HRVATSKA REGULATORNA AGENCIJA ZA MREŽNE DJELATNOSTI
|
|
- Πανδώρα Ζάππας
- 5 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 HRVATSKA REGULATORNA AGENCIJA ZA MREŽNE DJELATNOSTI Na temelju članka 12. stavka 1. točke 1. i članka 30. stavka 9. Zakona o elektroničkim komunikacijama (»Narodne novine«br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13 i 71/14), Vijeće Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti na sjednici održanoj 13. travnja donosi PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA PRISTUPA I ZAJEDNIČKOG KORIŠTENJA ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE INFRASTRUKTURE I DRUGE POVEZANE OPREME GLAVA I. UVODNE ODREDBE Predmet Članak 1. Ovim pravilnikom propisuju se način i uvjeti pristupa i zajedničkog korištenja kabelske kanalizacije i antenskih stupova, zgrada i drugih pripadajućih građevina i opreme, uključujući i svjetlovodne instalacije unutar zgrade ili do prve sabirne točke, razina raspoloživosti slobodnog prostora u toj infrastrukturi i temeljne sastavnice ugovora o pristupu i zajedničkom korištenju. Pojmovi i značenja Članak 2. U smislu ovoga pravilnika, pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje: 1. cijev malog promjera: cijev izrađena od polietilena visoke gustoće, vanjskog promjera od 20 do 40 mm, s takvom unutrašnjom stijenkom koja osigurava vrlo mali koeficijent trenja 2. cijev promjera 50 mm: cijev izrađena od polietilena visoke gustoće, vanjskog promjera od 50 mm, s takvom unutrašnjom stijenkom koja osigurava vrlo mali koeficijent trenja 3. cijev velikog promjera: cijev izrađena od polivinil klorida, polietilena ili betona vanjskog promjera od 63 do 110 mm 4. HAKOM: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti 991
2 5. kabelska kanalizacija: dio elektroničke komunikacijske infrastrukture koji se sastoji od mreže podzemnih cijevi od pogodnog materijala, kabelskih zdenaca i kabelskih galerija, koja služi za postavljanje i zaštitu elektroničkih komunikacijskih kabela 6. kabelski zdenci: podzemne prostorije višestruke namjene, koje se postavljaju na mjestima nastavljanja, križanja i promjene smjerova kabelske kanalizacije, te ispred kabelskih razdjelnika i centrala 7. mikrocijev: cijev vanjskog promjera od 3 do 16 mm, s takvom unutrašnjom stijenkom koja osigurava vrlo mali koeficijent trenja 8. operator zgrade: pravna ili fizička osoba koja je odgovorna za održavanje i upravljanje svjetlovodnim instalacijama u zgradi temeljem prava vlasništva, ugovora s vlasnicima ili upraviteljem zgrade 9. sabirna točka: točka razdvajanja između mreže operatora zgrade i drugih operatora, odnosno točka u kojoj operator zgrade drugim operatorima omogućuje pristup elektroničkoj komunikacijskoj mreži radi pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga krajnjim korisnicima koji su spojeni na tu mrežu 10. trasa kabelske kanalizacije: projektirani ili već izgrađeni pravac i geodetski pozicionirana linija kabelske kanalizacije unutar koridora elektroničke komunikacijske infrastrukture 11. zakon: Zakon o elektroničkim komunikacijama GLAVA II. PRISTUP I ZAJEDNIČKO KORIŠTENJE ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE INFRASTRUKTURE I DRUGE POVEZANE OPREME Pravo na pristup i zajedničko korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme Članak 3. (1) Infrastrukturni operator mora omogućiti operatoru korisniku, uz naknadu i na temelju sklopljenog ugovora, pristup i zajedničko korištenje svoje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, ako su ispunjeni uvjeti pristupa i zajedničkog korištenja propisani ovim pravilnikom. (2) Pristup i zajedničko korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, infrastrukturni operator obvezan je omogućiti rukovodeći se načelom nediskriminacije i jednakih uvjeta pristupa za sve operatore. (3) Ako je pristup i zajedničko korištenje onemogućeno od strane infrastrukturnog operatora ili ako postoji spor između infrastrukturnog operatora i operatora korisnika u vezi ugovaranja pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, ili plaćanja naknade za pristup i zajedničko korištenje, operatori mogu pokrenuti spor pred HAKOM-om.
3 Ugovor o pristupu i zajedničkom korištenju elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme Članak 4. (1) Vrste ugovora o pristupu i zajedničkom korištenju elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme su: 1. Ugovor o pristupu i zajedničkom korištenju kabelske kanalizacije 2. Ugovor o pristupu i zajedničkom korištenju antenskog stupa 3. Ugovor o pristupu i zajedničkom korištenju zgrada, pripadajućih građevina i opreme i 4. Ugovor o pristupu i zajedničkom korištenju svjetlovodnih instalacija u zgradama. (2) Temeljne sastavnice koje ugovori iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati su: a) predmet ugovora b) tehničko rješenje c) odredbe o trajanju ugovora d) odredbe o iznosu i načinu plaćanja naknade e) odredbe o obvezi infrastrukturnog operatora vezano uz sigurnost postavljene opreme f) odredbe o načinu i postupcima vezanim uz održavanje postavljene opreme g) odredbe o načinu prijave smetnji u radu postavljene opreme te o načinu i roku otklanjanja kvarova h) odredbe o otkazu i raskidu ugovora i i) odredbe o načinu rješavanja sporova između ugovornih strana. GLAVA III. UVJETI KORIŠTENJA KABELSKE KANALIZACIJE Slobodni prostor i djelotvorno korištenje slobodnog prostora u kabelskoj kanalizaciji Članak 5. (1) Korištenje kabelske kanalizacije na svim razinama elektroničke komunikacijske mreže provodi se uz odabir tehnologija koje omogućavaju djelotvorno korištenje slobodnog prostora na ravnopravnoj i zajedničkoj osnovi.
4 (2) Slobodni prostor u cijevima kabelske kanalizacije podrazumijeva prostor koji nije zauzet kabelom, prostor koji je zauzet kabelom, a koji nije u uporabi duže od 120 dana (u daljnjem tekstu: nekorišteni kabel), pod uvjetom da navedeni prostor nije predviđen kao neophodni servisni prostor za potrebe održavanja postojećih elektroničkih komunikacijskih kabela te kojeg je moguće iskoristiti za uvlačenje elektroničkih komunikacijskih kabela (svjetlovodnih ili bakrenih kabela), u skladu s ovim pravilnikom. (3) Neophodni servisni prostor za održavanje postojećih kapaciteta je prostor koji je dostatan za uvlačenje kabela najvećeg promjera korištenog na razmatranom dijelu kabelske kanalizacije. (4) Slobodni prostor u zdencima kabelske kanalizacije je prostor koji je dostatan za smještaj spojnice na kabelu s nužnom pričuvom (za svjetlovodne kabele do 20 m), a da se pri tome ne ometa pristup do nastavaka na postojećim kabelima. Načini ostvarivanja slobodnog prostora u kabelskoj kanalizaciji Članak 6. (1) Slobodni prostor u postojećoj kabelskoj kanalizaciji ostvaruje se: a) izvlačenjem nekorištenih kabela b) sređivanjem postojećeg stanja i c) proširenjem i dopunom postojećeg kapaciteta kabelske kanalizacije. (2) Ako postoji slobodni prostor u cijevima kabelske kanalizacije, a nastavak na planiranom kabelu nije moguće smjestiti u zdenac sukladno članku 5. stavku 4. ovoga pravilnika, nastavak na kabelu potrebno je planirati u zasebnom tehnološkom prostoru (samostojeći ormar, proširenje kabelskog zdenca ili novi kabelski zdenac), koji će se postaviti neposredno uz trasu kabelske kanalizacije. (3) Prilikom postavljanja dodatnih cijevi ili zdenaca u postojeću kabelsku kanalizaciju treba se pridržavati propisa kojima su propisani tehnički uvjeti kabelske kanalizacije. (4) Infrastrukturni operator mora omogućiti operatoru korisniku proširenje i/ili dopunu dijela kabelske kanalizacije iz stavka 1. točke c) i stavka 2. ovoga članka. (5) Postupanje operatora na način da se drugim operatorima potpuno ili djelomično onemogućava i/ili uskraćuje pristup i zajedničko korištenje kabelske kanalizacije, antenskih stupova, zgrada i drugih pripadajućih građevina i opreme, uključujući i svjetlovodne instalacije unutar zgrade nije dozvoljeno. Načini popunjavanja slobodnog prostora u kabelskoj kanalizaciji Članak 7.
5 (1) Svaki pojedini svjetlovodni kabel mora se nalaziti u svojoj cijevi. Izuzetak od ovog pravila mogu biti kabeli uvučeni do 6. siječnja 2009., a bez prethodnog zaključenja ugovora o pristupu i zajedničkom korištenju kabelske kanalizacije. (2) Bakreni kabeli u pravilu se uvlače u cijevi velikog promjera ili cijevi promjera 50 mm bez zaštitne cijevi, osim ako njihove mehaničke karakteristike to ne dozvoljavaju. (3) Djelotvorno popunjavanje prostora u cijevi kabelske kanalizacije ostvaruje se istovremenim uvlačenjem dodatnih cijevi manjeg promjera do pune popunjenosti. (4) Mogući načini djelotvornog popunjavanja slobodnog prostora u cijevi velikog promjera primjerice su: Red. br. Kombinacije cijevi malog promjera Potreban slobodni prostor 1. 1xPE40+2xPE32+2xPE25 Φ > 95 mm 2. 2xPE40+2xPE32 Φ > 95 mm 3. 4xPE32 Φ > 90 mm 4. 1xPE40+2xPE32 Φ > 85 mm 5. 3xPE32 Φ > 80 mm 6. 3xPE40 Φ > 95 mm 7. 2xPE40 Φ > 90 mm 8. do 14xPE20 Φ > 95 mm (5) Mogući načini djelotvornog popunjavanja slobodnog prostora u cijevi velikog promjera koja je zauzeta jednim kabelom primjerice su: Red. br. Promjer postojećeg kabela (mm) 1. Φ 40 PE40+2xPE <Φ 50 PE32+2xPE <Φ 50 PE25+2xPE20 Kombinacija cijevi s kojom se popunjava slobodni prostor 4. 50<Φ 60 PE20 +2xMC*16/ <Φ 60 MC16/12 +2xMC14/ <Φ 70 MC14/10+2xMC12/ <Φ 80 MC12/8+2MC7/ <Φ 80 2MC 7/4 9. Φ>80 -
6 * MC = mikrocijev (6) Mogući načini djelotvornog popunjavanja slobodnog prostora u cijevi malog promjera ili cijevi promjera 50 mm, primjerice su: Vanjski promjer cijevi (mm) Maksimalni broj mikrocijevi koje je moguće instalirati* 12/10 10/8 7/5, *dopušta se i kombinacija različitih tipova mikrocijevi (7) U postojećim pristupnim kabelskim kanalizacijama stambenih i/ili poslovnih zgrada izvedenim s jednom ili više cijevi malog promjera ili s cijevima promjera 50 mm, dozvoljava se uz već postojeće kabele uvući i dodatni kabel. (8) Mogući načini djelotvornog popunjavanja slobodnog prostora u cijevi malog promjera ili cijevi promjera 50 mm koja je zauzeta jednim svjetlovodnim kabelom primjerice su: Vanjski promjer PE cijevi (mm) PE50 PE40 PE32 Vanjski promjer postojećeg kabela (mm) Maksimalan broj mikrocijevi koje je moguće instalirati 12/10 10/8 7/5,5 12, , , , , , , , , , , ,
7 (9) Ako na djelu trase kabelske kanalizacije postoji samo jedna cijev promjera 50 mm ili 40 mm (PE50 ili PE40) te ako se u njoj već nalazi kabel u uporabi, smatra se da na tom dijelu trase nema slobodnog prostora pa se za svako polaganje dodatnog kabela mora ostvariti slobodni prostor proširenjem ili dopunom kabelske kanalizacije. (10) Prilikom korištenja cijevi malog promjera za uvlačenje svjetlovodnog kabela odgovarajućeg vanjskog promjera moraju se koristiti cijevi maksimalnog vanjskog promjera, kako je određeno niže u tablici: Vanjski promjer kabela (mm) *MC = mikrocijev Tip cijevi (max. vanjski promjer u mm) 10,0 MC 16/12* (16) 13,5 PE 20 (20) 18,0 PE 25 (25) 25,0 PE 32 (32) (11) Naknada za pristup i zajedničko korištenje kabelske kanalizacije obračunava se po stvarno korištenom prostoru, tj. računajući prostor kojeg zauzima cijev najmanjeg promjera u koju je moguće uvući predmetni kabel, neovisno o stvarnom promjeru cijevi u koju je uvučen predmetni kabel. Označavanje kabela i cijevi Članak 8. (1) Vlasnici i/ili upravitelji kabela moraju označiti svoje kabele u svakom kabelskom zdencu. (2) Kabel mora imati oznaku koja sadržava podatak o tipu kabela, vlasniku i/ili upravitelju kabela i oznaku (ime) kabela koju mu dodjeljuje vlasnik i/ili upravitelj, i pod kojom oznakom se vode svi podaci o tom kabelu u tehničkoj dokumentaciji. (3) Oznake iz stavka 2. ovoga članka moraju biti trajne i mora biti onemogućeno njihovo slučajno uklanjanje (primjerice pričvršćene ili zalijepljene). (4) Mikrocijevi se polažu u grupama, a svaka mikrocijev u grupi mora biti različite boje kako bi se iste mogle međusobno razlikovati. (5) Cijevi malog promjera moraju biti označene u svakom zdencu. GLAVA IV. UGOVARANJE PRISTUPA I ZAJEDNIČKOG KORIŠTENJA KABELSKE KANALIZACIJE Pristup podacima i trasi
8 Članak 9. (1) Infrastrukturni operator obvezan je u roku od 3 radna dana od zaprimanja zahtjeva operatora korisnika za podacima o trasama kabelske kanalizacije i kabelskih zdenaca i njihovoj popunjenosti dati potrebne podatke (tehničku dokumentaciju). (2) Infrastrukturni operator može osigurati on line pristup bazi podataka o trasama kabelske kanalizacije i kabelskih zdenaca i njihovoj popunjenosti. (3) Infrastrukturni operator obvezan je omogućiti pristup trasi radi provjere stvarnog stanja u roku od 3 radna dana od zaprimanja zahtjeva operatora korisnika. Zahtjev za pristup i zajedničko korištenje Članak 10. (1) Za ugovaranje pristupa i zajedničkog korištenja kabelske kanalizacije operator korisnik dostavlja infrastrukturnom operatoru zahtjev za pristup i zajedničko korištenje kabelske kanalizacije. (2) Zahtjev operatora korisnika iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati sljedeće: a) točku A (početna točka) i točku B (završna točka) ili područje obuhvata za korištenje kabelske kanalizacije b) vrstu i promjer kabela koji će se položiti između točke A i točke B ili na području obuhvata i c) planirani početak i trajanje zajedničkog korištenja. (3) Uz zahtjev, operator korisnik može odmah dostaviti i tehničko rješenje iz članka 11. ovoga pravilnika koje obuhvaća podatke iz točke a) i b) stavka 2. ovoga članka ili zahtjev za izradu tehničkog rješenja. (4) Infrastrukturni operator obvezan je u roku 30 dana po zaprimanju potpunog zahtjeva ugovoriti zajedničko korištenje kabelske kanalizacije ili odbiti zahtjev. Tehničko rješenje za pristup i zajedničko korištenje Članak 11. (1) Za pristup i zajedničko korištenje kabelske kanalizacije obvezno je izraditi tehničko rješenje. Tehničko rješenje mora sadržavati: a) tehnički opis predmetnog rješenja b) situaciju kabelske kanalizacije predmetne trase c) lokaciju svakog pojedinog zdenca
9 d) međusobnu udaljenost između zdenaca po načelu od sredine do sredine zdenca e) broj i tip cijevi između zdenaca f) način i poziciju uvlačenja kabela operatora korisnika na rasklopima zdenaca duž cijelog dijela trase iz zahtjeva operatora korisnika i g) popis potrebnog materijala i potrebnih radova po vrsti, količini i cijeni, uz naznaku stavki koje su predmet refundiranja. (2) Infrastrukturni operator ili operator korisnik obvezan je dati ili odbiti dati suglasnost na tehničko rješenje za pristup i zajedničko korištenje kabelske kanalizacije, u roku od 3 radna dana od dana zaprimanja tehničkog rješenja. (3) U slučaju da se infrastrukturni operator ili operator korisnik ne očituje o davanju suglasnosti unutar roka iz stavka 2. ovoga članka, smatra se da je suglasnost dana. (4) Infrastrukturni operator ili operator korisnik obvezan je detaljno obrazložiti razloge odbijanja suglasnosti na tehničko rješenje za pristup i zajedničko korištenje kabelske kanalizacije i visinu iznosa troškova za refundiranje. U tom slučaju, operator koji izrađuje tehničko rješenje mora ispraviti tehničko rješenje i ishoditi suglasnost na novo tehničko rješenje. (5) Ako se operatori ne mogu usuglasiti oko tehničkog rješenja za pristup i zajedničko korištenje kabelske kanalizacije, mogu pokrenuti spor pred HAKOM-om. (6) Ako infrastrukturni operator odbija suglasnost na tehničko rješenje zbog prekomjerne gradnje koja je gospodarski neučinkovita, infrastrukturni operator mora detaljno obrazložiti razlog odbijanja te uputiti operatora korisnika na koji način treba ispraviti tehničko rješenje. Izvođenje i pregled radova iz tehničkog rješenja Članak 12. (1) Operator korisnik može samostalno izvoditi ili ugovoriti s trećom osobom izvođenje radova iz tehničkog rješenja, uz prethodnu najavu radova infrastrukturnom operatoru i obvezan stručni nadzor infrastrukturnog operatora ili nezavisne stručne osobe koju je odredio infrastrukturni operator. Cijena stručnog nadzora mora biti troškovno orijentirana. (2) Pregled izvršenih radova obavljaju imenovani predstavnici infrastrukturnog operatora i operatora korisnika. Pregledom treba utvrditi stvarne količine izvršenih radova, utrošenog materijala, visinu refundiranja i duljinu zajedničkog korištenja kabelske kanalizacije. Pregled izvršenih radova ne smije se naplaćivati. Troškovi izrade i realizacije tehničkog rješenja te refundiranje Članak 13.
10 (1) Operator korisnik obvezan je u cijelosti snositi troškove izrade tehničkog rješenja, troškove druge potrebne dokumentacije, suglasnosti, materijala, radova, stručnog nadzora i ostalog nužnog za polaganje kabela operatora korisnika. (2) Operator korisnik inicijalno snosi troškove materijala i radova za realizaciju tehničkog rješenja (izvlačenje nekorištenog kabela, uvlačenje cijevi do pune popunjenosti slobodnog prostora, popravak kabelske kanalizacije, proširenje i/ili dopuna dijela kabelske kanalizacije). Sve uvučene cijevi postaju vlasništvo infrastrukturnog operatora. (3) Troškove iz stavka 2. ovoga članka infrastrukturni operator obvezan je refundirati operatoru korisniku osim onog dijela troškova proširenja i/ili dopune kabelske kanalizacije koji je dogovoren kao sufinanciranje od strane operatora korisnika. U slučaju da infrastrukturni operator ima objavljenu standardnu/minimalnu ponudu u kojoj su navedene jedinične cijene troškova radova i materijala, iznos troškova koji se refundiraju operatoru korisniku ne može biti obračunat po cijenama višim od onih u standardnoj/minimalnoj ponudi. (4) Troškovi iz stavka 2. ovoga članka refundiraju se jednokratnim umanjenjem računa za najam po drugim ugovorima za zajedničko korištenje kabelske kanalizacije. U slučaju da se cjelokupni iznos ne može refundirati u tekućoj godinu, preostali iznos će se refundirati od sljedećeg računa i tako sve do konačnog refundiranja ukupnog troška. (5) Troškove iz stavka 2. ovoga članka koji su predmet refundiranja operator korisnik ne može financirati sredstvima iz programa državnih potpora. Sklapanje ugovora Članak 14. (1) Ugovor o pristupu i zajedničkom korištenju kabelske kanalizacije, uz podatke iz članka 4. stavka 2. ovoga pravilnika, mora sadržavati visinu i dinamiku troškova refundiranja, a smatra se sklopljenim danom davanja suglasnosti na tehničko rješenje za pristup i zajedničko korištenje kabelske kanalizacije i visinu iznosa troškova za refundiranje. (2) Ako se infrastrukturni operator ili operator korisnik nije očitovao o davanju suglasnosti na tehničko rješenje za pristup i zajedničko korištenje kabelske kanalizacije u roku iz članka 11. stavka 2., ugovor o pristupu i zajedničkom korištenju kabelske kanalizacije smatra se sklopljenim istekom tog roka. (3) Ako ugovorom nije određen početak naplate smatra se da naplata započinje danom sklapanja ugovora. (4) U slučaju odstupanja izvedenih radova i visine troškova u odnosu na odobreno tehničko rješenje i visinu troškova, ugovor mora sadržavati i usuglašeno realizirano tehničko rješenje te nove troškove koji su predmet refundiranja. Odbijanje sklapanja ugovora Članak 15.
11 (1) Ako infrastrukturni operator odbije sklopiti ugovor o pristupu i zajedničkom korištenju kabelske kanalizacije ili ne omogući operatoru korisniku pristup i zajedničko korištenje svoje kabelske kanalizacije, HAKOM će u roku 30 dana od dana podnošenja zahtjeva operatora korisnika, utvrditi postoje li odgovarajući uvjeti i u slučaju postojanja tih uvjeta donijeti odluku koja u cijelosti zamjenjuje ugovor. (2) U svrhu utvrđivanja odgovarajućih uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, HAKOM može tražiti izradu tehničkih rješenja, glavnih i izvedbenih projekata za određene zahvate u kabelskoj kanalizaciji kojima se može ostvariti pristup i zajedničko korištenje kabelske kanalizacije. Sređivanje postojećeg stanja kabela uvučenih bez prethodnog zaključenja ugovora o pristupu i zajedničkom korištenju kabelske kanalizacije Članak 16. (1) Postupak ozakonjenja je postupak sređivanja postojećeg stanja kabela uvučenih bez prethodnog zaključenja ugovora o pristupu i zajedničkom korištenju kabelske kanalizacije. (2) Infrastrukturni operator može pokrenuti postupak ozakonjenja za dio kabelske kanalizacije, trase, za koju je prethodno ishodio potvrdu o pravu puta ili ima neko drugo stvarno pravo na nekretnini ili drugi pravni odnos s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, bez posredovanja HAKOM-a, na način da pozove sve operatore korisnike, druge pravne ili fizičke osobe, koji imaju položene kabele na predmetnoj trasi, a nemaju zaključen ugovor o pristupu i zajedničkom korištenju kabelske kanalizacije, da s njim urede odnose sukladno odredbama Zakona. (3) Ako operator korisnik, pravna ili fizička osoba odbije ozakonjenje ili tvrdi da ne posjeduje kabel u predmetnoj trasi, a infrastrukturni operator s tim nije suglasan, može pokrenuti postupak ozakonjenja pred HAKOM-om. (4) Infrastrukturni operator može pred HAKOM-om pokrenuti postupak ozakonjenja, samo ako je prethodno pokušao sam urediti međusobni odnos s operatorima korisnicima i drugim pravnim ili fizičkim osobama. (5) Infrastrukturni operator obvezan je, uz zahtjev za pokretanjem postupka ozakonjenja priložiti sljedeću dokumentaciju: a) dokaz da je podnositelj zahtjeva infrastrukturni operator na predmetnoj trasi kabelske kanalizacije b) dokaz da je operator korisnik, pravna ili fizička osoba, odbila zaključiti ugovor o zajedničkom korištenju kabelske kanalizacije ili tvrdi da nema položene kabele na predmetnoj trasi c) lokaciju svakog pojedinog zdenca d) situaciju kabelske kanalizacije predmetne trase e) međusobnu udaljenost između zdenaca i
12 f) broj i tip cijevi između zdenaca. Dokumentacija se dostavlja u dwf formatu, na CD-u, za točke c), d), e), i f) pri čemu broj dostavljenih CD-a mora biti jednak broju operatora korisnika i pravnih ili fizičkih osoba iz stavka 3. ovoga članka. (6) HAKOM će, na temelju zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka, zatražiti od operatora korisnika i svake druge pravne ili fizičke osobe, da u roku 30 dana prijave HAKOM-u uvučene kabele na predmetnoj trasi, na način da ih ucrtaju u dokumentaciju iz stavka 5. ovoga članka. (7) Dokumentaciju koju u skladu sa stavkom 6. ovoga članka dostave operatori korisnici ili druge pravne ili fizičke osobe, HAKOM će proslijediti podnositelju zahtjeva radi izrade konačne i cjelovite dokumentacije kao stvarnog stanja na predmetnoj trasi. (8) Dokumentaciju iz stavka 7. ovoga članka, podnositelj zahtjeva će dostaviti HAKOM-u. (9) Po završetku postupka, HAKOM donosi odluku kojom nalaže daljnje obveze infrastrukturnom operatoru, operatoru korisniku i pravnoj ili fizičkoj osobi, u cilju konačnog sređivanja stanja u kabelskoj kanalizaciji. (10) Kabeli za koje se nije uspjelo prepoznati vlasništvo i funkcionalnost, bit će tretirani kao nekorišteni kabeli. (11) Operator korisnik i pravna ili fizička osoba koji imaju uvučene kabele bez prethodno zaključenog ugovora o pristupu i zajedničkom korištenju kabelske kanalizacije za predmetni kabel ili predmetne kabele, mogu pokrenuti postupak ozakonjenja, odnosno podnijeti zahtjev infrastrukturnom operatoru za sklapanje ugovora o pristupu i zajedničkom korištenju kabelske kanalizacije. (12) Najam za korištenje kabelske kanalizacije se plaća od dana pokretanja postupka ozakonjenja. GLAVA V. UVJETI PRISTUPA I ZAJEDNIČKOG KORIŠTENJA ANTENSKIH STUPOVA Zahtjev za pristup i zajedničko korištenje Članak 17. (1) Operator korisnik dostavlja infrastrukturnom operatoru zahtjev za pristup i zajedničko korištenje antenskog stupa za postavljanje svojeg antenskog sustava, radijske opreme i telekomunikacijske terminalne opreme. (2) Zahtjev operatora korisnika iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati sljedeće: a) zemljopisne odrednice lokacije antenskog stupa na kojeg se odnosi zahtjev
13 b) visinu na kojoj želi postaviti antenski sustav i smjerove c) točan broj i tip antena po pojedinom smjeru d) potreban prostor za smještaj opreme e) idejno rješenje koje sadrži: tehničke detalje o dimenzijama i težini antena, antenskog sustava i ostale opreme koja je predmet zahtjeva za zajedničko korištenje posebne zahtjeve za prijenosnim kapacitetima uz prijedlog rješenja posebne zahtjeve za dostupnošću kabelske kanalizacije posebne zahtjeve glede elektroenergetskih potreba, ako je moguća kolokacija za telekomunikacijsku terminalnu opremu (inače elektroenergetski priključak treba zatražiti od operatora distribucijskog sustava) i f) vremenski plan početka i trajanja zajedničkog korištenja. (3) Infrastrukturni operator dostavlja operatoru korisniku, u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, obavijest o prihvaćanju ili neprihvaćanju zahtjeva. Prihvaćanje zahtjeva za pristup i zajedničko korištenje Članak 18. (1) Ako infrastrukturni operator prihvaća zahtjev operatora korisnika iz članka 17. stavka 1. ovoga pravilnika, dostavit će operatoru korisniku prijedlog ugovora o pristupu i zajedničkom korištenju antenskog stupa i svu raspoloživu projektnu dokumentaciju. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka operator korisnik je obvezan, o svome trošku, izraditi novu projektnu dokumentaciju za pristup i zajedničko korištenje antenskog stupa, usuglasiti je s infrastrukturnim operatorom, ishoditi potrebne dozvole, nabaviti materijal i opremu te naručiti izvođenje radova od ovlaštenih izvođača, uz obvezan stručni nadzor infrastrukturnog operatora ili neovisne ovlaštene osobe koju je odredio infrastrukturni operator. Neprihvaćanje zahtjeva za pristup i zajedničko korištenje Članak 19. (1) Ako infrastrukturni operator ne prihvaća zahtjev operatora korisnika iz članka 17. stavka 1. ovoga pravilnika, uz obavijest o neprihvaćanju dostavit će operatoru korisniku i pisano obrazloženje o istome. (2) Ako operator korisnik ne prihvaća obrazloženje infrastrukturnog operatora o odbijanju pristupa i zajedničkog korištenja antenskog stupa, operator korisnik može pred HAKOM-om pokrenuti postupak utvrđivanja postojanja odgovarajućih uvjeta za zajedničko korištenje.
14 (3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka HAKOM će provesti postupak utvrđivanja postojanja odgovarajućih uvjeta i u slučaju postojanja tih uvjeta donijeti odluku koja u cijelosti zamjenjuje ugovor. Obveza postavljanja oznaka Članak 20. (1) Sva instalirana elektronička komunikacijska oprema mora imati oznaku koja sadržava podatak o tipu opreme i vlasniku. (2) Postavljanje oznaka obveza je vlasnika opreme. GLAVA VI. UVJETI PRISTUPA I ZAJEDNIČKOG KORIŠTENJA ZGRADA I DRUGIH PRIPADAJUĆIH GRAĐEVINA I OPREME Zahtjev za pristup i zajedničko korištenje Članak 21. (1) Operator korisnik dostavlja infrastrukturnom operatoru zahtjev za pristup i zajedničko korištenje zgrade i druge pripadajuće građevine i opreme. (2) Zahtjev operatora korisnika iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati sljedeće: a) lokaciju (adresu) zgrade u odnosu na koju se pristup traži b) detaljan tehnički opis c) popis ostale infrastrukture (električna energija, voda i slično) za kojom ima potrebu u s vezi s pristupom i d) vremenski plan početka i trajanja zajedničkog korištenja. (3) Na postupak povodom zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Glave IV. ovoga pravilnika. GLAVA VII. UVJETI PRISTUPA I ZAJEDNIČKOG KORIŠTENJA SVJETLOVODNIH INSTALACIJA U ZGRADAMA Obveza operatora zgrade Članak 22. (1) Operator zgrade obvezan je, na temelju razumnih zahtjeva i postojanja tehničkih mogućnosti te sklopljenih ugovora, omogućiti operatorima korisnicima pristup svjetlovodnim
15 instalacijama i zajedničko korištenje na načelima nediskriminacije i jednakih uvjeta pristupa za sve operatore. (2) Operator zgrade obvezan je, najmanje 60 dana prije nego što namjerava započeti s pružanjem usluga iz stavka 1. ovoga članka, objaviti ponudu pristupa koja mora uključivati: a) informacije o tehničkim značajkama svjetlovodne instalacije i povezane opreme b) cijenu, načine plaćanja i uvjete pristupa i korištenja svjetlovodnih instalacija i povezane opreme c) uvjete narudžbe i otkazivanja usluge pristupa d) rok i način ostvarivanja pristupa e) odredbe o minimalnoj kakvoći usluge i f) informacije koje su potrebne za priključenje korisnika. (3) U slučaju kada je operator zgrade ujedno i operator svjetlovodne distribucijske mreže, smatra se da je sabirna točka distribucijski čvor. (4) Ponudu pristupa iz stavka 2. i/ili 3. ovoga članka operator zgrade objavljuje na svojim internetskim stranicama i dostavlja HAKOM-u. GLAVA VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Postupci u tijeku i prestanak važenja drugih propisa Članak 23. (1) Postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga pravilnika dovršit će se primjenom odredaba Pravilnika o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (»Narodne novine«br. 136/11, 44/12 i 75/13). (2) Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaje važiti Pravilnik iz stavka 1. ovoga članka. Stupanje na snagu Članak 24. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u»narodnim novinama«. Klasa: /16-02/01 Urbroj: Zagreb, 13. travnja 2016.
16 Predsjednik Vijeća dr. sc. Dražen Lučić, v. r.
HRVATSKA AGENCIJA ZA POŠTU I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE
(NN br. 136/11, 44/12 i 75/13). HRVATSKA AGENCIJA ZA POŠTU I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE 2739 Na temelju članka 12. stavka 1. točke 1. i članka 30. Zakona o elektroničkim komunikacijama (»Narodne novine«br.
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραTABLICE AKTUARSKE MATEMATIKE
Na temelju članka 160. stavka 4. Zakona o mirovinskom osiguranju («Narodne novine», br. 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 92/05., 43/07., 79/07., 35/08., 40/10., 121/10.,
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραSTANDARDNA PONUDA HRVATSKOG TELEKOMA d.d. ZA USLUGU IZDVOJENOG PRISTUPA LOKALNOJ PETLJI
STANDARDNA PONUDA HRVATSKOG TELEKOMA d.d. ZA USLUGU IZDVOJENOG PRISTUPA LOKALNOJ PETLJI U Zagrebu, dana 15. rujna 2015.* *Napomena: Standardna ponuda Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu izdvojenog pristupa
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότερα*** **** policije ****
* ** *** **** policije * ** *** **** UVOD na i M. Damaška i S. Zadnik D. Modly ili i ili ili ili ili 2 2 i i. koja se ne se dijeli na. Samo. Prema policija ima i na licije Zakon o kaznenom postupku (ZKP)
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραPOTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA
**** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραDUALNOST. Primjer. 4x 1 + x 2 + 3x 3. max x 1 + 4x 2 1 3x 1 x 2 + x 3 3 x 1 0, x 2 0, x 3 0 (P ) 1/9. Back FullScr
DUALNOST Primjer. (P ) 4x 1 + x 2 + 3x 3 max x 1 + 4x 2 1 3x 1 x 2 + x 3 3 x 1 0, x 2 0, x 3 0 1/9 DUALNOST Primjer. (P ) 4x 1 + x 2 + 3x 3 max x 1 + 4x 2 1 3x 1 x 2 + x 3 3 x 1 0, x 2 0, x 3 0 1/9 (D)
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραDijagonalizacija operatora
Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραNumerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότεραTranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa
Tranzistori s efektom polja Spoj zajedničkog uvoda U ovoj vježbi ispitujemo pojačanje signala uz pomoć FET-a u spoju zajedničkog uvoda. Shema pokusa Postupak Popis spojeva 1. Spojite pokusni uređaj na
Διαβάστε περισσότεραOPĆI I TEHNIČKI UVJETI ISPORUKE VODNIH USLUGA
HV Humvio d.o.o. Vodoopskrba i odvodnja OPĆI I TEHNIČKI UVJETI ISPORUKE VODNIH USLUGA REVIZIJA 1 Broj: 47/2017 Odobrio: Direktorica Ana Tepeš, bacc.ing.aedif. Hum na Sutli, 25.05.2017. godine 1 Na temelju
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότεραBIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe
BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραVrijedi: OD 20. LIPNJA Lindab CJENiK Cijene su izražene u KN exw Lučko Zagreb, bez PDV-a; Cjenik vrijedi od
Vrijedi: OD 20 LIPNJA 2012 Lindab CJENiK 2012 Sustav za odvodnju oborinskih voda i dodaci Lindab Elite sustav zaštite proizvoda >>> 3 Lindab Rainline Lindab Elite R Žlijeb Duljina: 4 m i 6 m 190 Elite
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραπ π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραSistemi veštačke inteligencije primer 1
Sistemi veštačke inteligencije primer 1 1. Na jeziku predikatskog računa formalizovati rečenice: a) Miloš je slikar. b) Sava nije slikar. c) Svi slikari su umetnici. Uz pomoć metode rezolucije dokazati
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραPOVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA
POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότεραStandardna ponuda za usluge pristupa elementima mreže i pripadajućim sredstvima Preduzeća za telekomunikacije Telekom Srbija a.d.
PREDUZEĆE ZA TELEKOMUNIKACIJE TELEKOM SRBIJA a.d. Preduzeća za telekomunikacije Telekom Srbija a.d. Beograd, 14.05. 2012 SADRŽAJ: 1. OPŠTE ODREDBE STANDARDNE PONUDE... 3 1.1. Predmet Standardne ponude,
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραPT ISPITIVANJE PENETRANTIMA
FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότερα1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka
1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραČELIČNA UŽAD 6 X 7 + T.J. = 42 6 X 7 + J.J. = 49. Ø 1,5-20 mm 6 X 19 + T.J. = X 19 + J.J. = 133. Ø 3-30 mm
ČELIČNA UŽAD STANDARD - OPIS Broj žica dimenzije DIN 3053 19 Ø 1-10 mm DIN 3054 37 Ø 3-10 mm DIN 3055 6 X 7 + T.J. = 42 6 X 7 + J.J. = 49 Ø 1,5-20 mm DIN 3060 6 X 19 + T.J. = 114 6 X 19 + J.J. = 133 Ø
Διαβάστε περισσότεραAkvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.
Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότεραPARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
Διαβάστε περισσότεραKorektivno održavanje
Održavanje mreže Korektivno održavanje Uzroci otkaza mogu biti: loši radni uslovi (temperatura, loše održavanje čistoće...), operativne promene (promene konfiguracije, neadekvatno manipulisanje...) i nedostaci
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραPRAVILA O ORGANIZACIJI TRŽIŠTA PLINA
Klasa: 011-03/14-01/03, Ur.broj: 251-544-12/2-14-3 od 30. prosinca 2014. Temeljem članka 83. Zakona o tržištu plina ( Narodne novine, broj 28/13, 14/14) i Odluke o suglasnosti Hrvatske energetske regulatorne
Διαβάστε περισσότεραT E H N I Č K I N A L A Z I M I Š LJ E NJ E
Mr.sc. Krunoslav ORMUŽ, dipl. inž. str. Stalni sudski vještak za strojarstvo, promet i analizu cestovnih prometnih nezgoda Županijskog suda u Zagrebu Poljana Josipa Brunšmida 2, Zagreb AMITTO d.o.o. U
Διαβάστε περισσότερα7. POLAGANJE I MONTAŽA KABELA
7. POLAGANJE I MONTAŽA KABELA Obzirom na svoju konstrukciju kabelski se vodovi mogu polagati podzemno, jer su samo oni zaštićeni od prodora vode kabelskim plaštem. Ti vodovi mogu se polagati u zemlju na
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραNOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Διαβάστε περισσότεραPROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραPRAVILNIK O ZAHTJEVIMA ZA ENERGETSKU UČINKOVITOST KUĆANSKIH ELEKTRIČNIH HLADNJAKA, LEDENICA I NJIHOVIH KOMBINACIJA I. OPĆE ODREDBE
Page 1 of 6 MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA 2527 Na temelju članka 5. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (»Narodne novine«, br. 158/03), ministar gospodarstva,
Διαβάστε περισσότεραCenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.
Cenovnik spiro kanala i opreme - *Cenovnik ažuriran 09.02.2018. Spiro kolena: Prečnik - Φ (mm) Spiro kanal ( /m) 90 45 30 Muf/nipli: Cevna obujmica: Brza diht spojnica: Elastična konekcija: /kom: Ø100
Διαβάστε περισσότερα