URBANISTIČKI PROJEKAT,IZMJENE I DOPUNE ZA FLEKSIBILNU ZONU II, U BARU OPŠTI DIO GRANICE URBANISTIČKOG PROJEKTA

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "URBANISTIČKI PROJEKAT,IZMJENE I DOPUNE ZA FLEKSIBILNU ZONU II, U BARU OPŠTI DIO GRANICE URBANISTIČKOG PROJEKTA"

Transcript

1 URBANISTIČKI PROJEKAT,IZMJENE I DOPUNE ZA FLEKSIBILNU ZONU II, U BARU OPŠTI DIO GRANICE URBANISTIČKOG PROJEKTA Granice u okviru kojih se obrañuje ovaj urbanistički projekat su odreñene GUP-om Bar. Odnose se na sjevero-zapadni dio FLEKSIBILNE ZONE u Baru. Prostor zahvata urbanističkog projekta je omeñen Makedonskom ulicom, bulevarom 24.novembra i dijagonalnom, servisnom saobraćajnicom, koja prolazi sa jugoistočne strane ovog dijela zone. Površina koja je obuhvaćena urbanističkim projektom iznosi m 2 i zove se Fleksibilna zona II. I DIO / OSVRT NA PLANOVE VIŠEG REDA 1/ USLOVI GENERALNOG URBANISTIČKOG PLANA Prema rezultatima popisa iz 1991.g., prosječna porodica na području Bara je 3,2 člana, dok je za obračun planiranog broja stanovnika po GUP-u računato četiri člana po porodici. GUP-om je preporučen koeficijent izgrañenosti ispod 1,5. Koeficijent izgrañenosti fleksibilne zone 0,14, što otvara mogućnost veće izgradnje stambenih prostora, kao i poslovnih sadržaja. Stepen motorizacije prema GUP-u je 1 putnički automobil po domaćinstvu. Broj javnih parkinga mora biti u skladu sa frekventnošću stanovništva i kapacitetom javnih sadržaja unutar fleksibilne zone II. Slobodne površine, po GUP-u treba ozeleniti autohtonim zelenilom u saglasnosti sa mjerama za zaštitu i očuvanjem čovjekove okoline. Na osnovu podataka o geomorfološkom sastavu zemljišta i seizmičkih uslova, GUP predlaže da se obezbijedi osnovna seizmička stabilnost objekata na IX stepen seizmičkog inteziteta po skali MCS. Takoñe je GUP-om Bara predviñeno da ova zona dobije sadržaje koji su u skladu sa potrebama razvoja grada. GUP posebnu pažnju posvećuje programskom i prostornom organizovanju planiranih sadržaja sa ciljem dobre meñusobne povezanosti i funkcionisanja naselja kao cjeline. Struktura stanova je tretirana fleksibilno, zato je potrebno pri realizaciji plana vršiti kontrolu strukture, koja treba da se kreće u sledećim okvirima: 20% stanova od 2-3 postelje 65% stanova od 3-5 postelja 15% stanova preko 5 postelja Preporučuje se primjena panelnog sistema armiranobetonskih platana, rasporeñenih u dva ortogonalna pravca, odreñenih da prime vertikalni teret i horizontalne seizmičke Projektni biro 1

2 sile, sa meñuspratnom konstrukcijom od pune armiranobetonske ploče. Prema usvojenoj spratnosti dovoljna debljina armiranobetonskih platana je cm. Širine saobraćajnica treba regulisati prema vrsti. Parkinge organizovati uz pristupni kolski saobraćaj. Radi kvalitetnog utvrñivanja položaja objekata u horizontalnom i vertikalnom smislu, urbanističkim projektom su utvrñene grañevinske linije i koordinatne kote ukrsnih tačaka saobraćajnica. 2/ POLOŽAJ FLEKSIBILNE ZONE II Fleksibilna zona obuhvaćena planom čini površina od 35,50 ha. Područje Fleksibilne zone organizovano je po površinama meñusobno vezanim namjenom, sadržajem i organizaciono. Fleksibilna zona je područje Bara sa naglašenim područnim centrom i poslovnim objektima programiranim kao zasebna cjelina. Izgrañeni i planirani prateći sadržaji područja Fleksibilne zone su šireg značaja i treba da zadovolje potrebe šireg područja. Jedna od najznačajnijih površina je sjevero zapadni dio Fleksibilne zone, koji već duže vrijeme egzistira kao sastavni dio centralnog gradskog područja sa značajnim trgovačko poslovnim sadržajima. Dio Fleksibilne zone II, za koji se radi urbanistički projekat je jedan od najatraktivnijih lokaliteta u Baru. Izgrañeni i planirani objekti trebaju da stvore uslove za formiranje funkcionalnog naselja sa svim potrebnim sadržajima. 3/ ULOGA FLEKSIBILNE ZONE II U PRIVREDI BARA Razvoj luke, industrije, saobraćaja i turizma, zahtijevaju šire programsko sagledavanje potreba izgradnje. Obzirom da razvoj Bara prelazi lokalne okvire, to interes za stambenim, poslovnim i drugim objektima stalno raste. Planirana gradnja novih stambenih, stambeno - poslovnih i poslovnih objekata i objekata pratećih sadržaja, odgovoriće na interesovanje i potražnju. Izgrañeni i planirani prateći sadržaji područja Fleksibilne zone II su šireg značaja i treba da zadovolje potrebe šireg područja. 4/ KARAKTERISTIKE PODRUČJA Područje Fleksibilne zone karakteriše ravnomjernost geološkog sastava sa visokim nivoom podzemne vode, koja se javlja na oko 1,40 metara od površine terena. Klima je blaga, sa periodima snažnih padavina i izuzetno jakim vjetrovima sjevernog, zapadnog i južnog smjera. 5/ ORGANIZACIJA PO GUP-u Prema GUP-u Fleksibilna zona je područje Bara sa naglašenim područnim centrom i poslovnim objektima programirana kao posebna cjelina. Projektni biro 2

3 Završavanjem izgradnje, ovaj dio Fleksibilne zone će moći da funkcioniše samostalno podmirujući svoje potrebe i potrebe šireg okruženja. 6/ ORIJENTACIJA Fleksibilna zona je jugozapadni dio Bara. Tretirani dio Fleksibilne zone II je smješten u sjevero - zapadnom dijelu Fleksibilne zone. Dio Fleksibilne zone,fleksibilna zona II,za koji se radi urbanistički projekat, je u uskom kontaktu sa Topolicom I i Topolicom II, područnim centrima Bara. 7/ ZAKLJUČAK Obzirom na položaj Fleksibilne zone u privrednom, ekonomskom, turistčkom okruženju Bara, postavlja se problem realnog valorizovanja ovog područja. Izgrañenost Fleksibilne zone, servisna opremljenost, obim izgrañenih objekata i drugi uslovi, čine dobru osnovu za izgradnju novih, legalizaciju, rekonstrukciju i adaptaciju nekih postojećih objekata, kao i regulisanje saobraćaja, kako bi se ovaj prostor na pravi način uključio u aktivno urbano tkivo Bara. Fleksibilna zona zahtijeva obradu dodatnih funkcija, kako bi se zadovoljile sve karakteristike potrebne za funkcionisanje modernog naselja. II DIO / GEODETSKI PLANOVI Za potrebe izrade urbanističkog projekta dijela Fleksibilne zone u Baru, pribavljene su su karte verifikovane od Direkcije za nekretnine. Geodetska podloga u razmjeri 1:1000, obuhvata područje fleksibilne zone. Radi preciznije izrade projekta urañena je podloga u razmjeri 1:500, koja je obuhvatila zadati dio Fleksibilne zone i usaglašena sa podlogom razmjere 1:1000. Na geodetska podlozi 1:500 će se raditi urbanistički projekat za pomenuti dio Fleksibilne zone. III DIO / POSTOJEĆE STANJE 1. NAMJENA PROSTORA Fleksibilna zona je predviñena GUP-om kao zona koja će sadržati objekte, čija će se namjena odrediti u skladu sa potrebama razvoja grada. Sjevero - zapadni dio Fleksibilne zone II je predviñen kao stambeno-poslovni. Na potezu uz Makedonsku ulicu, nalazi se više objekata različite namjene i kvaliteta. Stanje saobraćaja je dosta nesreñeno i haotično. Takoñe se osjeća nedostatak dovoljnog broja parking mjesta. Projektni biro 3

4 2. GRANICE I POVRŠINE Dio Fleksibilne zone,fleksibilna zona II, koji je obuhvaćen urbanističkim projektom, ograničen je sa sjeverne strane Makedonskom, sa zapada bul. 24.novembra, sa jugoistoka servisnom saobraćajnicom. Površina ovog dijela Fleksibilne zone je m2. 3. IZGRAðENOST PROSTORA U ovom dijelu Fleksibilne zone II izgrañeni su objekti trgovinsko - poslovne namjene: 1. Objekat zelene pijace BGP = 4725 m2,( stalni objekat ) 2. Prateći objekat zelene pijace BGP = 760 m2, 3. Objekat vatrogasnog doma BGP = 1350 m2, ( stalni objekat ) 4. Dragstor BGP = 730 m2, ( privremeni objekat) 5. Auto elektičarska radnja, BGP=145 m2, 4. KVALITET OBJEKATA Objekti na tretiranom dijelu Fleksibilne zone II su sagrañeni od različito kvalitetnih materijala. Objekat Vatrogasnog doma je od armirano betonskih nosivih elemenata. Objekat Zelene pijace je pokriveni prostor od čelične konstrukcije, sa pretećim objektima izrañenim od A.B. konstruktivnih elemenata. Privremeni objekti su u lošem stanju i predviñeni su za rušenje.spratnost objekata je od VP,VP+1 do VP+2. Krovovi su kosi. 5. OPREMLJENOST PROSTORA Na dijelu Fleksibilne zone II, koji je obuhvaćen urbanističkim projektom nema sadržaja urbanog mobilijara. Pješačke zone su obrañene na dijelu trotoara sa sjeverne i zapadne strane tretirane površine, tj. uz ulice Makedonsku i bul. 24. novembra, kao i pristupne pješačke saobraćajnice sa bul. 24. novembra. Na ovom dijelu zone nalazi se 300 parking mjesta, a pristup kolskim saobraćajnicama je dobro urañen, meñutim kapaciteti ne zadovoljavaju potrebe budućeg naselja i trgovačko poslovne zone. 6. ZAKLJUČAK Prema koeficijentu izgrañenosti, bruto gañevinskoj površini, broju stanovnika, drugim parametrima, konstatuje se da bi ovaj dio Fleksibilne zone II trebalo bolje osmisliti i izgraditi kako bi se zadovoljile sve funkcije koje zahtijeva savremeno naselje. Projektni biro 4

5 Organizovana gradnja i ureñenje prostora dijela Fleksibilne zone II omogućava stvaranje zaokruženog gradskog naselja. Uvoñenjem nove opreme, gradnjom stambeno-poslovnih i poslovnih objekata, kao i gradnjom pratećih sadržaja stvaraju se uslovi za brži tempo razvoja i povećane aktivnosti stanovništva. IV DIO POSEBNI USLOVI SEIZMOLOŠKE KARAKTERISTIKE TERENA I SEIZMIČKI PARAMETRI DEJSTVA ZEMLJOTRESA ZA,, DIO FLEKSIBILNE ZONE II,, 1/ MJERE ZAŠTITE OD ZEMLJOTRESA Na prostoru obuhvaćenom ovim DUP-om vršena su odreñena geološka istraživanja. Urañena je karta seizmičke mikrorejonizacije i studija seizmičke povredljivosti (vulnerabiliteta) objekta i prihvatljivog seizmičkog rizika.ovi podaci su korišćeni za definisanje parametara dejstva zemljotresa i upustva za planiranje i projektovanje konstrukcija. Prema seizmičkoj karti Jugoslavije, odnosno Crne Gore, područje Opštine Bar označeno je kao zona sa seizmičkim intenzitetom 9 MCS.Iz toga proizilaze odgovarajuće zakonske i druge obaveze da prilikom planiranja i projektovanja budu primijenjeni propisi i principi zemljotresnog inžinjerstva radi smanjenja seizmičkog rizika. Smatra se da je maksimalno ubrzanje tla za različite povratne periode i nivo vjerovatnoće najupotrebljivije za analizu i projektovanje konstrukcija, jer se pomoću njega mogu odrediti i upore ivati parametri dejstva zemljotesa i seizmičkog rizika pojedinih lokacija. 2/ SEIZMOGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE 2.1 Geološke i inženjerskogeološke karakteristike tla Osnovnu stijenu čine tvorevine paleogenog flišnog kompleksa sa konglomeratima, pješčarima, glincima i laporcima. Površinski sloj terena,koji je ravan ili blago nagnut, debljine 6-12m, izgrañen je od nevezanih i poluvezanih aluvijalnih sedimenata kvartarne starosti : glina sa prašinom i pijeskom, zaglinjenih šljunkova, sitne drobine i degradiranog fliša. 2.2 Geomehaničke karakteristike tla Na osnovu rezultata terenskih i laboratoriskih ispitivanja tla za brojne objekte u okviru lokaliteta Topolica mogu se dati prosječne geomehaničke karakteristike za teren koji je srednje ili dobro zbijen, izgrañen većinom od gline srednje do visoke plastičnosti manje ili više pomiješanih sa prašinom, pijeskom, šljunkom ili drobinom. Generalno uzevši,osnovne geomehaničke karakretistike dna na nivou fundiranja kreću se : -zapreminska težina kn/m3 Projektni biro 5

6 -ugao unutrašnjeg trenja (18-35) -kohezija 0-25 kn/m2 -dopuštena nosivost kn/m2 2.3 Inženjersko-seizmološke osobine geotehničkog modela Na osnovu geofizičkih mjerenja na četiri lokacije i date interpretacije o podpovršinskoj gradnji terena, teren razmatranog lokaliteta može se generalno predstaviti kao troslojna sredina. Pri tome, prve dvije sredine predstavnjene su pjeskovito-šljunkovitim glinama i čine aplifikativni sloj. Treća sredina izgra ena je od flišnih sedimenata i zbog njenih dobrih krutosnih fizičko- mehaničkih i elastičnih karakteristika, kao i velike debljine tretira se kao poluprostor i prestavlja osnovnu seizmičku podinu terena. Na lokalitetu u granicama DUP-a Topolica izvršena su geofizička mjerenja i konstruisani geotehnički modeli GTM-40, 46, 47, 50 koji prezentiraju prosječne geotehničke uslove terena. Osnovni geometriski i fizičko-mehanički parametri modela : debljina slojeva, brzina širenja seizmičkih longitudinalnih i transverzalnih talasa (Vp i Vs), gustina materijala i litološki sastav. GT M 40 DINAMICKI PARAMETRI TIP TLA H Vp=480 m/sek Vs=170 m/sek Pjeskovito glinovito tlo 3.00 m ρ=1.8 t/m3 GT M 50 DINAMICKI PARAMETRI TIP TLA H Vp=650 m/sek Vs=220 m/sek ρ=1.8 t/m3 Pjeskovito glinovito tlo 2.00 m 3 PARAMETRI DEJSTVA ZEMLJOTRESA I SEIZMIČKA MIKROREJONIZACIJA 3.1 Reprezentativni regionalni i lokalni seizmički uslovi Seizmički talasi regionalnih seizmogeoloških karakteristika terena odreñeni su kao očekivana prosječna maksimalna ubrzanja osnovne stijene od mogućih žarišta zemljotresa za povratni period od 50,100 i 200 godina. Povratni period Očekivana prosječna maksimalna ubrzanja na osn. stijeni a (g) Sa verovatnoćom pojave od 67%. Projektni biro 6

7 3.2 Definisanje seizmičkih parametara Parametri dejstva zemljotresa tj, ubrzanja tla na lokaciji odreñeni su na osnovu očekivanih maksimalnih ubrzanja na osnovnoj stijeni a (g) za povratne periode vremena 50,100 i 200 god., reprezentativnih faktora amplifikacije (DAF) i zapisa ubrzanja tla od zemljotresa 15.aprila1979. god. Očekivana prosječna maksimalna ubrzanja (a max ) na lokalitetu DUP-a Topolica odreñena su kao proizvod odgovarajućih ubrzanja na osnovnoj stijeni ( a) i faktora amplifikacije (DAF) a max =(a) x (DAF) Geotehnički model Povratni period GTM GTM GTM GTM Ubrzanje na osnovnoj stijeni a (g) Dinamički faktor amplifikacije (DAF) Maksimalna ubrzanja (a max) sr (g) Navedeni zapisi mogu se smatrati kao reprezentativni za definisanje vremenskih istotija ubrzanja tla od dejstva budućih zemljotresa za dinamičku analizu stabilnosti konstrukcije, u zavisnosti od karakteristika konstrukcija, treba od njih usvojiti one koji će obijezbijediti potrebnu seizmičku stabilnost konstrukcije. 3.3 Zoniranje prema seizmičkim parametrima Prema seizmičkoj mikrorejonizaciji za Opštinu Bar, obrañeni geomehanički modeli i prostor obuhvaćen granicama,,fleksibilne zone,, pripadaju zoni C3 Zona Povratni period Maksimalno ubrzanje (a max) C Projektni biro 7

8 IZBOR KONSTRUKTIVNOG SISTEMA Na području,,fleksibilne zone,, preporučuje se primjena krućih, manje fleksibilnih sistema. a) od armirano betonskog okvira sa ukrućenim zidovima ili jezgrima od armiranog betona radi sprečavanja većih horizontalnih ekskurzija usled seizmičkih dejstava. b) od ar.bet. nosećih zidova-dijafragmi- tj. panelni sistemi zbog svoje veće krutosti i veće težine, indukuju veće seizmičke sile, ali je njihova nosivost znatno veća. Ovakav sistem je praktičan i racionalan u seizmičkom, arhitektonskom i tehnološkom pogledu..periode sopstvenih oscilacija su manje te je i manja opasnost od pojave rezonanse. Izbor konstrukcije objekta visokogradnje vrši se u saglasnosti sa funkcijom i namjenom tog objekta,riješenjem u osnovi, visinom, uslovima fundiranja i maksimalnim spratnim i ukupnim pomeranjem navedenog objekta za vrijeme seizmičkog dejstva. Dobrim izborom materijala, dobrom opstom koncepcijom i pažljivo obrañenim detaljima mogu se razni konstruktivni sistemi učiniti otpornim na dejstvo zemljotresa. V DIO / URBANISTIČKI PROJEKAT Predsjednik Opštine Bar je, dana 13.11,2006 donio Odluku br o pristupanju izradi Izmjene i dopune Up-a za dio Fleksibilne zone,fleksibilna zona II u Baru. Ovoj Odluci, zasnovanoj na čl.31 Zakona o planiranju i ureñenju prostora(sl.list RCG br.28/05,člana 84,statuta Opštine Bar(sl.list RCG-opštinski propisi,br 31/04 i 22/05), predhodile su inicijative i aktivnosti Sekretarijata za planiranje i ureñenje prostora, Sekretarijata za urbanizam, glavnog urbaniste i Zavoda za izgradnju Bara, AD Bar, da se ovaj izuzetno atraktivan prostor u centru grada kvalitetnije valorizuje u odnosu na odredbe date važećim GUP-om.Donešen je Programski zadatak o izradi i dopuni Urbanističkog projekta Fleksibilna zona II u Baru (br od godine). Ovo se naročito odnosi na potez uz Makedonsku ulicu, prostor bivše»buvlje pijace«, kao i prateće sadržaje Zelene pijace. GUP-om je predviñeno da se namjena površina i sadržaja u okviru Fleksibilne zone odreñuje u skladu sa potrebama grada. Stručnom analizom dispozicije, gabarita, mogućih sadržaja i sl. došlo se do zaključaka da je na datoj lokaciji moguće izgraditi objekte većeg kapaciteta, gabarita i spratnosti, a da se pri tom ne naruši egzistencija susjednih postojećih objekata, kao ni ambijentalne vrijednosti cjeline.za Fleksibilnu zonu II postoji plan po kome se objekti izgrañuju : Projektni biro 8

9 stambeno-poslovni objekat A1, stambeno-poslovni objekat B3.Izmjeni i dopuni plana se pristupilo iz više razloga: -Objekat etažne garaže čije pozicioniranje,funkcionalnost, kapacitet,korištenje prizemlja treba adekvatnije riješiti. -Povećanje parking mjesta,bolju saobraćajnu povezanost u funkciji usklañenosti sa GUP-om. -druge manje intervencije na osnovu inicijativa investitora koji već grade ili su započeli gradnju po postojećem planu.inicijative se svode na povećanje BGP-e.Za stambeno poslovni objekat A1 i B3 zahtjevano povećanje BGP-e je opravdano zbog poštovanja PPZ zakona koji predviña povezivanje stepeništa sva tri ulaza na poslednjoj etaži,što u projektu arhitekture povećava brojnost stanova za četiri (po objektu) i povećava neto stambenu površinu do 3%(po objektu) u odnosu na projektovanu dokumentaciju po kojoj se objekat A1 i B3 izvodi.slična situacija je kod stambeno-poslovnog objekta A2 gdje se gabarit prilagoñava konceptu dva stepeništa uz zajedničke komunikacije(ppz i INTERO),a i novonastaloj kompoziciji objekata.inicijative su došle i od strane službe zaštite Opštine Bar te Sektora javnih usluga Bar.Na osnovu ovih inicijativa je od strane nadležnog organa lokalne uprave,tj.predsjednika Opštine,urañen projektni zadatak za Izmjenu i dopunu Dup-a Fleksibilna zona II u Baru. 1. PROSTOR PLANA Prostor obuhvaćen planom nalazi se u jugo istočnom dijelu Bara. Konkretno se odnosi na sjevero zapadni dio FLEKSIBILNE ZONE u Baru. Omeñen sa sjevera Makedonskom ulicom, sa zapada bulevar 24.novembra sa jugo istoka dijagonalnom servisnom saobraćajnicom nižeg reda koja povezuje bulevar 24. novembra i Makedonsku ulicu. Površina ovog dijela Fleksibilne zone je m2. 2. DIO FLEKSIBILNE ZONE II U SISTEMU GRADA GUP-om je predviñeno da se Fleksibilnoj zoni dodjeli namjena u skladu sa potrebama grada. Prostire se uz dvije značajne saobraćajnice, koje se tretiraju kao glavne saobraćajnice Bara. Ulica Makedonska je logičan nastavak ul. V. Rolovića, koja je centralna ulica na koju su orijentisane sve zone Topolice I, dalje na Makedonsku ulicu sadržaji sa Topolice II. Bulevar 24. novembra je visoko frekventna ulica višeg reda, koja je istovremeno i dio magistralnog puta, koji vodi u Ulcinj i u suprotnom smjeru za Budvu, Kotor dalje. Neposredno uz te saobraćajnice se prostire i dio Fleksibilne zone II, koji je obuhvaćen urbanističkim projektom Izmjene i dopune. Projektni biro 9

10 Predviñeno je da na Makedonsku ulicu budu orijentisani sadržaji stambenoposlovnog karaktera, dok se uz bulevar 24. novembra predviñaju ozelenjene površine, kao zelena tampon zona. 3. KONCEPCIJA Polazeći od koncepta racionalne iskorišćenosti, funkcije i ambijentalne cjeline, radi boljeg iskorišćenja ove atraktivne lokacije, treba u urbanističkom i arhitektonskom smislu obratiti pažnju na različite činioce. Porebno je u skladu sa važećim GUP-om postići u dijelu Fleksibilne zone II veću gustinu naseljenosti i koeficijent izgrañenosti kako bi se zadovoljili uslovi. Za sada koeficijent naseljenosti iznosi 0. Na potezu uz Makedonsku ulicu potrebno je maksimalno iskoristiti kapacitet parcele u pogledu spratnosti i gabarita, vodeći računa o susjednim objektima i ambijentalnoj cjelini. Projektovati objekte koji se sastoje iz dva dijela ( poslovnog i stambenog), koji treba da predstavljaju jedinstvenu arhitektonsku, kompozicionu i urbanističku cjelinu. Stambeni dio objekata treba postaviti na spratu, sa preporučenom spratnošću P+9+t,P+10+t. Uz Makedonsku ulicu, koja je glavna saobraćajnica Topolice II, je preporučeno da se smještaju poslovni sadržaji, otvoreni prostori za okupljanje. Ukupna BGP objekata uz Makedonsku ulicu ne bi trebala da prelazi m2, a poslovno trgovački objekti, proširenje zelene pijace,etažna garaža,proširenje vatrogasnog doma do m2. Izvršiti nadogradnju objekta auto električarske radionice, pri tome paziti da se arhitektonsko i urbanistički ovaj objekat uklopi u ostatak tretirane zone.postojeci objekat br.9 u zoni D tretirati u skladu sa planovima viseg reda. Predviñena je izgradnja etažne garaže P+5+t kako bi se povećao broj parking mjesta, za potrebe stanovnika naselja, kao i za posjetioce koji u velikom broju u prijepodnevnim i popodnevnim satima posjećuju ovaj lokalitet. U dijelu Fleksibilne zone II, koji je obuhvaćen urbanističkim projektom Izmjene i dopune predvidjeti manje poslovne objekte kao što su proširenje i podizanje sprata zelene pijace u okvirima postojeceg horizontalnog i vertkalnog gabarita,proširenje vatrogasnog doma. Izraditi potpunu rekonstrukciju saobraćaja, što podrazumijeva : o Proširenje kolovoza Makedonske ulice, o Projektovati unutar naselja nove kolske saobraćajnice, pri tom omogućiti kružni tok saobraćaja, kako bi saobraćaj unutar naselja nesmetano cirkulisao, o Maksimalno povećati broj parking mjesta, kao i broj parking mjesta za potrebe teretnih vozila, o Povećati broj pješačkih saobraćajnica, kako bi se omogućio što lakši i bezbjedniji pristup objektima i sadržajima, Projektni biro 10

11 Obzirom da na ovom dijelu Fleksibilne zone II postoji nesklad u visinama i gabaritima postojećih objekata, gabaritom novoprojektovanih objekata treba formirati ulicu sa svim sadržajima koji su potrebni da bi se što kvalitetnije uklopili u urbanu panoramu grada. Novoprojektovani objekti treba da se uklope u kompozitnost objekata susjedne zone Topolica II, funkcionalnost i kvalitet. Ozelenjavanje vršiti niskim i visokim zelenilom, naročito na parkinzima i u dijelu prema bulevaru 24. novembra. 3. SUPRASTRUKTURA Izgrañenost dijela Fleksibilne zone II, s osvrtom na stambene i poslovne objekte je nezadovoljavajuća po pitanju kapaciteta. Objekat vatrogasnog doma kao i objekti zelene pijace su u veoma dobrom stanju kad se valorizuju za kvalitet gradnje. Zbog nezadovoljavajućeg,dosadašnjeg, tretmana ovog dijela Fleksibilne zone,urbanističkim projektom Izmjene i dopune Fleksibilna zona,koji se bazira na urbanističkom projektu Fleksibilna zona II, predviñena je izgradnja tri stambenoposlovna objekta koji imaju spratnost : dva objekta br.1 i 3 P+9+t,objekat br.2, P+10+t kao i ukupnu cca BGP m2, tako da formiraju južnu stranu Makedonske ulice. Takoñe je za potrebe proširenja kapaciteta zelene pijace predviñena je izgradnja dva objekta br.4 i br.5 spratnosti VP+1, ukupne BGP 2010 m2,te dogradnja sprata na objektu zelene pijace BGP- 4725m2. Etažna garaža po planu ima spratnost P+5+t, i BGP m2. 4. SAOBRAĆAJ Imajući u vidu da se pomenuta zona nalazi u samom centru grada, mora se obratiti pažnja da saobraćajnice budu adekvatno tretirane. Predviñeno je da kolski saobraćaj zahvati površinu od m2, a vanjska parkirališta 4640 m2. Planirani broj vanjskih parking mjesta je 371,a u etažnoj garaži 295 do 355,zavisno od idejnog rješenja etažne garaže gdje se ostavlja mogućnost poslovanja u prizemlju objekta, što zadovoljava uslove date GUP-om, gdje je stepen motorizacije 1 automobil po domaćinstvu. Naročito voditi računa da se kolska saobraćajnica koja prolazi sa jugoistočne strane lokacije proširi, tako da ima cijelom dužinom širinu od 7 m, da se proširi za jednu traku Makedonska ulica, da se ostvari kružno cirkulisanje saobraćaja, dovoljan i dobro riješen broj pješačkih površina. Parking prostore projektovati uz saobraćajnice i poštovati uslove zadate GUP-om.UP-om FLK zona II Izmjene i dopune,ostavlja se mogucnost povezivanja dva parkinga,ispred zelene pijace i ispred stambenoposlovnog objekta A1,uz napomenu da se vodi racuna- o postojecem stanju i postojecoj infrastrukturi na mjestima intervencije,te opravdanosti intervencije. Projektni biro 11

12 5. UREðENJE ZELENIH POVRŠINA Kod ureñenja zelenih površina posebna pažnja je obraćena na zone kojima se mora kao zaštita od buke obezbijediti zeleni tampon. Iz tih razloga su uz bulevar 24.novembra predviñene grupacije visokog rastinja sa jako razgranatom krošnjom. Slične grupacije su predviñene uz Makedonsku ulicu, kao i pored parkinga. Unutar naselja formirati grupacije niskog rastinja na zatravljenim površinama. Kombinovati ih sa perenama i sukulentama. Veće površine pod perenama predvidjeti unutar pješačkih zona i uz trotoare. Ostavlja se mogucnost ozelenjavanja parkinga uz napomenu da se vodi racuna kod odabira vrste visokog rastinja koje nece uticati na zavrsni sloj parkina. 6. NIVELACIJA I REGULACIJA Stambeno poslovni objekti su regulisani u odnosu na Makedonsku ulicu i bulevar 24. novembra, tako što je grañevinska linija sa sjeverne strane udaljena od Makedonske ulice 7,0 m, a sa zapadne strane od osovine bulevara na 36,0 m. Objekti predviñeni za proširenja kapaciteta pijace regulisani su u odnosu na postojeću pristupnu saobraćajnicu koja spaja Makedonsku ulicu i sarvisnu saobraćajnicu. Etažna garaža je regulisana u odnosu na pristupnu saobraćajnicu, koja se pruža paralelno sa Makedonskom ulicom i smještena je u sjevernom dijelu tretiranog prostora. Apsolutne kote prizemlja objekata treba odrediti tako da se tretirana zona može posmatrati kao skoro zaravnjena površina uz poštovanje visinskih kota saobraćajnica koje se ne mjenjaju.analizom pribavljenih geodetskih karti preporučuje se da apsolutne kote prizemlja planiranih objekata budu: -stambeno poslovni objekat A1 +6,20 -stambeno poslovni objekat A2 +6,70 -stambeno poslovni objekat B3 +8,00 -objekat garaže objekat E1 +7,30 -objekat br.4 +6,80 -objekat br.5 +6,50 7. PARCELACIJA Detaljnom analizom tretiranog dijela Fleksibilne zone, došlo se do zaključka da je moguće podijeliti ovaj dio Fleksibilne zone na 11 parcela različite površine, koje su smještene unutar 5 zona. o Zona A P= 8290m2 o Zona B P= 6010 m2 o Zona C P= 5560 m2 o Zona D P= m2 o Zona E P- 8430m2 Projektni biro 12

13 Cjelokupna površina zona je m2. Površina parcela ne zauzima cijelu površinu zona. Umanjena je za površinu saobraćaja i zelenih površina. Ukupna površina parcela je m2, od čega: o Parcela P1 P= 2230 m2 o Parcela P2 P= 1100 m2 o Parcela P3 P= 2230 m2 o Parcela P4 P= 1067 m2 o Parcela P5 P= 1170 m2 o Parcela P6 P= 3290 m2 o Parcela P7 P= 6600 m2 o Parcela P8 P= 1135 m2 o Parcela P9 P= 600 m2 o Parcela P 10 P= 2050 m2 o Parcela P 11 P= 380 m2 9. KONSTRUKCIJA Preporučuje se da konstruktivni sistem bude sačinjen od A.B. platana rasporeñenih u oba ortogonalna pravca. 10. ZAKLJUČAK GUP-om je predviñeno da se namjena Fleksibilne zone odredi u skladu sa potrebama grada. Stručnom analizom dispozicije, gabarita, mogućih sadržaja i sl. došlo se do zaključaka da je u datoj zoni moguće izgraditi objekte većeg kapaciteta, gabarita i spratnosti, a da se pri tom ne naruši ambijentalna cjelina, kao ni susjedni postojeći objekti, već bi se njihovom izgradnjom zaokružio urbani akcent tog dijela grada koji je do sad ostao prilično nedefinisan. Formiranjem južne strane Makedonske ulice, ovaj prostor je postao dio urbane cjeline, kojoj svojim položajem već odavno pripada. Proširenjem kapaciteta zelene pijace, stekli bi se uslovi za bolje funkcionisanje trgovačke zone unutar naselja. Svojim karakterom sadržaji zelene pijace ne narušavaju udobnost stanovanja u ovom naselju. Naprotiv njihova koegzistencija stvara pravu urbanu sliku modernog naselja sa svim potrebnim sadržajima. Predviñena rekonstrukcija saobraćaja treba da zadovolji uslove lakšeg ekonomskog pristupa svim objektima, kao i da obezbijedi dovoljan broj parking mjesta u čemu doprinos ima i gradnja etažne garaže. Pješačke zone su tako formirane da omogućavaju nesmetan pristup svim sadržajima unutar naselja. Objekat br.1 se nalazi u sjeverozapadnom dijelu tretiranog dijela Fleksibilne zone II,zona A, predložena spratnost za objekat br.1 je P+9+t, sa tri ulaza, BGP ovog objekta je m2. Sljedeći uz njega, objekat br. 2, čija je BGP 5650 m2, a spratnost P+10+t.U zoni B planiran je stambeno-poslovni objekat br.3,spratnosti P+9+t sa tri ulaza i koji ima BGP 11220m2.U zoni E planira se izgradnja etažne garaže spratnosti P+5+t(tehnička etaža) čija BGP po urbanističkom projektu je 11000m2 sa jednim do dva ulaza tj.izlaza. Projektni biro 13

14 Svi krovovi treba da budu kosi kako bi se ostvario mediteranski koncept. Obezbijediti uličnu rasvijetu i uskladiti je sa potrebama cijele zone. Projektovati objekte urbanog mobilijara, postaviti dovoljan broj klupa za sjedenje, korpi za otpatke i sl. Obratiti naročitu pažnju pri obradi zelenih površina da se ovaj dio Fleksibilne zone II zaštiti tamponom zelenila od buke koja je značajan problem na datoj parceli. Spratnošću, krovištima, gabaritima i arhitektonskim elementim naročita pažnja je usmjerena na dobijanje jedne skladne arhitektonsko - urbanističke cjeline. URBANISTIČKO-TEHNIČKI USLOVI OPŠTI DIO Grañevinska i regulaciona linija Grañevinske i regulacione linije se utvrñuju u svemu prema izvodu iz UP-a Fleksibilna zona II Bar,Izmjene i dopune. Orijentacione i nivelacione kote Orijentacione i nivelacione kote se utvrñuju u svemu prema izvodu iz UP-a Fleksibilna zona II Bar,Izmjene i dopune. Priključci na komunalne instalacije Priključci na komunalne instalacije se utvrñuju u svemu prema izvodu iz UP-a Fleksibilna zona II Bar,Izmjene i dopune. Priključci objekata na gradsku saobraćajnicu ili javni put Priključci objekata na gradsku saobraćajnicu ili javni put se utvrñuju u svemu prema izvodu iz UP-a Fleksibilna zona II Bar,Izmjene i dopune. Krov i krovni pokrivač Krovovi su kosi ili sa blagim nagibom.maksimalan nagib krovne ravni je 25 stepeni. Krovni pokrivači su savremeni materijali, kanalica,mediteran crijep ili sl.,a u skladu sa ambijentalnim i klimatskim uslovima podneblja u kome se gradi. Arhitektura i materijali Arhitektonske kompozicije planiranih objekata moraju biti savremeno tretirane,a ujedno u skladu sa objektima pripadajuće zone kao i susjednih zona.potrebno je u planiranoj zoni dati novi kvalitet kroz izbor materijala i arhitektonskih formi,koji će pri tome imati potrebne karakteristike i kvalitet zaštite od nepovoljnih klimatskih uticaja. Ureñenje urbanističkih parcela Obavezuje se investitor da za potrebe projektovanja i izvoñenja,od strane stručnih lica izvrši geomehanička i geoseizmička istraživanja terena.ovim istraživanjem treba dokazati stabilnost tla za izgradnju planiranog objekta.na osnovu geodetskog snimka Projektni biro 14

15 ,R 1-250,potrebno je uraditi projekat ureñenja terena predmetne lokacije na kojoj se gradi objekat.ureñenje terena mora da sadrži podatke o nivelaciji i regulaciji,obradi površina,planu ozelenjavanja,planom opreme urbanog mobilijara,a sve u skladu sa Urbanističkim planom. Meteorološki podaci Srednja godišnja temperatura iznosi 16 stepeni,srednja ljetnja temperatura iznosi 23 stepena,dok srednja zimska temperatura iznosi 8 stepeni.prosječne godišnje padavine iznose mm.Vjetrovitost :izraženi vjetrovi su bura,vlažni jugo i maestral. Geomehaničke karakteristike tla Prosječne geomehaničke karateristike za teren koji je srednje izgrañen većinom od gline srednje do visoke plastičnosti manje ili više pomješanih sa prašinom,pjeskom,šljunkom ili drobinom.generalno uzevši za predmetno područje osnovne geomehaničke karakteristike tla na nivou fundiranja kreću se : -zapreminska težina 18-24kn/m3 -ugao unutrašnjeg trenja(18-35) -kohezija 0-25kn/m2 -dopuštena nosivost kn/m2 Podaci za dimenzionisanje objekata na seizmičke uticaje objekta Projektovanjem i izvoñenjem objekata obezbjediti seizmičku stabilnost osnovnog konstruktivnog sistema za IX stepen intenziteta po skali MCS.Predmetni lokalitet pripada zoni C3 seizmičke mikro rejonizacije,čije su potrebne karakteristike,maksimalno ubrzanje u odnosu na povratni period je: a-max za 50 godina-0,21 a-max za 100godina-0,29 a-max za 200godina-0,36 Uslovi za zaštitu od elementarnih nepogoda Prema zakonskim uslovima i odgovarajućim prilozima iz UP-a Uslovi od interesa ONO Po planu, nije potrebna,niti predviñena izgradnja skloništa. Zaštita životne sredine Potrebno je poštovati»deklaraciju o ekološkoj državi Crnoj Gori«(sl.list RCG br. 39/91 i Rezoluciju o politici zaštite životne sredine(sl.list SRJ,br.31/93) Situacija terena Sastavni dio UT uslova treba da čini situacija terena,situacioni plan,sa granicom urbanističke parcele i odnosom sa susjednim parcelama,kao i mjestom izgradnje objekta.situacija terena sa apsolutnim kotama i vlasničkom granicom predhodno Projektni biro 15

16 mora biti urañena u držanom koordinatnom sistemu i objerena od strane Direkcije za nekretnine PJ Bar. Obaveza projektanta Projektant je obavezan da se pridržava Zakona o i izgradnji objekata (SL.LIST 55/00) kao i Pravilnika o sadržaju tehničke dokumentacije. NOVO PROJEKTOVANI OBJEKTI Z O N A A OBJEKAT br.1 Spratnost P+8-9+teh.etaža Namjena objekta Stambeno-poslovni objekat Namjena prizemlja poslovna Namjena spratova stambena Horizontalni gabariti Max 64x20 Bgp prizemlja Bgp objekta Površina parcele br Površina poslovnog prostora Površina stanovanja OBJEKAT br.2 Spratnost P+10+teh.etaža Namjena objekta Stambeno-poslovni objekat Namjena prizemlja poslovna Namjena spratova stambena Horizontalni gabariti Max 25,5x20 Bgp prizemlja 500 Bgp objekta Površina parcele br Površina poslovnog prostora 500 Površina stanovanja Projektni biro 16

17 Z O N A B OBJEKAT br.3 Spratnost P+8-9+teh.etaža Namjena objekta Stambeno-poslovni objekat Namjena prizemlja poslovna Namjena spratova stambena Horizontalni gabariti Max 64x20 Bgp prizemlja Bgp objekta Površina parcele br Površina poslovnog prostora Površina stanovanja Z O N A C OBJEKAT br.10 Spratnost Vp+1(proširenje objekta) Namjena objekta Vatrogasni dom Namjena prizemlja Namjena spratova Horizontalni gabariti Max 14,5x5-7 Bgp prizemlja 90 Bgp objekta 180 Površina parcele br Površina poslovnog prostora Površina stanovanja Projektni biro 17

18 Z O N A D OBJEKAT br.4 Spratnost Vp+1 Namjena objekta Poslovni objekat Namjena prizemlja Poslovna Namjena spratova Poslovna Horizontalni gabariti Max 29x16-16,5 Bgp prizemlja 485 Bgp objekta 970 Površina parcele br Površina poslovnog prostora Površina stanovanja OBJEKAT br.5 Spratnost Vp+1 Namjena objekta Poslovni objekat Namjena prizemlja Poslovna Namjena spratova Poslovna Horizontalni gabariti Max 31,5x16-16,5 Bgp prizemlja 520 Bgp objekta Površina parcele br Površina poslovnog prostora Površina stanovanja OBJEKAT br.7 Spratnost Vp+1 (podizanje sprata) Namjena objekta Poslovni objekat Namjena prizemlja Poslovna Namjena spratova Poslovna Horizontalni gabariti U postojećim gabaritima horiz.i vertik. Bgp prizemlja (postojeće) Bgp objekta (ukupno vp+1) Površina parcele br Površina dograñenog poslovnog prostora Površina stanovanja Projektni biro 18

19 Z O N A E OBJEKAT br.1 Spratnost P+5+t Namjena objekta Etažna garaža Namjena prizemlja Poslovna ili garaža Namjena spratova Garaža Horizontalni gabariti Max 44x44 Bgp prizemlja Bgp objekta Površina parcele br Površina poslovnog prostora Površina stanovanja Projektni biro 19

20 NE PRILAGATI OVAJ LIST Projektni biro 20

21 OBRAðIVAČ PLANA-ZIB-BAR INVESTITOR: OPŠTINA B A R BAR 2007 Projektni biro 21

22 SPISAK UČESNIKA: -ALEKSANDAR BRAJOVIĆ dipl.inž.grañ. -LJILJANA DRAGUTINOVIĆ dipl.inž.arh. -FADIL DIVANOVIĆ -ZORAN TOMAŠEVIĆ -BRANISLAV ŠEBEK -SLOBODAN DRAŠKOVIĆ dipl.inž.grañ. dipl.inž.grañ. dipl.el.inž. dipl.el.inž SARADNICI: - VALENTINA PANTOVIĆ dipl.inž.arh. - LJILJANA VUJOŠEVIĆ arh.teh. - MILICA ČEJOVIĆ arh.teh. - ILONKA TOMAŠEVIĆ el.teh. Projektni biro 22

23 FLEKSIBILNA ZONA II IZMJENE I DOPUNE TK INFRASTRUKTURA POSTOJEĆE STANJE Izmjenama i dopunama DUP-a Fleksibilna zona II predviñeni su novi stambeno-poslovni objekti sa cirka 500 stambeno-poslovnih jedinica.takoñe su predviñena i tri objekta sa nedefinisanim brojem jedinica(spratna auto-garaža i dva prostora trgovinske namjene označeni na situaciji kao 4 i 5). Postojeći objekti zelena pijaca i tržni centar riješeni su sa kablom tk-10 kapaciteta 50x4x0,4 po prilično starom primarnom kablu tipa tk-00v u kom ne postoje rezervne parice za eventualne nove priključke. BUDUĆE STANJE Obzirom da su oba kanalizaciona pravca na izlazu iz T-coma popunjena,a potrebe za zonu su cirka 1000 priključaka zajedno sa tržnim centrom i desetak zgrada na Topolici II koje su takoñe riješene po starom kablu u primaru tipa tk-oo dok u sekundaru,obzirom da je elastična mreža,sa kablovima tipa tk-59gm,racionalno bi bilo montirati IPS u objektu A-1 gdje je moguće prilagoditi odreñeni prostor za tu namjenu. Zbog budućeg prihvatanja odreñenih zona na IPS-pijaca kablovska kanalizacija je različitog kapaciteta i prilagoñena za tu svrhu. Optički privod za IPS bi se izveo iz okna br.69 na bulevaru u neposrednoj blizini objekta A-1. Na ovaj način bi se kvalitetno riješila Fleksibilna zona kao i dio objekata na Topolici II. TK kanalizacija fi 110 bi se gradila od okna 69 na bulevaru 24 novembar pravcem 69a,69b,69c,69d,69e i 69f različitog kapaciteta radi prihvatanja starih dijelova tk-mreže. Iz okana do pojedinih ulaza bi se postavljala po dva okna okitena fi 40mm. TK kablovi su tipa TK-59gm od IPS pijaca do pojedinih objekata,fleksibilno rješivi zavisno od dinamike izgradnje svakog objekta. Bar. mart-april 2007 Obradio: Slobodan Drašković dipl.inž.el. Projektni biro 23

24 SADRŽAJ: 1.OPŠTI DIO DOKUMENTACIJE 2.GRAFIČKI DIO DOKUMENTACIJE Projektni biro 24

25 GRAFIČKI DIO DOKUMENTACIJE: -OVJERENA GEODETSKA PODLOGA PRILOZI KONTROLA PODLOGA GEODETSKI SNIMAK-KARTA -OBJEKTI NA GEODETSKOM SNIMKU I KARTI -ZONE -PARCELACIJA -NIVELACIJA REGULACIJA I SAOBRAĆAJ -NAMJENA POVRŠINA -PLAN OZELENJAVANJA I PARTER -IDEJNA RJEŠENJA PRIZEMLJA+POGLEDI -IDEJNA RJEŠENJA TIPSKIH SPRATOVA +POGLEDI -SEIZMIČKA MIKROREJONIZACIJA -VODOVOD I KANALIZACIJA -ELEKTROINSTALACIJE -TK INFRASTRUKTURA Projektni biro 25

26 Projektni biro 26

27 Projektni biro 27

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

Predavanje br.3 KONSTRUKTIVNI SKLOPOVI ZGRADA

Predavanje br.3 KONSTRUKTIVNI SKLOPOVI ZGRADA Predavanje br.3 KONSTRUKTIVNI SKLOPOVI ZGRADA Dr Veliborka Bogdanović, red.prof. Dr Dragan Kostić, v.prof. Konstruktivni sklop - Noseći sistem objekta Struktura sastavljena od jednostavnih nosećih elemenata

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa. Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34

Διαβάστε περισσότερα

TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II

TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II TABLICA 1: PARCIJALNI KOEFICIJENTI SIGURNOSTI ZA DJELOVANJA Parcijalni koeficijenti sigurnosti γf Vrsta djelovanja Djelovanje Stalno Promjenjivo

Διαβάστε περισσότερα

PROJEKTOVANJEI GRA ENJEBETONSKIH KONSTRUKCIJA

PROJEKTOVANJEI GRA ENJEBETONSKIH KONSTRUKCIJA GRA EVINSKI FAKULTET UBEOGRADU PROJEKTOVANJEI GRA ENJEBETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 12.06.2013. p=10 kn/m 2 p=8kn/m 2 p=10 kn/m 2 25 W=±60 kn 16 POS 1 80 60 25 25 POS 1 60 POS 3 60 POS 4 POS 2 POS 3 POS 4 POS

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Оsnоvni principi prојеktоvаnjа zidаnih zgrаdа

Оsnоvni principi prојеktоvаnjа zidаnih zgrаdа Građevinsko-arhitektonski fakultet Univerziteta u Nišu Osnovne akademske studije studijski program Arhitektura Školska godina 2015/16 Uvod u arhitektonske konstrukcije, II sem. 2+2 Predavanje br. 6 Оsnоvni

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2 (kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje

Διαβάστε περισσότερα

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne

Διαβάστε περισσότερα

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd Teorija betonskih konstrukcija 1 Vežbe br. 4 GF Beograd Teorija betonskih konstrukcija 1 1 "T" preseci - VEZANO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji (M G,Q ) sračunato kvalitet materijala (f cd, f

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

5 Ispitivanje funkcija

5 Ispitivanje funkcija 5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

Knauf zvučna zaštita. Knauf ploče Knauf sistemi Knauf detalji izvođenja. Dipl.inž.arh. Goran Stojiljković Rukovodilac tehnike suve gradnje

Knauf zvučna zaštita. Knauf ploče Knauf sistemi Knauf detalji izvođenja. Dipl.inž.arh. Goran Stojiljković Rukovodilac tehnike suve gradnje Knauf zvučna zaštita Knauf ploče Knauf sistemi Knauf detalji izvođenja Dipl.inž.arh. Goran Stojiljković Rukovodilac tehnike suve gradnje Knauf ploče Gipsana Gipskartonska Gipsano jezgro obostrano ojačano

Διαβάστε περισσότερα

Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,

Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21, Kolegij: Konstrukcije 017. Rješenje zadatka. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu 1. ULAZNI PARAETRI. RAČUNSKE VRIJEDNOSTI PARAETARA ATERIJALA.1. Karakteristične vrijednosti parametara tla Efektivna Sloj

Διαβάστε περισσότερα

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Osječki matematički list 000), 5 9 5 Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Šefket Arslanagić Alija Muminagić Sažetak. U radu se navodi nekoliko različitih dokaza jedne poznate

Διαβάστε περισσότερα

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =

Διαβάστε περισσότερα

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina

Διαβάστε περισσότερα

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće

Διαβάστε περισσότερα

Unipolarni tranzistori - MOSFET

Unipolarni tranzistori - MOSFET nipolarni tranzistori - MOSFET ZT.. Prijenosna karakteristika MOSFET-a u području zasićenja prikazana je na slici. oboaćeni ili osiromašeni i obrazložiti. b olika je struja u točki, [m] 0,5 0,5,5, [V]

Διαβάστε περισσότερα

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni

Διαβάστε περισσότερα

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79 TEORIJA BETOSKIH KOSTRUKCIJA 79 Primer 1. Odrediti potrebn površin armatre za stb poznatih dimenzija, pravogaonog poprečnog preseka, opterećen momentima savijanja sled stalnog ( g ) i povremenog ( w )

Διαβάστε περισσότερα

Broj: /03-XXIII-01

Broj: /03-XXIII-01 Broj: 350-677/03-XXIII-01 Skupština gada Beograda na sednici održanoj 26. decembra 2003. godine na osnovu člana 54. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji(službeni glasnik RS broj 47/03), a u vezi sa

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA IZGRADNJU OBJEKATA VISOKOGRADNJE U SEIZMIČKIM PODRUČJIMA

PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA IZGRADNJU OBJEKATA VISOKOGRADNJE U SEIZMIČKIM PODRUČJIMA PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA IZGRADNJU OBJEKATA VISOKOGRADNJE U SEIZMIČKIM PODRUČJIMA Službeni list SFRJ br. 31/81, 49.82, 29/83, 21/88 I 52/90 PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA IZGRADNJU OBJEKATA

Διαβάστε περισσότερα

Proračun toplotne zaštite

Proračun toplotne zaštite Proračun toplotne zaštite za objekat Stambeni objekat urađen prema JUS U.J5.600 iz 1998 i JUS U.J5.510 iz 1987 godine. Sadržaj - analiza konstrukcija - analiza linijskih gubitaka - proračun toplotnih transmisionih

Διαβάστε περισσότερα

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

Sistemi veštačke inteligencije primer 1 Sistemi veštačke inteligencije primer 1 1. Na jeziku predikatskog računa formalizovati rečenice: a) Miloš je slikar. b) Sava nije slikar. c) Svi slikari su umetnici. Uz pomoć metode rezolucije dokazati

Διαβάστε περισσότερα

Opština Kotor LOKALNA STUDIJA LOKACIJE GRBALJ I 2009.

Opština Kotor LOKALNA STUDIJA LOKACIJE GRBALJ I 2009. Opština Kotor LOKALNA STUDIJA LOKACIJE GRBALJ I 009. LOKALNA STUDIJA LOKACIJE GRBALj I Naručilac: Skupština Opštine Kotor Predsjednik Opštine: Marija ĆATOVIĆ Obrađivač: AG INFOPLAN, Budva Direktor: Predrag

Διαβάστε περισσότερα

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu. ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2

Διαβάστε περισσότερα

DOKUMENTACIJA ZA ODLUČIVANJE O POTREBI PROCJENE UTICAJA

DOKUMENTACIJA ZA ODLUČIVANJE O POTREBI PROCJENE UTICAJA NOSILAC PROJEKTA: JPU NAŠA RADOST HERCEG NOVI DOKUMENTACIJA ZA ODLUČIVANJE O POTREBI PROCJENE UTICAJA Podgorica, avgust 2015. godine 1 1. OPŠTE INFORMACIJE a) NOSILAC PROJEKTA: JPU NAŠA RADOST HERCEG NOVI

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Veličina zahvata lokacije je 1,26ha. Planski pokazatelji su dati u narednoj tabeli: Tabela 1. Urbanistički pokazatelji

Veličina zahvata lokacije je 1,26ha. Planski pokazatelji su dati u narednoj tabeli: Tabela 1. Urbanistički pokazatelji 4.3 ELEKTROENERGETIKA 1. UVOD Ovim planom određene su potrebe, definisane zahvatom u okviru izmjena DUP-a i UP-a Istorijskog jezgra Cetinja, za električnom energijom u zavisnosti od strukture i namjene

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

DETALJNI URBANISTIČKI PLAN STARA BANJA - IGALO. Nacrt plana. Herceg Novi jun, 2011.

DETALJNI URBANISTIČKI PLAN STARA BANJA - IGALO. Nacrt plana. Herceg Novi jun, 2011. DETALJNI URBANISTIČKI PLAN STARA BANJA - IGALO Herceg Novi jun, 2011. 1. UVOD 1.1 Pravni osnov Izrada Detaljnog urbanističkog plana»stara banja-igalo«je zasnovana na Odluci o izradi plana br. 01-1-745/08

Διαβάστε περισσότερα

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

I Pismeni ispit iz matematike 1 I I Pismeni ispit iz matematike I 27 januar 2 I grupa (25 poena) str: Neka je A {(x, y, z): x, y, z R, x, x y, z > } i ako je operacija definisana sa (x, y, z) (u, v, w) (xu + vy, xv + uy, wz) Ispitati da

Διαβάστε περισσότερα

ISPIT GRUPA A - RJEŠENJA

ISPIT GRUPA A - RJEŠENJA Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga AB oslonjena je na dva čelična štapa u A i B i opterećena trouglastim opterećenjem, kao na slici desno. Ako su oba štapa iste dužine L,

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 2.2 Srednje vrijednosti aritmetička sredina, medijan, mod Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 1 2.2.1 Aritmetička sredina X je numerička varijabla. Aritmetička sredina od (1) je broj:

Διαβάστε περισσότερα

BETONSKE KONSTRUKCIJE

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 BETONSKE KONSTRUKCIJE RAMOVSKE KONSTRUKCIJE Prof. dr Snežana Marinković Doc. dr Ivan Ignjatović Semestar: V ESPB: Ramovske konstrukcije 1.1. Podela 1.2. Statički sistemi i statički proračun 1.3. Proračun

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

Dužina luka i oskulatorna ravan

Dužina luka i oskulatorna ravan Dužina luka i oskulatorna ravan Diferencijalna geometrija Vježbe Rješenja predati na predavanjima, u srijedu 9. ožujka 16. god. Zadatak 1. Pokazati da je dužina luka invarijantna pod reparametrizacijom

Διαβάστε περισσότερα

, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.

, 81, 5?J,. 1o~,mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pten:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M. J r_jl v. el7l1 povr.sl?lj pt"en:nt7 cf \ L.sj,,;, ocredz' 3 Q),sof'stvene f1?(j'me")7e?j1erc!je b) po{o!.aj 'i1m/' ce/y11ra.[,p! (j'j,a 1lerc!/e

Διαβάστε περισσότερα

PROIZVODNI KAPACITET

PROIZVODNI KAPACITET PROIZVODNI KAPACITET PROGRAMSKA ORIJENTACIJA PREDUZEĆA Proizvodno preduzeće mora doneti odluku o: 1. programu proizvodnje, 2. godišnjem obimu proizvodnje, 3. godišnjem kontinuitetu proizvodnje, 4. razvoju

Διαβάστε περισσότερα

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD

35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD Predmet: Mašinski elementi Proraþun vratila strana 1 Dimenzionisati vratilo elektromotora sledecih karakteristika: ominalna snaga P 3kW Broj obrtaja n 14 min 1 Shema opterecenja: Faktor neravnomernosti

Διαβάστε περισσότερα

Program za tablično računanje Microsoft Excel

Program za tablično računanje Microsoft Excel Program za tablično računanje Microsoft Excel Teme Formule i funkcije Zbrajanje Oduzimanje Množenje Dijeljenje Izračun najveće vrijednosti Izračun najmanje vrijednosti 2 Formule i funkcije Naravno da je

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILNIK. ("Sl. list SFRJ", br. 24/90) Član 1

PRAVILNIK. (Sl. list SFRJ, br. 24/90) Član 1 PRAVILNIK O OBAVEZNOM ATESTIRANJU ELEMENATA TIPSKIH GRAĐEVINSKIH KONSTRUKCIJA NA OTPORNOST PREMA POŽARU I O USLOVIMA KOJE MORAJU ISPUNJAVATI ORGANIZACIJE UDRUŽENOG RADA OVLAŠĆENE ZA ATESTIRANJE TIH PROIZVODA

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

Masa, Centar mase & Moment tromosti

Masa, Centar mase & Moment tromosti FAKULTET ELEKTRTEHNIKE, STRARSTVA I BRDGRADNE - SPLIT Katedra za dinamiku i vibracije Mehanika 3 (Dinamika) Laboratorijska vježba Masa, Centar mase & Moment tromosti Ime i rezime rosinac 008. Zadatak:

Διαβάστε περισσότερα

Konstruktivni zadaci. Uvod

Konstruktivni zadaci. Uvod Svaki konstruktivni zadatak ima četri dijela: 1. Analiza 2. Konstrukcija 3. Dokaz 4. Diskusija Konstruktivni zadaci Uvod U analizi pretpostavimo da je zadatak riješen, i na osnovu slike (skice) rješenja,

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.

Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom. 1 Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom. Pravilo 2. Svaki atribut entiteta postaje atribut relacione šeme pod istim imenom. Pravilo 3. Primarni ključ entiteta postaje

Διαβάστε περισσότερα

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +

Διαβάστε περισσότερα

IDEJNO ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKO RJEŠENJE HOTELSKOG RESORTA LAZARET U MELJINAMA TEKSTUALNI DIO. maj Beograd

IDEJNO ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKO RJEŠENJE HOTELSKOG RESORTA LAZARET U MELJINAMA TEKSTUALNI DIO. maj Beograd IDEJNO ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKO RJEŠENJE HOTELSKOG RESORTA LAZARET U MELJINAMA TEKSTUALNI DIO maj 2015. Beograd 1. Opšti dio 1.1. Pravni i planski osnov Tokom izrade konkursnog rješenja, svi parametri

Διαβάστε περισσότερα

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ). 0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo

Διαβάστε περισσότερα

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y

Διαβάστε περισσότερα

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5.1. Izračunajte parcijalne derivacije sljedećih funkcija: (a) f (x y) = x 2 + y (b) f (x y) = xy + xy 2 (c) f (x y) = x 2 y + y 3 x x + y 2 (d) f (x y) = x cos x cos y (e) f (x

Διαβάστε περισσότερα

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a = x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},

Διαβάστε περισσότερα

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum Matematka Zadaci za drugi kolokvijum 8 Limesi funkcija i neprekidnost 8.. Dokazati po definiciji + + = + = ( ) = + ln( ) = + 8.. Odrediti levi i desni es funkcije u datoj tački f() = sgn, = g() =, = h()

Διαβάστε περισσότερα

Visinska predstava na topografskim podlogama. Pojedine tačke sa kotama Izohipse Hipsometrijska skala Šrafura Senčenje. Kombinacija

Visinska predstava na topografskim podlogama. Pojedine tačke sa kotama Izohipse Hipsometrijska skala Šrafura Senčenje. Kombinacija Visinska predstava na topografskim podlogama Pojedine tačke sa kotama Izohipse Hipsometrijska skala Šrafura Senčenje Kombinacija 15 Tačke sa visinama 16 Izohipse E ekvidistancija Vrednosti: 0.5, 1, 2.5,...

Διαβάστε περισσότερα

Jednodimenzionalne slučajne promenljive

Jednodimenzionalne slučajne promenljive Jednodimenzionalne slučajne promenljive Definicija slučajne promenljive Neka je X f-ja def. na prostoru verovatnoća (Ω, F, P) koja preslikava prostor el. ishoda Ω u skup R realnih brojeva: (1)Skup {ω/

Διαβάστε περισσότερα

T E H N I Č K I N A L A Z I M I Š LJ E NJ E

T E H N I Č K I N A L A Z I M I Š LJ E NJ E Mr.sc. Krunoslav ORMUŽ, dipl. inž. str. Stalni sudski vještak za strojarstvo, promet i analizu cestovnih prometnih nezgoda Županijskog suda u Zagrebu Poljana Josipa Brunšmida 2, Zagreb AMITTO d.o.o. U

Διαβάστε περισσότερα

Institut građevinarstva Hrvatske d.d. I. OBRAZLOŽENJE

Institut građevinarstva Hrvatske d.d. I. OBRAZLOŽENJE I. OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA Obveza izrade i donošenja Urbanističkog plana uređenja Makarska Zapad 1 temelji se na odredbama Prostornog plana uređenja Grada Makarske (Glasnik Grada Makarske broj 8/06,

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1. σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka

Διαβάστε περισσότερα

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET TEORIJ ETONSKIH KONSTRUKCIJ 1 PRESECI S PRSLINO - VELIKI EKSCENTRICITET ČISTO SVIJNJE - VEZNO DIENZIONISNJE Poznato: - statički ticaji za pojedina opterećenja ( i ) - kalitet materijala (f, σ ) - dimenzije

Διαβάστε περισσότερα

OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog fajla, obavezno pogledajte fajl ELEMENTARNE FUNKCIJE, jer se na

OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog fajla, obavezno pogledajte fajl ELEMENTARNE FUNKCIJE, jer se na OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Prva tačka u ispitivanju toka unkcije je odredjivanje oblasti deinisanosti, u oznaci Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog ajla, obavezno pogledajte ajl ELEMENTARNE

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,

Διαβάστε περισσότερα

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum 27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 16. UVOD U STATISTIKU Statistika je nauka o sakupljanju i analizi sakupljenih podatka u cilju donosenja zakljucaka o mogucem toku ili obliku neizvjesnosti koja se obradjuje. Frekventna distribucija - je

Διαβάστε περισσότερα