skup prirodnih brojeva N = {1, 2, 3...} skup cijelih brojeva Z = {... 3, 2, 1, 0, 1, 2, 3...} skup racionalnih brojeva Q = n : m Z, n N }

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "skup prirodnih brojeva N = {1, 2, 3...} skup cijelih brojeva Z = {... 3, 2, 1, 0, 1, 2, 3...} skup racionalnih brojeva Q = n : m Z, n N }"

Transcript

1

2 SKUP KOMPLEKSNIH BROJEVA Brojev su jedno od područja najšreg nteresa matematčara matematčke znanost. Put od prrodnh do realnh brojeva, koj je trajao tsućljećma, danas svak školarac prelaz već tjekom svojeg osnovnoškolskog obrazovanja. No je l tme taj put završen? Il postoj njegov produžetak? Odgovor na posljednje ptanje je potvrdan upravo će o njemu bt rječ u ovom poglavlju udžbenka. Upoznat ćemo nove, kompleksne brojeve to tek u jednom malom opsegu. Valja znat kako je uloga kompleksnh brojeva u matematc, al u njhovoj stvarnoj prmjen, ustnu velka... Kompleksn broj Tjekom školovanja upoznal smo razlčte skupove brojeva. Bl su to: skup prrodnh brojeva N = {,,...} skup cjelh brojeva Z = {...,,, 0,,,...} skup raconalnh brojeva Q = { m n : m Z, n N }. Skup realnh brojeva R dobjemo združvanjem skupova raconalnh raconalnh brojeva. Znamo takoder - da vrjed N Z Q R. Svak od skupova Z, Q R prošrenje je prethodnog, načnjeno zbog potrebe da se omoguć provedba odredene - algebarske operacje. Prmjerce, razlka dvaju prrodnh brojeva nje općento prrodn broj. Stoga se skup N prošruje negatvnm cjelm brojevma nulom te se tako dobje skup cjelh brojeva Z. Zbog zvedvost djeljenja cjelh brojeva skup Z se prošruje razlomcma, odnosno decmalnm (konačnm l perodčkm) brojevma čme dobvamo skup raconalnh brojeva Q. Vdjel smo takoder - da postoje brojev koje ne možemo zapsat kao razlomke. To su raconaln brojev. Izgradnjom skupa realnh brojeva R opsanm prošrenjma nje kraj. Razlog lež u tome što kvadrat nt kojeg realnog broja nje negatvan. Prmjerce, već odgovor na ptanje: Za koj realan broj x vrjed x =? glas: Ne postoj takav realan broj. Skup realnh brojeva prošrujemo uvodmo nove, kompleksne brojeve. Skup kompleksnh brojeva C sadrž sve realne brojeve, svak je realn broj ujedno kompleksn broj. Neka je zamšljeno rješenje jednadžbe x + = 0, broj sa svojstvom + = 0. Tajnovbrojnazvamomagnarnom jedncom.

3 KOMPLEKSNI BROJ. Imagnarna jednca Imagnarna jednca je broj za koj vrjed =. Skup kompleksnh brojeva C bt će prošrenje skupa realnh brojeva R.To znač da skup kompleksnh brojeva sadrž sve realne brojeve kao svoj podskup. Želmo tako - der da u skupu kompleksnh brojeva budu defnrane algebarske operacje zbrajanja množenja. Zbog toga je umnožak blo kojeg realnog broja y magnarne jednce kompleksan broj. Takve brojeve nazvamo posebnm menom: magnarn brojev. Brojev, 4 7,, prmjer su magnarnh brojeva. Imagnarn brojev Imagnarn broj y umnožak je realnog broja y magnarne jednce. Kompleksn broj je zbroj realnog magnarnog broja. Kompleksn su brojev prmjerce +,, Svak je realan broj kompleksan broj jer se može zapsat u oblku x + 0. Svakjemagnarnbrojkompleksnbrojjerje y = 0 + y. Skup kompleksnh brojeva Kompleksn broj z je broj oblka z = x + y. Tu su x y realn brojev, a magnarna jednca. Broj x je realn do kompleksnog broja z, a broj y je njegov magnarn do. Pšemo: x = Re z, y = Im z. Zaps z = x + y zovemo algebarsk (l) standardn prkaz kompleksnog broja z. Skup kompleksnh brojeva označavamo s C.

4 SKUP KOMPLEKSNIH BROJEVA Prmjer. Odredmo realn magnarn do svakog od kompleksnh brojeva: ) z = + 5 ; ) z = + ; ) z = ; 4) z 4 =. Prat redom odgovore obrazlož h: ) Re z =, Imz = 5; ) Re z =,Imz = ; ) Re z =, Im z = 0; 4) Re z 4 = 0, Imz 4 =. Zadatak. Popun sljedeću tablcu: z Re z 4 π + Im z Jednakost kompleksnh brojeva Nakon što smo defnral kompleksne brojeve, prrodno je postavt ptanje: kada su dva kompleksna broja jednaka? Odgovor je vrlo jednostavan: dva su kompleksna broja jednaka ako samo ako je realn do prvoga jednak realnom djelu drugoga magnarn do prvoga jednak magnarnom djelu drugoga. Jednakost kompleksnh brojeva Kompleksn brojev z = x +y z = x +y jednak su ako samo ako m se podudaraju realn magnarn djelov: z = z ako samo ako vrjed x = x y = y. Zasta, z x + y = x + y sljed x x =(y y ) pa ukolko b blo y y onda b vrjedlo = x x y y R, što je nemoguće. Zato je y = y onda nužno x = x. 4

5 KOMPLEKSNI BROJ. Prmjer. Odredmo realne brojeve a b z sljedećh jednakost kompleksnh brojeva: ) a + = + b ; ) (a )x +(a + b)y = + 5 ; ) (a b) = +(a + b). ) Kompleksn brojev s ljeve s desne strane jednakost jednak su ako samo ako je a = b = ; ) Kao u prethodnom prmjeru mora bt a = a + b = 5. Dakle, a =, b = ; ) Realn djelov kompleksnh brojeva na ljevoj desnoj stran jednakost razlčt su pa onda nt t brojev ne mogu bt jednak nt za koj zbor realnh brojeva a b. Zadatak. Za koje realne brojeve a b su kompleksn brojev z z jednak: ) z =(a b)+(a + b), z = ; ) z = a b +(a b), z = ; ) z = +(a b), z = a + b? Zadatc... Odred realn magnarn do svakog od kompleksnh brojeva: ) z = 5 + ; ) z = ; ) z = ; 4) z = ; 5) z = ; 6) z = + ; 7) z = 0; 8) z =( ).. Odred realne brojeve a b z jednakost: ) a + 4 = + b ; ) a + = + b ; ) a b + = a + b ; 4) (a b) = +(a + b) ; 5) a b + 5 = +(a + b) ; 6) +(a + b) = (a b).. Odred realne brojeve x y z jednakost: ) x +(y ) = + ; ) x + y y = + ; ) x y +(x + y) = + 4 ; 4) x y +(x y) = ; 5) x y +(x y) = ; 6) x y +(x + y) = x + y +(x + ). 4. Gdje je greška u računu: = = ( ) ( ) = = =? 5

6 SKUP KOMPLEKSNIH BROJEVA.. Zbrajanje množenje kompleksnh brojeva Zbroj, razlka umnožak kompleksnh brojeva Ako su z = x + y z = x + y blo koja dva kompleksna broja, tada njhov zbroj, razlku umnožak defnramo na sljedeć načn: z + z = x + x +(y + y ), z z = x x +(y y ), z z = x x y y +(x y + x y ). Operacje zbrajanja množenja u skupu C maju svojstva komutatvnost, asocjatvnost dstrbutvnost množenja prema zbrajanju. Name, za svaka tr kompleksna broja z, z z vrjed: svojstvo komutatvnost z + z = z + z, z z = z z ; svojstvo asocjatvnost z +(z + z )=(z + z )+z, z (z z )=(z z ) z ; svojstvo dstrbutvnost množenja prema zbrajanju kompleksnh brojeva z (z + z )=z z + z z. Prmjer. Dan su kompleksn brojev z = +, w = 4. Izračunajmo z + w, z w z w. z + w = = ; z w = + ( 4) = + 7 ; z w =( + )( 4) = = + + = 0 +. Zadatak. Za kompleksne brojeve z = + 5, z =, z = + zračunaj ) z z + z z + z z ; ) (z z ) (z z ) (z z ). 6

7 ZBRAJANJE I MNOŽENJE KOMPLEKSNIH BROJEVA. Potencje magnarne jednce Pr množenju vše kompleksnh brojeva pojavt će se potencje magnarne jednce. Izračunajmo, prmjerce: Kolko je? ( ) = Možemo računat: = = =. Onda je konačno ( ) = = Izračunajmo vrjednost prvh nekolko potencja magnarne jednce prrodnm brojem. Imamo redom: =, = =( ) =, 4 = =( ) = =, 5 = 4 = ; 6 = 4 = =. Uočavamo da dalje ne moramo računat jer se vrjednost potencja perodčk ponavljaju. Prtom se uzastopce zmjenjuju četr vrjednost:,,,. Za odre - dvanje vrjednost potencje n, gdje je n prrodn broj, dovoljno je pogledat kolk je ostatak pr djeljenju broja n s 4. Tada je vrjednost potencje jednaka r, gdje je r ostatak pr djeljenju n s4.evozašto. Prrodn broj n može se zapsat u oblku 4k + r, gdje je k kolčnk, a r ostatak pr djeljenju broja n s 4.Broj r je jedan od brojeva 0,, l. Zato možemo psat: n = 4k+r = 4k r =( 4 ) k r = k r = r. Potencje magnarne jednce Neka je k prrodn broj. Tada za potencje magnarne jednce vrjed: 4k =, 4k+ =, 4k+ =, 4k+ =. 7

8 SKUP KOMPLEKSNIH BROJEVA Prmjer. Izračunajmo: ) ; ) ; ) 4 ; 4) 45. ) Broj djeljv je s 4, pa je =. ) Pr djeljenju s 4 broj daje ostatak (jer je = ) te je = 4 0+ =( 4 ) 0 = 0 = =. ) Ostatak pr djeljenju nekog všeznamenkastog broja s 4 jednak je ostatku što ga pr djeljenju s 4 daje njegov dvoznamenkast završetak. Name, svak se prrodn broj n s trma l vše znamenk može zapsat u oblku n = 00t + uv, gdje je t prrodn broj, a uv dvoznamenkast završetak od n. Broj 00t djeljv je s 4. Stoga na ptanje o djeljvost broja n s 4 odgovor nalazmo promatrajuć dvoznamenkast broj uv. Buduć da je 4 = , mamo 4 = 4 = =. 4) 45 = 45 =. Zadatak. Izračunaj: ) ; ) 54 ; ) ( ). Prmjer. Izračunajmo: Vdjel smo da se pr uzastopnm potencjama magnarne jednce u jednom perodu pojavljuju četr vrjednost:,,,. Njhov zbroj je jednak nul. Unašem zadatku mamo 00 prbrojnka. Kad h od početka razvrstamo po četr, dobt ćemo 50 skupna po 4 prbrojnka još dva prbrojnka na kraju. U svakoj od th 50 skupna mamo zbroj + = 0, a na kraju još ostaje Ukupan zbroj svh 00 prbrojnka onda je jednak = +. Prmjette kako smo grupranje mogl provest od kraja prema početku. Tako b nam nakon ponštavanja ostala prva dva člana zbroja. Rezultat je, naravno, st. Zadatak. Izračunaj: ) ; )

9 ZBRAJANJE I MNOŽENJE KOMPLEKSNIH BROJEVA. Prmjer 4. Vrjednost potencja nekh posebnh kompleksnh brojeva vrlo su jednostavne. Navedmo dva prmjera koj to pokazuju. Dokaž da za svak prrodn broj n vrjede jednakost: ) ( + ) n = n ; ) ( ) n + =( ) n. ) Kako je z n =(z ) n, za svak kompleksn broj z, onda mamo: ( ) n ( ) n ( ) n = = = n. ) I u ovom prmjeru postupt ćemo slčno kao u prethodnom. Prmjent ćemo jednakost z n =(z ) n : ( ) n ( + = ) n 8 ( = ) n 8 =( ) n. Kutak plus PITAGORA I KOMPLEKSNI BROJEVI Odre - dvanje Ptagornh trojk brojeva, trojk prrodnh brojeva koj zadovoljavaju jednadžbu a + b = c, jedan je od davnh problema teorje brojeva. Taj je problem rješen to,slčno Ptagornu poučku, na čtav nz razlčth načna. Zanmljvo je da se uz pomoć kompleksnh brojeva može pronać po volj mnogo Ptagornh trojk. Uzmmo, prmjerce, kompleksn broj z = + pa ga kvadrrajmo. Tako ćemo dobt: z = = 9 4 = 5. Apsolutne vrjednost realnog magnarnog djela kompleksnog broja 5 duljne su kateta pravokutnog trokuta. Name, vrjed: 5 + =. Provjermo da to vrjed općento, za svak kompleksn broj z = x + y, x, y N. z = x y + xy. Tada je x y = a, xy = b pa ćemo mat: a + b =(x y ) + 4x y =(x + y ) = c. I sada z jednakost a = x y, b = xy, c = x + y za svak x, y N, x y, dobjemo jednu Ptagornu trojku brojeva. 9

10 SKUP KOMPLEKSNIH BROJEVA Zadatc... Izračunaj z + w, z w z w ako je: ) z = +, w = ; ) z = +, w = + ; ) z = 4, w = Izračunaj z + w, z w, z w, z w ako je: ) z =, w = ; ) z = + 5, w = 4 7 ; ) z = 5, w = 7. Izračunaj:. ) ( + ) ; ) ( ) ; ) ( ) ; 4) ( + ) ; 5) ( + ) ; 6) ( + ) ; 7) ( ) 4 ; 8) ( + ) ) ( )( ) ; ) ( )( + ) ; ) ( )( + ) ( + )( ). 5. ) ( )( )( ) ; ) ( + )( + )( + ) ; ( ) ) ( + ) ( ) ( + ). 6. ) ( ) ( ) ( ) ; ) ( ) ( ) ( ) ; ) ( + ) ( + ) ( + ) ; 4) ( + ) ( ) ( + ) ( ). 7. ) ( + )( + ) ; ( ) ( )( ) +( + ) ) ; ) ( + ) ( + ) ( ) ( + + ). 8. Izračunaj vrjednost brojevnog zraza z z w + w ako je: ) z =, w = + ; ) z =, w = + ; ) z = +, w = Izračunaj vrjednost zraza za zadanu vrjednost kompleksnog broja: ) z z + z,za z = +, z = ; ) z + z z +,za z = +, z = ; ) z 4 z +,za z = +, z =. 0. Dan su kompleksn brojev z = w = 7. Odred realn magnarn do brojeva ) z w ; ) (z w) ; ) z + w.. Neka je z = x + y. Odred realn magnarn do kompleksnh brojeva z z.. Brojev z = + 4 z = 4 rješenja su jednadžbe z 6z + 5 = 0. Provjer.. Brojev z = z = + rješenja su jednadžbe z 4z + = 0. Provjer. 4. ) Provjer je l kompleksn broj z = rješenje jednadžbe (+)z (+)z+4+ = 0. ) Je l kompleksn broj z = + rješenje jednadžbe ( + )z ( + )z = 0? 5. Provjer jesu l brojev z = + z = + rješenja jednadžbe z ( + )z + + = Odred realne brojeve x y z jednakost: ) ( )x +( + )y = ; ) ( )x ( + 4)y = + ; ) (x + y)( )+(x y)( + ) = Odred realne brojeve x y usvakojodsljedećh jednakost: ) (x + y)( + )+(x y)( ) =5 + ; ) (x + y)( )+(x y)( + ) = ; ) (x y)( + 4) (y x)(5 ) =

11 ˇ ZBRAJANJE I MNOZENJE KOMPLEKSNIH BROJEVA 8. Ako je z = +, w = +, odred realne brojeve x y tako da bude x z + y w = z w. (z + )( + ) + ( + z)( 4) = Rjeˇs sustave jednadˇzb: ) ) ) Odred kompleksn broj z z jednakost:. 0. ) ( )5 ; ) ( )6 ; ) ( + )8 ; 4) ( + )9.. Kolko je ) ( )( + )( + )( + 4 )( + 8 )( + 6 ) ; ) ( )( + )( + 6 )( + )( + 4 )? z + w = +, z + w = ;. Izraˇcunaj: z + w = 7, ) z + w = ; ( )z w = 5 4, ( + )z ( )w = 8.. Dokaˇz ; ) = 4. Dokaˇz da za svak prrodn broj n vrjed:. Izraˇcunaj: ) 77 ; ) 59 ; ) Kolko je: 9 5 ) ; ) ?. Dokaˇz da za svak cjel broj k vrjed: ) k + k+ + k+ + k+ = 0 ; ) k k+ k+ k+ =. = ( )n. 5. Izraˇcunaj: 6 n ) 6 + ; 9 +. ) 6. Dokaˇz da za svak prrodn broj n vrjed: n + = n. 4. Korste c se cˇnjencama z prethodnog zadatka zraˇcunaj: ) ; ) Kolko je k + k+, k Z? Korste c se dobvenm rezultatom zraˇcunaj: Kolko je k + k+, k Z? Korste c se dobvenm rezultatom zraˇcunaj: Izraˇcunaj: 7. ) ; )

12 SKUP KOMPLEKSNIH BROJEVA.. Djeljenje kompleksnh brojeva Umnožak dvaju kompleksnh brojeva kompleksn je broj. No onda je kolčnk z z dvaju kompleksnh brojeva z z (uz uvjet z 0 ) kompleksan broj. Kako odredt taj kolčnk? Kako provest djeljenje dvaju kompleksnh brojeva? Konjugrano kompleksn brojev Najprje uvedmo jedan nov pojam. Ako je z = x + y blo koj kompleksn broj, onda broj z = x y zovemo konjugrano kompleksn broj broja z. Par kompleksnh brojeva z z nazvamo parom konjugrano kompleksnh brojeva. To je, dakle, par čj su realn djelov jednak, a magnarn djelov suprotn su realn brojev. Umnožak dvaju konjugrano kompleksnh brojeva poztvan je realn broj. Lako je provjert ovu tvrdnju: (x + y)(x y) =x (y) = x + y. Prmjer. Odredmo broj z za svak od danh brojeva z te zračunajmo z z : ) z = + 4 ; ) z = ; ) z = 0.7; 4) z = 5. ) Konjugran broj broja z = + 4 je broj z = 4 te je z z =( + 4)( 4) =( ) (4) = 9 ( 6) = = 5. ) Analogno prethodnom prmjeru je z = + pa je z z =( )( + ) =. ) Broj z = 0.7 je magnarn broj, njegov konjugran broj je z = 0.7,teje z z = = ) Broj z = 5 je realan broj. Takv su brojev sam seb konjugran te je z z = 5 = 5.

13 DIJELJENJE KOMPLEKSNIH BROJEVA. Konjugrano kompleksn brojev Brojev z = x + y z = x y čne par konjugrano kompleksnh brojeva. Umnožak dvaju konjugrano kompleksnh brojeva realan je poztvan broj: (x + y)(x y) =x + y. Prmjer. Dokažmo sljedeća svojstva konjugrano kompleksnh brojeva: ) z + z = z + z ; ) z z = z z ; ) z z = z z. ) z + z = (x + y )+(x + y )=(x + x )+(y + y ) =(x + x ) (y + y ) =(x y )+(x y )=z + z. ) Dokaz se provod analogno prethodnom. Provedte ga sam. ) z z = (x x y y )+(x y + x y ) =(x x y y ) (x y + x y ) =(x y )(x y )=z z. Djeljenje kompleksnh brojeva Čnjencu da je z z realan broj skorstt ćemo pr djeljenju kompleksnh brojeva. Bt će to postupak analogan onome koj smo provodl pr raconalzacj nazvnka razlomka uz prmjenu dentteta ( a b)( a + b)=a b, a 0, b 0. Neka je, prmjerce, z = 4 +, z = +. Kolko je z : z? Zapšmo djeljenje u oblku razlomka razlomak prošrmo brojem,brojem koj je konjugran broju +. Tada mamo: z = 4 + (4 + )( ) 0 5 = = =. z + ( + )( ) 5 Ist postupak provodmo pr djeljenju blo kojh dvaju kompleksnh brojeva.

14 SKUP KOMPLEKSNIH BROJEVA Djeljenje kompleksnh brojeva Dva se kompleksna broja z = x +y z = x +y djele na sljedeć načn: z = x + y z x + y = x + y x + y x y x y = x x + y y +(x y x y ) x + y = x x + y y x + y + x y x y x +. y Zadatak. Zadatak. Za svaka dva kompleksna broja z z ( z 0 ) vrjed jednakost: ( z ) = z. z z Provjer! Ako je z = +, z = +, z = +,zračunaj: ) z z z ; ) z z z ; ) z z z. Prmjer. Odredmo kompleksn broj z z jednakost: z z + =. Uzmmo da je z = x + y pa ga uvrstmo u jednakost. Trebamo zatm odredt realne brojeve x y. Provedmo djeljenje kompleksnh brojeva u danoj jednakost: (x + y)( + ) (x y)( ) =. 5 Kad sredmo ljevu stranu jednakost, dobjemo: x y +(7x + 9y) = 0. Ovdje se rad o jednakost kompleksnh brojeva z koje sljed sustav lnearnh jednadžb x y = 07x + 9y = 0. Rješenje sustava je x =, y = pajerješenje zadatka kompleksn broj z = +. Zadatak. Odred kompleksn broj a + b z jednakost a + b =

15 DIJELJENJE KOMPLEKSNIH BROJEVA. Zadatc... Za svak od danh kompleksnh brojeva z odred njegov kompleksno konjugran broj z : ) z = + ; ) z = + ; ) z = ; 4) z = ( ) ; 5) z = +.. Za koje su realne brojeve m n kompleksn brojev z = m + n + m w = m (n ) me - dusobno kompleksno konjugran?. Odred z ako je: ) z =( )( + ) ; ) z =( )( + ) ; ) z =( + )( )( + )(4 ). Izračunaj: 4. ) 4) 5. ) ) + ; ) + ; ) 4 ; + 7 ; 5) + ; 6) ; ) ; + ; 4). 6. ) ( ) ( + )( + ) 7. ) ) ( ) ( ) ( ) ( + ) ; ( + ) ( + ) ( + ) +( ). ) ; ( )( ) ) Re z ako je z = ( + )( ) ; ) Im z ako je z = ( )( + ).. 9. ) Re z z ) Im z + z ako je z = ako je z = 0. Izračunaj vrjednost brojevnog zraza ako je: ) z = +, w = ; ) z =, w =.. Ako je z = 5, w = 4,zračunaj z w + w z. z w. Kolko je Re z ako je z =. Kolko je Im z ako je z =. ; zw zw z w 57 ( )( + )? 46 ( + )( )? 4. Odred realne brojeve a b z jednakost: ) a + b = + 4 ; ) + 5 a + b =. 5. Dan su kompleksn brojev z = +, w =. Odred realne brojeve x y tako da vrjed jednakost x z + y w =. 6. Dan su kompleksn brojev z =, w = +. Odred realne brojeve x y tako da vrjed jednakost x z + y w =. 7. Odred realne brojeve x y z jednakost: ) x + y = ; + ) x y + =. 8. Odred kompleksn broj z z jednakost ) z( )+z( ) =4 4 ; ) z( + ) z( ) =. 5

16 SKUP KOMPLEKSNIH BROJEVA 9. Izraˇcunaj: ) Izraˇcunaj: ; ; ) 55 ) ; ) ; ) 789. ) 0 +. ) ). ) 0. Kolko je ? ) ) ) 5 ; 5 0? 0 ) ) ; n+ + 4n+ 4n+ + 4n+4 8n+5 4n+ n+7 6n n+5. 4n+ 4n+ + 8n+ n+ + 6n+4 ; 4n+7. Povjesn kutak KAKO SU NASTALI KOMPLEKSNI BROJEVI Spektakularna otkr ca, kakva su cˇesta u nekm znanostma, u matematc su prava rjetkost. Matematˇcka znanja nastaju sazrjevaju u dugotrajnom procesu kroz naporan rad mnogh matematˇcara pa se zbog toga gotovo nkad ne prpsuju pojedncu. Tako je s povjeˇsc u kompleksnh brojeva. Kad su nastal? Tko h je otkro? Premda nek povjesnˇcar matematke drˇze kako je joˇs Heron Aleksandrjsk razmˇsljao o uvodenju brojeva koj nsu realn, pak se danas njhovo otkr ce veˇze uz taljanske matematˇcare z 6. stolje ca, osobto Tartagl Cardana. On su rjeˇsl op cu algebarsku jednadˇzbu tre ceg stupnja ax + bx + cx + d = 0. Formule kojma se rjeˇsava takva jednadˇzba zovu se Cardanove formule. Nccol`o Fontana Tartagla Nazv magnaran broj uveo je Ren e Descartes. No sve ono sˇ to je vezano uz kompleksne brojeve sˇ to h je u matematc dovelo u ravnopravan poloˇzaj s realnm brojevma pak je stvoreno u 8. stolje cu, pr cˇemu su Abraham de Movre Leonhard Euler mena koja valja posebno staknut. Prˇca je zaokruˇzena povezvanjem kompleksnh brojeva geometrje, pr cˇemu je osobto zasluˇzan Carl Fredrch Gauss. Danas su poznate vrlo vrjedne prmjene kompleksnh brojeva u raznm prmjenjenm znanostma. Na ptanje zavrˇsava l s kompleksnm brojevma prˇca o brojevma, odgovor je ne. Ona ma svoj nastavak u daljnjm proˇsrenjma skupa kompleksnh brojeva. Al o tome (moˇzda) na nekom drugom mjestu u neko kasnje doba. Grolamo Cardano 6

17 KOMPLEKSNA RAVNINA.4.4. Kompleksna ravnna Modul kompleksnog broja U prvom smo se razredu upoznal s pojmom apsolutne vrjednost l modula realnog broja x. Prsjetmo se: { x, x 0; x = x, x < 0. Modul poztvnog realnog broja ( nule) sam je taj broj. Modul negatvnog broja jest njemu suprotan broj. Imal smo sljedeću jednakost: x = x. Sada defnramo modul kompleksnog broja z = x + y kao broj z = x + y. Skup realnh brojeva podskup je skupa kompleksnh brojeva ovom je defncjom obuhvaćena ranja defncja modula realnog broja. Prmjer. Odredmo modul svakog od danh kompleksnh brojeva: ) z = + 4 ; ) z = ; ) z = 4 ; 4) z = 7. Promotr defncju modula kompleksnog broja obrazlož rješenje zadatka. ) z = + 4 = + 4 = 5 = 5; ) z = = +( ) = ; ) z = 4 = = = 6 = 4; 4) z = 7 = = ( 7) + 0 = 49 = 7. Zadatak. Popun sljedeću tablcu: z 4 + z

18 SKUP KOMPLEKSNIH BROJEVA Modul kompleksnog broja ma sljedeća svojstva:. Modul umnoška dvaju kompleksnh brojeva jednak je umnošku njhovh modula: Provjermo ovu jednakost: z z = z z. z z = (x + y ) (x + y ) = (x x y y )+(x y + x y ) = (x x y y ) +(x y + x y ) = x x + y y + x y + x y = (x + y ) (x + y )= x + y x + y = z z. Navedeno svojstvo može se poopćt na umnožak blo kolko kompleksnh brojeva. Općento je: z z... z n = z z... z n. Ako su sv faktor umnoška jednak, tada je z n = z n.. Modul kolčnka dvaju kompleksnh brojeva jednak je kolčnku njhove apsolutne vrjednost: z = z z, z 0. z Dokažmo ovu jednakost. Najprje prmjetmo da je recpročna vrjednost kompleksnog broja z = x + y jednaka z = x + y = x x + y y x + y, pa je z = x (x + y ) + y (x + y ) = x + y (x + y ) = x + y = z. I sada mamo: z z = z = z = z z z z = z z. 8

19 KOMPLEKSNA RAVNINA.4 Modul kompleksnog broja Modul kompleksnog broja z = x + y je realan broj z koj se defnra formulom: z = (Re z) +(Im z) = x + y. Za modul kompleksnog broja vrjed: z z = z z ; z n = z n ; z z = z z, z 0. Prmjer. Izračunajmo modul kompleksnog broja: ) ( + )( )( + ) ; ) ( ) ; ) ( ) 5 ( + ) 7. ) ( + )( )( + ) = + + = 5 0 = 0. ) ( ) = =( ) = 6 = 64. ) ( ) 5 ( + ) 7 = ( ) 5 ( + ) 7 = 5 + = = 4. Zadatak. Izračunaj: ) ( )( )( ) ; ) ( + ) 00 ; ( ) 8 ) ( + ) 0 ; 4) (4 + ) 5 ( + ) 8 ( 7) 0. Iz zabavne matematke MATEMATIČKI REBUS 9

20 SKUP KOMPLEKSNIH BROJEVA Kompleksna ravnna Iz standardnog algebarskog zapsa kompleksnog broja z = x + y jasno se razabru njegov realan magnaran do. Svak kompleksn broj stoga možemo zapsat u oblku ure - denog para (x, y) realnh brojeva. Prmjerce: + =(, ); + 7 =(, 7); 9 =(0, 9); 4 =(4, 0). Ovakvo zapsvanje kompleksnh brojeva nameće pomsao da b se kompleksnm brojevma mogle prdružt točke u koordnatnoj ravnn. Takvo je prdružvanje obostrano jednoznačno, svakom je kompleksnom broju jednoznačno prdružena točka svakoj točk odgovara jednstven kompleksn broj. Os x koordnatnog sustava zove se realna os na njoj, samo na njoj, smješten su realn brojev. Os y zove se magnarna os, na njoj su smješten magnarn brojev to samo on. Koordnatna ravnna u kojoj su na opsan načn smješten sv kompleksn brojev zove se kompleksna ravnna l Gaussova ravnna. Kompleksna l Gaussova ravnna Svakom kompleksnom broju z = x + y odgovara točka M(x, y) u kompleksnoj ravnn. Na os apscsa smješten su realn brojev pa se ona zove realna os. Na os ordnata smješten su magnarn brojev pa se ona zove magnarna os. Prdružvanje kompleksnh brojeva točaka kompleksne ravnne obostrano je jednoznačno. -+ magnarna os y M( x,y)= x+y x -- - realna os Svakom kompleksnom broju z = x + y odgovara točka M =(x, y) Kartezjeve ravnne. Na os apscsa nalaze se realn brojev, na os ordnata magnarn. 0

21 KOMPLEKSNA RAVNINA.4 Na jednoj od poštanskh maraka štosuotsnuteunjemačkoj 977. godne prgodom oblježavanja 00-godšnjce rodenja - Carla Fredrcha Gaussa, često nazvanog prnceps mathematcorum (lat. prncem svh matematčara), možemo vdjet kompleksnu ravnnu u kojoj je prkazano nekolko kompleksnh brojeva. Kompleksna se ravnna nazva još Gaussova ravnna upravo po ovom velkom matematčaru. Prmjer. Prkažmo u kompleksnoj ravnn točke: ) z = ; ) z = 5 ; ) z = 4; 4) z 4 =. Zapšmo dane brojeve u oblku ure- -denh parova pa h ucrtajmo kao točke u kompleksnu ravnnu. z = =(, ); z = 5 =(5, ); z = 4 =( 4, 0); z 4 = =(0, ). Zadatak. Prkaž u kompleksnoj ravnn sljedeće brojeve: z = + ; z = + ; z = 4; z 4 = ; z 5 = 5. Prmjer 4. Odredmo skup točaka z kompleksne ravnne za koje vrjed Re (z + ) =Im (z ). Neka je z = x + y. Tada danu jednakost možemo zapsat u oblku Re (x + + y) =Im (x +(y )), odnosno x + = y. Odavde vdmo da koordnate x y zadovoljavaju jednadžbu pravca y = x +. -

22 SKUP KOMPLEKSNIH BROJEVA Udaljenost točaka u ravnn Uvo - denjem kompleksne ravnne, čme su kompleksn brojev dobl zornu podršku, omogućen je razvtak geometrje kompleksnh brojeva. U tom smslu modul kompleksnog broja x + y, poztvan realn broj z = x + y možemo tumačt kao udaljenost točke M(x, y) od shodšta koordnatnog sustava. Tu čnjencu lako je provjert s pomoću Ptagorna poučka. Udaljenost točke od shodšta Modul z = x + y kompleksnog broja z = x + y jednak je udaljenost točke M(x, y) od shodšta koordnatnog sustava. ( x,y) z y x Neka su zadana dva kompleksna broja z = x + y z = x + y. Tada vrjed: z z = (x x )+(y y ) = (x x ) +(y y ). U ovom zrazu prepoznajemo formulu za udaljenost dvju točaka u ravnn. Zato je z z udaljenost zme - du točaka z z u kompleksnoj brojevnoj ravnn. z z - z y-y z x-x Broj z z jednak je udaljenost točaka z z. Prmjer 5. Neka su dan kompleksn brojev z = +, z =, z = +. Onda je: z z = ( ( )) +( ( )) = 4 + = 5; z z = ( ( )) +( ) = 4 + = 7; z z = ( ( )) +( ( )) = = 4.

23 KOMPLEKSNA RAVNINA.4 z z - z - Prmjer 6. Odredmo skup svh kompleksnh brojeva z za koje je z z 0 =, gdje je z 0 =. y Neka je kompleksn broj z = x + y rješenje zadatka. Uvrstmo ga u jednakost z z 0 =. Imamo redom: z z 0 = x + y ( ) = (x )+(y + ) = (x ) +(y + ) =. z 0 x Jednakošću (x ) +(y + ) = zapsano je da je udaljenost neke točke T(x, y) od dane točke S(, ) jednaka, odnosno da je ST =. Skup točaka T koje su od dane točke S udaljene za r jest kružnca sa sredštem u S polumjerom r. Drugm rječma, jednadžba z ( ) = ma beskonačno mnogo rješenja. To su sv kompleksn brojev kojma u kompleksnoj ravnn prpadaju točke na kružnc sa sredštem u točk S(, ) polumjerom r =. z 0 r z Općento, neka je z 0 = x 0 + y 0 blo koj kompleksan broj. Skup k = {z : z z 0 = r} je skup svh točaka z u kompleksnoj ravnn koje su od točke z 0 udaljene r.tojekružnca sa sredštem u točk z 0 polumjerom r. Takvu kružncu označavamo s k(z 0, r). Kad zračunamo modul broja z z 0, dobt ćemo jednadžbu kružnce sa sredštem u točk z 0 =(x 0, y 0 ) polumjerom r : (x x 0 ) +(y y 0 ) = r.

24 SKUP KOMPLEKSNIH BROJEVA Ako u ovoj jednadˇzb umjesto znaka jednakost stavmo znak, dobvenom c e - krug sa sredˇstem u toˇck z0 polumjerom r. nejednadˇzbom bt odreden Zadatak 4. Odred skup rjeˇsenja jednadˇzbe z =, gdje je z kompleksan broj. Kutak plus O FRAKTALIMA Sgurno se ptate kakve veze ma preljepa sˇ arena naslovnca ovog poglavlja s kompleksnm brojevma. E, pa kompleksn brojev maju brojne prmjene, a jedna posebno atraktvna su fraktal. Prˇcu o fraktalma zapoˇcel su u 0-m godnama proˇslog stolje ca francusk matematˇcar Perre Fatou Gaston Jula. No on nsu mal na raspolaganju mo cna raˇcunala pa su njhov radov tek utemeljl ovo podruˇcje matematke. Nakon nekolko desetlje ca Benoˆıt Mandelbrot, poljsk matematˇcar s francuskom putovncom, oˇzvljava prouˇcavanje fraktala jednm svojm radom u kojem se bav odgovorom na ptanje: Kolko je duga brtanska obala? (960. godne). Mandelbrot je uveo me fractal prema latnskom fractus rastrgan, zlomljen. Geometrja fraktala odgovara na raznovrsna ptanja opsuje stuacje koje nje mogu ce objasnt l nterpretrat klasˇcnom geometrjom. ˇ su fraktal? Pojednostavnjeno reˇceno fraktal Sto su samoslˇcn skupov toˇcaka. Drugm rjeˇcma, to su skupov toˇcaka cˇj je svak do slˇcan cjeln, cjelom skupu. Fraktal mogu nastat na razne naˇcne. Nek su rezultat neprekdnog sluˇcajnog ponaˇsanja (odatle zvre danas vrlo popularna teorja kaosa). Nek pak nastaju teracjama uzastopnm ponavljanjem nekog zadanog postupka, pr cˇemu se taj postupak moˇze defnrat tzv. rekurzvnm formulama. Ovm drugma prpada naˇs prmjer fraktala. To je tzv. Mandelbrotov skup, dobven z jedne jednadˇzbe u skupu kompleksnh brojeva, kojom se zadana teracja moˇze odvjat po volj dugo. Ta jednadˇzba glas: zn+ = zn + c. Dakle, Mandelbrotov skup je skup kompleksnh brojeva koj se dobje na sljede c naˇcn. Odabere se kompleksn broj c. Taj se broj kvadrra doda mu se st broj c te se dobje broj z. Zatm se kvadrra broj z, doda se c dobje z. Nastavlja se na jednak naˇcn. Kvadrra se z, doda c td. Broj c prpada Mandelbrotovu skupu ako vrjed zn za svak prrodn n. Odgovaraju ce toˇcke u ravnn obojene su crnom bojom, one cˇne Mandelbrotov skup. Ako je zn > za nek n, onda c ne prpada Mandelbrotovu skupu sve toˇcke koje maju st n obojene su stom bojom. Broj c znakovto se zove sjeme. Geometrjska predodˇzba Mandelbrotova skupa je fraktal. Kako dolaz do slnog sˇ arenla slke, te mnog drug detalj, vrlo se lako mogu doznat z oblja materjala na nternetu. 4

25 KOMPLEKSNA RAVNINA.4 Zadatc.4.. Odred modul z kompleksnog broja z ako je: ) z = + 4 ; ) z = ; ) z = ; 4) z =.. Odred z ako je ) z =( )( + ) ; ) z =( + )( + )( + ) ; ) z = ( )( ) ; 4) z =( + 4) ; 5) z =( ) (5 ) 4.. Izračunaj: ) ; ) Kolko je z ako je ) z = 6 ; ) z = + + 7? 5. Kolko je z ako je ) z = 6. Odred w ako je (+)( ) ; ) 4 ( )(+). ) w = z z z, z = ; ) w = z z z, z = ; z ) w = z + z, z = ; 4) w = z z + z, z = Kolko je z ako je ) z = u v u + v, u =, v = ; (u v) ) z = u, u =, v =? + v 8. Rješ u skupu C sljedeće jednadžbe: ) z + z = 0; ) z z = ; ) z+ +z+=0; 4) z + = z. 9. Odred: ) Im z + z z z,akoje z = ; ) Re z6 z z + z,akoje z = Ako su z w kompleksn brojev te z = w = c, onda je z + w + z w = 4c. Dokaž!. Kružnc polumjera r = upsan je jednakostrančan trokut. ) ) z z z Odred kompleksne brojeve z, z z što su prdružen vrhovma trokuta. Provjer jesu l kompleksn brojev z, z z z zadatka ) rješenja jednadžbe z + = 0, a z zadatka ) jednadžbe z = 0.. Kružnc polumjera r = upsan je kvadrat. ) ) z z 4 z z z 4 z z z z z Odred kompleksne brojeve z, z, z z 4 što su prdružen vrhovma kvadrata. Provjer jesu l t brojev u zadatku ) rješenja jednadžbe z 4 = 0, a u zadatku ) jednadžbe z 4 + = 0. z 5

26 SKUP KOMPLEKSNIH BROJEVA. Kružnc polumjera r = upsan je pravln šesterokut. ) ) z 6 z 5 z z z Točno-netočno ptalce Koje su od sljedećh tvrdnj točne, a koje netočne? Odgovor, a odgovor obrazlož. z z 4. Imagnarna jednca je broj čj je kvadrat. z z z 4 z 6 z 5. Skup kompleksnh brojeva podskup je skupa realnh brojeva. Provjer jesu l kompleksn brojev koj odgovaraju vrhovma šesterokuta u zadatku ) rješenja jednadžbe z 6 = 0, a u zadatku ) jednadžbe z 6 + = Kompleksnom broju z prpada točka u kompleksnoj ravnn. Kolka je udaljenost te točke od shodšta ako je: ) z = + 4 ; ) z = 5 7 ; ) z =. 5. Kolka je udaljenost točaka koje su u ravnn prdružene brojevma z w ako je: ) z = + 7, w = 4 + ; ) z =, w = 5 + ; ) z = 4, w =? 6. Prkaž u kompleksnoj ravnn skup točaka odre- -denh uvjetom: ) z = z + ; ) z = z ; ) z + = z ; 4) z = z + + ; 5) z = z + ; 6) z = z. 7. Odred skup točaka u kompleksnoj ravnn što je odreden - uvjetom: ) z + = ; ) z = ; ) z + ; 4) z + > ; 5) < z + 4; 6) z <. 8. Prkaž u kompleksnoj ravnn skup svh točaka z za koje je z z Prkaž u kompleksnoj ravnn skup svh točaka z za koje je z z +.. Ako je x =k, onda je x magnarn broj. 4. Brojev (a+)+(b ) (a )+(b+) nsu jednak n za koju vrjednost realnh brojeva a b. 5. Realn do kompleksnog broja ( )(4 )(6 ) je Imagnarn do kompleksnogbroja je. 7. Za svak prrodn broj n vrjed jednakost 8n+ =. 8. Konjugran broj broju ( + ) 0 je broj ( + ) Za svak kompleksn broj z vrjed z z = z. 0. Modul kompleksnog broja ( ) 4 je 5.. Udaljenost točke koja je u kompleksnoj ravnn prdružena broju z = + od shodšta koordnatnog sustava je.. z 4 je krug sa sredštem u shodštu koordnatnog sustava polumjerom duljne. 6

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 7. KOMPLEKSNI BROJEVI 7. Opc pojmov Kompleksn brojev su sastavljen dva djela: Realnog djela (Re) magnarnog djela (Im) Promatrajmo broj a+ b = + 3 Realn do jednak je Re : Imagnarna jednca: = - l = (U elektrotehnc

Διαβάστε περισσότερα

Skup prirodnih brojeva...

Skup prirodnih brojeva... Kompleksn brojev Skup prrodnh brojeva Skup cjelh brojeva Skup raconalnh brojeva Skup raconalnh brojeva Skup realnh brojeva Skup magnarnh brojeva Skup kompleksnh brojeva Računske operacje s kompleksnm brojevma

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

4. Perspektiviteti i perspektivne figure. Desarguesov teorem

4. Perspektiviteti i perspektivne figure. Desarguesov teorem 4 Persektvtet ersektvne fgure Desarguesov teorem Promatrajmo rojektvnu ravnnu kao oeratvn rostor u njoj nz točaka ramen ravaca ( ) s vrhom, r čemu točka ne lež na ravcu ( ) na nosocu Jednoznačno obostrano

Διαβάστε περισσότερα

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

1. Skup kompleksnih brojeva

1. Skup kompleksnih brojeva 1. Skup kompleksnih brojeva 1. Skupovibrojeva... 2 2. Skup kompleksnih brojeva................................. 5 3. Zbrajanje i množenje kompleksnih brojeva..................... 8 4. Kompleksno konjugirani

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom 6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom p(x) = a n x n + a n 1 x n 1 +... + a 1 x + a 0, gdje su a 0, a 1,..., a n realni brojevi, a n 0, i n prirodan broj ili 0, naziva se polinom n-tog stupnja s

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

Moguća i virtuelna pomjeranja

Moguća i virtuelna pomjeranja Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Metoda najmanjih kvadrata

Metoda najmanjih kvadrata Metoda ajmajh kvadrata Moday, May 30, 011 Metoda ajmajh kvadrata (MNK) MNK smo već uvel u proučavaju leare korelacje; gdje smo tražl da suma kvadrata odstupaja ekspermetalh točaka od pravca koj h a ajbolj

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

Popis zadataka. a. Računski pronađi nultočke tih dviju funkcija. b. Koja od zadanih funkcija raste brže? 4.,,, 5. Pojednostavi izraz:

Popis zadataka. a. Računski pronađi nultočke tih dviju funkcija. b. Koja od zadanih funkcija raste brže? 4.,,, 5. Pojednostavi izraz: Pops zadataka. Kolko su u koordnantnom sustavu udaljene točke A(, ) B(-, -)?. Izračunaj sve za koje vrjed jednadžba:. Zadane su funkcje. a. Računsk pronađ nultočke th dvju funkcja. b. Koja od zadanh funkcja

Διαβάστε περισσότερα

POLINOMI predavač: dr Marko Petković

POLINOMI predavač: dr Marko Petković Gmnazja Svetozar Markovć, Nš Dodatna nastava z matematke za drug, treć četvrt razred Nedelja, 01.11.2009. POLINOMI predavač: dr Marko Petkovć 1 Osnovna teorja Defncja. Neka je R prsten. Polnom P (x) nad

Διαβάστε περισσότερα

Skupovi brojeva Materijali za nastavu iz Matematike 1

Skupovi brojeva Materijali za nastavu iz Matematike 1 Skupovi brojeva Materijali za nastavu iz Matematike 1 Kristina Krulić Himmelreich i Ksenija Smoljak 2012/13 1 / 32 Podsjetnik teorije skupova Operacije sa skupovima: A B = {x : x A x B} A B = {x : x A

Διαβάστε περισσότερα

Ovdje će se prikazati dva primjera za funkciju cilja sa dvije varijable: kružnicu i elipsu.

Ovdje će se prikazati dva primjera za funkciju cilja sa dvije varijable: kružnicu i elipsu. Neke metode z nelnearnog programranja Od metoda nelnearnog programranja koje se korste za rješavanje nekh problema sa specfčnom funkcjom clja zdvojt će se sljedeće: a) grafčka metoda, b) metoda neposrednog

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije promatramo dva oordnatna sustava S S sa zaednčm shodštem z z y y x x blo o vetor možemo raspsat u baz, A = A x + Ay + Az = ( A ) + ( A ) + ( A ) (1) sto vred za ednčne vetore sustava S = ( ) + ( ) + (

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

Aritmetički i geometrijski niz

Aritmetički i geometrijski niz Zadac sa prethodh prjemh spta z matematke a Beogradskom uverztetu Artmetčk geometrjsk z. Artmetčk z. 00. FF Zbr prvh dvadeset člaova artmetčkog za čj je prv čla, a razlka A) 0 B) C) D) 880 E) 878. 000.

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj Zadaak (Ines, hoelijerska škola) Ako je g, izračunaj + 5 + Rješenje Korisimo osnovnu rigonomerijsku relaciju: + Znači svaki broj n možemo zapisai n n n ( + ) + + + + 5 + 5 5 + + + + + 7 + Zadano je g Tangens

Διαβάστε περισσότερα

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2. Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK OGLEDNI PRIMJER ZADAAK Odredte dnamčke karakterstke odzv armranobetonskog okvra C-C prkazanog na slc s prpadajućom tlorsnom površnom, na zadanu uzbudu tjekom prve tr sekunde, ako je konstrukcja prje djelovanja

Διαβάστε περισσότερα

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave THNIČKI FAKUTT SVUČIIŠTA U IJI Zavod za elekroenergek Sdj: Preddplomsk srčn sdj elekroehnke Kolegj: Osnove elekroehnke II Noselj kolegja: v. pred. mr.sc. Branka Dobraš, dpl. ng. el. Prjelazne pojave Osnove

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA

RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA PRIBLIŽNI BROJ I GREŠKA tača vredost ekog broja X prblža vredost ekog broja X apsoluta greška Δ = X X graca apsolute greške (gorja graca) relatva greška X X

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

1. Osnovne operacije s kompleksnim brojevima

1. Osnovne operacije s kompleksnim brojevima KOMPLEKSNI BROJEVI 1 1. Osnovne operacije s kompleksnim brojevima Kompleksni brojevi su proširenje skupa realnih brojeva. Naime, ne postoji broj koji zadovoljava kvadratnu jednadžbu x 2 + 1 = 0. Baš uz

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2 (kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

Reverzibilni procesi

Reverzibilni procesi Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA. Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja Trgnmetrjsk blk kmpleksng brja Da se pdsetm: Kmpleksn brj je blka je realn de, je magnarn de kmpleksng brja, - je magnarna jednca, ( Dva kmpleksna brja su jednaka ak je Za brj _ je knjugvan kmpleksan brj.

Διαβάστε περισσότερα

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a. Determinante Determinanta A deta je funkcija definirana na skupu svih kvadratnih matrica, a poprima vrijednosti iz skupa skalara Osim oznake deta za determinantu kvadratne matrice a 11 a 12 a 1n a 21 a

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnčk fakultet unverzteta u Beogradu 6.maj 8. Odsek za Softversko nžnjerstvo Performanse računarskh sstema Drug kolokvjum Predmetn nastavnk: dr Jelca Protć (35) a) () Posmatra se segment od N uzastonh

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Predavanja: Nenad Bakić, Vježbe: Luka Grubišić i Maja Starčević 22. listopada 2007. 1 Prostor radijvektora i sustavi linearni jednadžbi Neka je E 3 trodimenzionalni

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Osječki matematički list 000), 5 9 5 Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Šefket Arslanagić Alija Muminagić Sažetak. U radu se navodi nekoliko različitih dokaza jedne poznate

Διαβάστε περισσότερα

1 Aksiomatska definicija skupa realnih brojeva

1 Aksiomatska definicija skupa realnih brojeva 1 Aksiomatska definicija skupa realnih brojeva Definicija 1 Polje realnih brojeva je skup R = {x, y, z...} u kojemu su definirane dvije binarne operacije zbrajanje (oznaka +) i množenje (oznaka ) i jedna binarna

Διαβάστε περισσότερα

Uvod u teoriju brojeva

Uvod u teoriju brojeva Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)

Διαβάστε περισσότερα

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica

Διαβάστε περισσότερα

x n +m = 0. Ovo proširenje ima svoju manu u tome da se odričemo relacije poretka - no ne možemo imati sve...

x n +m = 0. Ovo proširenje ima svoju manu u tome da se odričemo relacije poretka - no ne možemo imati sve... 1 Kompleksni brojevi Kompleksni brojevi Već veoma rano se pokazalo da je skup realnih brojeva preuzak čak i za neke od najosnovnijih jednačina. Primjer toga je x n +m = 0. Pokazat ćemo da postoji logično

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

ELEMENTARNA MATEMATIKA 1

ELEMENTARNA MATEMATIKA 1 Na kolokviju nije dozvoljeno koristiti ni²ta osim pribora za pisanje. Zadatak 1. Ispitajte odnos skupova: C \ (A B) i (A C) (C \ B). Rje²enje: Neka je x C \ (A B). Tada imamo x C i x / A B = (A B) \ (A

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

1. METODE RJEŠAVANJA NELINEARNE JEDNADŽBE S JEDNOM NEPOZNANICOM

1. METODE RJEŠAVANJA NELINEARNE JEDNADŽBE S JEDNOM NEPOZNANICOM . METODE RJEŠAVANJA NELINEARNE JEDNADŽBE S JEDNOM NEPOZNANICOM. METODA BISEKCIJE.. METODA Nakon početnog stražvanja unkcje poznat su nam Kako može zgledat na ntervalu [ l, d ]? <

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14. Pojmo:. Vektor se F (transacja). oment se (rotacja) Dnamka krutog tjea. do. oment tromost masa. Rad krutog tjea A 5. Knetka energja k 6. oment kona gbanja 7. u momenta kone gbanja momenta se f ( ) Gbanje

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 1. Neka su x, y R n,

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima.

M086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima. M086 LA 1 M106 GRP Tema:.. 5. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 2 M086 LA 1, M106 GRP.. 2/17 P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Četrnaesto predavanje iz Teorije skupova

Četrnaesto predavanje iz Teorije skupova Četrnaesto predavanje iz Teorije skupova 27. 01. 2006. Kratki rezime prošlog predavanja: Dokazali smo teorem rekurzije, te primjenom njega definirali zbrajanje ordinalnih brojeva. Prvo ćemo navesti osnovna

Διαβάστε περισσότερα

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos . KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

Dijagonalizacija operatora

Dijagonalizacija operatora Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite

Διαβάστε περισσότερα

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

4. poglavlje (korigirano) LIMESI FUNKCIJA

4. poglavlje (korigirano) LIMESI FUNKCIJA . Limesi funkcija (sa svim korekcijama) 69. poglavlje (korigirano) LIMESI FUNKCIJA U ovom poglavlju: Neodređeni oblik Neodređeni oblik Neodređeni oblik Kose asimptote Neka je a konačan realan broj ili

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK. Rši sism jdnačina: d 7 d d d Ršnj: Ša j idja kod ovih zadaaka? Jdnu od jdnačina difrniramo, o js nađmo izvod l jdnačin i u zamnimo drugu jdnačinu.

Διαβάστε περισσότερα

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1. σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET TEORJA ETONSKH KONSTRUKCJA 1 PRESEC SA PRSLNO - VELK EKSCENTRCTET ČSTO SAVJANJE - SLOODNO DENZONSANJE Poznato: Nepoznato: - statčk tcaj za pojedna opterećenja ( ) - sračnato - kvaltet materjala (, σ v

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

Hamilton-Jacobijeva jednadžba

Hamilton-Jacobijeva jednadžba Klasčna mehanka 2 p. 1/26 Hamlton-Jacobjeva jednadžba - faznm portretom u blo kojem vremenskom trenutku odre den je fazn portret u svm ranjm kasnjm vremenma - svaka točka faznog portreta prpada odre denoj

Διαβάστε περισσότερα