcijama postojećih grad evina i pri interpolacijama se mora uvažavati morfološke osobitosti i arhitektonski izraz cjeline. Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti Članak 18. (1) Kolni i pješački pristup grad evinama i površinama je potrebno izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera. (2) Kod gradnje grad evina i ured enja javnih površina potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti grad evina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Uvjeti za ured enje grad evne čestice, zelenih i parkirališnih površina Članak 19. (1) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na grad evnim česticama i prirodni teren treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo ured enje površina a pri novoj sadnji se koriste autohtone biljne vrste. Dio grad evne čestice prema prometnoj površini treba biti hortikulturno ured en autohtonim i parkovnim vrstama. (2) Ograde grad evnih čestica se izvode u završnoj obradi od kamena ili kao živice visine do 1,5 m. (3) Neizgrad ene površine na grad evnoj čestici se ured uju u jednoj ili više razina, maksimalno prilagod ene postojećem terenu. Ovisno o konfiguraciji terena na lokaciji, nivelacijske kote ured enih površina se odred uju prema koti priključka na prometnu površinu i prema postojećem terenu. Pri nivelaciji terena najveća visina potpornih zidova, odnosno usjeka i nasipa iznosi do 1,5 m u jednoj razini. Nužni zahvati nivelacije s većom visinskom razlikom će se prevladati izvedbom terasaste konstrukcije i sadnjom zelenila na terasama. Najmanja širina terase iznosi 1,5 m, gdje za sadnju zelenila treba osigurati najmanje 1 m širine i najmanje 1 m dubine zemlje. (4) Oblikovanjem terena se ne smiju narušiti uvjeti korištenja susjednih grad evnih čestica i javnih površina. (5) Referentne orijentacijske nivelacijske kote su odred ene u kartografskom prikazu br. 4.»Način i uvjeti gradnje«. (6) Površina parkovnog i prirodnog zelenila iznosi najmanja 40 % površine svake grad evne čestice. U površinu zelenila se uračunava površina zelenog krova garaže organizirane u sklopu podzemnih etaža grad evine i površina travnatih i nasipanih igrališta. (7) Pješački površine i terase u okolišu se popločuju kamenim pločama (pravilnim ili nepravilnim). (8) Potporni zidovi se na vidljivoj strani izvode kamenim klesancima. (9) Površine sportskih igrališta, bazena, terasa i sl. površina koje se ured uju na terenu, na grad evnoj čestici
8 Utorak, 7. veljače SLUŽBENE NOVINE Stranica 129 broj 3 približno na razini ured enog terena, +/- 0,8 m, ne uračunavaju se u koeficijent izgrad enosti grad evne čestice. (10) Bazen je moguće graditi na najviše 15 % površine grad evne čestice. U sklopu izrade tehničke dokumentacije za izgradnju bazena potrebno je riješiti odvodnju bazena s hidrauličkim proračunom količina otpadnih voda i koncepcijom rada i čišćenja bazena, te zbrinjavanja voda od ispiranja filtera. Bazen je dozvoljeno povremeno prazniti putem upojnog bunara u teren, uz uvjet da se ne ugrozi korištenje ukopanih dijelova susjednih grad evina. Članak 20. (1) Na površini grad evne čestice je potrebno osigurati dovoljan broj parkirnih ili garažnih mjesta sukladno članku 79. ovih odredbi i eventualno dodatna mjesta prema stvarnim potrebama poslovanja. Pri tome je potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa te mogućnosti korištenja javnog prometa. (2) Parkiranje i garažiranje vozila za potrebe pojedine grad evine se rješava na grad evnoj čestici te grad evine, na način da se garažiranje u principu riješi unutar planiranog tlocrta grad evine, a iznimno sukladno članku 80. ovih odredbi. (3) Parkiranje vozila gostiju u pravilu treba planirati na zajedničkim parkiralištima. (4) Postojeće garaže i parkirališna mjesta se ne mogu prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj grad evnoj čestici ili u neposrednoj blizini grad evne čestice. (5) Garaže se mogu graditi kao pomoćne grad evine izvan tlocrtnog gabarita osnovne grad evine ukoliko to dozvoljavaju lokacijske i topografske prilike, a u tom slučaju grad evine garaže trebaju imati sljedeće karakteristike: - garaža mora biti potpuno ili trostrano ukopana - krov, izvan površine za grad enje mora biti prekriven zemljom ili ozelenjen, ili djelomično ozelenjenim krovnim terasama, hortikulturno ured en kao okolni teren. - maksimalna svijetla visina pojedine etaže iznosi do 2,5 m. Način i uvjeti priključenja grad evne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu Članak 21. (1) Grad evna čestica mora biti priključena na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu; na mrežu odvodnje otpadnih voda zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem, na elektroopskrbnu i vodoopskrbnu mrežu. (2) Priključci na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, označeni u kartografskom prikazu br. 4.»Način i uvjeti gradnje«, načelno su odred eni za prostornu cjelinu odred ene namjene, prema visinskim elementima prometnica i mogu se odrediti na drugoj odgovarajućoj poziciji u pravilu duž regulacijskog pravca i ali i duž drugih granica grad evne čestice (najčešće priključak za odvodnju otpadnih voda). Članak 22. (1) Ako nije osiguran kolni pristup s postojeće prometnice odgovarajućih karakteristika, potrebno je ishoditi lokacijsku dozvolu, potvrditi glavni projekt i iskolčiti pristupnu prometnicu na terenu. (2) Kolni priključak na prometnu površinu se mora odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa. (3) Kotu priključka grad evne čestice na prometnu površinu je potrebno prilagoditi niveleti prilazne prometne površine i koti postojećeg terena. Jedna grad evna čestica može imati više priključaka na prometne površine. (4) Organizacijom kolnog priključka i prometa unutar grad evne čestice treba osigurati neometano odvijanje prometa obzirom na vrstu djelatnosti kao i propisan prilaz vatrogasnih vozila. Iznimno kad prilaz vatrogasnih vozila nije moguć treba sukladno posebnim uvjetima propisati dodatne mjere zaštite od požara. Članak 23. Grad evina se priključuje na odvodnju otpadnih voda sukladno članku 102. ovih odredbi. Članak 24. Grad evina se priključuje na odvodnju oborinskih voda sukladno članku 104. ovih odredbi. 2.2 Grad evina turističkog naselja (T2) Članak 25. (1) Najveći planirani kapacitet zona turističkih naselja (T2) se odred uje kako slijedi: - zone oznake T2/1 - najviše ukupno 650 kreveta, - zona oznake T2/2 - najviše 250 kreveta. (2) Postojeće turističko naselje se podizanjem kategorije smještaja, u okviru istog kapaciteta, može dograditi u okviru površina oznake T2/1. Oblik i veličina grad evne čestice Članak 26. (1) Najmanja dopuštena površina grad evne čestice iznosi m 2. Najveća dopuštena površina grad evne čestice se ne odred uje. (2) Oblik i veličina grad evne čestice moraju biti dovoljni da osiguraju organiziranje svih potrebnih sadržaja: grad evina, kolnog i pješačkog ulaza i parkirališta, grad evine individualne komunalne infrastrukture, zelene površine, ograd ivanje i drugo potrebno. Namjena grad evina Članak 27. (1) Grad evina ugostiteljsko-turističke namjene - turističko naselje (T2) se planira za obavljanje djelatnosti u okviru namjene odred ene člankom 3. ovih odredbi, sa smještajnim kapacitetima u vilama i u hotelima te s pratećim sadržajima na istoj grad evnoj čestici. (2) Osnovnom grad evinom se smatra grad evina sa smještajem. Vila se u sklopu grad evne čestice turističkog naselja (T2) gradi sukladno stavcima (2), (3) i (4) članka 10. ovih odredbi, a hotel sukladno stavcima (1), (3) i (4) članka 10. ovih odredbi. (3) Ostale grad evine se planiraju sukladno stavku (3) članka 14. ovih odredbi. (4) Smještaj za zaposlenike se planira sukladno stavcima (4) i (5) članka 14. ovih odredbi. Smještaj grad evine na grad evnoj čestici Članak 28. (1) Na jedinstvenoj grad evnoj čestici turističkog naselja se gradi sklop više grad evina sa smještajnim i s pratećim sadržajima sukladno stavcima od (2) do (6) članka 15. ovih odredbi. (2) Postojeće grad evine kojima je grad evni pravac udaljen od regulacijskog manje od 6 m pri rekonstrukciji zadržavaju postojeći grad evni pravac, a ako je ta udaljenost manja od polovice visine grad evine na grad evnom pravcu, ne mogu pri rekonstrukciji povećavati visinu.
9 Stranica 130 broj 3 SLUŽBENE NOVINE Utorak, 7. veljače (3) Pojedinačna zgrada treba biti jednostavnog pravokutnog tlocrta s dužom osi paralelnom sa slojnicama terena, osim u slučaju gradnje niza. Najveći tlocrtni gabarit pojedinačne grad evine, osim hotela i terasaste zgrade, iznosi 20 m x 10 m. Veličina i grad evinska (bruto) površina grad evine s brojem funkcionalnih jedinica Članak 29. (1) Najmanji dopušteni koeficijent izgrad enosti pojedine grad evne čestice se ne odred uje dok najveći koeficijent izgrad enosti iznosi kig = 0,3. (2) Najmanji dopušteni koeficijent iskorištenosti pojedine grad evne čestice se ne odred uje dok najveći koeficijent iskorištenosti za zone oznake T2/1 iznosi kis = 0,8 a za zone oznake T2/2 iznosi kis = 0,6. (3) Ako su postojeći koeficijenti izgrad enosti i iskorištenosti grad evne čestice veći od propisanih, oni se pri rekonstrukciji ne smiju povećavati. (4) Najmanji i najveći broj funkcionalnih jedinica se odred uje kao kvocijent odred enog najmanjeg odnosno najvećeg kapaciteta i proračunskog broja kreveta za smještajnu jedinicu. Funkcionalna cjelina turističkog naselja može imati najmanje 20 kreveta i najviše 650 kreveta. (5) Najmanji dopušteni broj grad evina iznosi jednu grad evinu hotela koja je i centralna grad evina naselja i tri grad evine vile. (6) Za grad evine turističkog naselja najveći dopušteni broj etaža iznosi 2 etaže, a za hotel je koji se gradi u okviru turističkog naselja je pored toga dozvoljen i potpuno ukopani podrum. (7) Najveća dopuštena visina grad evine iznosi 7 m a najveća dopuštena ukupna visina grad evine u odnosu na prirodni teren (h) iznosi 8 m. (8) Za pomoćne, prateće, infrastrukturne i sl. grad evine koje se grade na grad evnoj četici turističkog naselja najveći dopušteni broj etaža iznosi 2 etaže od kojih je jedna ukopani podrum, najveća dopuštena visina iznosi 3 m, a najveća dopuštena ukupna visina grad evine u odnosu na prirodni teren (h) iznosi 5 m. Uvjeti za oblikovanje grad evine Članak 30. (1) Uvjeti oblikovanja grad evina se odred uju sukladno članku 17. ovih odredbi. (2) Smještajne grad evine, organizirane kao turističko naselje trebaju biti oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima. Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti Članak 31. Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti se odred uju sukladno članku 18. ovih odredbi. Uvjeti za ured enje grad evne čestice, zelenih i parkirališnih površina Članak 32. (1) Uvjeti za ured enje grad evne čestice, zelenih i parkirališnih površina se odred uju sukladno člancima 19. i 20. ovih odredbi. (2) Bazen je moguće graditi na najviše 15 % površine grad evne čestice, na grad evnim česticama s postojećim grad evinama uz uvjet da je osiguran broj parkirališnih mjesta sukladno ovim odredbama i najmanje 40 % površine grad evne čestice za zelene površine. Način i uvjeti priključenja grad evne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu Članak 33. Grad evina čestica se priključuje na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu sukladno člancima od 21. do 24. ovih odredbi. 2.3 Grad evina pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene (TPS) Oblik i veličina grad evne čestice Članak 34. Najmanja dopuštena površina grad evne čestice je 200 m 2 ili je postojeća. Najveća dopuštena površina grad evne čestice se ne odred uje. Namjena grad evina Članak 35. (1) Grad evina pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene (TPS) se planira za obavljanje djelatnosti u okviru namjene odred ene člankom 3. ovih odredbi. (2) Smještajni sadržaji kao ni smještaj zaposlenika se ne planiraju. Smještaj grad evine na grad evnoj čestici Članak 36. Grad evina pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene se gradi kao slobodnostojeća ili kao sklop grad evina na jedinstvenoj grad evnoj čestici sukladno stavcima od (2) do (6) članka 15. ovih odredbi. Veličina i grad evinska (bruto) površina grad evine s brojem funkcionalnih jedinica Članak 37. (1) Najmanji dopušteni koeficijent izgrad enosti pojedine grad evne čestice se ne odred uje dok najveći koeficijent izgrad enosti iznosi kig = 0,3 izuzev za zonu oznake TPS/1 gdje je najveći kig = 0,1. (2) Najmanji dopušteni koeficijent iskorištenosti pojedine grad evne čestice se ne odred uje dok najveći koeficijent iskorištenosti ne može biti veći od kis = 0,8 izuzev za zonu oznake TPS/1 gdje je najveći kis = 0,2. (3) Najveći tlocrtni gabarit pojedinačne grad evine, osim terasaste zgrade, iznosi 20 m x 10 m. (4) Najveći dopušteni broj etaža iznosi 2 nadzemne etaže i 1 podzemnu etažu, a kad se u sklopu podzemnih etaža gradi garaža tada su dozvoljene najviše 3 podzemne etaže. Najveća dopuštena visina iznosi 6 m, a najveća dopuštena ukupna visina grad evine u odnosu na prirodni teren (h) iznosi 9 m. Iznimno za zonu oznake TPS/2 najveća dopuštena visina iznosi 4 m, a najveća dopuštena ukupna visina grad evine u odnosu na prirodni teren (h) iznosi 6 m. (5) Ako su postojeći koeficijenti izgrad enosti i iskorištenosti grad evne čestice, broj etaža i visina grad evine veći od propisanih, oni se pri rekonstrukciji ne smiju povećavati. Uvjeti za oblikovanje grad evine Članak 38. Uvjeti oblikovanja grad evina se odred uju sukladno članku 17. ovih odredbi.
10 Utorak, 7. veljače SLUŽBENE NOVINE Stranica 131 broj 3 Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti Članak 39. Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti se odred uju sukladno članku 18. ovih odredbi. Uvjeti za ured enje grad evne čestice, zelenih i parkirališnih površina Članak 40. (1) Uvjeti za ured enje grad evne čestice, zelenih i parkirališnih površina se odred uju sukladno članku 19. i 20. ovih odredbi. (2) Bazen je moguće graditi na najviše 15 % površine grad evne čestice, na grad evnim česticama s postojećim grad evinama uz uvjet da je osiguran broj parkirališnih mjesta sukladno ovim odredbama i najmanje 40 % površine grad evne čestice za zelene površine. Način i uvjeti priključenja grad evne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu Članak 41. (1) Grad evina čestica se priključuje na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu sukladno člancima od 21. do 24. ovih odredbi. (2) Kad grad evna čestica postojeće grad evine ima osiguran isključivo pješački prilaz najmanje širine 1,5 m te prilaz morem, moguća je rekonstrukcija postojećih grad evina bez povećanja tlocrtnih gabarita, broja etaža i visine grad evine, te je potrebno primijeniti pojačane mjere zaštite od požara u skladu s posebnim uvjetima. Parkiranje na čestici se ne planira. 2.4 Grad evina postojećeg vikend naselja (T2A) Članak 42. (1) Na površinama potpuno izgrad enog postojećeg vikend naselja s pretežito sezonskim stanovanjem se planira isključivo rekonstrukcija postojećih grad evina bez povećanja smještajnog kapaciteta, visine i broja etaža. (2) Kod rekonstrukcije postojeće grad evine koeficijent izgrad enosti može iznositi najviše kig=0,3 i koeficijent iskoristivosti najviše kis=0,8, ako postojeći prelaze te vrijednosti, grad evine se rekonstruiraju u okviru postojećih tlocrtnih i vertikalnih gabarita grad evine. (3) Zahvate rekonstrukcije je potrebno oblikovati sukladno članku 17. i stavku (2) članka 30. ovih odredbi. (4) Moguća je dogradnja grad evine u prizemnoj etaži do najviše 30 m 2 uz poštivanje graničnih vrijednosti iz (2) stavka ovog članka. (5) Planira se mogućnost prenamjene prizemlja postojećih grad evina u trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportskorekreativne i zabavne namjene. (6) Planira se izgradnja i rekonstrukcija sportsko-rekreativnih, prometnih i infrastrukturnih objekata. (7) Potrebno je sačuvati ili popraviti uvjete priključenja postojećih grad evina na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu. (8) Potrebno je sačuvati i oplemeniti postojeće zelene površine. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAD EVINA SPORTSKO- REKREACIJSKE NAMJENE Članak 43. (1) Grad evine sportsko-rekreacijske namjene se grade prema lokacijskoj dozvoli za pojedinu grad evnu česticu, odnosno prema idejnom projektu izrad enom sukladno ovom Planu i smještenu prema uvjetima odred enim točkom 3. ovih odredbi i prema kartografskom prikazu br. 4»Način i uvjeti gradnje«u mjerilu 1:2000. (2) Grad evine se grade na način da površinom grad evne čestice, veličinom grad evine, smještajem u zoni i osiguranjem neometanog kolnog pristupa i priključaka na komunalnu infrastrukturu omogućuju racionalnu organizaciju i obavljanje planiranih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš, tj. na način da ne narušavaju uvjete boravka i rada u zoni te protupožarne pristupe Grad evina sportsko-rekreacijske namjene - sportske dvorane/bazena i igrališta (R1) Oblik i veličina grad evne čestice Članak 44. Najmanja dopuštena površina grad evne čestice je 2000 m 2. Najveća dopuštena površina grad evne čestice se ne odred uje. Namjena grad evina Članak 45. (1) Osnovnom grad evinom sportsko-rekreacijske djelatnosti se smatra grad evina koja je u cjelini ili pretežnim dijelom namijenjena obavljanju djelatnosti u okviru namjene odred ene člankom 4. ovih odredbi. (2) Ostale grad evine uključuju prateće i pomoćne grad evine prema zahtjevima obavljanja sportsko-rekreacijske i drugih planiranih kompatibilnih djelatnosti, infrastrukturne, komunalne i druge sl. grad evine i ured aji, nadstrešnice i sl. Smještaj grad evine na grad evnoj čestici Članak 46. Na jedinstvenoj grad evnoj čestici se gradi jedna slobodnostojeća grad evina ili sklop više grad evina sukladno stavcima od (2) do (6) članka 15. ovih odredbi. Veličina i grad evinska (bruto) površina grad evine s brojem funkcionalnih jedinica Članak 47. (1) Najmanji dopušteni koeficijent izgrad enosti grad evne čestice se ne odred uje dok najveći koeficijent izgrad enosti iznosi kig = 0,3. (2) Najmanji dopušteni koeficijent iskorištenosti grad evne čestice se ne odred uje dok je najveći koeficijent iskorištenosti kis = 0,8. (3) U izgrad enu površinu grad evne čestice se ne uračunava površina otvorenih igrališta i drugih sportsko rekreacijskih sadržaja izgrad enih približno u razini terena (+/- 0,8 m). (4) Najmanja dopuštena površina grad evina osnovne namjene, igrališta i rekreacijskih površina iznosi 60 % površine grad evne čestice. (5) Najveći dopušteni broj etaža iznosi 4 etaže. (6) Najveća dopuštena visina grad evine iznosi 8 m a najveća dopuštena ukupna visina grad evine u odnosu na prirodni teren (h) iznosi 9 m. (7) Za ostale grad evine koje se grade na grad evnoj četici; pomoćne, prateće i infrastrukturne grad evine je dozvoljena najviše 1 etaža i ukopani podrum. (8) Najveća dopuštena visina ostalih grad evina iznosi 3 m, a najveća dopuštena ukupna visina u odnosu na prirodni teren (h) iznosi 5 m.
UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE ZONE "RASTOVAC" (UPU2) OPĆINA POVLJANA ODLUKA I ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA
URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE ZONE "RASTOVAC" (UPU2) OPĆINA POVLJANA Općina Povljana ODLUKA I ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA srpanj 2016. Nositelj izrade: Općina Povljana Izrađivač:
ODLUKU O DONOŠENJU URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA TURISTIČKO UGOSTITELJSKE ZONE MIŠJI VRH
Na temelju članaka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07 i 38/09), članka 109 Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Tisno (Službeni vjesnik Šibensko-kninske
O D L U K U O DONOŠENJU URBANISTIČKOG PLANA UREðENJA TURISTIČKE ZONE UVALA ŠIROKA
Na temelju članka 100. i 101. Zakona o prostornom ureñenju i gradnji ( Narodne novine, broj 76/07 i 38/09) i članka 26. Statuta Općine Okrug (Službeni glasnik Općine Okrug br. 9/09), Općinsko vijeće Općine
Institut građevinarstva Hrvatske d.d. I. OBRAZLOŽENJE
I. OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA Obveza izrade i donošenja Urbanističkog plana uređenja Makarska Zapad 1 temelji se na odredbama Prostornog plana uređenja Grada Makarske (Glasnik Grada Makarske broj 8/06,
UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE ZONE "MILOVCI - GRABOVAČA", STARIGRAD OBVEZNI PRILOZI PLANA
URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA (DIJELA) UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE ZONE "MILOVCI - GRABOVAČA", STARIGRAD Općina Starigrad OBVEZNI PRILOZI PLANA rujan 2015. Nositelj izrade: Izrađivač: Direktor : Odgovorni planer
GODINA LIII (XV) SPLIT, 21. ožujka BROJ 8 S A D R Ž A J: GRAD SPLIT GRADSKO VIJEĆE Stranica
GODINA LIII (XV) SPLIT, 21. ožujka 2007. BROJ 8 S A D R Ž A J: GRAD SPLIT GRADSKO VIJEĆE Stranica 1. Odluka o donošenu Izmjena i dopuna Provedbenog urbanističkog plana povijesne jezgre Grada Splita...
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
ODLUKA o donošenju Prostornoga plana uređenja Grada Sveta Nedelja (IV Izmjene i dopune - pročišćeni tekst)
Prostornog plan uređenja Grada Sveta Nedelja Na temelju Članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07, 38/09) i Članka 14. Statuta Grada Sveta Nedelja (Glasnik Zagrebačke županije
Šibensko-kninska županija općina Tribunj URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NASELJA TRIBUNJ KNJIGA 1/2 TEKSTUALNI I GRAFIČKI DIO
Šibensko-kninska županija općina Tribunj URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NASELJA TRIBUNJ KNJIGA 1/2 TEKSTUALNI I GRAFIČKI DIO d. o.o. za poslove prostornog ureðenja i zaštite okoliša Zagreb, veljača 2011. g.
( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GROBLJA
Plan 21 d.o.o. Prolaz Marije Krucifikse Kozulić 4 51000 Rijeka Tel..: 051/372 372 IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GROBLJA Prijedlog plana za javnu raspravu _naručitelj : REPUBLIKA HRVATSKA
2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II
TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II TABLICA 1: PARCIJALNI KOEFICIJENTI SIGURNOSTI ZA DJELOVANJA Parcijalni koeficijenti sigurnosti γf Vrsta djelovanja Djelovanje Stalno Promjenjivo
GRADSKO VIJEĆE GRADA PULE
Klasa: 340-09/16-01/2 Urbroj:2168/01-01-02-01-0019-16-2 Pula, 19. listopada 2016. GRADSKO VIJEĆE GRADA PULE Predmet: Zaključak o utvrđivanju prijedloga Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o nerazvrstanim
PLANA UREĐENJA OPĆINE JELSA II
broj elaborata 700/17. Naziv plana: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE JELSA II OBRAZLOŽENJE Naručitelj: OPĆINA JELSA Izrađivač: URBOS doo Split Biro za prostorno planiranje, urbanizam i
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički
OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
d1497/3, d1497/13, d1197/1, d1202, d1201, d1247/1, d1259, d1257, d1256/1, d1256/2, 0,43 0,47 0,9 3024, 3000 Bedekovčina
Strana 1914 - Broj 20 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 19. svibnja, 2017. NC ŽD-003 Vurnek Juraj-Mirt Ljuba 0,6 0,6 3022, 3033 Bedekovčina NC ŽD-004 LC-22050 - Grbovec 0,65 0,65 3011
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
TRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y
18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
6 Primjena trigonometrije u planimetriji
6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Dubrovnik, 9. kolovoza Rješenje o izboru predsjednika Gradskoga vijeća Grada Dubrovnika
SLUŽBENI GLASNIK GRADA DUBROVNIKA Broj 9. Godina XLX. Dubrovnik, 9. kolovoza 2013. od stranice Sadržaj stranica GRADSKO VIJEĆE 55. Rješenje o izboru predsjednika Gradskoga vijeća Grada Dubrovnika 56. Rješenje
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA
numeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA OBROVCA
Naručitelj: GRAD OBROVAC Izvršitelj: SINTEZA d.o.o. ZADAR PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA OBROVCA Obrovac, ožujak 2009. 1 Naziv prostornog plana: Naziv prikaza: ZADARSKA ŽUPANIJA GRAD OBROVAC Prostorni plan
DIJELA NASELJA STRMEC, OREŠJE, BESTOVJE I NOVAKI II. IZMJENA I DOPUNA
URBANISTIČKI ZAVOD GRADA ZAGREBA d.o.o. URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA DIJELA NASELJA STRMEC, OREŠJE, BESTOVJE I NOVAKI ZAGREB, svibanj 2007. Županija: Grad: Zagrebačka Sveta Nedelja Naziv prostornog plana:
URBANISTIČKI ZAVOD GRADA ZAGREBA d.o.o. IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA PETLJA LUČKO - Prijedlog Plana za javnu raspravu -
URBANISTIČKI ZAVOD GRADA ZAGREBA d.o.o. IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA PETLJA LUČKO Zagreb, prosinac 2013. GRAD ZAGREB Naziv prostornog plana: IZMJENE I DOPUNE TEKSTUALNI DIO PLANA Odluka
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Operacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Elementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Kaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio
MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Prostorni spojeni sistemi
Prostorni spojeni sistemi K. F. (poopćeni) pomaci i stupnjevi slobode tijela u prostoru: 1. pomak po pravcu (translacija): dva kuta kojima je odreden orijentirani pravac (os) i orijentirana duljina pomaka
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
TEKSTUALNI DIO (ODREDBE ZA PROVOĐENJE)
TEKSTUALNI DIO (ODREDBE ZA PROVOĐENJE) KANFANAR ZAGREB 2014 Županija: ISTARSKA ŽUPANIJA Općina: OPĆINA KANFANAR Naziv prostornog plana: II. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE KANFANAR TEKSTUALNI
Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ
Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ pred.mr.sc Ivica Kuric Detekcija metala instrument koji detektira promjene u magnetskom polju generirane prisutnošću
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA
FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ
Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
IZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA
**** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.
Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.
Dijagrami:. Udužnih sia N Greda i konoa. Popre nih sia TZ 3. Momenata savijanja My. dio Prosta greda. Optere ena koncentriranom siom F I. Reaktivne sie:. M A = 0 R B F a = 0. M B = 0 R A F b = 0 3. F =
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
radni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA
POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica
Osnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
T E H N I Č K I N A L A Z I M I Š LJ E NJ E
Mr.sc. Krunoslav ORMUŽ, dipl. inž. str. Stalni sudski vještak za strojarstvo, promet i analizu cestovnih prometnih nezgoda Županijskog suda u Zagrebu Poljana Josipa Brunšmida 2, Zagreb AMITTO d.o.o. U
Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
TABLICE AKTUARSKE MATEMATIKE
Na temelju članka 160. stavka 4. Zakona o mirovinskom osiguranju («Narodne novine», br. 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 92/05., 43/07., 79/07., 35/08., 40/10., 121/10.,
BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe
BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje
5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Vrijedi: OD 20. LIPNJA Lindab CJENiK Cijene su izražene u KN exw Lučko Zagreb, bez PDV-a; Cjenik vrijedi od
Vrijedi: OD 20 LIPNJA 2012 Lindab CJENiK 2012 Sustav za odvodnju oborinskih voda i dodaci Lindab Elite sustav zaštite proizvoda >>> 3 Lindab Rainline Lindab Elite R Žlijeb Duljina: 4 m i 6 m 190 Elite
OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
DETALJNI PLAN UREĐENJA
GRAD PULA GRADSKO VIJEĆE GRADA PULE DETALJNI PLAN UREĐENJA MOLO CARBONE PULA, 2007. "MOLO CARBONE 5195 2 ŽUPANIJA: GRAD: Gradonačelnik: NAZIV PROSTORNOG PLANA: ISTARSKA PULA Boris Miletić Detaljni plan
Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.
Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA
OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA MODUL: Tehnologija teleomuniacijsog rometa FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Predavači: Doc.dr.sc. Štefica Mrvelj Maro Matulin, dil.ing. Zagreb, ožuja 2009. Oće informacije Konzultacije:
Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Opšte KROVNI POKRIVAČI I
1 KROVNI POKRIVAČI I FASADNE OBLOGE 2 Opšte Podela prema zaštitnim svojstvima: Hladne obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina, Tople obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina i prodora hladnoće
radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Linearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )