AUTOCESTA A3 BREGANA - ZAGREB - LIPOVAC

Transcript

1 20 stranica 0 stranica SUDIONICI REALIZACIJE PROJEKTA AUTOCESTE A3 BREGANA - ZAGREB - LIPOVAC VLADA REPUBLIKE HRVATSKE MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA ISBN Autor fotografija: Boæidar Prezelj - HAND dizajn studio // Oblikovanje i priprema za tisak: HAND dizajn studio // Tisak: KERSCHOFFSET // Naklada: 00 komada INVESTITOR: HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. HRVATSKA UPRAVA ZA CESTE JAVNO PODUZEΔE HRVATSKE CESTE RSIZ ZA CESTE STUDIJE, PROJEKTI, REVIZIJA: INSTITUT GRA EVINARSTVA HRVATSKE d.d. INÆENJERSKI PROJEKTNI ZAVOD d.d. INDUSTRIJSKI PROJEKTNI ZAVOD ARHEOLO KA ISTRAÆIVANJA: MINISTARSTVO KULTURE ZAVI»AJNI MUZEJ STJEPANA GRUBERA, ÆUPANJA GRADSKI MUZEJ VINKOVCI MUZEJ BRODSKOG POSAVLJA, SLAVONSKI BROD MUZEJ SLAVONIJE, OSIJEK IZVO A»I RADOVA: VIADUKT d.d. KONSTRUKTOR INÆENJERING d.d. OSIJEK KOTEKS d.d. HIDROELEKTRA d.d. CESTA VARAÆDIN d.d. ZELENA MAGISTRALA d.o.o. INDUSTROGRADNJA d.d. BECHTEL INTERNATIONAL INC. KAMEN INGRAD d.d. DALEKOVOD d.d. GP DUBROVNIK GRAVIA d.o.o. OSIJEK NADZOR I KONTROLA: INSTITUT GRA EVINARSTVA HRVATSKE d.d. RSIZ ZA CESTE NAPOMENA: Osim gore navedenih sudionika u izradi studija, projekata, izgradnje, nadzora i kontrole sudjelovale su i desetine drugih tvrtki i podizvoappleaëa navedenih tvrtki. Hrvatske autoceste d.o.o. Druπtvo za upravljanje, graappleenje i odræavanje autocesta irolina 4, 000 Zagreb, Hrvatska tel: , faks: NADZORNI ODBOR HRVATSKIH AUTOCESTA: TELEFON-GRADNJA d.o.o. CESTAR d.o.o. SLAVONSKI BROD CESTA d.d. POÆEGA TEHNIKA d.d. PISMORAD d.d. CESTORAD d.d. VINKOVCI GRO "TEMPO" GRO "GRADNJA" GRO "VLADIMIR GORTAN" NIKOLA TESLA PODUZEΔE ZA CESTE d.o.o. SLAVONSKI BROD Zdravko LivakoviÊ, predsjednik Nadzornog odbora Boris Ordulj, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Nikola BlagaiÊ, Ëlan Nadzornog odbora Franjo LuciÊ, Ëlan Nadzornog odbora Mijat StaniÊ, Ëlan Nadzornog odbora UPRAVA HRVATSKIH AUTOCESTA: Mario Crnjak, predsjednik Uprave Milivoj MikuliÊ, Ëlan Uprave dr. sc. Josip Sapunar, Ëlan Uprave 307 km AUTOCESTA A3 BREGANA - ZAGREB - LIPOVAC

2 Poveznica zapadne i jugoistiëne Europe KARTA PO RAZDOBLJIMA PU TANJA U PROMET:»akovec GoriËan 979 Macelj Krapina VARAÆDIN Koprivnica 307 km 2006 Bregana ZAGREB Vrbovec Ivanja Reka BJELOVAR Virovitica Branjin Vrh Beli Manastir Jankomir Jankomir LuËko Slatina Donji Miholjac Kaπtela Umag PoreË Rovinj Pazin Rupa RIJEKA Bregana - Jankomir 3.67 km KARLOVAC Duga Resa Jankomir - LuËko 5.85 km Slunj LuËko - Ivanja Reka 22.5 km Senj Petrinja Glina SISAK Lipovljani Kutina Novska OkuËani Daruvar Pakrac Poæega Nova Gradiπka Sl. Brod zapad PrvËa Brod. Stupnik Naπice Sl. Brod istok Oprisavci Svilaj akovo V. Kopanica OSIJEK Vinkovci Æupanja Lipovac Vukovar Ilok GraniËni prijelaz A3 AUTOCESTA BREGANA - ZAGREB - LIPOVAC Lipovljani - OkuËani km Karlobag GospiÊ OkuËani - PrvËa 7.50 km PrvËa - Brod. Stupnik km Udbina GraËac RAZDOBLJA PU TANJA U PROMET: Dionica: Jankomir - LuËko, l = 5,85 km u prometu od 979. godine Dionica: Ivanja Reka - Lipovljani, l = 76,52 km u prometu od 980. godine PULA Ivanja Reka - OtoËac Lipovljani km Korenica Autocesta Bregana - Zagreb - Lipovac, duljine 307 km, dio je X. Paneuropskog prometnog koridora (Austrija Slovenija Hrvatska Srbija Makedonija GrËka, odnosno Bugarska i Turska), kojom se ostvaruje najkraêa i najpogodnija veza zapadne i jugoistoëne Europe s Bliskim istokom tj. Azijom. U europskoj mreæi cesta nosi oznaku E-70. Unutar Hrvatske, trasa ove autoceste pruæa se smjerom zapad - istok i pripada posavskom cestovnom pravcu (Bregana Zagreb Lipovac), a u mreæi autocesta Republike Hrvatske nosi oznaku A3. Do 990. godine ova cestovna veza bila je glavni tranzitni pravac izmeappleu zapadne Europe i Bliskog istoka. Zbog agresije na Hrvatsku ovaj cestovni pravac privremeno je izgubio svoj znaëaj. Kada je suverenitet Hrvatske obranjen, mogli su zapoëeti radovi na obnovi i razvoju i sada se, izgradnjom posljednje dionice ove autoceste, oëekuje da ovaj cestovni pravac ponovno dobije znaëaj koji je imao ranije, a s vremenom joπ i veêi. Izgradnja Autoceste Bregana - Zagreb - Lipovac zapoëela je 977. godine i trajala je, s prekidima, sve do godine. Ukupna vrijednost investicije iznosi 7 milijardi kn (.004 mil. EUR), a obuhvaêala je izgradnju 307 km trase sa svim potrebnim objektima i infrastrukturom. Pored graappleenja novih dionica, u posljednje dvije godine uloæena su i znatna sredstva u poboljπanje postojeêeg stanja, Ëime je podignuta razina usluænosti i stupanj sigurnosti autoceste. Naime, kako je A3 prometno najoptereêenija autocesta u Hrvatskoj, a s obzirom na to da od poëetka same izgradnje nisu sustavno vrπeni radovi izvanrednog odræavanja, doπlo je do progresivnog propadanja kolnika, objekata i opreme. Nakon preuzimanja nadleænosti nad upravljanjem, graappleenjem i odræavanjem ove autoceste, Hrvatske autoceste d.o.o. zapoëele su sa sanacijom kolnika, objekata i odvodnje te promjenom dotrajale opreme i signalizacije. U nadolazeêem razdoblju Hrvatske autoceste planiraju nastaviti s ulaganjima na autocesti A3, kako bi se korisnicima pruæila πto bolja usluga. ZADAR Brod. Stupnik - Sl. Brod zapad Benkovac 8.80 km Sl. Brod zapad - Sl. Brod istok.40 km IBENIK Sl. Brod istok - Oprisavci.90 km Oprisavci - V. Kopanica 6.90 km V. Kopanica - Æupanja km Æupanja - Lipovac km Lipovac - GraniËni prijelaz 0.99 km Drniπ Knin SPLIT Sinj Dugopolje Imotski U najπiroj zoni Malog Prologa PloËe MetkoviÊ Dionica: LuËko - Ivanja Reka, l = 22,5 km u prometu od 98. godine Dionica: Lipovljani - OkuËani, l = 35,82 km u prometu od 985. godine Dionica: OkuËani - PrvËa, l = 7,50 km u prometu od 986. godine Dionica: PrvËa - Brodski Stupnik, l = 40,56 km u prometu od 988. godine () Dionica: Brodski Stupnik - Sl. Brod zapad, l = 8,80 km u prometu od 989. godine Dionica: Sl. Brod zapad - Sl. Brod istok, l =,40 km u prometu od 99. godine Javno poduzeêe Hrvatske ceste Dionica: Sl. Brod istok - Oprisavci, l =,90 km u prometu od 996. godine Hrvatska uprava za ceste Donica: Oprisavci - Velika Kopanica, l = 6,9 km u prometu od 999. godine Hrvatska uprava za ceste DUBROVNIK Dionica: Bregana - Jankomir, l = 3,67 km u prometu od godine Hrvatska uprava za ceste Dionica: Velika Kopanica - Æupanja, l = 25,95 km u prometu od godine Hrvatske autoceste d.o.o. VREMEPLOV Izgradnja prve autoceste Valjanje asfaltnog zastora Asfaltna baza Dionica: Æupanja - Lipovac, l = 29,43 km Lipovac - GraniËni prijelaz, l = 0,99 km u prometu od godine Hrvatske autoceste d.o.o.

3

4 307 km POVEZNICA ZAPADNE I JUGOISTO»NE EUROPE Bregana Zagreb Lipovac

5 2,500 km»vorovi 6,265 km Bregana Jankomir DULJINA SEKTORA 3.7 km Jankomir Ivanja Reka 28 km DULJINA SEKTORA Ivanja Reka Lipovac km DULJINA SEKTORA 5,85 km 4,924 km 7,797 km 3,007 km 24,972 km 22,87 km 7,743 km 2,48 km 24,849 km 5,4 km 22,5 km 2,277 km,484 km 27,587 km 2,590 km 2,209 km 7,58 km 2,798 km 2,500 km BREGANA»CP Bregana u km +00 BOBOVICA Gradna C/C SVETA NEDELJA MACELJ JANKOMIR Plitvice B/A LU»KO ZAGREB JUG BUZIN JAKU EVAC Andautonija A/A KOSNICA Most Sava u km 39+30: l = 60 m GORI»AN IVANJA REKA»CP Ivanja Reka u km RUGVICA Jeæevo C/A IVANIΔ GRAD KRIÆ Kriæ C/C POPOVA»A Stari Hrastovi A/C PopovaËa D/D KUTINA Lipovljani B/C NOVSKA Novska B/B OKU»ANI Nova Grdiπka D/B Slaven A/- NOVA GRADI KA Staro Petrovo Selo A/- LUÆANI Luæani -/A Brodski Stupnik -/B SLAVONSKI BROD - zapad Marsonija A/A SLAVONSKI BROD - istok Sredanci D/B B. MANASTIR SREDANCI u km VELIKA KOPANICA Babina Greda D/C BABINA GREDA Rastovica A/D ÆUPANJA Boπnjaci D/D SPA»VA SpaËva A/A»CP Lipovac u km LIPOVAC ODMORI TA SPLIT RIJEKA SISAK Centar za odræavanje i kontrolu prometa»vor»sp -»EONI CESTARINSKI PROLAZ ODMORI TE odmoriπte (sadræaj) - samo sjeverna strana odmoriπte (sadræaj) - samo juæna strana SVILAJ 2,983 km 37,720 km 22,327 km 3,63 km 26,3 km 6,576 km 24,66 km 7,77 km,779 km 6,095 km 9,590 km 5,23 km 2,954 km 20,389 km 2,620 km,732 km 5,980 km 8,287 km GRADNA PLITVICE JEÆEVO KRIÆ STARI HRASTOVI LIPOVLJANI NOVSKA NOVA GRADI KA SLAVEN STARO PETROVO SELO LUÆANI BRODSKI STUPNIK MARSONIJA SREDANCI BABINA GREDA RASTOVICA BO NJACI SPA»VA P Autocesta A3 BREGANA - ZAGREB - LIPOVAC Autocesta je podijeljena na tri sektora: Sektor Bregana - Jankomir Duljina sektora Bregana - Jankomir iznosi 3,67 km. Na sektoru su izgraappleena 2 Ëvora: Bobovica i Sveta Nedelja, 8 objekata: 4 mosta, vijadukt, 2 nadvoænjaka, podvoænjak, 2 prolaza, 7 prijelaza, izgraappleeno je i odmoriπte Gradna te Ëeoni cestarinski prolaz (»CP) Bregana. Sektor Jankomir - Ivanja Reka Duljina sektora Jankomir - Ivanja Reka iznosi 27,99 km. Sektor je podijeljen na 3 dionice: Jankomir - LuËko, l = 5,85 km LuËko - Buzin, l = 7,8 km Buzin - Ivanja Reka, l = 4,65 km Na sektoru su izgraappleena 3 Ëvora: Jankomir, LuËko i Ivanja Reka, 7 objekata: most, vijadukt, 5 nadvoænjaka te odmoriπte Plitvice. BOBOVICA: Samobor, Bregana, Park prirode Æumberak SAMOBOR je srednjovjekovni gradiê s oëuvanom starom gradskom jezgrom barokne arhitekture. Dugu turistiëku tradiciju moæemo povezati s poznatim kremπnitama i tradicionalnim faπnikom koji gotovo da prerastaju u simbol grada. Ne mogu se zaobiêi brojni gastro-restorani na obroncima Samoborskog gorja koja obiluju bogatom domaêom kuhinjom. SV. NEDELJA: Samobor, Sveta Nedelja JANKOMIR: Maribor, Krapina, Zagreb-zapad, ZapreπiÊ ZAGREB je hrvatska metropola u kojoj posebno mjesto zauzimaju povijesni dijelovi grada, Gradec i Kaptol. U staroj gradskoj jezgri znamenite su crkve Sv. Marka, Sv. Katarine, grkokatoliëka crkva Δirila i Metoda, Kamenita vrata i kula LotrπËak. Hrvatsko narodno kazaliπte i gotiëka katedrala u samome srcu Zagreba najpoznatiji su simboli grada. Povijest, umjetnost i kultura Zagreba mogu se doæivjeti πetnjom brojnim zagrebaëkim ulicama, trgovima, crkvama i kazaliπtima, a u tridesetak muzejsko-galerijskih zbirki Ëuva se viπe od 3,6 milijuna razliëitih predmeta. LU»KO: Split, Rijeka, Zagreb-jug BUZIN: Sisak, Velika Gorica, Zagreb, Aerodrom IVANJA REKA: Budimpeπta, Varaædin, Zagreb-istok IVANIΔ GRAD: Bjelovar,»azma, IvaniÊ Grad U neposrednoj blizini Zagreba, na obroncima pitome MoslavaËke gore smjestio se mali povijesni gradiê IVANIΔ GRAD, o kojem zapisi datiraju joπ s kraja XI. stoljeêa. Priroda je htjela da ovaj gradiê postane poznat po izuzetno rijetkim i snaænim prirodnim ljekovitim izvorima naftalana. Naftalan je specifiëna vrsta ljekovite nafte, a IvaniÊ Grad je jedino nalaziπte naftalana u Europi - bez sumnje prava rijetkost. NOVSKA: Lipik, Novska, Spomen podruëje Jasenovac Park prirode Lonjsko polje je najveêe zaπtiêeno moëvarno podruëje ne samo u Hrvatskoj veê i u cijelom Dunavskom porjeëju. Uvrπten je u tzv. Ramsarski popis moëvara koje su od meappleunarodnog znaëaja, osobito kao prebivaliπte ptica moëvarica. IstiËe se velikim bogatstvom biljnog i æivotinjskog svijeta, a zanimljiva je i arhitektura posavskih drvenih kuêa. MoËvarne livade, πume jasena, vrbe i topole omiljeno su staniπte pataka, a u poplavnim hrastovim πumama, livadama i paπnjacima susreêu se rijetke europske æivotinje (orao πtekavac i orao zmijar, siva i bijela Ëaplja, crna roda i dr.). NOVSKA se smjestila izmeappleu parka prirode Lonjsko polje u poplavnoj savskoj nizini i πumovitih obronaka najviπe slavonske gore Psunja, a uz europsku autocestu A3 i æeljezniëku prugu dobiva tranzitno-turistiëko znaëenje. Od povijesne i umjetniëke baπtine turistiëki su zanimljive Æupna crkva s kvalitetnim inventarom te Zbirka Bauer. LIPIK je poznato ljeëiliπte podno zapadnih padina Psunja. Izvori termomineralne vode omoguêili su razvoj zdravstvenog turizma, a lipiëki je kraj poznat po uzgoju lijepih i cijenjenih konja lipicanera. OKU»ANI: Banja Luka, Lipik, OkuËani NOVA GRADI KA: Poæega, Nova Gradiπka, Park prirode Papuk LUÆANI: Poæega, Pleternica, Luæani POÆEGA se smjestila u jugozapadnom dijelu Poæeπke kotline u Slavoniji. Gradom dominira srediπnji gradski trg s mnogim lijepim graappleevinama meappleu kojima se posebno istiëu: srediπnji barokni spomenik koji na vrhu ima kip Svetog Trojstva podignut 749. godine, zatim crkva Sv. Duha, franjevaëki samostan i Gradska kuêa. Grad NOVA GRADI KA utemeljen je 748. godine. Nastao je i izrastao u okrilju Vojne krajine. Najstarija graappleevina u gradu je crkva Sv. Terezije iz 756. s jedinstvenim baroknim tornjem u obliku piramide izvuëenih bridova, u cementnoj oplati. Suvremene prometnice Ëine grad vrlo pristupaënim, a privlaëna okolica od πumovitih padina Psunja do mirne posavske ravnice daje moguênost za razliëite oblike turizma. KUTJEVO je Ëuveno vinogradarsko srediπte podno gore Krndije s bogatom spomeniëkom baπtinom, gdje se posebno istiëe crkva Blaæene Djevice Marije s bivπim samostanom. Tu je i lijepi park, zaπtiêen kao hortikulturni spomenik i glasoviti kutjevaëki vinski podrum iz 232., dijelom oëuvan u izvornom stanju. U bogatoj gastronomskoj ponudi slavonskih specijaliteta istiëu se kulen, kobasice, πunka. SL. BROD ZAPAD: Sarajevo, Slavonski Brod SL. BROD ISTOK: Naπice, Slavonski Brod-istok SLAVONSKI BROD je grad s mnoπtvom kulturnih znamenitosti meappleu kojima treba posebno istaknuti Veliku tvrappleavu utvrappleenu bastionima i opkopima. Izvan Tvrapplee razvio se grad u kojemu je oko 725. podignut franjevaëki samostan, a posebno je zanimljiva crkva Sv. Trojstva kojoj je temelje postavio Ëuveni barun Trenk. Muzej Brodskoga Posavlja ima prirodoslovnu, arheoloπku, numizmatiëku i kulturnopovijesnu zbirku te niz slika, portreta iz XIX. st. AKOVO je biskupski grad i sjediπte akovaëkosrijemske biskupije, s brojnim kulturnim sadræajima meappleu kojima se posebno istiëu akovaëka katedrala, Perivoj iz XIX. st. s elementima baroka i obliænji Mali park, dok su u okolici brojna prapovijesna i antiëka nalaziπta. Nezaobilazna tradicionalna slavonska kuhinja s poznatim mesnim specijalitetima, jela od divljaëi i slatkovodne ribe te odliëna vina akovπtine (burgundac bijeli, traminac, rizling) definitivno Êe privuêi mnogobrojne posjetitelje. VELIKA KOPANICA: Sarajevo, Osijek BABINA GREDA: Slavonski amac, Babina Greda ÆUPANJA: Vukovar, Vinkovci, Oraπje, Æupanja ÆUPANJA Posebna turistiëka atrakcija u Æupanji je stara graniëarska drvena straæarnica»ardak na Savi, dok se u obliænjim selima razvija seoski turizam koji nudi ugoappleaj slavonske ravnice. U Æupanji se nalazi muzej s paleontoloπko-arheoloπkom, povijesnom i etnografskom zbirkom. VINKOVCI su se smjestili na rijeci Bosut s jezgrom koja potjeëe iz XVIII. st.; vaænije ulice odvajaju se od glavnoga trga u Ëijoj blizini stoji niz kasnobaroknih katnica sa slikovitim arkadama u prizemlju. Poznata je Æupna crkva Sv. Ivana Nepomuka s baroknim kipovima, te gradski muzej s arheoloπkom, povijesnom i etnografskom zbirkom. VUKOVAR je najveêi hrvatski grad i rijeëna luka na Dunavu. Grad se napatio i doæivio straπna razaranja u Domovinskom ratu. Meappleu mnoπtvom vrlo atraktivnih, ali u ratu teπko stradalih graappleevina, istiëu se dvorac obitelji Eltz iz XVIII. st., barokne zgrade u srediπtu grada, franjevaëki samostan, Æupna crkva Sv. Jakova, pravoslavna crkva Sv. Nikolaja, a izvan grada, na obali Dunava prema Iloku nalazi se VuËedol, bogato arheoloπko nalaziπte. SPA»VA: BrËko, SpaËva Sektor Ivanja Reka - Lipovac Duljina sektora Ivanja Reka - Lipovac iznosi 264,7 km. Sektor je podijeljen na 6 dionica: Ivanja Reka - Jeæevo, l = 5,95 km Jeæevo - Novoselec, l = 6,05 km Novoselec - PopovaËa, l = 6,00 km PopovaËa - Ilova, l = 22,02 km Ilova - Lipovljani, l = 6,50 km Lipovljani - Novska, l = 9,40 km Novska - RajiÊ, l = 3,42 km RajiÊ - OkuËani, l = 3,00 km OkuËani - PrvËa, l = 7,50 km DIONICE Bregana 3,67 km Jankomir PrvËa - Luæani, l = 28,76 km Luæani - Brodski Stupnik, l =,80 km Brodski Stupnik - Slavonski Brod (zapad), l = 8,80 km Sl. Brod (zapad), - Sl. Brod (istok), l =,40 km Sl. Brod (istok) - Oprisavci, l =,90 km Oprisavci - Velika Kopanica, l = 6,90 km Velika Kopanica - Æupanja, l = 25,95 km Æupanja - Lipovac, l = 29,43 km Lipovac - GraniËni prijelaz, l = 0,989 km Na sektoru je izgraappleeno 5 Ëvorova: Ivanja Reka, IvaniÊ Grad, PopovaËa, Kutina, Novska, OkuËani, Gradiπka, Luæani, Slavonski Brod zapad, Slavonski Brod istok, Velika Kopanica, Babina Greda, Æupanja, SpaËva, Lipovac, 37 objekata: 2 most, 6 nadvoænjaka; te 4 odmoriπta: Jeæevo, Kriæ, Stari Hrastovi, Lipovljani, Novska, Nova Gradiπka, Slaven, Staro Petrovo Selo, Luæani, Brodski Stupnik, Marsonija, Sredanci, Babina Greda, Rastovica i 5 centara za odræavanje i kontrolu prometa (COKP-e): Ivanja Reka, Kutina, OkuËani, Slavonski Brod, Æupanja. Ivanja Reka Jeæevo Novoselec PopovaËa Ilova Lipovljani POPOVA»A: Sisak, PopovaËa, Park prirode Lonjsko polje KUTINA: Virovitica, Kutina KUTINA je glavno srediπte Moslavine, a svoju turistiëku privlaënost duguje smjeπtaju izmeappleu juænih obronaka vinorodne MoslavaËke gore i nizinskog Lonjskog polja s istoimenim parkom prirode. TuristiËku ponudu obogaêuju ostaci starih utvrda na MoslavaËkoj gori - pretpovijesna MariÊ gradina, srednjovjekovni grad GariÊ, Jelengrad, te ostaci srednjovjekovnog Erdödyjeva grada Plovdina (Blodyn). Novska RajiÊ OkuËani 27,996 km 5,950 km 6,050 km 6,000 km 22,09 km 6,500 km 9,400 km 3,49 km 3,000 km 7,500 km 28,762 km,800 km 8,800 km,400 km,900 km 6,900 km 25,950 km 29,428 km PrvËa Luæani Brodski Stupnik Sl. Brod - zapad Sl. Brod - istok Oprisavci V. Kopanica Æupanja SPA»VA je podruëje u posavskoj Slavoniji u porjeëju rijeke SpaËve i donjeg toka Bosuta, s dva zaπtiêena πumska rezervata: Loæe i Radiπevo. SpaËvanska πuma jedan je od najveêih prostora s oëuvanim πumama hrasta luænjaka u Europi. LIPOVAC: Vukovar, Ilok, Lipovac LIPOVAC se smjestio nedaleko od velikoga graniënog prijelaza Bajakovo. U Lipovcu se nalazi posebno vrijedna kasnogotiëka crkva Sv. Luke s kraja XIV. st., koja je sagraappleena od opeke. Lipovac 0,989 km GraniËni prijelaz

6

7 POSEBNOSTI NA AUTOCESTI A3 ARHEOLOGIJA A3 je projektirana i graappleena kao moderna autocesta sa svim tehniëkim elementima, opremom i sadræajima prema europskim normama. Ima elemente za raëunsku brzinu od 20 km/h, dva kolnika po 3,75 m, zaustavni trak πirine 2,5 m te rubne trakove po 0,5 m i 0,2 m, a razdjelni pojas izmeappleu dva kolnika iznosi 4 m. Nalaziπte Popernjak Nalaziπte Popernjak Hrvatska, kao zemlja bogate kulture i povijesti, obiluje arheoloπkim nalaziπtima koja svjedoëe o Ëovjekovoj prisutnosti u prostoru i vremenu, a imaju umjetniëku, povijesnu i antropoloπku vrijednost. S obzirom na to da Autocesta Bregana - Zagreb - Lipovac prolazi izuzetno bogatim arheoloπkim podruëjem, u postupku ishoappleenja lokacijske dozvole za trasu autoceste bilo je potrebno utvrditi posebne uvjete zaπtite nepokretnog kulturnog dobra. Radovi na izgradnji autoceste omoguêili su iskopavanje velikih povrπina i provoappleenje arheoloπkih iskapanja koja su dovela do novih spoznaja te spasila od uniπtenja vrijednu arheoloπku baπtinu. Na ovoj autocesti otkriveno je izuzetno mnogo nalaziπta, od kojih Êemo spomenuti dva, za nas najzanimljivija. Prvo je nalaziπte Donja Vrba koje se nalazi na podruëju oko Slavonskog Broda. RijeË je o eneolitskom prapovijesnom naselju, koje pripada badenskoj kulturi oko 3000 godina prije Krista. Otkriven je niz zemunica, spremiπta za hranu te jame s peêima za taljenje bakrene rude i lijevanje bakrenih predmeta, koje su dokaz prvih poëetaka obrade bakra na ovim prostorima. Zbog toga se ubraja u najznaëajnija nalaziπta ne samo u Hrvatskoj, nego i u πiroj regiji. Drugo, vrlo vrijedno nalaziπte je Popernjak, koje se nalazi u blizini naselja Boπnjaci. Nalaziπte je dalo nedvojbene materijalne dokaze o postojanju naselja s ostacima groblja iz kasnog bronëanog doba, okvirno iz vremena godina prije Krista. Radi sigurnosti korisnika autoceste i otklanjanja ugroæenosti æivotinja, autocesta je ograappleena æiëanom mreænom ogradom, a na svim prometnim Ëvorovima i odmoriπtima postavljena je javna rasvjeta. U blizini naselja, ondje gdje buka s autoceste prelazi dopuπtenu razinu, izgraappleeni su posebni zaπtitini zidovi protiv buke. Sustavom unutarnje odvodnje kontrolirano je rijeπena odvodnja autoceste, a na dijelovima prometnice koji prolaze uz vodozaπtitna podruëja i vodocrpiliπta izvedene su stroge mjere zaπtite podzemnih voda i izgraappleeni su posebni sigurnosni sustavi odvodnje. Na autocesti je uspostavljen automatski sustav nadzora i upravljanja prometom. Duæ Ëitave autoceste korisnicima je na raspolaganju telefonski sustav (TPS - telefonski pozivni stupiêi) putem kojeg se u sluëaju kvara ili nezgode obavjeπtava i poziva pomoê operatera COKP-e. Centri za odræavanje i kontrolu prometa razmjeπteni su prema potrebi za sve uvjete odræavanja autoceste. Na optimalnim razmacima izgraappleena su odmoriπta, koja korisnicima autoceste omoguêavaju zadovoljavanje njihovih potreba za opskrbom gorivom, odmorom tijekom putovanja, jelom i piêem. S obzirom na zatvoreni sustav prometa, guπêe prometne tokove, veêe brzine i veêe udaljenosti koje se prevaljuju, odmor tijekom putovanja postaje iznimno bitan s motriπta sigurnosti prometovanja. Na A3 u primjeni je zatvoreni sustav naplate. Cestarina se moæe platiti: gotovinom u nacionalnoj i stranoj valuti, kreditnim karticama i raznim sredstvima pretplate. Modernizacijom sustava za naplatu realizirana je uporaba bezgotovinskih sredstava za plaêanje cestarine, Ëime se izbjegava operacija povrata novca na koju otpada znaëajan dio vremena svake transakcije. Uvoappleenjem beskontaktne smart kartice i elektronske naplate cestarine (ENC - kroz koju vozila opremljena transponderom prolaze usporavanjem voænje, bez zaustavljanja) postignuti su svi preduvjeti za izbjegavanje guævi na naplatnim postajama i ostvaren cilj - poveêan protok vozila kroz naplatne postaje. Sustav za naplatu cestarina potpuno je integriran u jednu cjelinu, a obuhvaêa financijsku kontrolu, brojanje prometa i video nadzor, pa se u bilo kojem trenutku moæe nadgledati rad i funkcioniranje kompletnog sustava i to na bilo kojem naplatnom mjestu iz glavnog centra, lociranog u sjediπtu poduzeêa. Nalaziπte Popernjak Nalaziπte Donja Vrba Hrvatske autoceste d.o.o. osiguravaju stalan arheoloπki nadzor nad izvoappleenjem zemljanih radova na izgradnji autocesta. Osim zaπtite arheoloπkih lokaliteta, Druπtvo u svim segmentima svoje djelatnosti veliku pozornost pridaje zaπtiti okoliπa uopêe, nastojeêi pri rjeπavanju problema aktivirati raspoloæive hrvatske znanstvene potencijale. A3 je odraz znanja, vjeπtine i æelje hrvatskih graditelja da zavrπe ovaj cestovni pravac - poveznicu zapadne i jugoistoëne Europe. Izgradnjom ove moderne prometnice dovrπen je cijeli X. prometni koridor na podruëju Republike Hrvatske. Hrvatske autoceste d.o.o. ostvarile su joπ jedan veliki projekt, zajedniëko postignuêe mnogobrojnih ljudi razliëitih struka. IMPRESSUM ISBN Nakladnik: Hrvatske autoceste d.o.o. // Za nakladnika: Mario Crnjak, Milivoj MikuliÊ, Josip Sapunar // Glavni urednik: Mario Crnjak // Uredniπtvo: Mario Crnjak, Milivoj MikuliÊ, Josip Sapunar, Goran Puæ, Vesna»lekoviÊ, Darija PetroviÊ, Andrea Haleuπ, Vinko PaπaliÊ // Autori: Mario Crnjak, Milivoj MikuliÊ, Josip Sapunar, Goran Puæ, Darija PetroviÊ // Dokumentacija o autocesti A3: Andrea Haleuπ // Fotografije autoceste: Boæidar Prezelj - HAND dizajn studio // GrafiËko oblikovanje i priprema za tisak: HAND dizajn studio // Tisak: KERSCHOFFSET // Naklada: 00 primjeraka Hrvatske autoceste d.o.o. zahvaljuju se HRVATSKOJ TURISTI»KOJ ZAJEDNICI, TURISTI»KIM ZAJEDNICAMA GRADOVA, PARKOVIMA PRIRODE te VINARIJI ZDJELAREVIΔ, koji su izvor fotografija tiskanih u svrhu promocije Hrvatske u ovoj broπuri. Autori fotografija su slijedeêi: Nino Marcutti (Zagreb), Boris KrstiniÊ (Lonjsko polje), Milan BabiÊ (Slavonski Brod, akovo), Duπan MirkoviÊ (Poæega), Boris Bajran (Vukovar), Æeljko KrËadinac (Kutina), Dragutin Olvitz (Poæega, Kutjevo), Ninoslav NinkoviÊ (Vinkovci), Damir FabijaniÊ i Studio RaπiÊ (Zagreb).