DRÆAVNI HIDROMETEOROLO KI ZAVOD ZAGREB, GRI» 3 BILTEN. iz podruëja meteorologije, hidrologije i zaπtite Ëovjekova okoliπa 4 / 94

Transcript

1

2 DRÆAVNI HIDROMETEOROLO KI ZAVOD ZAGREB, GRI» 3 UDK BILTEN iz podruëja meteorologije, hidrologije i zaπtite Ëovjekova okoliπa 4 / 94 GODINA VIII TRAVANJ BROJ 4

3 BILTEN IZ PODRU»JA METEOROLOGIJE, HIDROLOGIJE I ZA TITE»OVJEKOVA OKOLI A I Z D A J E Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike Hrvatske Zagreb, GriË 3 Telefon: (41) /315, telex: METEO RH, telefax: , URE IVA»KI ODBOR Glavni urednik: TehniËki urednik:»lanovi odbora: Davor NikoliÊ, dipl.inæ. Ivan Lukac, graf.inæ. Æeljko indriê, dipl.inæ. Tomislav Dimitrov, dipl.inæ. Vesna uriëiê, dipl. inæ. Tatijana KobeπÊak, dipl.inæ. mr Draæen KauËiÊ, Marija MokoriÊ, dipl.inæ. Damir Peti, dipl.inæ. dr Draæen Poje Tomislava Slamar, inæ. mr Viπnja ojat Ksenija ZaninoviÊ, dipl.inæ. TISAK : Dræavni hidrometeoroloπki zavod, travanj 1994.

4 SADRÆAJ VREMENSKE PRILIKE Strana SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.)... 7 Klimatoloπki pregled (Tatijana KobeπÊak, dipl. inæ.)... 8 HIDROLO KE PRILIKE (Tomislava Slamar, inæ.) EKOLO KE PRILIKE Meteoroloπke karakteristike (Vesna uriëiê, dipl. inæ.) OneËiπÊenje zraka i oborine (mr. Viπnja ojat) BIOMETEOROLO KE PRILIKE (Ksenija ZaninoviÊ, dipl. inæ.) AGROMETEOROLO KE PRILIKE (Marko VuËetiÊ, dipl. inæ.)... 19

5 BILTEN 4 / 94 7 VREMENSKE PRILIKE SinoptiËka situacija Prvog dana travnja nad veêim dijelom Europe nalazila se ciklona, a preko naπe Zemlje preπla je hladna fronta. Srediπte te ciklone bilo je u podruëju oko Islanda (tlak zraka u srediπtu bio je 955 hpa), a sekundarno A 12 A Slika 1. Prizemna sinoptiëka situacija 1. travnja u UT Slika 2. Prizemna sinoptiëka situacija 11. travnja u UT A srediπte nalazilo se nad sjevernim Jadranom (tlak zraka iznosio je 1 hpa). Visinsko stujanje nad naπim predjelima bilo je s jugozapada, a 2. travnja preko naπe zemlje premjestila se visinska dolina. MjestimiËno je kiπilo. 4. travnja prevladavalo je uglavnom suho. 5. i 6. travnja hladna fronta brzo je preπla preko naπe zemlje, a visinsko je strujanje ponovno bilo juæno i jugozapadno. Vrijeme je bilo promjenjivo. SljedeÊeg dana prolazno je ojaëalo polje visokog tlaka. 8. travnja nad Genovskim zaljevom je nastala ciklona, a na njezinoj prednjoj strani u naπe krajeve pritjecao je relativno topao i vlaæan zrak. 9. travnja ciklona se premjeπtaja duæ Jadrana. SljedeÊih dana preko naπe zemlje premjeπtala se nova ciklona. Vlaæan i nestabilan zrak kruæio je nad veêim dijelom Europe. U naπoj zemlji je padala kiπa, a susnjeæice i snijega bilo je u gorju. Uz prolaz hladne fronte i pritjecanje malo hladnijeg zraka, 12. je travnja u jutarnjim satima snijeg padao i u nizinama. Sl. 1, 2 i 3 prikazuju prizemnu sinoptiëku situaciju 1., 11. i 12. travnja kada se nad naπim podruëjem zadræavalo ciklonalno polje. iklona je zatim oslabila, na vrijeme je utjecalo polje srednjeg izjednaëenog tlaka (tlak zraka bio je oko 115 hpa), a visinsko strujanje je veêinom bilo zapadno i jugozapadno. U tom razdoblju vrijeme je bilo vrlo promjenjivo. Nad veêim dijelom Europe u cijelom periodu prevladavala je ciklonalna cirkulacija.

6 8 BILTEN 4 / A A Slika 3. Prizemna sinoptiëka situacija 12. travnja u UT A 17. i 18. travnja ponovno je na vrijeme utjecala ciklona sa srediπtem nad Genovskim zaljevom, a njezino premjeπtanje preko naπe zemlje 18. travnja uzrokovalo je pojavu kiπe. I sljedeêeg dana ciklona je uvjetovala kiπu, a u viπim krajevima snijeg. Do 27. travnja polje srednjeg izjednaëenog tlaka uvjetovalo je vrlo promjenjivo vrijeme, te je 26. i 27. travnja uz razvoj olujnih oblaka bilo pljuskova, grmljavine i tuëe. Potkraj travnja na vrijeme je sve naglaπenije djelovao ogranak zapadnoeuropske anticiklone, pa se vrijeme malo stabiliziralo. OpÊenito se za travanj moæe reêi da je bilo ËeπÊih prodora razmjerno vlaænog i svjeæeg zraka. Klimatoloπki pregled Travanj je opêenito bio u razini viπegodiπnjih prosjeka, izuzev u pogledu oborina, koje su u veêem dijelu Hrvatske bile veêe od normale. Srednje mjeseëne temperature su posvuda u Hrvatskoj bile vrlo bliske viπegodiπnjim vrijednostima ( ). Odstupanja od prosjeka su preteæno bila pozitivna, a do najveêeg je odstupanja od +.8 º doπlo u Slavonskom Brodu. Negativna odstupanja, u iznosu do najviπe -.4 º, nastupila su u Karlovcu, Rijeci i na Zaviæanu, dok se u Pazinu i na Puntijarci srednja temperatura toëno poklopila s viπegodiπnjim prosjekom. Ovakve su prilike uvjetovale da se, s obzirom na srednju mjeseënu temperaturu, Ëitavo podruëje Hrvatske ocijeni "normalnim" (slika 5). Navedene normalne srednje mjeseëne temperaturne prilike uglavnom su odraz Ëinjenice da niti srednja dnevna temperatura nije puno odstupala od prosjeka. Tako je, na primjer, odstupanje srednje dnevne temperature na opservatoriju Zagreb-GriË od dugogodiπnjeg prosjeka ( ) (slika 4) tijekom ovog mjeseca tek povremeno premaπilo jednu standardnu devijaciju ("topli", odnosno "hladni dan", prema hapman-ovoj klasifikaciji). Ipak je poëetkom mjeseca duæ cijele Hrvatske doπlo do izrazitijeg pada temperature (oko 1 º kroz samo jedan dan na opservatoriju Zagreb-GriË), potom sredinom mjeseca do neπto slabijeg porasta (8 º u razdoblju od 4 dana za Zagreb-GriË), da bi krajem mjeseca nastupio opêi porast srednje dnevne temperature. Tako je na Ëitavom podruëju Hrvatske prvi dio travnja bio hladniji od drugog dijela, iako je ta razlika u priobalnom podruëju, a osobito na otocima, uslijed njihovih klimatskih karakteristika bila slabije izraæena. Maksimalne dnevne temperature su u travnju godine jedino u primorskom dijelu zemlje bile tijekom Ëitavog mjeseca veêe od 1 º, dok su na naπoj najviπoj meteoroloπkoj postaji, Zaviæanu (1594 m) one Ëesto bile i ispod º (tzv. "studeni dani"). S obzirom na viπegodiπnji prosjek, srednje maksimalne temperature ipak nisu puno odstupale, a odstupanja su uglavnom bila negativna u kontinentalnom, a pozitivna u primorskom dijelu zemlje. Apsolutni temperaturni maksimumi su pokazali neπto veêa odstupanja s obzirom na normalu, πto se osobito odnosi na pozitivne anomalije na podruëju Dalmacije (najveêe pozitivno odstupanje od +3. º u Zadru). Meappleutim, ovomjeseëne vrijednosti apsolutnih temperaturnih maksimuma, Ëak ni u podruëjima s najveêim odstupanjima, nisu se znaëajnije pribliæile dosadaπnjim ekstremnim vrijednostima. NajveÊi je apsolutni maksimum u travnju godine u iznosu od 24.7 º zabiljeæen 16. travnja u Dubrovniku.

7 BILTEN 4 / 94 9 Minimalne dnevne temperature su se u veêem dijelu kontinentalnog podruëja Hrvatske tek povremeno spuπtale ispod º (izuzev planinskih postaja Puntijarke i osobito Zaviæana, gdje je to bio razmjerno Ëest sluëaj). U primorskom dijelu Hrvatske te su se temperature uglavnom kretale 18 izmeappleu 5 º i 15 º. Srednje mjeseëne minimalne temperature, t+ 2σ kao i apsolutni minimumi nisu puno odstupali od 16 viπegodiπnjih normala (najveêa odstupanja su bila za srednju minimalnu temperaturu, +1.5 º u Komiæi, odnosno za apsolutni temperaturni minimum, +2.1 º u Daruvaru i GospiÊu). Najniæa minimalna temperatura je u travnju godine, naravno, zabiljeæena na Zaviæanu 6. travnja u iznosu od -7.2 º, ali ako se izuzmu planinske postaje (Zaviæan i Puntijarka), najniæu je minimalnu temperaturu od -1.5 º imao Pazin 3. travnja. Oborinske prilike u travnju su na podruëju Hrvatske bile poneπto raznolikije nego temperaturne prilike. KoliËine oborina veêe od prosjeka su izmjerene u veêem dijelu t+ σ t Hrvatske. Raspodjela percentila (slika 6) je pokazala da su se oborinske prilike kretale od "normalnih" (na podruëju dani istoëne Hrvatske, Banije i Korduna), preko "kiπnih" (podruëje Slika 4. Srednja dnevna temperatura zraka (Zagreb-GriË) za TRAVANJ sjeverozapadne Hrvatske, veêeg dijela Istre, Gorskog kotara i Like, podruëje manjeg dijela zadarskog arhipelaga, te oko godine u usporedbi s Dubrovnika), do "vrlo kiπnih" (podruëja krajnjeg juga Istre, dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t) i standardnim de- dijela Gorskog kotara, te otoka resa, Loπinja, Raba, Paga i Dugog otoka. Pritom je relativno najviπe oborina bilo na vijacijama (s) ( ). Puntijarci (19% od viπegodiπnjeg prosjeka). KoliËine oborina manje od prosjeka zabiljeæene su jedino na podruëju srednje Dalmacije i dalmatinskih otoka, pri Ëemu je veêi dio tog podruëja ocijenjen kao "normalan". Znatan manjak oborina je nastupio jedino na podruëju otoka Visa, koje je stoga ocijenjeno kao "suπno". U Komiæi je koliëina oborine bila relativno najmanja (48% od viπegodiπnjeg prosjeka). U travnju godine su na gotovo cijelom podruëju Hrvatske najobilnije oborine pale poëetkom prve, te poëetkom i krajem druge dekade, tako da su u to vrijeme zabiljeæene najveêe dnevne koliëine oborine. Ako se izuzme Zaviæan, gdje je maksimalna dnevna koliëina oborine u ovom mjesecu bila najveêa (66. mm), najveêu je dnevnu koliëinu oborine imala Rijeka, u iznosu od 5. mm. U odnosu na viπegodiπnju normalu, maksimalne dnevne koliëine oborina su na veêem dijelu Hrvatske bile blizu ili veêe od prosjeka - najveêe odstupanje od 167% u odnosu na normalu zabiljeæeno je u Zadru. Znatan manjak zabiljeæen je jedino u Komiæi (35% u odnosu na prosjek), gdje je, kako je veê reëeno, i ukupna mjeseëna koliëina oborine bila relativno najmanja. Insolacija je u travnju na veêem podruëju Hrvatske bila manja od prosjeënih viπegodiπnjih vrijednosti. No, ta negativna odstupanja nisu bila toliko izrazita kao pozitivna odstupanja prethodnog mjeseca (oæujak 1994). NajveÊe negativno odstupanje se pojavilo u Dubrovniku u iznosu od -31 sat. Broj sati sijanja sunca veêi od normale je ovoga mjeseca nastupio jedino na podruëju oko Varaædina, te na podruëju Dalmacije i dijela sjevernoprimorskih otoka (juæni dio Loπinja i Paga). Pritom su ove pozitivne anomalije bile po iznosu joπ manje od negativnih (relativno je najsunëaniji bio Zadar sa viπkom insolacije od +21 sat).

8 1 BILTEN 4 / 94 A P +.5 Varaædin Zagreb Daruvar Osijek Karlovac Pazin Rijeka +.1 Sisak Ogulin Sl. Brod Zaviæan M.Loπinj GospiÊ Zadar 74 odstupanje temp. ( ) postaja percentili Komiæa Split Hvar Lastovo 69 ekstremno hladno <2 vrlo hladno 2-9 hladno 9-25 normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo > Dubrovnik 58 PERENTILI Slika 5. Odstupanje srednje mjeseëne TEMPERATURE zraka ( ) u TRAVNJU od prosjeënih vrijednosti ( ). Slika 6. MjeseËne koliëine OBORINE (%) u TRAVNJU izraæene u % prosjeënih vrijednosti ( )

9 BILTEN 4 / Travanj je na gotovo Ëitavom podruëju Hrvatske u srednjaku bio oblaëniji od viπegodiπnjeg prosjeka. Pozitivna odstupanja srednje mjeseëne naoblake od prosjeka ipak nisu bila odviπe izraæena. NajveÊa anomalija od +1.2 je zabiljeæena u Karlovcu. Srednja naoblaka manja od normale je nastupila jedino na podruëju Zadra (sjedimo se, on je bio relativno najsunëaniji), no Ëak je i tu negativno odstupanje bilo relativno malog iznosa (-.4). Snijega je u travnju 1994., s obzirom na viπegodiπnju normalu bilo relativno malo. U Varaædinu ga je bilo tek u tragovima, dok ga je neπto viπe bilo jedino na podruëju GospiÊa, te na planinskim postajama Zaviæan i Puntijarka. Pritom je jedino na Puntijarci zabiljeæen viπak snijega s obzirom na viπegodiπnje pokazatelje, i to u pogledu ukupne visine novog snijega, kao i broja dana sa snijegom na tlu, dok je maksimalna visina snjeænog pokrivaëa tu bila 4 cm niæa od normale. Novog je snijega ovog mjeseca bilo poëetkom i sredinom prve dekade, te poëetkom druge na Puntijarci i Zaviæanu, dok je u GospiÊu novog snijega bilo samo 3. i 12. travnja. HIDROLO KE PRILIKE U travnju na glavnim vodotocima u Hrvatskoj vodostaji su dosta oscilirali. Meappleutim, registrirana vodnost bila je uglavnom u granicama prosjeënih viπegodiπnjih vrijednosti za travanj, ili neπto malo iznad prosjeka. Na Savi kod Zagreba i Slavonskog Broda srednja mjeseëna vodnost bila je u granicama prosjeënih vrijednosti. Interesantno je naglasiti da su 1. travnja na Savi kod Zagreba registrirani vodostaj od -269 cm i odgovarajuêi mu protok od 14 m 3 s- 1 najniæe vrijednosti, odnosno apsolutni minimumi za travanj u razdoblju od 47 godina ( ). Na Dravi kod Donjeg Miholjca vodnost je bila iznad prosjeënih viπegodiπnjih vrjednosti za travanj. Suficit otjecanja iznosio je 28%. Na Kupi su vodostaji takoappleer oscilirali. Kod Karlovca je vodnost bila neπto malo iznad prosjeënih viπegodiπnjih vrijednosti za travanj. Na slikama 8, 9 i 1 prikazani su hidrogrami Save kod Zagreba i Slavonskog Broda te Drave kod Donjeg Miholjca u razdoblju od 1. sijeënja do 3. travnja godine. Tablica 1. Pregled hidroloπkih parametara za TRAVANJ Vrijednosti za mjesec Vrijednosti za TRAVANJ Rijeka Postaja Parametar TRAVANJ za period obrade min. sred. max. min. prosjek max. Sava Zagreb H (cm) Q (m 3 /s) Sava Sl. Brod H (cm) Q (m 3 /s) Drava D.Miholjac H (cm) Q (m 3 /s) Kupa Karlovac H (cm) Q (m 3 /s) Stanje voda u TRAVANJ SAVA - Vodnost u granicama prosjeënih vrijednosti. DRAVA - Vodnost iznad prosjeënih vrijednosti. KUPA - Vodnost malo iznad prosjeënih vrijednosti.

10 12 BILTEN 4 / 94 H (cm) 4 Sava-Zagreb Sava-Sl. Brod 3 2 Drava-D. Miholjac Kupa-Karlovac t (dani) -3 Slika 7. Nivogrami na Savi, Dravi i Kupi u TRAVNJU godine. Q ( m 3 s- 1 ) T ( dan) Slika 8. Hidrogram Save kod Zagreba za razdoblje od 1. sijeënja do 3. travnja 1994.

11 BILTEN 4 / Q ( m 3 s- 1 ) T ( dan) Slika 9. Hidrogram Save kod Slavonskog Broda za razdoblje od 1. sijeënja do 3. travnja Q ( m 3 s- 1 ) T ( dan) Slika 1. Hidrogram Drave kod Donjeg Miholjca za razdoblje od 1. sijeënja do 3. travnja 1994.

12 H (cm) Q (m 3 s -1 ) Q (m 3 s -1 ) Q (m 3 s -1 ) 14 BILTEN 4 / 94 Sava-Zagreb T (mj) Sava-Slavonski Brod T (mj) Drava-Donji Miholjac T (mj) Kupa-Karlovac T (mj) Slika 11. Histogram srednjih mjeseënih protoka Q (H) za razdoblje ( ) i srednjih mjeseënih protoka Q (H) za razdoblje 1994 ( ) za hidroloπke postaje Zagreb, Slavonski Brod, Donji MIholjac i Karlovac.

13 BILTEN 4 / Na slici 11. dan je za hidroloπke postaje Zagreb, Slavonski Brod, Donji Miholjac i Karlovac histogram prosjeënih mjeseënih protoka odnosno vodostaja za razdoblje , te srednji mjeseëni protoci za sijeëanj, veljaëu, oæujak i travanj godine. EKOLO KE PRILIKE Meteoroloπke karakteristike Osnovne karakteristike vremenskih prilika na πirem podruëju Zagreba u travnju ove godine su: - preteæno neutralna stratifikacija atmosfere sa manje stabilnih stanja noêu i manje labilnih stanja danju nego πto je uobiëajeno, - pojava inverzionih slojeva atmosfere rjeapplee nego inaëe, - razvoj sloja mijeπanja svaki dan πto je viπe od uobiëajenog, - veêa mjeseëna koliëina oborine od uobiëajene (tablice 2, 3 i 4), - kao i obiëno, slabo strujanje promjenjivog smjera. Zbog preteæno neutralne stratifikacije prizemnog sloja atmosfere (D klasa stabilnosti po Pasquillu) Tablica 3. Kategorije stabilnosti prema Pasquillu za Zagreb u prvih 1 metara od tla za danju je u pet sluëajeva uzeta prosjeëna visina sloja TRAVANJ mijeπanja za travanj, iako se prema stvarnoj krivulji stanja nije mogla odrediti debljina sloja mijeπanja. NO DAN STABILNOST NoÊu je stvarno samo u dva dana bio formiran sloj N % N % mijeπanja, a u 14 sluëajeva je uzeto da je sloj mijeπanja 1 m debljine (to su situacije kada je promjena temperature sa visinom bila izmeappleu -.5 i -1. º na 1 m). ProsjeËna debljina sloja mijeπanja bila je oko 13 m, ali je bilo sluëajeva i sa debljinom preko 2 m. NoÊu je prevladavala prizemna inverzija, ali sa manjom uëestalosti nego prethodnih zimskih mjeseci. Podignute inverzije su takoappleer bile znatno rjeapplee kako noêu tako i danju. A - jako labilno B - umjereno labilno - malo labilno D - neutralno E - malo stabilno F - umjereno stabilno G - jako stabilno ZBROJ N - broj sluëajeva Tablica 2. Slojevi inverzije temperature prema visinskim mjerenjima u Zagrebu za TRAVANJ SLOJ NO DAN INVERZIJE N % N % ne postoji prizemna podignuta visinska ZBROJ Tablica 4. Visina sloja mijeπanja, VSM, prema visinskim mjerenjima u Zagrebu za TRAVANJ VSM NO DAN (m) N % N % ne postoji < > ZBROJ N - broj sluëajeva

14 16 BILTEN 4 / 94 Rezultat takve vremenske situacije je dobar disperzioni potencijal prizemnog sloja atmosfere, pa u travnju 1994., s obzirom na meteoroloπke uvjete, prizemne koncentracije oneëiπêenja ne bi trebale biti visoke. Bilo je 12 dana s oborinom, ukupna mjeseëna koliëina bila je relativno velika (97 mm). Zato je i ispiranje atmosfere bilo dobro, pa i zbog toga prizemne koncentracije oneëiπêenja ne bi trebale biti velike, a vjerojatno ni kiselost oborina zbog utjecaja lokalnih izvora. Ako je oborina bila kisela, to se u ovom mjesecu moæe pripisati prevladavajuêem utjecaju udaljenih izvora. Strujanje je na podruëju Zagreba bilo uobiëajeno slabo i vrlo promjenjivog smjera (stalnost samo 9%) πto je omoguêilo provjetravanje od.3 puta na sat (koeficijent neπto malo veêi nego inaëe). ProsjeËno strujanje u Hrvatskoj gledano u cjelini bilo je razliëitih smjerova, pa se ovaj mjesec ne moæe govoriti o nekom prevladavajuêem prijenosu. Brzine vjetrova takoappleer nisu bile osobito velike, pa zbog toga niti koeficijenti provjetravanja promatranh gradova nisu veliki (slika 12). Provjetravanje je kao i obiëno bilo najbolje na podruëju ibenika, a najslabije na podruëju Zagreba. OneËiπÊenje zraka i oborine Uz vladajuêe meteoroloπke prilike na promatranim postajama koncentracije sumpor dioksida uglavnom su bile ispod granice detekcije. U Rijeci je izmjerena maksimalna dnevna koncentracija od 12µg/m 3 (12/13). OneËiπÊenje duπik dioksidom bilo je najveêe na opservatoriju Zagreb-GriË u iznosu od 27µg/m 3 (16/17). Kemijske analize dnevnih uzoraka oborine ukazuju na manju pojavu kiselih kiπa nego u oæujku. Najkiselije kiπe padale su na podruëju Ogulina i Rijeke. Kiselih kiπa bilo je joπ na Zaviæanu, Senju i na opservatoriju Zagreb-GriË. Njihov udio kretao se od 1 do 5% Krapina Varaædin Puntijarka Zagreb Rijeka Sisak 1.34 Ogulin Senj Zaviæan GospiÊ ibenik.48 Split Osijek sumpor duπik K.P. 1 m / s Dubrovnik 1.1 Slika 12. Ukupno mjeseëno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata (kg/ha), prosjeëna brzina i smjer strujanja, te koeficijent provjetravanja (K.P.) u Hrvatskoj za TRAVANJ godine.

15 BILTEN 4 / Tablica 5. Rezultati kemijske analize oborine i oneëiπêenja zraka u Hrvatskoj za TRAVANJ O B O R I N A Z R A K Postaja RRu ph SO 4 -S NO 3 -N SO 2 SO 2max NO 2 NO 2max RRmj % N ph min-max mg / dm 3 mg / m 3 Varaædin Zagreb-GriË Puntijarka Krapina Sisak Zaviæan GospiÊ Ogulin Rijeka Senj ibenik PoreË MjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata na gotovo svim postajama (osim ibenika) je uobiëajeno iznad kritiëne godiπnje vrijednosti od 2 do 5 kg /ha. Najviπe taloæenje sumpora zabiljeæeno je u Varaædinu, 3.21 kg/ha, a najniæe u ibeniku,.46 kg/ha. Kao πto je u zadnje vrijeme uoëljivo, najveêe taloæenje duπika iz nitrata i ovaj puta izmjereno je u Senju, 1.82 kg/ha. BIOMETEOROLO KE PRILIKE Travanj, kada prema 3-godiπnjem prosjeku na obali veê poëinje razdoblje ugodnih biometeoroloπkih prilika, ove je godine, s preteæno hladnom prvom i drugom dekadom na obali bio hladniji nego u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Ovako hladan travanj u Splitu se moæe oëekivati izvanredno rijetko. Prva je dekada bila najhladniji dio travnja godine. U Zagrebu su se izmjenjivala hladna i svjeæa razdoblja, a u Osijeku je ËeπÊe bilo hladno, pa i vrlo hladno, nego svjeæe. PoËetak mjeseca u Splitu je bio uglavnom svjeæ, ali je tada zapoëelo relativno dugo preteæno hladno razdoblje. U Ëitavoj je Hrvatskoj prva dekada bila hladnija od prosjeka, ali su odstupanja u Osijeku i Splitu (znatno do izvanredno ispod normale) bila veêa nego u Zagrebu (ispod normale). Osim samog poëetka druge travanjske dekade, kada je prevladavalo hladno, u kontinentalnom je dijelu Hrvatske bilo uglavnom svjeæe i biometeoroloπke prilike nisu znaëajno odstupale od prosjeënih. Nasuprot tome, razdoblje hladnog, koje je zapoëelo sredinom prve dekade, potrajalo je u Splitu do 17. travnja, pa je i ova dekada bila znatno hladnija od 3-godiπnjeg prosjeka. Najtoplije je bilo u treêoj dekadi, kada je u Ëitavoj Hrvatskoj u jutarnjim i veëernjim satima bilo uglavnom

16 18 BILTEN 4 / 94 Slika 13. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Osijek i Split za TRAVANJ godine

17 BILTEN 4 / svjeæe, a u najtoplijem dijelu dana ugodno. Ipak, u Splitu je i ova dekada bila hladnija od prosjeka. Meappleutim, ovakve su prilike u posljednjoj dekadi travnja u Zagrebu bile toplije od normalnih, posebno u veëernjim satima, koji su bili znatno topliji od uobiëajenih. AGROMETEOROLO KE PRILIKE Vlaænost tla U tlu je tijekom travnja bilo dovoljno vode. To potvrappleuju rezultati mjerenja momentalne vlaænosti tla, a πto je posljedica obilnih oborina (slika 14). Zbog sjetve ratarskih kultura u drugoj polovici mjeseca, spomenut Tablica 6. Srednje dekadne temperature tla na 5 cm tijekom TRAVNJA POSTAJA Dekada I II III Kriæevci Krapina Zagreb Bjelovar Pazin PoreË Rab Vla¾nost tla (mm) Toèka venuæa Lentokapilarna vla¾nost Retencioni kapacitet Momentalna vla¾nost Dekada Slika 14. Vlaænost tla (mm) na 1 cm u Kriæevcima za travanj 1994.

18 2 BILTEN 4 / 94 Êemo da je na 1 cm dubine do retencionog kapaciteta 2. travnja nedostajalo 11 mm, a 1.svibnja 17 mm vode. Tlo je u sloju do 1 cm imalo 2. travnja ukupno 12 mm za biljke lako pristupaëne vode. Dakle, sjeme veêine ratarskih kultura zasijano je u dovoljno vlaæno tlo. Temperatura tla Tabelarni pregled temperatura tla na 5 cm dubine pokazuje kako su temperature tla na 5 cm u kontinentalnim krajevima Hrvatske tijekom druge dekade mjeseca bile viπe od 1.. Ukoliko se prisjetimo da temperatura tla od 1. predstavlja bioloπki minimum pri kojoj poëinje nicanje npr. kukuruza i suncokreta, zakljuëujemo kako je sjeme posijanih kultura imalo dovoljno topline.