PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA

Transcript

1 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA ODREDBE ZA PROVOĐENJE, OBRAZLOŽENJE I GRAFIČKI DIO PLANA KNJIGA I. NOSITELJ IZRADE PLANA: MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA STRUČNI IZRAĐIVAČI PLANA: MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA - ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADARSKE ŽUPANIJE ZAGREB-ZADAR, veljača 2014.

2 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA NOSITELJ IZRADE PLANA: REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA Ulica Republike Austrije 20, Zagreb STRUČNI IZRAĐIVAČ PLANA: ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE Vinogradska cesta 25, Zagreb Ministrica ANKA MRAK-TARITAŠ, dipl. ing. arh. STRUČNI IZRAĐIVAČ PLANA: ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADARSKE ŽUPANIJE Braće Vranjanin 11, Zadar Ravnateljica NIVES KOZULIĆ, dipl. ing. arh.

3 ORGANIZACIJA I SUDIONICI Nositelj izrade Plana: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, Zagreb Koordinator Plana: Aleksandar Bašić, dipl. ing. arh. Odgovorni voditelj izrade Plana: Nives Kozulić, dipl. ing. arh. - ravnateljica, ovlašteni arhitekt Koordinator izrade Plana: Dejana Hordov, prof. geog. Stjepan Gverić, prof. geog. Stručni tim u izradi Plana: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, Zagreb Zavod za prostorno planiranje Antun Paunović, dipl. ing. arh. - ravnatelj Aleksandar Bašić, dipl. ing. arh. Mirjana Turnšek, dipl. ing. arh. - odgovorna osoba za prethodnu i javnu raspravu te postupak donošenja Damir Bakliža, dipl. ing. arh. Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije, Zadar Nives Kozulić, dipl. ing. arh. - ravnateljica Stjepan Gverić, prof. geog. Marija Uglešić, dipl. ing. građ. Nevena Rosan, dipl. ing. arh. Vesna Bobanović, prof. arh. i pov. Igor Ramov, dipl. ing. preh. tehn. Doris Mikuličić, dipl. oec. Jelena Kolega, tehn. Dragan Komać, građ. tehn. Dolores Barić, mag. geogr. Andrea Vukasović-Lončar, dipl. ing. geod. Suradničke institucije i tvrtke: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uprava za zaštitu prirode, Zagreb Nenad Strizrep, dipl. iur. - pomoćnik ministra Javna ustanova Park prirode Telašćica Nikolina Baković, dipl. ing. biol. - ravnateljica Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb Matija Franković, mag. ing. biol. - ravnatelj

4 KONZULTACIJE I PODACI O PROSTORU: Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine Konzervatorski odjel u Zadru Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Uprava za sigurnost plovidbe, zaštitu mora i unutarnjih voda, Lučka kapetanija Zadar Kap. Milivoj Maračić, dipl. ing. - lučki kapetan Ministarstvo obrane, Uprava za materijalne resurse, Služba za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Zagreb Velimir Anić, dipl. ing. geod. - načelnik Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, Zagreb dr. sc. Dražen Lučić - ravnatelj Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Split, Split Ivan Melvan, dipl. ing. šum. - voditelj Hrvatske vode, Vodnogospodarstveni odjel za vodno područje dalmatinskih slivova, Split Anđelko Drnas, dipl. ing. geod. - direktor HEP, Hrvatska elektroprivreda - Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektra Zadar, Služba za razvoj i investicije, Odjel za razvoj mreža, Zadar Tomislav Dražić, dipl. ing. - direktor Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za tlo i očuvanje zemljišta, Osijek dr. sc. Tatjana Masten Milek - ravnateljica Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o., Zagreb Dražen Ramljak - direktor Agencija za civilno zrakoplovstvo, Zagreb Danijel Galić, dipl. ing. - šef odjela aerodroma Županijska lučka uprava Zadar, Zadar Marinko Slavić, dipl. oec. - ravnatelj Vodovod d.o.o., Zadar Hrvoje Patrk, dipl. ing. - direktor

5 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA TEKSTUALNI DIO PLANA ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA SADRŽAJ: br. str. 1. OPĆE ODREDBE I CILJEVI UREĐENJA PROSTORA UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI Razgraničenje prostora u odnosu na zaštitu i posebne vrijednosti prirode Razgraničenje prostora prema korištenju i namjeni OPĆI UVJETI ZA GRADNJU I UREĐENJE PROSTORA Posebni uvjeti gradnje i uređenja zona tradicijskih naseobina Posebni uvjeti gradnje i uređenja lokacija od važnosti za upravljanje Parkom Uvala Mir Uvala Magrovica Grpašćak Otok Katina: Ramov stan, Šešeljin stan i Kod Mare Otok Vela Sestrica: svjetionik Tajer Uvala Kobiljak UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI) UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU PROMETNI SUSTAV Cestovni promet Pomorski promet TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAV ENERGETSKI SUSTAV VODNOGOSPODARSKI SUSTAV Vodoopskrba Odvodnja MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA POSTUPANJE S OTPADOM MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ MJERE PROVEDBE Obveza izrade prostorno-programskih osnova Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera PRIJELAZNE ODREDBE

6 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA TEKSTUALNI DIO PLANA ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA 6

7 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA Na temelju članka 188. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 153/13.), a u vezi s člankom 100. stavkom 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.), Hrvatski sabor na sjednici 14. veljače donio je ODLUKU O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA PARKA PRIRODE TELAŠĆICA I. Donosi se Prostorni plan područja posebnih obilježja Parka prirode Telašćica (u daljnjem tekstu: Plan). Plan je sastavni dio ove Odluke, a sastoji se od knjige I. i knjige II. i to: KNJIGA I. Tekstualni dio Plana: Odredbe za provođenje Plana Obrazloženje Plana Grafički dio Plana: Kartografski prikazi: II. 1. Korištenje i namjena prostora M 1 : Infrastrukturni sustavi M 1 : Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora M 1 : Zonacija Parka M 1 : Sustav posjećivanja M 1 : Zona tradicijskih naseobina Uvala Dragnjevica, lokalitet između uvala M 1 : Dragnjevica i Zakućica i Burnji Školj 6.2. Zona tradicijskih naseobina Dolac od Jaza i Omišenjak M 1 : Zona tradicijskih naseobina Fafarikulac M 1 : Zona tradicijskih naseobina Gornja Aba M 1 : Zona tradicijskih naseobina Kruševica M 1 : Zona tradicijskih naseobina Uvala Mala Proversa M 1 : Zona tradicijskih naseobina Pećina M 1 : Zona tradicijskih naseobina Eko-etno naseobina Rudići M 1 : Zona tradicijskih naseobina Uvala Pasjak M 1 : Zona tradicijskih naseobina Uvala Kućimul M 1 : Zona tradicijskih naseobina Lokalitet u Čuh polju M 1 : Zona tradicijskih naseobina Lokalitet u Dugopolju M 1 : Zona tradicijskih naseobina Gmajno polje M 1 : Lokacija od važnosti za upravljanje parkom Uvala Mir M 1 : Lokacija od važnosti za upravljanje parkom Uvala Magrovica M 1 : Lokacija od važnosti za upravljanje parkom o. Katina: Ramov stan M 1 : Lokacija od važnosti za upravljanje parkom o. Katina: Šešeljin stan i M 1 : o. Katina Kod Mare 7.5. Lokacija od važnosti za upravljanje parkom Uvala Kobiljak M 1 : Lokacija od važnosti za upravljanje parkom Grpašćak M 1 : Lokacija od važnosti za upravljanje parkom Vela Sestrica: svjetionik Tajer M 1 :

8 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA KNJIGA II. Obvezni prilozi III. Plan je izrađen u pet izvornika, ovjerenih potpisom predsjednika Hrvatskoga sabora i pečatom Hrvatskoga sabora, koji se čuvaju u Hrvatskome saboru (jedan primjerak), ministarstvima nadležnima za poslove prostornog uređenja (jedan primjerak) i za poslove zaštite prirode (jedan primjerak), Zavodu za prostorno uređenje Zadarske županije (jedan primjerak), te Javnoj ustanovi Park prirode Telašćica (jedan primjerak). IV. Svi prostorni planovi koji važe unutar obuhvata ovoga Plana moraju biti usklađeni s ovim Planom. V. Odredbe za provođenje Plana sastavni su dio ove Odluke i objavljuju se u»narodnim novinama«. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u»narodnim novinama«. Klasa: /14-01/01 Zagreb, 14. veljače VI. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko, v. r. 8

9 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA 1. OPĆE ODREDBE I CILJEVI UREĐENJA PROSTORA Članak 1. Prostorni plan (u daljnjem tekstu: Plan) Parka prirode Telašćica (u daljnjem tekstu: Park) donosi se za ukupnu površinu od 70,0063 km², u granicama određenim Zakonom o proglašenju Parka prirode Telašćica ( Narodne novine, br. 14/88.). Za područje unutar obuhvata Plana primjenjuju se mjere zaštite sukladno kategoriji park prirode. Članak 2. Ovim Planom utvrđuje se dugoročna osnova uređenja, korištenja i zaštite vrijednosti prostora, sustav i način posjećivanja te u skladu s tim određuju: - polazišta za organizaciju, korištenje i zaštitu prostora - ciljevi uređivanja prostora - organizacija i namjena prostora - uvjeti i mjere korištenja, uređenja i zaštite vrijednosti područja unutar obuhvata Plana - prostor i uvjeti za smještaj građevina - sustav javne i druge infrastrukture uključujući prostor za smještaj plovila. Članak 3. Plan se temelji na analizama osobitosti i vrijednosti prostora, ocjeni mogućnosti i ograničenja korištenja prostora te uvjetima posjećivanja i obavljanja djelatnosti na način da se osigura: - isključenje onih koji bi mogli narušiti vrijednosti prostora - zaštita prirodnih i kulturnih dobara u cijelosti i po pojedinim dijelovima - racionalno korištenje prostora predviđenog za gradnju - obnova vrijednih i zapuštenih građevina i građevinskih sklopova - provođenje nužnih zahvata u prostoru. Članak 4. Vrijednostima prostora, osim dugootočkih strmaca i uvale Čuška dumboka kao prirodnog fenomena, određuju se: biološka raznolikost, geološko-morfološka struktura područja, kulturna dobra, etnološka baština te krajobrazne vrijednosti (maslinici, vizure i vidikovci). 9

10 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA 2. UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU Članak 5. Prostor građevina od državnog i županijskog značaja određen je trasom i lokacijom, a prikazane su na kartografskom prilogu br. 2. Infrastrukturni sustavi u mjerilu 1: Građevine od važnosti za Državu Članak 6. Prometne građevine: cestovne građevine: - državna cesta D109: Veli Rat Savar Sali. pomorske građevine: - luke posebne namjene: - maskirno pristanište u uvali Mir - maskirno pristanište u uvali Čuška dumboka Pošta i telekomunikacije: javne telekomunikacije u pokretnoj mreži: - bazna postaja Grpašćak. Građevine od važnosti za Županiju Članak 7. Prometne građevine: cestovne građevine: - županijska cesta Ž6271: D109 Telašćica pomorske građevine: - luka lokalnog značaja: uvala Mir - luka lokalnog značaja: uvala Čušćica - luke posebne namjene: - sidrišta popis lokacija koje su namijenjene za postavljanje plutača: - uvala Čušćica - uvala Mala Proversa - prolaz Vela Proversa - uvala Potkatina - uvala Saruščica - uvala Fafarikulac Zakućica - uvala Magrovica - uvala Tripuljak - uvala Mir - uvala Kruševica - uvala Raknić - uvala Dragnjevica - od rta Zaglavić prema Zakućici - Podstražica - Gmajnac. zrakoplovna građevina: - helidrom na Grpašćaku. 10

11 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA 3. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI 3.1. Razgraničenje prostora u odnosu na zaštitu i posebne vrijednosti prirode Članak 8. Prema zonaciji zaštite prirode Park je podijeljen na tri osnovne zone (kartografski prikaz br. 4. Zonacija Parka u mjerilu 1:25 000): 1. zona stroge zaštite 2. zona usmjerene zaštite 3. zona korištenja. Površine pojedinih zona: zona površina (ha) udio u ukupnoj površini parka (%) zona stroge zaštite 1a 78,46 1,12 zona stroge zaštite 1b 8,30 0,12 zona usmjerene zaštite - podzona regulacije gospodarskih aktivnosti - podzona očuvanja biološkog bogatstva mora - podzona zabrane ribolova 6.846, , ,64 78,66 97,80 42,26 19,37 1,12 zona korištenja 67,14 0,96 Ukupno 7.000,63 100,00 Izvor: Plan upravljanja Parka prirode Telašćica, 2012., GIS izračun. Članak 9. U slučaju kada je dvojbena granica između dviju zona, primjenjuju se uvjeti iz ovih Odredbi za provođenje Plana (u daljnjem tekstu: Odredbe) koji se odnose na stroži režim zaštite. Članak 10. Detaljan opis obuhvata pojedinih zona i podzona dat je u Obrazloženju ovoga Plana. ZONA STROGE ZAŠTITE Članak 11. (1) Zona stroge zaštite predstavlja područje od iznimne vrijednosti u kojem su zabranjene bilo kakve štetne ljudske djelatnosti i eksploatacija prirodnih resursa. (2) Zona stroge zaštite podijeljena je u dvije podzone: PODZONA 1a obuhvaća dijelove unutar obuhvata Plana u kojima je u potpunosti zabranjen ljudski utjecaj na prirodne procese. Dozvoljene aktivnosti su znanstvena istraživanja i praćenje biološke raznolikosti. Ova podzona obuhvaća Dugootočki strmac unutar obuhvata Plana te zračni prostor, morski stupac i dno u širini 50 m od obalne linije. Drugi dio ove podzone obuhvaća uski kopneni dio obale i strmca u uvali Čuška dumboka te cjelokupni akvatorij uvale. PODZONA 1b obuhvaća dijelove unutar obuhvata Plana u kojima je zabranjena gospodarsko iskorištavanje morskih organizama i ostale ljudske aktivnosti koje negativno utječu na aspekt zaštite, a dopuštena su znanstvena istraživanja, praćenje biološke raznolikosti te ronilačko posjećivanje uz strogu regulaciju i nadzor Javne ustanove Parka (u daljnjem tekstu: Javna ustanova). Ova podzona obuhvaća obalni dio otoka Garmenjak Veli, širine 50 m od obalne linije, uključujući morsku površinu, stupac i dno. 11

12 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA ZONA USMJERENE ZAŠTITE Članak 12. (1) Zona usmjerene zaštite zauzima najveći dio prostora unutar obuhvata Plana te predstavlja zonu u kojoj su dopuštene različite aktivnosti kroz regulaciju i nadzor Javne ustanove. Omogućeno je gospodarenje prirodnim resursima temeljem odgovarajućih planova gospodarenja prirodnim dobrima, sukladno Pravilniku o zaštiti i očuvanju, Zakonu o zaštiti prirode i drugim zakonima te podzakonskim aktima. (2) Kopneno područje zone usmjerene zaštite obuhvaća travnjake, šume, poljoprivredne površine te s njima povezane ostatke tradicionalne arhitekture, druge tradicionalne zgrade, kulturna dobra (crkvice, gradine, kapelice, villa rustica), suhozide, cisterne za vodu (gusterne) i lokve. (3) Zonom usmjerene zaštite obuhvaćeno je i slano jezero Mir. Dopuštene aktivnosti će se regulirati sukladno rezultatima istraživanja koja će pokazati stupanj antropogenog utjecaja na njegove prirodne procese. (4) Morsko područje zone usmjerene zaštite dijeli se na tri podzone: PODZONA ZABRANE RIBOLOVA predstavlja područja u kojima je u potpunosti zabranjena gospodarsko iskorištavanje morskih organizama, ali su dopuštene aktivnosti tranzita brodova, kupanja, priveza isključivo na plutače te ostale aktivnosti koje nemaju negativan utjecaj na ciljeve očuvanja. PODZONA USMJERENOG OČUVANJA BIOLOŠKOG BOGATSTVA MORA predstavlja područje akvatorija u kojem se regulacijom ribolova, odnosno ograničenjem korištenja ribolovnih alata djeluje na očuvanje i obnovu ribljeg fonda te općenito biološke raznolikosti podmorja. U ovoj podzoni dozvoljen je ribolov, a ribolovni alati i količina morskih organizama koja se može uloviti propisati će se sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode i posebnog propisa iz područja morskog ribarstva. PODZONA REGULACIJE GOSPODARSKIH AKTIVNOSTI ciljano djeluje na zaštitu ribljeg fonda i ostalih bogatstava mora kroz strogu regulaciju gospodarskog ribolova i upotrebe gospodarskih ribolovnih alata. Članak 13. Dozvoljene su tradicijske aktivnosti domicilnog stanovništva: ekstenzivno stočarstvo i tradicionalna poljoprivreda, znanstveno-kulturne, odgojno-obrazovne i turističko-rekreativne aktivnosti. Članak 14. (1) Obavezuje se aktivno održavanje travnjaka i kamenjara ispašom, uklanjanje stabala koja zarastaju travnjake te održavanje lokvi i gusterni. (2) Kao jedan od načina očuvanja ovih vrijednosti potiče se ekstenzivno (tradicionalno) stočarstvo. Članak 15. (1) Planom se obavezuje održavanje tradicionalne poljoprivrede i zabranjuje prenamjena površina pod vinogradima i maslinicima. (2) Planom se potiče postupan prijelaz na ekološku poljoprivrednu proizvodnju. Članak 16. (1) U zoni usmjerene zaštite dozvoljava se postavljanje parkovne infrastrukture poučnih staza, poučnih ploča, klupa, vidikovaca, etnografskih izložbi i ostalih aktivnosti u funkciji kvalitetne prezentacije Parka. (2) Postavljena infrastruktura mora se oblikovno i izborom materijala uklopiti u ambijent. 12

13 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA ZONA KORIŠTENJA Članak 17. (1) Zona korištenja predstavlja područje kojim se upravlja u svrhe koje su značajne za razvoj Parka kroz turističko korištenje. (2) Zona korištenja namijenjena je posjećivanju i rekreaciji te obuhvaća: izdvojena područja s već postojećom infrastrukturom i građevinama (uvale Mir, Magrovica i Jaz te Grpašćak i otoci Katina i Vela Sestrica), ulaz Dolac, izdvojena parkirališta, zatečene ceste i pješačke staze te lokacije sidrišta. Članak 18. Područje Parka se u potpunosti nalazi unutar obuhvata ekološke mreže Republike Hrvatske te ujedno predstavlja područje Natura Članak 19. (1) Planom su određeni tipovi staništa u skladu sa Stručnom podlogom zaštite prirode: - prirodna (šumska staništa, morska obala i more) - poluprirodna (travnjaci i šikare) - umjetna (kultivirane nešumske površine). (2) Na području unutar obuhvata Plana nalazi se 15 tipova staništa od kojih je 10 tipova ugroženo i zaštićeno na europskoj i/ili nacionalnoj razini Razgraničenje prostora prema korištenju i namjeni Članak 20. Određuje se namjena i korištenje površina prikazanih na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena prostora u mjerilu 1:25 000, a kako slijedi: 1. zone tradicijskih naseobina 2. lokacije od važnosti za upravljanje Parkom: I. uvala Mir II. uvala Magrovica III. Grpašćak IV. otok Katina: lokaliteti Ramov stan (IV.a), Šešeljin stan (IV.b) i Kod Mare (IV.c) V. otok Vela Sestrica: svjetionik Tajer VI. uvala Kobiljak 3. zone posebne namjene: maskirno pristanište u uvali Mir maskirno pristanište u uvali Čuška dumboka plutačno privezište u uvali Mir 4. površine pod maslinicima 5. površine pod kamenjarima i pašnjacima 6. poljoprivredne površine (P) 7. šuma isključivo osnovne namjene: - šuma posebne namjene (Š3) 8. vodne površine: - jezero Mir (V) - morska površina 9. prometne površine. 13

14 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA Članak 21. Ulazi u Park su: - kopneni: Dolac i Čuh. - morski: uvala Mir i uvala Kobiljak. Navedene lokacije mogu imati sljedeće sadržaje: - recepcija (naplata ulaznica, informacijska točka, ponuda suvenira, izložbeni prostor) - sanitarne prostorije - prostorije potrebne za rad Javne ustanove - ugostiteljski sadržaji - parkiralište - prostor za odmor posjetitelja (nadstrešnica, klupe) - priveze za plovila (morski ulazi) - suhi vez/prostor za smještaj plovila za iznajmljivanje (morski kajak, manje brodice) kod kopnenog ulaza Dolac. 4. OPĆI UVJETI ZA GRADNJU I UREĐENJE PROSTORA Članak 22. (1) Planom se određuju opći uvjeti za gradnju i uređenje prostora u područjima na kojima je moguće građenje. (2) Pored općih uvjeta za gradnju i uređenje prostora, Planom se određuju posebni uvjeti za pojedine lokacije. Članak 23. Područja na kojima je moguće zadržavanje postojeće/zatečene izgradnje i nove gradnje su: - zone tradicijskih naseobina - lokacije od važnosti za upravljanje Parkom (rekonstrukcija/nova gradnja primjenjuje se prema prostorno-programskoj osnovi) - poljoprivredne površine - površine pod maslinicima - površine pod kamenjarima i pašnjacima Članak 24. Prilikom izgradnje, prostor koji neposredno pripada zgradi mora zadržati postojeća ambijentalna obilježja: - postojeće autohtono raslinje - tradicijske suhozidne ograde - postojeće šumske sastojine. Članak 25. Svaka zgrada mora biti: - položena na prirodnu konfiguraciju terena - arhitektonski oblikovana tako da volumenom svladava visinske razlike te da se oblikovno uklopi u krajolik. Članak 26. Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora biti u korist dužine pročelja. 14

15 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA Zatečena izgradnja Članak 27. Unutar obuhvata Plana zadržavaju se zatečene zgrade utvrđene odredbama ovog Plana. Članak 28. (1) Dozvoljena je rekonstrukcija zatečenih zgrada utvrđenih ovim odredbama prema sljedećim uvjetima: - dozvoljava se povećanje postojeće tlocrtne površine maksimalno 5 m² s ciljem poboljšanja sanitarnih uvjeta - maksimalna dozvoljena visina zgrade je 3,5 m - maksimalna katnost je P+Pk/S+P - izgradnja obvezno u kamenu - krov treba izvesti kao dvostrešni, nagiba ne većeg od 30 - krovna konstrukcija mora biti drvena, a pokrov kupa kanalica ili prirodne kamene ploče - stolarija mora biti drvena ili od primjerenog materijala ovisno o lokalnim uvjetima - nije dozvoljeno izvođenje balkona, lođa, kosih krovnih prozora, nadsvođenih elemenata, arkada i luminarija na krovu. (3) Dozvoljava se izgradnja pomoćne građevine - cisterne za vodu kapaciteta ovisno o vrsti i namjeni zgrade (volumena max. do 27 m³), smještene u pravilu uz zgradu. Članak 29. Uz uvjete navedene u prethodnom članku, zatečene zgrade zadržane ovim Planom u naseobinama tipa A, podtipa A1, tipa B i C na poljoprivrednim površinama, maslinicima, kamenjarima i pašnjacima moraju zadovoljiti i sljedeće uvjete: - teren oko zgrade mora ostati prirodan - pristupne staze u prirodnom materijalu, bez asfaltiranja ili betoniranja - ne mogu se graditi natkriveni prostori izvan gabarita zatvorene zgrade. Članak 30. Planom se dozvoljava sanacija/rekonstrukcija onih priveza na području unutar obuhvata Plana za koje su ishođeni posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima. Članak 31. Postojeće zgrade izgrađene prije 15. veljače godine koje se nalaze izvan zona gdje je ovim Planom omogućeno njihovo zadržavanje, a koje se smatraju legalnima, mogu se rekonstruirati sukladno uvjetima određenim ovim Odredbama uz ishođenje posebnih uvjeta tijela i osoba određenih prema posebnim propisima. Članak 32. Planom se omogućava korištenje zatečenih zgrada u funkciji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te pružanje usluga u seljačkom ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u skladu s propisima iz područja turizma. Nova izgradnja Članak 33. (1) Planom se dozvoljava građenje zgrade za potrebe obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede, ako se nalazi na zemljištu površine od najmanje 3 ha i udaljenoj od obalne crte 15

16 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA najmanje 100 m te koja ima prizemlje do 50 m² građevinske (bruto) površine i najveće visine do 4 m i/ili potpuno ukopan podrum do 200 m² građevinske (bruto) površine. Članak 34. (1) Planom se dozvoljava građenje zgrada za vlastite gospodarske potrebe u funkciji tradicionalne poljoprivrede na površinama pod maslinicima, poljoprivrednim površinama i površinama pod kamenjarima i pašnjacima prema sljedećim uvjetima: - zgrade u funkciji tradicionalne poljoprivrede mogu se graditi na aktivno korištenoj parceli izvan 1000 m od obalne crte - minimalna površina zemljišta iznosi 1000 m² - maksimalna dozvoljena visina je 3,5 m - maksimalna katnost je P+Pk/S+P - maksimalna građevinska (bruto) površina zgrade je 30 m² - izgradnja obvezno u kamenu - krov treba izvesti kao dvostrešni, nagiba do 30 - krovna konstrukcija mora biti drvena, a pokrov kupa kanalica ili prirodne kamene ploče - stolarija mora biti drvena - nije dozvoljeno izvođenje balkona, lođa, kosih krovnih prozora, nadsvođenih elemenata, arkada i luminarija na krovu - teren oko zgrade mora ostati prirodan - pristupne staze u prirodnom materijalu, bez asfaltiranja ili betoniranja (2) Dozvoljava se dogradnja/izgradnja pomoćne građevine - cisterne za vodu ukoliko ista nije izvedena, volumena do 27 m³ smještena u pravilu uz zgradu, s primarnim ciljem očuvanja poljoprivrednih površina Posebni uvjeti gradnje i uređenja zona tradicijskih naseobina Članak 35. Tradicijske naseobine prisutne su na cijelom području unutar obuhvata Plana, a pojavljuju se kao zaseoci ili kao izolirane zgrade, odnosno rastresiti dijelovi naseobina. Naseobine su nastajale slijedom višestoljetnog obitavanja čovjeka na prostoru unutar obuhvata Plana uz razvoj gospodarskih djelatnosti ribarstva, stočarstva, poljodjelstva i maslinarstva te su lokacije nastanka naseobina usko povezane s jednom ili više njih. Članak 36. (1) Zatečene zgrade u zonama tradicijskih naseobina utvrđene ovim Planom u funkciji su obnove i očuvanja maslinika, poljoprivrednih površina (polja), pašnjaka i suhozida, a ujedno i u funkciji promidžbe Parka, prihvata posjetitelja, prezentacije kultiviranog krajobraza, poljoprivrednih proizvoda i tradicijskog načina života na otoku. (2) Planom se omogućava korištenje zatečenih zgrada u funkciji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te pružanje usluga u seljačkom ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u skladu s propisima iz područja turizma. (3) Dozvoljava se njihova rekonstrukcija prema uvjetima iz ovih Odredbi. Tipologija zatečenih zgrada Članak 37. (1) Konzervatorskom podlogom su utvrđene: - suhozidne zgrade (S) višestoljetne starosti visine oko 1,5-2,0 m sa pokrovom od trske, kamenih ploča ili kupe kanalice. Najveća koncentracija ovih zgrada je u 16

17 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA Magrovici (Mindišin vršak, Šimunja draga, Brčastac ), Stivanju polju, Omišenjaku, Gmajnom polju, Dugonjivama, Čuh polju i drugdje uz pašnjake ili polja. Ribarske kućice i skloništa ovog tipa zatečene su i u uvalama Mir, Jaz, Kruševica - zgrade s etnološkim obilježjima (E) visine P/P+Pk/P+1 izgrađene u kamenu s vezivom (vapnenom žbukom) u razdoblju od 18. do kraja prve polovice 20. stoljeća. Najveći broj ovih zgrada evidentiran je na lokacijama: Rudići, Pećina, Dugonjive, Drakovac, Ramov stan, Stivanje polje, uvala Jaz, Omišenjak, Gmajno polje, uvala Mir. (2) Pod pojmom zgrade novije izgradnje (N) ovaj Plan podrazumijeva zgrade izgrađene rekonstrukcijom starijih zgrada (stanovi, skloništa i dr.) ili novom izgradnjom u drugoj polovici 20. stoljeća visine P/P+Pk/P+1. Najveći broj ovih zgrada evidentiran je u obalnom dijelu uvale Telašćica i pripadajućih otočića te na rubnim dijelovima obradivih poljoprivrednih površina. Tipovi tradicijskih naseobina Članak 38. Planom su definirani slijedeći tipovi tradicijskih naseobina određeni po mjestu i tradicijskom uvjetu nastanka: - Tip A: naseobine uz polja - podtip A1: pomoćne zgrade veličine do 12 m² uz polja - Tip B: naseobine u maslinicima - Tip C: naseobine uz obalu i na otočićima - Tip D: naseobine od važnosti za upravljanje Parkom. Tip A: naseobine uz polja Naseobine uz polja izgrađene su uglavnom na rubnim dijelovima poljoprivrednih površina (polja) s ciljem bavljenja poljodjelstvom i stočarstvom. Pojavljuju se kao zaseoci (Rudići, eko - etno naseobina) i kao izolirane zgrade. Zatečene su suhozidne zgrade, zgrade s etnološkim obilježjima i zgrade novije izgradnje. podtip A1: pomoćne zgrade Pomoćne zgrade uz polja su zgrade novije izgradnje smještene uglavnom na rubnim dijelovima obradivih poljoprivrednih površina (Gmajno polje, Stivanje polje, Arnjevo polje, Krševanje polje, Kruševo polje, Dugonjive i Čuh polje) u funkciji obnove i očuvanja istih. Tip B: naseobine u maslinicima Naseobine u maslinicima izgrađene su na površinama pod maslinicima s ciljem uzgoja maslina i kultiviranja krajobraza izgradnjom suhozidova (šire područje Magrovice, Dolac od Jaza i Omišenjak, Poljice, Lokardenjak, Smričevica). Zatečene su suhozidne zgrade, zgrade s etnološkim obilježjima i zgrade novije izgradnje. Tip C: naseobine uz obalu i na otočićima Naseobine uz obalu i na otočićima izgrađene su u obalnom dijelu uvale Telašćica: uvala Kruševica, uvala Zakućica, Pećina, uvala Dragnjevica, uvala Jaz, uvala Kobiljak, uvala Kućimul, uvala Mala Proversa i uvala Pasjak te otočića Burnji Školj, Fafarikulac i Gornja Aba na površinama pod maslinicima, kamenjarima i pašnjacima s ciljem bavljenja prvenstveno ribarstvom u kombinaciji s maslinarstvom i/ili stočarstvom. Zatečene su suhozidne zgrade, zgrade s etnološkim obilježjima i zgrade novije izgradnje. Namjena pojedinih naseobina data je u Obrazloženju ovoga Plana. Tip D: naseobine od važnosti za upravljanje Parkom Naseobine od važnosti za upravljanje Parkom izgrađene su u obalnom dijelu uvale Telašćica i otočića Katina na površinama pod maslinicima, kamenjarima i pašnjacima s primarnim ciljem 17

18 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA bavljenja ribarstvom u kombinaciji s maslinarstvom i/ili stočarstvom, a kasnije i s ciljem prihvata posjetitelja s ugostiteljskom ponudom (restorani), servisima i funkcijama za upravljanje Parkom. To su uvale Mir i Magrovica te tranzitni lokaliteti Ramov stan, Šešeljin stan i Kod Mare na otoku Katina. U uvali Kobiljak smještena je nadzorna postaja za kontrolu ulaza s otvorenog mora. Zatečene su suhozidne zgrade, zgrade s etnološkim obilježjima i zgrade novije izgradnje. Članak 39. (1) Planom se izdvajaju zone tradicijskih naseobina koje zbog svog položaja imaju važnu ulogu u očuvanju osnovnih vrijednosti Parka: BROJ KART. PRIKAZA LOKACIJA TIP TRADICIJSKE NASEOBINE BROJ ZGRADA TIPOLOGIJA ZGRADA* 6.1. Uvala Dragnjevica C 3 N, S 6.1. Lokalitet između uvala C 1 N Dragnjevica i Zakućica 6.1. Burnji Školj C 3 N, S 6.2. Dolac od Jaza B 6 N, S 6.2. Omišenjak B 8 N, S 6.2. Uvala Jaz C 1 E 6.3. Fafarikulac C 1 N 6.4. Gornja Aba C 1 N 6.5. Uvala Kruševica C 3 N 6.6. Uvala Mala Proversa C 2 N 6.7. Pećina C 4 E 6.8. Rudići A 7 E, S 6.9. Uvala Pasjak C 1 N Uvala Kućimul C 3 N, E Lokalitet u Čuh polju A 3 N, S Lokalitet u Dugopolju B 3 N, S Gmajno polje A 8 N, S Lokacije od važnosti za upravljanje Parkom 7.1. Uvala Mir Uvala Magrovica 14 N, S 7.3. Ramov stan 5 N, E 7.4. Šešeljin stan 3 N 7.4. Kod Mare 4 N, E 7.5. Uvala Kobiljak 1 N *S - suhozidne zgrade, E - zgrade s etnološkim obilježjima, N - zgrade novije izgradnje građene u neposrednoj blizini ili na temeljima stanova/skloništa i sl. (2) Tradicijske naseobine mogu se obnavljati u skladu s uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela. Članak 40. (1) Planom se dozvoljava rekonstrukcija i interpolacija zgrada s etnološkim obilježjima izgrađenih u kamenu s vezivom (vapnenom žbukom) i zgrada novije izgradnje prema uvjetima zadanim u ovim Odredbama i uz ishođenje propisanih suglasnosti nadležnog konzervatorskog odjela. (2) Suhozidne zgrade treba rekonstruirati u tehnici suhozida, odnosno sukladno uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela. (3) Planom se zadržavaju zatečene zgrade podtipa A1 veličine do 12 m² u funkciji očuvanja poljoprivrednih površina. (4) Planom se zadržavaju zgrade novije izgradnje u naseobinskim tipovima definiranim ovim Planom. 18

19 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA (5) Planom se određuje obveza obnove i očuvanja suhozida, poljoprivrednih površina, pašnjaka i maslinika u naseobinskim tipovima A, A1, B i C. (6) Određuje se ishođenje posebnih uvjeta za zatečene priveze i obveza njihovog korištenja u funkciji prihvata posjetitelja, promidžbe Parka, prezentacije kultiviranog krajobraza, poljoprivrednih proizvoda i tradicijskog načina života na otoku. Članak 41. Zone tradicijskih naseobina uvala Mir (dio lokaliteta), uvala Magrovica, Ramov stan, Šešeljin stan, Kod Mare i uvala Kobiljak, utvrđuju se kao lokacije od važnosti za upravljanje Parkom. 19

20 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA 4.2. Posebni uvjeti gradnje i uređenja lokacija od važnosti za upravljanje Parkom Uvala Mir Članak 42. (1) Planom se određuje područje uvale Mir kao lokacija od važnosti za upravljanje Parkom u obuhvatu prikazanom na kartografskom prikazu br Lokacija od važnosti za upravljanje Parkom uvala Mir (I.). (2) Određuje se obveza izrade prostorno-programske osnove kojom će se detaljno definirati sadržaji i uvjeti gradnje i uređenja područja uvale Mir. Članak 43. Zadržavaju se zatečene zgrade i infrastruktura u funkciji posjećivanja do realizacije novih sadržaja: - restoran - sanitarni čvorovi - info-centar - stacionar/eko kamp za znanstvenike, studente i školu u prirodi - uređena dužobalna šetnica i rekonstrukcija postojeće - rekonstrukcija postojećeg priveza - pješačke/poučne staze - sadržaji na otvorenom (rekreacija, informativne i poučne staze/prostori i prateće table, klupe i odmorišta te funkcionalno uređenje vidikovaca na vrhovima strmaca iznad uvale Mir) - biološki ili drugi primjereni prečistač te - kvalitetno rješenje odvodnje oborinskih voda. Članak 44. Određuje se uklanjanje svih zatečenih montažnih smještajnih objekata te se omogućava korištenje tog prostora za edukaciju na otvorenom. Članak 45. (1) Smještaj stacionara/eko kampa za znanstvenike, studente i školu u prirodi planira se na prostoru zone prihvatnog centra. (2) Maksimalni kapacitet stacionara iznosi 40 ležajeva. (3) Realizacija stacionara moguća je samo uz uvjet riješenih imovinsko-pravnih odnosa i pod upravljanjem i u funkciji Javne ustanove. Članak 46. Zatečene zgrade u maslinicima i zelenilu, uz koridor pješačko-poučne staze prema jezeru Mir zadržavaju se kao primjer tradicijske gradnje u funkciji prezentacije posjetiteljima. Članak 47. Dozvoljava se izgradnja sanitarnog čvora uz obvezan biološki ili drugi primjereni prečistač na prostoru uz pješačko-poučnu stazu prema jezeru Mir, a prema kartografskom prikazu. Članak 48. Planom se dozvoljava sanacija obale i zone priveza u postojećim volumenima u skladu sa prostorno-programskom osnovom. Dužobalnu šetnicu treba riješiti i s odvodnjom oborinskih voda. 20

21 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA Uvala Magrovica Članak 49. Područje uvale Magrovica određuje se kao lokacija od važnosti za upravljanje Parkom u obuhvatu prikazanom na kartografskom prikazu br Lokacija od važnosti za upravljanje Parkom uvala Magrovica (II.). Članak 50. (1) Planom se dozvoljava stavljanje zatečenih zgrada u funkciju usluga Parka: - korištenjem zatečenih zgrada za edukaciju, informiranje posjetitelja, ugostiteljstva - mogućnost kupnje ulaznica i suvenira - obavezno izvesti biološki ili drugi primjereni prečistač - obavezno kvalitetno riješiti odvodnju oborinskih voda te - obavezno očuvanje i sadnja maslinika. (2) Zatečene zgrade u maslinicima i zelenilu ugostiteljske namjene zadržavaju dosadašnju funkciju, a ostalim zatečenim zgradama Planom se omogućava korištenje u funkciji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te pružanje usluga u seljačkom ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u skladu s propisima iz područja turizma. Članak 51. Javna ustanova u dogovoru s vlasnicima zatečenih zgrada može dogovoriti obavljanje usluge iznajmljivanja suhog veza za plovila (morski kajak, manje brodice) u skladu s Pravilnikom o zaštiti i očuvanju. Članak 52. Planom se obvezuje sanacija obale sa uređenjem dužobalne šetnice i zone priveza te uređenje manjeg parkirališta prema posebnim propisima Grpašćak Članak 53. (1) Područje Grpašćaka određuje se kao lokacija od važnosti za upravljanje Parkom - posjetiteljski centar i centralni vidikovac u obuhvatu prikazanom na kartografskom prikazu br Lokacija od važnosti za upravljanje Parkom Grpašćak (III.). (2) Određuje se obveza izrade prostorno-programske osnove kojom će se detaljno definirati sadržaji i uvjeti gradnje i uređenja područja posjetiteljskog centra. Članak 54. (1) Zadržava se zatečena izgradnja uz mogućnost rekonstrukcije/dogradnje i zamjenske zgrade koji može sadržavati: - prezentacijski/multimedijalni centar - info centar - suvenirnicu - sanitarni čvor - pomoćnu zgradu sa spremištem - terasu - vidikovac - ugostiteljski objekt. (2) U jugozapadnom dijelu se određuje prostor za park sa stolovima, klupama i boćalištem. Ispred glavnog ulaza u utvrdu se određuje površina za parkiralište max. 20 osobnih automobila te 2 autobusa za posjetitelje. 21

22 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA (3) Odvodnju otpadnih voda na prostoru Grpašćak treba riješiti odgovarajućim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda, a odvodnju oborinskih voda treba riješiti kvalitetno, poštujući konfiguraciju terena. Članak 55. Pored zajedničkih općih uvjeta za izgradnju i uređenje utvrđuje se obaveza izvršavanja posebnih uvjeta za posjetiteljski centar Grpašćak: - max. katnost zgrada je P+1. Kat se dozvoljava zadržati na najizbočenijoj zgradi u sklopu Grpašćaka na jugozapadu, a sve ostale građevine moraju biti prizemnice - krovišta moraju biti nagiba ne većeg od 22, izvedena kao dvostrešna ili raščlanjena na više krovnih ploha ovisno o tlocrtu zgrade - pokrov mora biti kupa kanalica crvene boje ili tradicijske kamene ploče ili iznimno mediteranski crijep - zabranjuje se sadnja alohtonog raslinja pri uređivanju dvorišta i vrta - ograđivanje se mora izvesti podizanjem kamenih suhozida ili pomoću autohtonog zelenila - zabranjuje se preoblikovanje terena i gradnja podzida viših od 1,50 m - betoniranje ili asfaltiranje nije dozvoljeno. Članak 56. Planom se dozvoljava istraživanje mogućnosti za izmještanje bazne postaje na novu lokaciju izvan obuhvata Plana Otok Katina: Ramov stan, Šešeljin stan i Kod Mare Članak 57. (1) Planom se određuju Ramov stan, Šešeljin stan i Kod Mare kao lokacije od važnosti za upravljanje Parkom u obuhvatu prikazanom na kartografskim prikazima br Lokacija od važnosti za upravljanje Parkom - otok Katina: Ramov stan (IV.a) i br Lokacija od važnosti za upravljanje Parkom - otok Katina: Šešeljin stan (IV.b) i Kod Mare (IV.c). (2) Planom se dozvoljava stavljanje zatečenih zgrada u funkciju usluga Parka: - korištenjem zatečenih zgrada za edukaciju i informiranje posjetitelja - uz mogućnost kupnje ulaznica i suvenira - uz obvezu očuvanja i sadnje maslinika. (3) Zatečene zgrade u maslinicima i zelenilu ugostiteljske namjene zadržavaju dosadašnju funkciju, a ostalim zatečenim zgradama Planom se omogućava korištenje u funkciji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te pružanje usluga u seljačkom ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u skladu s propisima iz područja turizma. (4) Planom se obvezuje sanacija obale sa uređenjem dužobalne šetnice i zone priveza prema posebnim propisima Otok Vela Sestrica: svjetionik Tajer Članak 58. Planom se određuje područje svjetionika Tajer osim namjene zakonom propisane (svjetionik, zgrada za posadu i pomoćne zgrade te privez) i kao lokacija od važnosti za upravljanje 22

23 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA Parkom u obuhvatu prikazanom na kartografskom prikazu br Lokacija od važnosti za upravljanje Parkom - otok Vela Sestrica: svjetionik Tajer (V.), uvažavajući posebne uvjete. Članak 59. Za zatečene zgrade na području svjetionika dozvoljava se mogućnost obnove i rekonstrukcije u cilju unapređenja sigurnosti plovnih putova, meteoroloških mjerenja, znanstvenih istraživanja te poboljšanja kvalitete stanovanja posade i upravljanja svjetionikom, prema uvjetima gradnje i uređenja zadanim u ovim Odredbama. Okolni otvoreni prostor treba očuvati. Za obnovu/rekonstrukciju navedenih zgrada treba ishoditi konzervatorske uvjete Uvala Kobiljak Članak 60. Planom se određuje područje uvale Kobiljak kao lokacija od važnosti za upravljanje Parkom u obuhvatu prikazanom na kartografskom prikazu br Lokacija od važnosti za upravljanje Parkom uvala Kobiljak (VI.). Članak 61. (1) Zatečena zgrada predstavlja nadzornu postaju Javne ustanove za kontrolu ulaza s otvorenog mora na krajnjem jugoistočnom dijelu Parka. (2) Planom se omogućava uređenje pristupne staze i zone priveza prema posebnim propisima. 5. UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI) UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU PROMETNI SUSTAV Cestovni promet Članak 62. (1) Cestovni promet prikazan je na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena prostora. (2) Zadržavaju se zatečene javne ceste, ostale ceste i staze. Članak 63. (1) Unutar obuhvata Plana nalazi se državna cesta D109 i županijska cesta Ž6271. (2) Za gradnju objekata i instalacija na javnoj cesti ili unutar zakonom utvrđenog zaštitnog pojasa, potrebno je prethodno zatražiti uvjete nadležnog tijela. Članak 64. Kategorija javnih prometnica na području unutar obuhvata Plana može se mijenjati sukladno izmjenama Odluke nadležnog ministarstva, bez izmjene ovog Plana. Članak 65. (1) Sustav staza za posjećivanje i razgledavanje sastoji se od postojećih i planiranih staza. (2) Režime kretanja svim stazama utvrđuje Javna ustanova Pravilnikom o zaštiti i očuvanju. 23

24 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA Članak 66. (1) Planom se dozvoljava rekonstrukcija zatečenih i izgradnja sekundarne mreže staza i ostalih/lokalnih cesta, sukladno potrebama posjećivanja, razgledavanja, gospodarenja i upravljanja, a što će se utvrditi temeljem prostorno-programske osnove. (2) Prilikom gradnje novih dionica putova i staza ili rekonstrukcije zatečenih, potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne i spomeničke vrijednosti područja, prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena uz minimalno korištenje podzida, usjeka i nasipa. (3) Ukoliko nije moguće izbjeći izmicanje nivelete izvan prirodne razine terena, obvezno je saniranje nasipa, usjeka i podzida i to ozelenjavanjem, formiranjem terase i drugim radovima kojima se osigurava najveće moguće uklapanje u krajobraz. (4) Postavljanje čvrstih podloga dozvoljeno je isključivo uz dopuštenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Članak 67. (1) Određuju se lokacije javnih parkirališta u sklopu ulaza u Park: 1. Uvala Magrovica 2. Grpašćak 3. Uvala Jaz (2) Ostala parkirališta su u funkciji Javne ustanove, vatrogasnih vozila i ostalih vozila s dopuštenjem Javne ustanove. To su: 1. Dugo polje parkiralište kod crkvice Sv. Ante 2. Stivanje polje parkiralište kod crkvice Sv. Ivana 3. Gmajno polje 4. Uvala Tripuljak 5. Kruševo polje 6. Debela grba kod vidikovca 7. Kod Rudića pristup Čušćici 8. Ispod Smričevice pristup Maloj Proversi 9. Uvala Mir Članak 68. (1) Javna parkirališta planiraju se u sklopu ulaza i informativnih punktova. Za javno parkiralište može se odrediti posebna građevna čestica. (2) Na javnom parkiralištu treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta za automobile invalida, a minimalno jedno mjesto. (3) Površina parkirališta uređuje se sadnjom visokog zelenila, a najmanje 20 % površine se uređuje kao zelena površina. (4) Zabranjuje se sadnja alohtonog drveća. (5) Smještaj parkirališta naznačen je u kartografskom prikazu br. 5. Sustav posjećivanja u mjerilu 1: (6) Uz parkirališta osobnih vozila moguća je izgradnja parkirališta za bicikle. (7) Odvodnju oborinskih voda treba riješiti mehaničkim prečistačem. 24

25 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA Pomorski promet Članak 69. (1) Uvala Mir određena je kao luka otvorena za javni promet - lokalnog značaja. (2) Namjena luke je prvenstveno prihvat izletničkih turističkih brodova, nautičara, plovila Javne ustanove i domaćeg stanovništva. Članak 70. Privezi predstavljaju pomorsko dobro i namijenjeni su korištenju za potrebe Javne ustanove, posjećivanje i za zajedničko korištenje vlasnika parcela. Članak 71. (1) Na području unutar obuhvata Plana evidentirano je 95 priveza popis kojih je dan u Obrazloženju ovoga Plana. (2) Planom se zadržavaju svi privezi za koje su ishođeni posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima, a u skladu s posebnim propisima omogućuje se sanacija/rekonstrukcija s obvezom izrade prostorno-programske osnove. Članak 72. Iznimno su novi privezi mogući u zoni uvale Mir, a realizirat će se temeljem prostornoprogramske osnove. Članak 73. (1) Planom se određuju lokacije sidrišta koje su namijenjene za postavljanje plutača: - uvala Čušćica - uvala Mala Proversa - prolaz Vela Proversa - uvala Potkatina - uvala Saruščica - uvala Fafarikulac Zakućica - uvala Magrovica - uvala Tripuljak - uvala Mir - uvala Kruševica - uvala Raknić - uvala Dragnjevica - od rta Zaglavić prema Zakućici - Podstražica - Gmajnac. (2) Postavljanje plutača moguće je samo u skladu s preporukama studije koja će detaljno odrediti lokacije i vršne kapacitete. Članak 74. Plan iznimno omogućuje sidrenje brodova u skladu s posebnim propisom iz područja pomorstva te zonacijom mora s aspekta zaštite prirode. Članak 75. Panoramske plovne rute prikazane su na kartografskom prikazu br. 5. Sustav posjećivanja. 25

26 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAV Članak 76. (1) U obuhvatu Plana predviđena je izgradnja distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) kojom se osigurava priključak građevina na telekomunikacijsku mrežu. (2) Trase telekomunikacijske kanalizacije planirane su u sklopu koridora prometnih površina (nogostupi), a prikazane su na kartografskom prikazu br. 2. Infrastrukturni sustavi u mjerilu 1: (3) Planom određene trase distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) mogu se kod izdavanja odobrenja za gradnju korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima i stanju na terenu. (4) Za izgradnju telekomunikacijske kanalizacije planira se postava polietilenskih ili fleksibilnih PEH / FD cijevi 50 u zajednički rov dimenzija u prosjeku 0,4 x 0,8 m. (5) Pri projektiranju i izvođenju telekomunikacijske infrastrukture obvezatno se pridržavati važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora. (6) Do izgradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture telekomunikacijski promet unutar unutar obuhvata Plana obavljat će se putem mobilne telefonije za što se koriste postojeće instalacije GSM mreže. Članak 77. (1) Postojeća bazna postaja na Grpašćaku zadržava se u funkciji do izmještanja na drugu lokaciju izvan obuhvata Plana. ENERGETSKI SUSTAV Članak 78. (1) Opskrba električnom energijom određuje se iz distributivne 10(20) kv mreže naselja Sali, izgradnjom 10(20) kv vodova. Kabeli će se položiti postojećim putovima prema ulazu Čuh te uvali Mir s odvojkom za Grpašćak. (2) Transformatorske stanice (TS 10(20)/0.4 kv) predviđaju se na ulazima Čuh i Mir te na Grpašćaku, a svojim se oblikom moraju uklopiti u okoliš na način da su neuočljive u krajobrazu te izgrađene od autohtonih materijala. Članak 79. (1) Trase planiranih kabela označene su na kartografskom prikazu br. 2. Infrastrukturni sustavi. (2) Planirane trafostanice označene su simbolima koji ne predstavljaju njihov točan položaj. Točan položaj trafostanica utvrdit će se u postupku izdavanja lokacijske dozvole. (3) Prilikom lociranja trafostanica potrebno je voditi računa da ne sprječavaju vizure sa staza za posjetitelje na izgrađene strukture i osobite prirodne vrijednosti. Članak 80. (1) Planom se, za vlastite potrebe, omogućava korištenje energije sunca i drugih obnovljivih izvora energije. (2) Dozvoljava se postavljanje solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na krovove i iznimno na pročelja zgrada. 26

27 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA Članak 81. Iznimno je dozvoljena primjena i dizel električnih agregata koji obvezno moraju biti smješteni u posebnom zvučno izoliranom prostoru. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV Vodoopskrba Članak 82. (1) Rješenje vodoopskrbe treba temeljiti na uspostavi cjelovitog sustava koji će distribucijom vode sa sigurnih izvorišta osigurati potrebne količine kvalitetne vode za sve korisnike. (2) Vodoopskrba će se vršiti spojem na javni vodoopskrbni sustav naselja Sali s korištenjem vode iz vodospreme Sali, zapremine 1000 m 3 s kotom dna na 80 m.n.m. (3) Vodoopskrbni cjevovodi će se položiti postojećim putovima prema uvali Čušćica te uvali Mir s odvojkom za Grpašćak. (4) Za planirani vodoopskrbni sustav treba izraditi idejno rješenje kojim će se definirati potrošnja vode, moguća izgradnja precrpne postaje i prekidne komore i/ili vodospreme te proučiti i obrazložiti utjecaj na planirani vodoopskrbni sustav zadarskih otoka. Članak 83. Do izgradnje cjelovitog vodoopskrbnog sustava vodoopskrba će se rješavati vlastitim cisternama uz zgrade, a voda će se dovoziti auto-cisternama iz vodovodne mreže Sali. Odvodnja Članak 84. (1) Na cjelokupnom prostoru unutar obuhvata Plana nužno je zbrinjavanje i rješavanje odvodnje otpadnih voda. (2) Odvodnja sanitarnih otpadnih voda rješavat će se zasebno za svaku zgradu putem nepropusnih sabirnih jama ili primjenom suvremenih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. (3) Planom se preporuča, za područja koja čine jedinstvenu prostornu cjelinu, izgradnja javnog razdjelnog sustava odvodnje, a što će se rješavati prostorno-programskom osnovom. (4) Pročišćavanje otpadnih voda treba biti do stupnja koji garantira maksimalnu zaštitu prirode i očuvanje postojećeg vodnog potencijala unutar obuhvata Plana. (5) Odvodnja oborinskih voda riješit će se na način da se čiste oborinske vode mogu disponirati u tlo ili more bez pročišćavanja, a oborinske vode s površina gdje može doći do njihovog zagađenja moraju se prije upuštanja u teren ili more pročistiti preko separatora za masti i ulja. Uređenje voda i zaštita vodnog režima Članak 85. (1) Unutar područja prostornog plana nalazi se nekoliko čestica vodnog dobra (lokve i vodotoci) kojima upravljaju Hrvatske vode. (2) Zaštita od štetnog djelovanja može se po potrebi provoditi izgradnjom odgovarajućih zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina, odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, uz obvezno uvažavanje prirodnih posebnosti navedenog područja. (3) Uz vodotoke i lokve treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine od 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je gradnja objekata i druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i 27

28 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. Svaki vlasnik, odnosno korisnik zgrade ili parcele smještene uz korito lokve ili česticu javnog vodnog dobra dužan je omogućiti nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i održavanju istog, ne smije izgradnjom građevine ili njenim spajanjem na komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu moć, niti uzrokovati eroziju u istom, te za vrijeme izvođenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakav materijal u korito lokve. (4) Lokvu po potrebi treba urediti i uklopiti u urbanističko rješenje područja, a sve u skladu s vodopravnim uvjetima, Zakonom o vodama i ostalim aktima zaštite prirode. 28

29 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA 6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti Članak 86. (1) Područje Parka se u potpunosti nalazi unutar obuhvata ekološke mreže Republike Hrvatske pa je ujedno i područje Natura (2) Park je vrednovan kao područje očuvanja značajno za ptice (HR Nacionalni park Kornati i Park prirode Telašćica) i područje očuvanja značajno za vrste i staništa (HR Park prirode Telašćica). (3) Područje obuhvata ekološke mreže (područje NATURA 2000) prikazano je na kartografskom prilogu br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1: Članak 87. (1) Unutar obuhvata Plana u su dozvoljene gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga. (2) Način obavljanja gospodarskih djelatnosti i korištenje prirodnih dobara provodi se u skladu s planovima gospodarenja prirodnim dobrima koji prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode sadrže uvjete zaštite prirode. Članak 88. Unutar obuhvata Plana su dopušteni zahvati i radnje koje ga ne oštećuju i ne mijenjaju svojstva zbog kojih je zaštićen. Članak 89. (1) Zabranjuje se narušavanje temeljnih krajobraznih vrijednosti prostora unutar obuhvata Plana. (2) Ovim Planom utvrđuje se posebna skrb o očuvanju prirodnih krajobraza, koji su obilježeni kao cjeline autohtonog pejzaža, od zahvata u prostoru koji nisu predviđeni ovim Planom. Članak 90. (1) Nije dozvoljena prenamjena: - zemljišta pod maslinicima - poljoprivrednog zemljišta - šumskog zemljišta. (2) Šumama unutar obuhvata Plana gospodari Šumarija Zadar sukladno posebnom propisu. Članak 91. Mjere očuvanja ekosustava provodi Javna ustanova i/ili vlasnici i ovlaštenici prava na nekretnine te koncesionari uz obveznu prethodnu konzultaciju s Javnom ustanovom te zadovoljenje svih zakonskih uvjeta. Članak 92. Nije dozvoljeno ugrožavanje, oštećenje i uništavanje izvornih prirodnih vrijednosti na osnovu kojih su stečeni preduvjeti za proglašenje parkom prirode. 29

30 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA Mjere zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti Članak 93. U cilju očuvanja kulturno-povijesnog nasljeđa utvrđen je popis kulturnih dobara (kartografski prikaz br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora) s određenim ili predloženim stupnjem zaštite: Z-... P-... E ZPP Zaštićeno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Preventivno zaštićeno kulturno dobro Evidentirano kulturno dobro koje treba istražiti i zaštititi Zaštita ovim Planom 1.0. Povijesni sklopovi i građevine 1.1. Sakralne građevine stupanj zaštite 1. Crkva sv. Ante, Dugo polje E 2. Crkva sv. Luke, Čuh polje E 1.2. Civilne građevine stupanj zaštite 1. Svjetionik Vela Sestrica (Tajer) na istoimenom otočiću, 19. st. P Etnološke građevine stupanj zaštite 1. Mocire - suhozidi ZPP 2. Poljske kućice (Magrovica: Mindišin vršak, Šimunja draga, Brčastac ; ZPP Stivanje polje: Omišenjak, Gmajno polje; Dugonjive, Čuh polje) 3. Ribarske kućice i skloništa u uvalama Mir, Jaz, Kruševica.. ZPP 4. Gomile hrpe kamenja ZPP 2.0. Arheološka baština 2.1. Kopneni arheološki lokaliteti stupanj zaštite 1. ostaci Crkve sv. Ivana u Stivanjem polju Z Arheološki ostaci Crkve sv. Viktora P Krševanje polje sitni nalazi (kremeni predmeti) iz paleolitika E 4. Dugo polje, liburnska nekropola na ravnom zemljištu s prijelaza brončanog E u željezno doba 5. Veli Brčastac s ostacima kućica u podnožju gradine napuštena u rimsko E doba 6. Omišenjak, gradina E 7. Gomiljak, grobne gomile (tumuli) E 8. Čuh (Čuh polje) grobne gomile (tumuli) E 9. Dugo polje s ostacima iz paleolita E 10. Mala Proversa s ostacima antičkog gospodarskog imanja E 11. Arnjevo polje E 12. Koženjak (Megarus, Magrovica), željeznodobna gradina nastanjena i tijekom srednjeg vijeka s ostacima iz raznih perioda i s ostacima starohrvatske crkve E 30

31 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA 13. Kobiljak E 14. Pizuh (Čuh), ostaci naselja između Čuha i Drakovca E 15. Stražica, vrh iznad Gmajnog polja jugoistočno od sv. Viktora E 16. Pećina podno Ostrovice prema Malom Garmenjaku E 2.2. Podmorski arheološki lokaliteti stupanj zaštite 1. Mala Proversa E 2. Garmenjak između Velog i Malog Garmenjaka s ulomcima i krhotinama E amfora 3. Srednjovjekovna solana u uvali Jaz E Članak 94. (1) Mjere zaštite regulirane su važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara prema kojem su sva kulturna dobra u nadležnosti Ministarstva kulture nadležnog Konzervatorskog odjela koji utvrđuje mjere zaštite kulturnog dobra. Zaštitni i drugi radovi (istraživanja, iskapanja, restauriranja, konzerviranja, održavanja, korištenja ) na kulturnim dobrima mogući su samo uz prethodno odobrenje i posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela. (2) Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova na kopnu ili u moru naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, radovi se moraju prekinuti i o nalazu odmah obavijestiti nadležni konzervatorski odjel. Članak 95. (1) Gradinski lokaliteti moraju se očuvati i održavati u naslijeđenom obliku. Kod bilo kakvih zahvata nužna su prethodna arheološka istraživanja, neophodna za određivanje uvjeta zaštite kulturnog dobra. (2) U slučaju građevinskih, infrastrukturnih ili drugih radova s izravnim utjecajem na bilo koji arheološki lokalitet potrebno je provesti zaštitna arheološka istraživanja u skladu s uvjetima Konzervatorskog odjela. (3) Za sve građevinske i druge intervencije na spomenicima graditeljstva potrebno je na temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije od Konzervatorskog odjela ishoditi posebne uvjete zaštite kulturnog dobra i prethodno odobrenje za radove. Članak 96. (1) U cilju očuvanja kulturno-povijesnih obilježja prostora preporučuje se očuvanje elemenata tradicionalnog graditeljstva (zaselaka, osamljenih gospodarstava, pastirskih stanova) u njihovu izvornom okruženju, zajedno s povijesnom građevnom strukturom i pripadajućom parcelacijom (suhozidima). (2) Preporučuje se i revitalizacija zapuštenih i zanemarenih objekata narodnoga graditeljstva, uz moguću novu ili izmijenjenu staru namjenu (korištenje za stambenu, turističku, kulturnu, odgojno-obrazovnu svrhu). (3) Prilikom bilo kakvih radova potrebno je dokumentirati postojeće stanje, provesti arhitektonska i arheološka istraživanja te na temelju toga izvesti primjerenu konzervaciju i prezentaciju. 31

32 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA 7. POSTUPANJE S OTPADOM Članak 97. Sve aktivnosti, djelatnosti i zahvate u prostoru na području unutar obuhvata Plana treba provoditi i ograničiti tako da se spriječi onečišćenje zraka, tla, voda, izvornih vrijednosti Parka i očuva bioraznolikost. Članak 98. Zabranjeno je trajno zbrinjavanje svih vrsta otpada na području unutar obuhvata Plana. Članak 99. Planom se obvezuje sanacija postojećeg nelegalnog odlagališta otpada na lokalitetu Veli dočić. 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ Članak 100. (1) Ovim Planom određene su mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš koje obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom, ili pak neznatno promijenjenom stanju. (2) Ovim Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju: - zaštitu tla - zaštitu zraka - zaštitu mora - zaštitu od buke - zaštitu od požara. Članak 101. Za potrebe izrade Programa zaštite utvrditi uvjete, smjernice i mjere zaštite za osobito vrijedne resurse. Zaštita tla Članak 102. Ovim Planom utvrđene su smjernice u cilju zaštite tla: - potrebno je dugoročno kvalitativno i kvantitativno osigurati i održavati funkcije tla - mjere koje treba poduzeti usmjerene su poglavito na korištenje tla primjereno staništu, izbjegavanje erozije i nepovoljne promjene strukture tla kao i smanjenje unošenja tvari - posebnu važnost ima načelo preventivnosti, kojime se osiguravaju funkcionalnosti i mogućnosti korištenja tla za različite namjene kao i raspoloživosti tla za buduće naraštaje - u slučaju predvidivih opasnosti za važne funkcije tla prednost treba dati zaštiti istih ispred korisničkih interesa - u svrhu preventivne zaštite funkcija tla potrebno je iskazati prioritetna područja za određena korištenja. Pored toga, odgovarajućim mjerama treba osigurati vrijedna tla i lokacije uključujući i njihovo korištenje - osobito treba podupirati težnje i mjere koje su u skladu sa zaštitom tla i ciljevima ekološki usmjerenog korištenja tla - površine oštećene erozijom i klizanjem potrebno je preventivno zaštititi od ponavljanja denudacijskih procesa 32

33 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA - u svrhu zaštite od erozije i štetnog zbijanja tla potrebno je primjenjivati odgovarajuće poljoprivredne i šumarske postupke specifične za pojedine regije ( Pravila dobre poljoprivredne i šumarske prakse ) - treba poticati ekološko, odnosno biološko poljodjelstvo te smanjiti upotrebu pesticida i mineralnih gnojiva na najmanju moguću mjeru - održavanje i korištenje šuma treba biti prilagođeno uvjetima stanja tla. Članak 103. Sva vrijedna zemljišta potrebno je sačuvati, po mogućnosti unaprijediti, a na napuštenim poljoprivrednim površinama oživjeti poljoprivrednu proizvodnju. Zaštita zraka Članak 104. Na cijelom prostoru, preventivnim mjerama treba sačuvati postojeću kakvoću zraka. Članak 105. Ovim Planom utvrđuje se uključivanje Parka u mrežu za praćenje kakvoće zraka predviđenu važećim Prostornim planom Zadarske županije. Zaštita mora Članak 106. (1) Planom se zabranjuje ispuštanje zauljenih voda, otpadnog ulja, sanitarnih voda sa brodova i svih vrsti krutog i tekućeg otpada. (2) Mjere zaštite mora od izvanrednih zagađenja (npr. eventualni incidenti u kojima se može pojaviti istjecanje goriva i sl.) se preuzimaju iz važećeg Prostornog plana Zadarske županije. (3) U slučaju iznenadnog onečišćenja mora postupci i mjere sastoje se od sljedećih radnji: - zaustavljanje ispuštanja tvari, ulja i/ili smjese ulja - sprečavanje daljnjeg širenja ispuštene tvari, ulja i/ili smjese ulja - skupljanje ispuštene tvari, ulja i/ili smjese ulja s morske površine ili s dna, ako je primjereno - zbrinjavanje skupljenog otpada. Zaštita od buke Članak 107. Unutar obuhvata Plana razina buke mora biti usklađena s važećim propisima. Iznimno je moguća veća proizvodnja buke u situacijama gašenja požara zrakoplovima, helikopterima i sl. Članak 108. Na području obuhvata Plana primjenjuje se važeći Zakon o zaštiti od buke i Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, unutar zone namijenjene samo stanovanju i boravku (zona buke 2.). Zaštita od požara Članak 109. Na području unutar obuhvata Plana zabranjeno je paljenje vatre, osim na mjestima koja su posebno označena i predviđena za tu namjenu. Članak 110. (1) Mjere zaštite od požara organiziraju se i provode u suradnji s javnim vatrogasnim postrojbama, dobrovoljnim vatrogasnim društvima, jedinicama lokalne samouprave te predstavničkim tijelom Zadarske županije. (2) Radi preventivne zaštite od požara potrebno je osigurati stalnu motrilačko-dojavnu službu. 33

34 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA (3) U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne zgrade, zgrada mora biti udaljena od susjednih najmanje 4 m ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala zgrada, veličinu otvora na vanjskim zidovima zgrada i dr., da se požar neće prenijeti na susjedne zgrade ili mora biti odvojena od susjednih zgrada požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da zgrada ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov zgrade najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1m ispod pokrova krovišta, koji moraju biti od negorivog materijala na dužini konzole. (4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, zgrada mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža, mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti unutarnja i vanjska hidrantska mreža. (5) Prilikom projektiranja garaža koristiti važeće propise, odnosno priznata pravila tehničke prakse. (6) Ostale mjere zaštite od požara projektirati u skladu s važećim propisima. (7) Izraditi prikaz predviđenih mjera zaštite od požara iz kojega će biti moguće ocijeniti odabrani sustav zaštite od požara. Zaštita od potresa Članak 111. U skladu s privremenim tehničkim propisima za gradnju u aktivnim seizmičkim područjima potrebno je pridržavati se Pravilnika o državnom standardu za proučavanje seizmičkih utjecaja na mikrolokaciju. 34

35 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA 9. MJERE PROVEDBE 9.1. Obveza izrade prostorno-programskih osnova Članak 112. Ovim Planom određuje se obaveza izrade: - prostorno-programske osnove za rekonstrukciju posjetiteljskog centra i centralnog vidikovca Grpašćak - prostorno-programske osnove za područje uvale Mir te - prostorno-programske osnove za sanaciju postojećih priveza. Članak 113. (1) Za dozvoljene zahvate u prostoru koji se odnose na rekonstrukciju, dogradnju postojećih i izgradnju novih građevina te uređenje i korištenje pripadajućeg okolnog prostora, obvezna je izrada prostorno-programske osnove koja obuhvaća parcelu, dio posjeda odnosno posjed. (2) Prostorno-programska osnova mora sadržavati: - idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje građevine ili sklopa građevina - način uređenja i korištenja prostora, parcele, posjeda - prikaz odnosa prema susjednoj građevini i parceli - odnos prema postojećim nasadima - odnos prema tradicijskim graditeljskim elementima - utvrđeno stanje izgrađenosti prostora - uvjete uklapanja postojećih građevina - snimku postojećeg stanja građevina, uređenosti prostora, nasada i uređaja na ažurnoj geodetsko-katastarskoj podlozi - podatke o posjedu i vlasništvu - analize i dokaze o poštivanju prirodnih, kulturno-povijesnih i etnoloških vrijednosti. (3) Prostorno-programska osnova i idejno rješenje za sklop građevina moraju obuhvatiti cijeli niz, odrediti regulacijsku i građevinsku liniju te visinske odnose prema susjednim objektima. Članak 114. U sklopu prostorno-programske osnove obvezno je ishoditi posebne uvjete uređenja i oblikovanja prostora i građevine te detaljne konzervatorske smjernice koje će utvrditi nadležni konzervatorski odjel kao i uvjete zaštite prirode, koje će utvrditi Uprava za zaštitu prirode resornog ministarstva Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera Članak 115. Ostvarivanje i razrada Plana te namjena i korištenje prostora provodit će se u skladu s odredbama ovoga Plana u trajnom procesu upravljanja Parkom, a na osnovi odlučivanja nadležnih tijela. Članak 116. S ciljem praćenja procesa i pojava, potrebno je: - uspostaviti i voditi informacijski sustav o prostoru unutar obuhvata Plana - vršiti daljnja i kontinuirana istraživanja i kartiranja biljnog i životinjskog svijeta te drugih prirodnih znamenitosti - provesti stručnu valorizaciju i zaštitu kulturnih dobara prema postojećim zakonima - istražiti turističke mogućnosti unutar obuhvata Plana i šireg područja prema interesnim skupinama te u skladu s tim prilagođavati programe posjećivanja, 35

36 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA informiranja i prezentacije vodeći računa o podnošljivom opterećenju pojedinih zona brojem posjetitelja - izvršiti vrednovanje svih postojećih građevina koji bi mogli biti u funkciji posjećivanja i prezentacije Parka - izraditi stručnu osnovu za poticanje proizvodnje i plasman ekološki zdrave hrane, očuvanja i unapređenja tradicijskih djelatnosti, te u tom smislu odrediti prostore i građevine od važnosti za provođenje tog programa u dogovoru Javne ustanove i lokalnog stanovništva u za to predviđenim zonama. - izraditi studiju kojom će se detaljno odrediti lokacije i vršni kapaciteti sidrišta na lokacijama koje su namijenjene za postavljanje plutača. Članak 117. Plan će se provoditi etapno s prioritetima osposobljavanja postojećih površina i zgrada u funkciji posjećivanja, sanacijom ugroženih dijelova, rekonstrukcijom, unaprjeđenjem organizacije posjećivanja i postupnom realizacijom novih zgrada. 10. PRIJELAZNE ODREDBE Članak 118. Donošenjem ovog Plana treba se u roku od 2 (dvije) godine uskladiti Prostorni plan uređenja općine Sali. 36

37 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA OBRAZLOŽENJE PLANA TEKSTUALNI DIO PLANA OBRAZLOŽENJE PLANA 37

38 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA OBRAZLOŽENJE PLANA SADRŽAJ 0. UVOD POLAZIŠTA POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA PARKA U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE, TE ZADARSKE ŽUPANIJE Osnovni podaci o stanju u prostoru Prostorno razvojne i resursne značajke Obveze iz Programa prostornog uređenja Države i ocjena postojećih planova Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA REGIONALNOG, DRŽAVNOG I MEĐUNARODNOG ZNAČAJA Očuvanje ekološke stabilnosti Demografski razvoj Odabir prostorne i gospodarske strukture Zaštita krajobraznih vrijednosti i posebnosti Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina Ciljevi prostornog uređenja Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina PLAN PROSTORNOG UREĐENJA ORGANIZACIJA, OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA Zonacija Parka Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora Sustav posjećivanja INFRASTRUKTURNI SUSTAVI Prometni sustav Energetski sustav Vodnogospodarski sustav POSTUPANJE S OTPADOM SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ ZAŠTITA PROSTORA

39 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA OBRAZLOŽENJE PLANA 0. UVOD Park prirode Telašćica je utemeljen godine izdvajanjem sjeverozapadnog dijela Nacionalnog parka Kornati (Zakon o izmjenama Zakona o Nacionalnom parku Kornati, Narodne novine, br. 14/88.), odnosno proglašenjem Parka prirode Telašćica (Ukaz o proglašenju Zakona o proglašenju Parka prirode Telašćica, Narodne novine, br. 14/88). Od godine današnji prostor Parka prirode Telašćica bio je u sastavu NP Kornati (Zakon o Nacionalnom parku Kornati, Narodne novine, br. 31/80.) koji je obuhvaćao Donje Kornate (Kornatski i Piškerski otočni niz) i jugoistočni dio Dugog Otoka sa zaljevom Telašćica. Telašćica je prirodno i dijelom kultivirano područje s naglašenim estetskim, ekološkim, odgojno obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima. Prostornim uređenjem se osiguravaju uvjeti za gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom, pa se stoga svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s dokumentima prostornog uređenja, posebnim propisima i dozvolom nadležnog Ministarstva. Jedno od osnovnih načela prostornog uređenja je i zaštita osobito vrijednih dijelova prirode pa se za ta područja, kao dokumenti prostornog uređenja donose prostorni planovi područja posebnih obilježja. Plan prostornog uređenja je bazni dokument koji će utvrditi temeljna načela zaštite prirode na prostoru Parka, ugraditi ih u osnovne postavke prostornog uređenja s ciljem adekvatne valorizacije prirodnog fenomena i definiranja smjernica prihvatljivog gospodarskog korištenja odnosno, kreiranja moguće turističke ponude zaštićenog prostora na zadovoljstvo korisnika ali i poštovanjem prirodnih osnova na kojima se temelji opravdanje o proglašavanju Parka prirode. Prostorni plan će odrediti cjelokupnu koncepciju prostornog uređenja, metode korištenja, smjernice gospodarenja prostorom Parka i uvjete zaštite prirode. Prostorni plan Parka prirode «Telašćica» polazi od ustrojstva sustava prostornog uređenja i dokumenata prostornog uređenja utvrđenih: - Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997., Narodne novine, br. 76/13.) - Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske ( Narodne novine, br. 50/99., 84/13.) - Zakonom o zaštiti prirode ( Narodne novine, br. 80/13.) - Zakonom o prostornom uređenju i gradnji ( Narodne novine, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12.) - Strategijom i akcijskim planom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske ( Narodne novine, br. 143/08.) - Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ( Narodne novine, br. 69/99., 151/03.; 157/03., 87/09., 88/10., 61/11., 25/12., 136/12.) Sadržajni okvir i elementi za izradu i donošenje Plana određeni su: - Zakonom o prostornom uređenju i gradnji ( Narodne novine, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12.) - Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ( Narodne novine, br. 106/98., 39/04., 45/04., 163/04.). Prostorni plan područja Parka prirode Telašćica donosi Hrvatski Sabor. Nositelj izrade je Ministarstvo prostornoga uređenja i gradnje, a stručni izrađivači su Zavod za prostorno planiranje Ministarstva prostornoga uređenja i gradnje i Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije. 39

40 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA OBRAZLOŽENJE PLANA 1. POLAZIŠTA 1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA PARKA U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE, TE ZADARSKE ŽUPANIJE Među izuzetno vrijednim područjima Republike Hrvatske, posebno mjesto zauzima Park prirode Telašćica, smješten na krajnjem JI Dugog otoka i Zadarske županije. Geografski položaj Parka na srednjem Jadranu, u sastavu sjevernodalmatinskih otoka, određen je koordinatnim točkama: - od 15 07' 53,26'' do 15 12' 36,14'' φ (istočne geografske dužine) - od 43 52' 52,23'' do 43 56' 18,83'' λ (sjeverne geografske širine) 1. Park je okružen otvorenim morem s južne strane. Na JI je arhipelag Šibensko-kninske županije, odnosno Nacionalni park Kornati. Na sjeveru je Lavdarski kanal s otokom Lavdara, a na SZ je jedino kontinuirano kopneno okruženje predstavljeno krajnjim jugoistočnim kopnom Dugog otoka. Administrativno, pripada Općini Sali, a katastarski je podijeljen između dvije katastarske općine: Žman i Sali. Po prirodno-geografskim obilježjima i pejzažnim arealima predstavlja jedinstveno dobro Republike Hrvatske. Kartografski prilog 1. Položaj PP Telašćica u Republici Hrvatskoj Geoprometni položaj Parka uvjetovan je smještajem u atraktivnoj turističkoj zoni Jadrana, na prihvatljivoj udaljenosti od najsnažnijih emitivnih turističkih žarišta Europe, na jednoj od najatraktivnijih nautičkih ruta. U prostornom sustavu Zadarske županije, Park prirode Telašćica smješten je u zemljopisnoanalitičkoj cjelini zadarsko-biogradski otoci, odnosno u užoj skupini pučinskih otoka. Pučinski otoci se odlikuju visokim stupnjem očuvanosti svog prirodnog karaktera i na taj način predstavljaju veliki izazov za očuvanje i afirmaciju svoje autentičnosti. Prostorni plan Zadarske županije opisuje ovu cjelinu kao «vrlo osjetljiv prostor, već desetljećima podvrgnut kontinuiranom raseljavanju i odumiranju gospodarskih funkcija. 1 Izvor podataka: Google Earth 40

41 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA OBRAZLOŽENJE PLANA Strukture stanovništva na tim su otocima deformirane i rastrgane, prevladava staro stanovništvo, nema stanovnika predškolske ili školske dobi, a radni kontingent izuzetno je siromašan.» Kartografski prilog 2. Položaj PP Telašćica u Zadarskoj županiji U prostornom i razvojnom pogledu čitav otočni prostor Županije je vrlo osjetljiv s naglašenom demografskom i gospodarskom degradiranošću kroz vrlo dugi vremenski period. Jedini naseljeni otok je Dugi otok, ali su sva naselja van granica obuhvata Parka i ovog Plana. Na ostalim otocima postoje povremeno naseljena područja, ali naselja u klasičnom obliku, nema. Park u ekološkoj mreži Područje Parka se u potpunosti nalazi unutar obuhvata ekološke mreže Republike Hrvatske, pa je ujedno i područje Natura Park je vrednovan kao područje očuvanja značajno za ptice i područje očuvanja značajno za vrste i staništa. Ekološka mreža Parka prirode Telašćica prikazana je i u grafičkom dijelu Plana (kartografski prikaz br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora) Tablica 1. Područja Ekološke mreže RH na području Parka prirode Telašćica A. PODRUČJE OČUVANJA ZNAČAJNO ZA PTICE ŠIFRA I NAZIV #HR Nacionalni park Kornati i Park prirode Telašćica CILJEVI OČUVANJA: DIVLJE SVOJTE morski vranac Phalacrocorax aristotelis sivi sokol Falco peregrinus 41

42 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA OBRAZLOŽENJE PLANA B. PODRUČJE OČUVANJA ZNAČAJNO ZA VRSTE I STANIŠTA ŠIFRA I NAZIV CILJEVI OČUVANJA NKS šifra* NATURA** STANIŠNI TIP životne zajednice podmorja ptice grabljivice ostale divlje svojte ugrožene na europskoj i nacionalnoj razini drvenasta mlječika Euphorbia dendroides dubrovačka zečina Centaurea ragusina dobri dupin Tursiops truncatus #HR Park prirode Telašćica B B G * 1120* 8330 C.3.5. Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode - Termo-mediteranske grmolike formacije s Euphorbia dendroides - Dalmatinske vapnenačke stijene - Ilirsko-jadranska, primorska tocila - Obalne lagune - Naselja posidonije - Morske špilje - Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci Vrijednost, posebnost i značenje Parka, u granicama Županije i Države proizlazi iz: - osnovnih prirodnih znamenitosti Parka: uvala Telašćica, strmci Dugog otoka i jezero Mir - geoprometnog položaja; najatraktivnija plovna ruta nautičara ne zaobilazi Dugootočki arhipelag, - jedinstvene prirodne ljepote - bogatog kulturno-povijesnog i tradicijskog nasljeđa - maritimnosti, izvor hrane i preduvjet za razvoj turizma - blagodati mediteranskog klimatskog areala - krških polja kao potencijalnih izvora autohtonih poljoprivrednih proizvoda: povrtlarstvo, maslinarstvo i vinogradarstvo - pogodnih uvjeta za sitno stočarstvo (ovčarstvo i kozarstvo) i pčelarstvo - mogućnosti kontroliranog lova - smještajnih kapaciteta za osobe i brodove (na nivou otoka, odnosno jugoistočnog dijela otoka) - stanovnika koji ukazuju na mogućnost opstanka života na otoku - nedjeljive sprege Dugog otoka i Kornata, te Dugog otoka i Zadra kao najbližeg i najznačajnijeg gradskog središta. - izvanredne izletničke, rekreacijske i odgojno-edukacijske ponude Osnovni podaci o stanju u prostoru Površina Parka prirode Telašćica iznosi 70,0063 km 2. Obuhvaća 1,9% površine Zadarske županije. Tablica 2: Podaci o stanju u prostoru (površina u km²) kopno more Park broj % broj % 70, ,95 36,8 44, 55 63,2 Otoci i hridi Na području Parka je 15 otoka i 4 hridi, koji se mogu podijeliti u tri otočne skupine: - otočna skupina uvale Telašćica; - otočna skupina između otoka Kornata i Dugog otoka; - otočna skupina na otvorenom moru JI od Dugog otoka. 42

43 PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE TELAŠĆICA OBRAZLOŽENJE PLANA Tablica 3: Podaci o arhipelagu Parka ARHIPELAG broj IME OTOKA, HRIDI POVRŠINA DUŽINA VISINA (O/H) (km²) OBALE (Km) (m) Korotan (O) 0,0119 0,40 14 Galijola (H) 0,0012 0,15 4 Gozdenjak (H) 0,0008 0,07 5 Fafarikulac (O) 0,007 0,31 15 Gornji školj (O) 0,0823 1,04 54 (Burnji) Donji školj (O) 0,0899 1,23 63 Uvala Telašćica Između Kornata i Dugog otoka Gornja Aba (O) 0,2379 1,95 76 Mala Gornja 0,0004 0,05 4 Aba (O) Veli Buć (O) 0,1159 1,48 43 Mali Buć (O) 0,0394 0,76 26 Mala Katinica 0,0004 (Prijateljica) (H) 0,06 4 Katina (O) 1,0375 7, Školjić (O) 0,0002 0,02 2 Otvoreno more JI od Dugog otoka Donja Aba 0,0326 0,78 29 (Abica) (O) Vela Sestrica(O) 0,0937 1,30 55 Mala Sestrica(O) 0,0267 0,75 31 Veli Garmenjak(O) 0,0962 1,35 41 Mali Garmenjak(O) 0,0357 0,70 24 Taljurić (H) 0,0022 0,11 3 prosječna visina arhipelaga 32,05m ukupno 19 4 hridi i 15 otoka 1, ,66 Ukupna dužina njihovih obala iznosi 19,66 kilometara, a ukupna površina 1,91 km². Najveću površinu obuhvaća otok Katina sa 1,037 km², a najmanju Školjić 0,0002 km². Prosječna nadmorska visina otoka i hridi iznosi 32,05 metara (najviši otok Katina 116 m, najniži Školjić, 2m). Na području Parka ističu se sljedeće uvale: Lučica Loišće Kobiljak Strižina Bok Buhanj Mir Tripuljak Gmajnac Jaz Pasjak Podugopolje Magrovica Dragnjevica Fafarikulac Zakućica Krševica Raknić Gozdenjak Ošćenica Čuška dumboka Skradišćak Čušćica Mala Dajnica Vela Dajnica Potkatina-na otoku Katina 43

44 Navedene uvale su evidentirane na topografskoj karti M 1: Popisane su samo veće uvale uvale s vlastitim imenima, a ima ih ukupno 26. Najveća koncentracija, time i najveća razvedenost, je u Uvali Telašćica. Gustoća izohipsa ukazuje na činjenicu da su obale na čitavom području Parka relativno visoke, a posebno se izdvajaju rasjedni strmci na pučinskoj strani. Najznačajniji rtovi Telašćice su: Vidilica Turčina Ošlji Zaglavić Gubac Raknić Zračji Suhi Sergovica Čuška Tatinje Kadena-otok Katina Navedeni su samo oni rtovi koji su na topografskoj karti M 1:25000 karti istaknuti vlastitim imenom Prostorno razvojne i resursne značajke Geomorfološke značajke Prema geomorfološkoj regionalizaciji područje Parka pripada megageomorfološkoj regiji Dinarskoga gorskog sustava, odnosno makrogeomorfološkoj regiji Sjeverne Dalmacije s otocima. Na pučinskoj strani predstavlja granicu između Vanjskih Dinarida i Jadranskog šelfa. Megageomorfološka regija Dinarskoga gorskog sustava na području Dugog otoka graniči sa susjednom megageomorfološkom regijom Podmorja Jadranskog bazena. Današnji reljef posljedica je geoloških osobitosti područja i postpliocenske ingresije kada se razina svjetskog mora podigla za 100 m. Karakterističan je dinarski pravac pružanja: SZ-JI. Površina Parka je relativno homogena, obilježena u prosjeku znatnom vertikalnom raščlanjenošću tipičnom za krš, uz jači porast nadmorske visine na sjeveru i vrlo varijabilnim nagibom i orijentacijom terena. Najveće nadmorske visine dosežu rasjedni strmci (nagib >55 ) na jugozapadnoj strani Parka do 150 metara. Razvijeni su mnogobrojni krški oblici od ponikvi (vrtača) i uvala, do špilja i jama. Tri dijela podsjećaju na tri jezerca međusobno odvojena zamjetnim suženjima po čemu je i dobila ime (lat. tri lagus tri jezera, odatle Telagus, pa Telašćica). Morfogenetski su to tri ponikve koje su s ostatkom jadranskog područja potopljene morem nakon posljednje oledbe (würm, prije desetak tisuća godina). Od tipova reljefa najznačajniji je krški tip reljefa, a najrasprostranjeniji krški oblik su grižine, odnosno "izjedline" nastale korozijskim djelovanjem vode. Razni oblici grižina (žljebovi, kamenice i biokorozijske udubine) javljaju se počevši od morske obale pa do najviših dijelova. Vrlo značajni oblici krškog reljefa su ponikve. Česta pojava je i goli krš (ljuti krš i škrapari), a od endokrških tipova reljefa prisutni su speleološki objekti. Značajan je marinski tip reljefa, jer proces abrazije ima veliki utjecaj pri oblikovanju obale. Limnički tip reljefa se pojavljuje uz jezero Mir, potopljenu kršku uvalu. Obale Ukupna dužina obale iznosi 68,78 km. Izvanredna horizontalna razvedenost izražena je velikim brojem otoka, otočića, hridi, uvala i rtova. Indeks razvedenosti iznosi 8,38. Rasjedi strmci(nagib >55º) oblikovani su samo na JZ pučinskoj strani, a pojava strmih obala (nagib 12º do 32º i od 32º do 55º) uvjetovana najčešće strukturnim odnosima, te je najizraženija na JI dijelu otoka (predisponirana antiklinalom Luka Katina i prevrnutom sinklinalom Veli vrh Telašćica). Dio obale od prosike što spaja jezero Mir i otvoreno more, pa do Stivanjske gore, često se spominje kao dugootočki klif, no on to nije. Taj dio obale tektonski je predisponiran Dugootočkim rasjedom, koji je tijekom holocena naknadnim djelovanjem abrazije preoblikovan u strmac. Značajna je i krajobrazna vrijednosti strmaca. Također, i klifasta obala, u izmjeni s manjim klifovima u nastavku (prema SZ), pripada zoni Dugootočkog rasjeda. Međutim, na jak utjecaj abrazijskog djelovanja upućuju brojne 44

45 potkapine i manje abrazijske špilje, oblikovane na klifu i klifastom dijelu obale. One su oblikovane u prvom redu u nešto mekšim dijelovima naslaga, a osobito u manjim pojavama dolomita koji su podložniji mehaničkom trošenju. Niske obale najrasprostranjenije su na nižim, krajnjim JI dijelovima i uglavnom su stjenovite. Žala, odnosno, niske obale u rastresitim klastičnim sedimentima rjeđe su. Ove se obale javljaju na krajevima potopljenih jaruga i derazijskih dolina. Na krajevima suhih dolina, jaruga i derazijskih dolina oblikovana su manja žala od šljunka, pijeska, ili njihovih izmjena. Pješčana žala oblikovana su u jarugama, derazijskim i suhim dolinama s manjim nagibom, na površini i u podmorju npr. uvala Pećica. Polja Pejzažno najistaknutija pojava su polja u kršu, koja su na čitavom Dugom otoku najizraženija upravo na prostoru Parka. Tablica 4: Podaci o poljima u kršu Polje lokacija Dugo polje SZ (Burnji školj) Magrovica SZ (Burnji školj) Krševo polje S ( Fafarikulac) Dugonjive S (U. Čuška dumboka) Čuh polje S (Dugonjive) Mavar S (Čuh polje) Smrčevica S (Dugonjive) Ostrovica Vela glava Ostrovica Stivanje polje Dolac od jaza Gmajno polje SZ (Dugo polje) SZ (Dugo polje) SZ (Dugo polje) SZ (južna strana) J (Stivanjska gora) J (Grpašćak) Speleološki objekti Poznati speleološki objekti: Remetina peć, Golubinka, Rupa na otoku Katini i jama od Debele grbe. Brakovi, grote, sprudovi brak od Tripuljaka, brak od Strižine, brakovi od Abe, s levanta Abe, od Buhaja i od Kobiljaka, grote na Velom Garmenjaku s obje strane otočića i dr., sprudovi kod Tatićevog porta i kod hridi Plovac; Antropogeni reljef Dugotrajna naseljenost, koja seže u pretpovijesno razdoblje, utjecala je na današnji izgled reljefa. Ona se očitovala na više načina, a po svom se značenju ističu: sječa šumskih površina radi stvaranja pašnjačkih i agrarno iskoristivih površina; otvaranje kamenoloma i uređenje obale. Sječom autohtonog vegetacijskog pokrova (šume hrasta crnike) čovjek je izravno utjecao na odnošenje tankog pedološkog pokrivača i pojavu gologa polupokrivenog krša. Takav način gospodarenja omogućio je odnošenje ionako oskudnoga pedološkog pokrivača spiranjem atmosferskim vodama i deflacijom, tako da danas ima izgled golog i polupokrivenog krša. Na dijelovima s nešto povoljnijim pedološkim prilikama ljudi su oblikovali suhozide, gromače i terasasta polja unutar kojih se danas nalaze maslinici, vinogradi, polja i vrtovi. Na dijelovima s nešto povoljnijim pedološkim prilikama (dublja tla) generacije težaka su podizale maslinike, vinograde, polja i vrtove. Pri tome su stvarali suhozide, gromače i terasasta polja na blaže nagnutim dijelovima, a nastali su vađenjem kamenja iz ovih plitkih tala. Kao poseban tip suhozida mogu se smatrati podzidi terasastih polja. Oni imaju i funkciju zadržavanja nakupina tla na vrlo često strmim dijelovima padina. Na dnima uvala i ponikava, gdje je dublji pedološki pokrivač, osobito tamo gdje je prisutna veća količina gline na dnu, građeni su bunari i lokve za vodoopskrbu, navodnjavanje polja i napajanje stoke. Depopulacijom otoka ove su površine danas u znatnoj mjeri zapuštene i obrasle šumama bora. A na strmijim dijelovima padina podzidi se poradi neodržavanja raspadaju i prelaze u manje koluvijalne kupe i zastore. Od prapovijesti su otvarani kamenolomi zbog potreba za građevinskim kamenom. Vidljivi tragovi prisutni su u uvali Kobiljak podno Ribarske straže, kod rta Turčina i na otočiću V. Garmenjaku. Otvaranju kamenoloma na obali posebno je pogodovala sukladnost nagiba obalnih strana i slojeva, te dubina mora koja je omogućavala pristanak brodovima. Na kontakt između dva sloja (dijastrome) zabio bi se drveni klin, more bi zapljuskivanjem povećalo volumen, a stijenski blokovi bi se odvajali. Danas ti kamenolomi imaju izgled ravnih ploča. 45

46 Tragovi čovjekovih aktivnosti su danas morem preplavljeni kameni mulovi iz rimskog i srednjovjekovnog doba koji su služili za pretovar kamena iz kamenoloma (npr. u uvali Kobiljak); ili pristajanje brodova (npr. uvala Pasjak, Uvala Buhaj, jugozapadna obala Velikog Garmenjaka). U novovjeke, vidljive tragove čovjekove aktivnosti ubraja se produbljenje morskog prolaza Mala Proversa, izgradnja lukobrana lučice u uvali Podugopolje, trajektnog pristaništa u uvali Jaz, rive i lukobrana u uvali Mir, nekoliko malih mulića u uvali Magrovica i mnogim drugim uvalama kao i privezišta za ratne brodove u uvali Mir i Čuška Dumboka. Osnovne značajke geološkog sastava i građe Izražen je karbonatni razvoj u kojem se odvijala plitkomorska platformska sedimentacija. Najstarije naslage su pretežno donjokredni sivi dolomiti koji izgrađuju sjeverozapadni dio Parka (Brčastac, Gominjak, Čecelinjak, Gladuše) i tvore jezgru dugootočke antiklinale koja se pruža u pravcu Luka-Žman-Sali. Sadrže tanje uloške vapnenaca i dolomitičnih vapnenaca. Slijede gornjokredne naslage vapnenaca i dolomita s hondrodontama koje se nastavljaju na donjokredne dolomite na sjeveroistočnoj strani. Izdvojena, paralelna zona, nastavlja se sa sjeverozapada i pruža uz obalu do Mrzlovice preko Stivanje gore i Grpašćaka do Prisike. Ove naslage položene su u krilima antiklinala. Najveći dio Parka zauzimaju naslage gornjokrednih rudistnih vapnenaca koji ulaze u sastav krila bora. Sastoje se od svijetlosmeđih vapnenaca s rijetkim ulošcima dolomitičnih vapnenaca. U litološkom pogledu ovo je dosta jednoličan kompleks, a odgovara mirnijem okolišu taloženja. Od fosila prisutan je veliki broj foraminifera uz česte pojave rudista. Karakterističan kvartarni sediment je zemlja crvenica koja se taložila u današnjim poljima: Čuh, Dugonjiva, Krševo, Dugo, Arnjevo, Stivanje, Gmajno i dr. Kartografski prilog 3. Isječak Osnovne geološke karte Hrvatske (izvornik 1:100000) Izvor: Prirodoslovna podloga za izradu Prostornog plana PP Telašćica, OIKON, d.o.o. Uvala Telašćica bila je suho polje podijeljeno u tri dijela, tri krške ponikve (vrtače) kroz koje su povremeno proticali vodotoci. Nadmorski reljef bio je izložen procesima erozije i korozije, te abrazije uz samu liniju obale. Vrhovi tadašnjih brdskih lanaca, koji su se u nekoliko paralelnih redova protezali u pravcu sjeverozapad-jugoistok, danas su otoci. 46

47 Izdizanjem mora mijenjalo se i područje Telašćice. Značajnu ulogu u formiranju strmca imali su pokreti duž Dugootočkog rasjeda uz jugozapadnu obalu otoka i abrazijski procesi na obali okrenutoj otvorenom moru. Jezero Mir nije postojalo, već je postojalo malo polje. More je redom preplavilo ulazni pa unutarnji dio uvale Telašćica, zatim je preplavilo sipare pod strmcima, te kopnene prevlake između Dugog otoka i današnjih otočića Garmenjak, Aba i drugi. Duž dijela jugozapadne obale ističe se strmac koji seže do 150 m iznad odnosno do dubine od 85 m ispod morske razine na lokaciji Grpašćak. U rimsko doba razina mora je bila oko 2 m niža od današnje, tako da je Dugi otok bio spojen s otokom Katinom, a ona s Kornatom. Današnji izgled ovog područja oblikovan je u srednjem vijeku kada je more preplavilo prolaze Mala i Vela Proversa. Tektonika i seizmotektonika Područje Parka je dio velike dvostruke razlomljene bore. Najstariji dio (sivi dolomiti) smješteni su u jezgri antiklinale. Osna ploha je uspravna. Krila su srednje strma, ali je jugozapadno krilo strmije. Na jugoistoku antiklinala tone pod vapnence i dolomite i dijeli se u dva kraka, dvije nove antiklinale. Geološke strukture se podudaraju s reljefnim, odnosno antiklinale predstavljaju uzvišenja, a sinklinale udubljenja. Paralelno s antiklinalom Luka-Žman-Sali pruža se i prevrnuta sinklinala Telašćice. Prema jugoistoku tone u more u uvalu Telašćica. Jugozapadno krilo ove sinklinale je zapravo sjeveroistočno krilo jedne antiklinale koja je razorena u tjemenu, sa strmo odsječenim jugozapadnim krilom. Zbog toga je i JZ obala Dugog otoka ovdje strma. Zbog djelomične subdukcije jadranske mikroploče pod euroazijsku ploču, područje se nalazi u seizmički aktivnoj zoni u kojoj dolazi do boranja, rasjedanja i navlačenja Zemljine kore. Inženjersko-geološka obilježja terena upućuju na stabilan, dobro nosiv vapnenačko-dolomitni teren, iako u području klifova i raspuklina ima vrlo nestabilnih mikrolokacija koje povećavaju efekte potencijalnog potresa. U područjima većih naslaga crvenice koja je slabo vodopropusna i nejednako sliježe, također se povećavaju efekti potresa. Nagnutost slojeva u smjeru nagiba padine uvjetuje moguće odronjavanje ukoliko se stijene usijecaju ili znatnije opterećuju. Park je smješten je u zoni od 6 MCS ljestvice s vjerojatnošću pojave potresa 63% za povratni period od 100 godina (prikazan u Privremenoj seizmološkoj karti). Za izgradnju objekata, prema privremenim tehničkim zakonima za gradnju u aktivnim seizmičkim područjima koristi se Pravilnik o državnom standardu za proučavanje seizmičkih utjecaja na mikrolokaciju. 47

48 Kartografski prilog 4. Isječak iz seizmološke karte Zadarske županije Izvor: Prostorni plan Zadarske županije, Seizmološka karta, kartogram br.9. Vode Park je siromašan vodom. Raspucane i propusne karbonatne naslage propuštaju padalinsku vodu u podzemlje. Istaknuti su samo periodični bujičnjaci i vododerine, a slabi, uglavnom povremeni izvori (lokve, bunari, cisterne) i ponori s vodom javljaju se nešto učestalije u poljima ili su vezani uz dolomitnu podlogu. Jezero Mir Po genezi je potopljeno polje u kršu dužine do 960m, najveće širine do 300 m, ukupne površine 0,23 km². Dubina seže do 6 m. Na krajnjim sjeverozapadnim i jugoistočnim dijelovima spojeno je s morem nizom pukotina, a u geološkoj budućnosti treba očekivati daljnje oplićavanje i na kraju zatrpavanje padinskim sedimentom. Plime i oseke u jezeru su slabo izražene jer je povezanost s okolnim morem preslaba da bi se takve kratko-periodične oscilacije zamijetile. Ipak, razina jezera oscilira više od trideset centimetara, vjerojatno pod utjecajem padalina i promjena tlaka zraka. Obilježavaju ga veće temperaturne amplitude vode. Ljeti do 33 C, a zimi do 5 C pa je zimi hladnije od okolnog mora, a ljeti toplije, što je posljedica plitkoće, a to je razlog njegovog biološkog siromaštva. Posebnim ga čini još i peloidno blato te natprosječna slanost (38,5 ). Dno jezera je muljevito, a obale kamenite i blago položene. Poseban fenomen čini podzemna cirkulacija morske vode izdvojene od otvorenog mora. Obala jezera najvećim je dijelom niska i stjenovita, s brojnim škrapama, dok se samo na krajnjem SZ dijelu mogu uočiti manje akumulacije pijeska. Dno jezera u plićim je dijelovima stjenovito, u dubljim je prekriveno pelitom, a na JI dijelu i fangom (ljekovitim muljem). Lokve Na području Parka zabilježeno je 10 lokvi, od čega ih se 5 nalazi na području Dugopolje (Tablica 5.). Prihranjuju se kišnicom, a voda iz lokvi koristi se za zalijevanje poljoprivrednih površina. Tablica 5. Lokve Na području PP Telašćica Lokva Koordinate (gps) Nadmorska visina (m) Promjer (m) Lojišće Dolac Stivanje polje Stivanje polje bunar Dugopolje 1- lokva 43 52'44,3"N 15 10'50,5"E 43 56'02"N 15 08'54"E 43 56'19"N 15 07'04"E 43 55'30,2"N 15 06'53"E 43 56'19"N 15 07'04"E 1 4 0, Dubina (m) Prisustvo vode Većim dijelom godine, presušuje ljeti Cijele godine Većim dijelom godine, ponekad presuši ljeti Kratkotrajnosamo nakon kiše Cijele godine Ugroženost Zapuštenost Pesticidi Zapuštenost, pesticidi - Zapuštenost Dugopolje - 2. Lokva 43 55'52"N 15 07'33"E ,8 Većim dijelom godine - Dugopolje - 3. Lokva Dugopolje - 4 lokva Dugopolje 5. lokva 43 55'54"N 15 07'29"E 43 55'57"N 15 07'19"E 43 56'13"N 15 07'01"E , , ,4 Kratkotrajna - u proljeće Kratkotrajna - nakon kiše Većim dijelom godine

49 Lokva Kruševo polje Koordinate (gps) 43 55'00,7"N 15 10'03,1"E Nadmorska visina (m) Izvor: Javna ustanova Park prirode Telašćica Promjer (m) ,5 Dubina (m) Prisustvo vode Većim dijelom godine, ponekad presuši ljeti Ugroženost Pesticidi Klimatske značajke Park se prema Köppenovoj klasifikaciji svrstava u umjereno kišnu klimu sredozemnih obala koja je obilježena blagim zimama i suhim ljetima. Ovaj tip klime još se naziva ''klimom masline'', a u prirodnim i poluprirodnim uvjetima za nju je, pogotovo na malim nadmorskim visinama, vezana vegetacija vazdazelenih šuma hrasta crnike s pripadnim degradacijskim i sukcesijskim stadijima (makije, garizi, travnjaci, kamenjare, stijene, točila). Obilježja su istaknuta meteorološkim pokazateljima dobivenim na osnovi praćenja klimatskih parametara na dvije postaje u okviru Parka: Grpašćak i Vela Sestrica (Tajer). Godišnji hod temperature zraka ukazuje na izrazita maritimna svojstva obiju postaja, relativno ugodne prosječne temperature siječnja (6,4 i 7,1 C) odnosno srpnja (24,1 C), s relativno malim godišnjim amplitudama (17,7 i 17,0 C). Temperaturni ekstremi zabilježeni su u srpnju (Grpašćak 35,2 C) i u siječnju (Grpašćak -9,6 C). Na Grpašćaku prosječno u 12 dana godišnje temperatura se popne na više od 30 C, dok je na Sestricama situacija još povoljnija. Srednja godišnja naoblaka na Grpašćaku iznosi 5,6 desetina neba. Prosječna insolacija iznosi oko 2600 sati godišnje. Magla se pojavljuje prosječno 18 dana godišnje. Relativna vlaga zraka prosječno godišnje iznosi 73%. Godišnji hod padalina pokazuje na Grpašćaku zimski (studeni 110 mm) i sekundarni proljetni (ožujak 81 mm) maksimum, te ljetni minimum (kolovoz 31 mm). Ukupna količina padalina na Grpašćaku (814 mm) i na Sestricama (845 mm) ukazuje na relativno malu količinu padalina i semiaridnost prostora koju znatno ublažava neštoviša relativna vlažnost zraka. Godišnji broj dana s kišom je izrazito mali, na Grpašćaku svega 87 (Zadar, npr. 111 dana). Nedostatak kiše u ljetnim mjesecima kao i znatne godišnje varijacije uvjetovale su razvoj onog biljnog pokrova koji podnosi takve uvjete. Broj dana s grmljavinom na Grpašćaku je prosječno 40. Godišnja krivulja vjetrova pokazuje učestalost vjetrova iz SI (17%), SZ (15%), i JI kvadranta (14%), tj. bure, maestrala i juga. Najveću jakost imaju vjetrovi JI kvadranta (jugo prosječno 2,4 Beauforta), a zatim bura ( SI 1,9 Beauforta). Tišine su zastupljene u 11% dana godišnje. Broj dana s vjetrom jačim od 6 Beauforta iznosi 19, a jačim od 8 Beauforta 5 dana godišnje. Pedološke značajke Budući da za područje PP Telašćica ne postoje detaljnije pedološke podloge, prostorna razdioba tipova tala izvodi se iz državne podloge mjerila 1:

50 Kartografski prilog 5. Tipovi tala s pedološkim profilima u Parku prirode Telašćica (izvornik 1:300000) Izvor: Oikon, d.o.o. «Prirodoslovne podloge za izradu Prostornog plana Parka prirode «Telašćica» Tipovi staništa i njihova ugroženost Na području Parka je 15 tipova staništa (do III. razine Nacionalne klasifikacije staništa ( Narodne novine, br. 07/06.), od kojih je 10 tipova ugroženo na europskoj i/ili nacionalnoj razini i zaštićeno Direktivom o staništima, a u Hrvatskoj Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova ( Narodne novine, br. 07/06., 119/09.) 50

51 PRIRODNA STANIŠTA Na području PP Telašćica su: šumska staništa (E), morska obala (F) i more (G). Tablica 6: Tipovi staništa prema Nacionalnoj klasifikacija staništa površina Tip staništa (ha) Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci 521,45 TRAVNJACI, CRETOVI I VISOKE ZELENI Bušici/Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci 1.771,89 ŠIKARE Mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike i oštrike ŠUME Površine stjenovitih obala pod halofitima 9,78 Površine stjenovitih obala pod halofitima/ Submediteranski i 1,81 epimediteranski suhi travnjaci MORSKA OBALA Mediolitoral, infralitoral i cirkalitoral krških morskih jezera 21,13 MORE Voćnjaci/maslinici 143,39 Vinogradi 15,75 KULTIVIRANE NEŠUMSKE POVRŠINE I STANIŠTA S / KOROVNOM I RUDERALNOM VEGETACIJOM UKUPNO 2556,4 Izvor: Stručna podloga zaštite prirode za Prostorni plan područja posebnih obilježja- Park prirode Telašćica, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, veljača Tipovi staništa navedeni u tablici 6 čine 36,26% površine Parka. Tablica 7. Tipovi staništa morskog bentosa prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa Tip staništa površina (ha) Infralitoralni pijesci s više ili manje mulja 851,99 Naselja posidonije 535,00 Infralitoralna čvrsta dna i stijene 33,87 Cirkalitoralni muljevi 180,88 Cirkalitoralni pijesci 2.851,29 UKUPNO 4.453,03 Tipovi staništa navedeni u tablici 7. čine 63,2% površine Parka. POLUPRIRODNA (ANTROPOGENO UVJETOVANA) STANIŠTA Na području Parka su: travnjaci (C) i šikare (D). Nastali su pod utjecajem stočarstva koje se stoljećima odvijalo na području Parka. Novo stanište uvjetovalo je naseljavanje novih vrsta biljaka, životinja i gljiva. Upravo su zbog toga travnjaci danas ključni za očuvanje ukupne biološke i krajobrazne raznolikosti u Parku. Uslijed pada intenziteta i/ili potpunog napuštanja stočarstva u drugoj polovici 20-tog stoljeća, svi tipovi travnjaka su prepušteni prirodnoj sukcesiji tj. zaraštavanju šumskim drvenastim vrstama. Tim procesom ugrožene su sve vrste biljaka, životinja i gljiva vezane uz travnjake. Prema karti staništa RH, antropogeno uvjetovana staništa (travnjaci i šikare) prekrivaju 90,02% kopnene površine Parka. Zbog starosti dostupnih podataka i podložnosti travnjaka prirodnoj sukcesiji, površina ovih staništa u stvarnosti je vjerojatno bitno manja. Na području Parka se nalazi nekoliko lokvi (stalne stajaćice) koje su, u svrhu poljoprivrede i stočarstva napravili i održavali ljudi. Kao i u slučaju travnjaka, prestankom stočarenja i one su izložene procesu zatrpavanja, sukcesije te isušivanja. Time su ugrožene i vrste vezane za ta vlažna staništa. S obzirom na malu količinu površinske vode prisutnu na području Parka, lokve predstavljaju važne lokalitete i za ukupnu faunu ovog područja. 51

52 UMJETNA STANIŠTA Umjetna staništa odnose se na kultivirane nešumske površine (I). Prema karti staništa RH, umjetna staništa (kultivirane nešumske površine) prekrivaju 6,25% kopnene površine PP Telašćica. Uglavnom se odnose na vrtove (u poljima) i maslinike, također vrlo bitne za očuvanje prepoznatljivosti kulturnog krajobraza Parka. Zbog napuštanja obrade zemlje i polja su prepuštena zarastanju. UGROŽENE I ZAŠTIĆENE SVOJTE Inventarizacijska istraživanja bioraznolikosti su u tijeku. Navedeni podaci odnose se na do sada prikupljene podatke. Kartografski prilog 6. Staništa u Parku prirode Telašćica Izvor: Javna ustanova Park prirode Telašćica 52

53 Flora KOPNENE BILJKE Prema različitim izvorima, u području Parka zabilježeno je oko 350 biljnih svojti. Od zabilježenih svojti 19 ih je ugroženo, 4 svojte su endemične, 43 svojte su zaštićene i 19 svojti je strogo zaštićeno. Šumski pokrov zauzima oko 7,8% površine Parka, tj. oko 5,5km², od čega čiste borove šume zauzimaju oko 300ha, miješane borove i crnikine šume oko 100ha, te šume i makije pretežno hrasta crnike oko 150ha. Antropogeni i samonikli bor s primjesama autohtonih vrsta Ove površine su prekrivene sađenim šumama bora čija je sadnja na ograničenom području Grpašćaka započela prije 1. svjetskog rata, a nastavljena nakon 2. svjetskog rata. Domestificiran, bor se ovdje izuzetno dobro samostalno širi, zahvaćajući znatne površine pod krškim travnjacima i transformirajući tradicionalni izgled antropogenog pejzaža krškog pašnjaka. Prisutne su i druge vrste: pinija, čempres te vazda zelene vrste crnikinih šuma. Autohtone šume i makije hrasta crnike Zauzimaju one dijelove Parka gdje prevladava šuma crnike i makija iznikla na prethodno devastiranim površinama krških pašnjaka čija je prirodna regeneracija u proteklih četvrt stoljeća bila omogućena osuvremenjivanjem načina života (novi energenti, građevinski materijali, protupožarne mjere i sl.) te zapuštanjem tradicionalnog stočarstva. Fitogeografski, osim crnikinih šuma i makija, ovdje se, kao manje enklave dijelom uključuju i nešto niže biocenoze bušika, pašnjaka kadulje i kovilja. Kamenjari i pašnjaci Uključuju kamenjarske pašnjake zajednica kadulje i kovilja, mada u vidu manjih enklava ili pojedinačnih primjera mogu biti prisutne i biocenoze višeg raslinja (bušici, crnikine makije, bor, čempres i sl.). GLJIVE Prema dostupnim podacima, zabilježene su 23 vrste gljiva zaštićene sukladno Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ( Narodne novine, br. 07/06.). MORSKE CVJETNICE Podmorje Parka prirode Telašćica je područje rasprostranjenja triju strogo zaštićenih vrsta morskih cvjetnica: Posidonia oceanica (oceanski porost), Cymodocea nodosa (čvorasta morska resa) i Zostera noltii (patuljasta svilina). Fauna BESKRALJEŠNJACI NA KOPNU Prema Crvenoj knjizi ugroženih danjih leptira Hrvatske (u pripremi), Park je područje rasprostranjenja dviju ugroženih i zaštićenih vrsta danjih leptira: Rottembergov debeloglavac i Kozlinčev plavac. BESKRALJEŠNJACI U PODMORJU U podmorju obitavaju: - dvije vrste strogo zaštićenih spužava, - jedna zaštićena i jedna strogo zaštićena vrsta žarnjaka, - jedna strogo zaštićena vrsta mekušaca, - jedna zaštićena vrsta raka - jedna zaštićena vrsta bodljikaša KRALJEŠNJACI Od ugroženih i/ili zaštićenih svojti do sada su utvrđene: - 2 vrste vodozemaca, - 10 vrsta gmazova, - 11 vrsta sisavaca, - 49 vrsta ptica Analizom dostupnih podataka unutar granica Parka obitavaju: - 2 strogo zaštićene vrste vodozemaca, - 6 strogo zaštićenih i 1 zaštićena vrsta gmazova, - 11 strogo zaštićenih vrsta sisavaca - 40 strogo zaštićenih - 9 zaštićenih vrsta ptica. 53

54 Kulturno-povijesno naslijeđe Područje Telašćice bilo je naseljeno od prapovijesti do srednjeg vijeka o čemu svjedoče prahistorijske gradine,grobni humci, groblja na ravnom, rimski ostaci, ostaci srednjovjekovnih crkvica, ostaci suhozidnih kućica. U cilju očuvanja kulturno-povijesnog nasljeđa utvrđen je popis kulturnih dobara s određenim ili predloženim stupnjem zaštite: Z-... P-... E ZPP Zaštićeno kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara Preventivno zaštićeno Evidentirano kulturno dobro koje treba istražiti i zaštititi Zaštita ovim Planom 1.0. Povijesne građevine i sklopovi 1.1. SAKRALNE GRAĐEVINE stupanj zaštite 1. Crkva sv. Ante, Dugo polje E 2. Crkva sv. Luke, Čuh polje E 1.2. CIVILNE GRAĐEVINE stupanj zaštite 1. Svjetionik Vela Sestrica (Tajer) na istoimenom otočiću, 19. st. P ETNOLOŠKE GRAĐEVINE stupanj zaštite 1. Mocire - suhozidi ZPP 2. Poljske kućice (Magrovica: Mindišin vršak, Šimunja draga, Bručastac ; Stivanje polje: Omišenjak, Gmajno polje; Dugonjive,Čuh polje) ZPP 3. Ribarske kućice i skloništa u uvalama Mir, Jaz, Kruševica ZPP 4. Gomile hrpe kamenja ZPP 2.0. Arheološka baština 2.1. KOPNENI ARHEOLOŠKI LOKALITETI stupanj zaštite 1. ostaci Crkve sv. Ivana u Stivanjem polju Z ostaci Crkve sv. Viktora P Krševanje polje sitni nalazi (kremeni predmeti) iz paleolitika E 4. Dugo polje, liburnska nekropola na ravnom zemljištu s prijalaza brončanog E u željezno doba 5. Veli Berčastac s ostacima kućica u podnožju gradine napuštena u rimsko E doba 6. Omišenjak, gradina E 7. Gomiljak, grobne gomile (tumuli) E 8. Čuh (Čuh polje) grobne gomile (tumuli) E 9. Dugo polje s ostacima iz paleolita E 10. Mala Proversa s ostacima antičkog gospodarskog imanja E 11. Arnjevo polje E 12. Koženjak (Megarus, Magrovica), željeznodobna gradina nastanjena i E tijekom srednjeg vijeka s ostacima iz raznih perioda i s ostacima starohrvatske crkve 13. Kobiljak E 14. Pizuh (Čuh), ostaci naselja između Čuha i Drakovca E 15. Stražica, vrh iznad Gmajnog polja jugoistočno od Sv. Viktora E 16. Pećina podno Ostrovice prema Malom Garmenjaku E 2.2. PODMORSKI ARHEOLOŠKI LOKALITETI stupanj zaštite 1. Mala Proversa E 2. Garmenjak između V. i M. Garmenjaka s ulomcima i krhotinama amfora E lokalitet je temeljito opljačkan 3. Srednjovjekovna solana u uvali Jaz E 54

55 Obveze iz Programa prostornog uređenja Države i ocjena postojećih planova Dosadašnji planski dokumenti su rezultat vremena i društveno-ekonomskih okolnosti u kojima su doneseni. Ovisno o tome se odnose prema zaštiti ili devastaciji prostora, ovisno o svijesti, savjesti i ciljevima u prošlim vremenima. Prostorno-planska dokumentacija: 1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, 2. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, 3. Prostorni plan Zadarske županije; 4. Prostorni plan područja Parka prirode Telašćica. 1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja; Zavod za prostorno planiranje; srpanj godine. Predlaže se nova orijentacija dugoročnog prostornog razvitka, s posebnim obzirom prema zaštiti prirodne i kulturne baštine te ukupnog vrijednog prostora Hrvatske, prema načelima održivog razvoja. Strategija napominje i jedan od teže rješivih problema u sferi zaštite prirode, a to je nova situacija u vlasničkim odnosima. Privatno vlasništvo se pojavljuje u daleko ozbiljnijoj dimenziji. Instrument izvlaštenja kao i naknada za ograničeno korištenje, zakonom su predviđeni, ali u postojećoj financijskoj situaciji ne može se očekivati njihova primjena. Nadalje, uvrštava parkove prirode u značajne međunarodne promicatelje Hrvatske. S obzirom na to i činjenicu da su parkovi područja vrhunskih vrijednosti i potencijala unutar države trebaju biti poluga razvoja na nivou Države i adekvatno tretirani. Prema preporuci IUCN zaštićena područja bi trebala postati žarište novih ruralnih strategija spajajući očuvanje prirode s obnovom tradicionalnog seoskog gospodarstva, uključivanjem ekoturizma i prostornog zoniranja. Kao prioritet za parkove prirode ističe se izrada prostornih planova. 55

56 Kartografski prilog 7. Izvadak iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske (kartografski prikaz 20) - Značajnija dobra prirodne baštine 2. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja; Zavod za prostorno planiranje; svibanj godine. Iz Programa prostornog uređenja izdvajaju se sljedeće točke: - Uspostava cjelovite zaštite prirodnih vrijednosti kroz istraživanje i sustavno vrednovanje prostora, određivanje zaštićenih dijelova prirode, donošenje i provođenje odgovarajućih dokumenata prostornog uređenja i unapređenje pravne osnove zaštite; - obavezuje izradu i donošenje prostornih planova; - u cilju zaštite bioraznovrsnosti sačuvati što gušću mrežu očuvanih biotopa međusobno povezanih koridorima, te na temelju evidentiranja različitih tipova staništa (iz Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke raznolikosti) odgovarajuće staviti pod zaštitu; - pri vodnogospodarskim zahvatima voditi računa o činjenici da oni donose značajne promjene za širi prostor te predvidjeti mjere ublažavanja negativnih posljedica; - provođenje sustavnog otkupa najosjetljivijih i najugroženijih područja u zaštićenim dijelovima prirode sukladno zakonskim odredbama i mogućnostima; - praćenje stanja zaštićenih dijelova prirode; - praćenje i provedba međunarodnih konvencija o zaštiti prirode kojih je potpisnica Republika Hrvatska. 56