URBANISTIČKI PROJEKAT,IZMJENE I DOPUNE ZA FLEKSIBILNU ZONU II, U BARU OPŠTI DIO GRANICE URBANISTIČKOG PROJEKTA
|
|
- Δελφίνια Τομαραίοι
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 URBANISTIČKI PROJEKAT,IZMJENE I DOPUNE ZA FLEKSIBILNU ZONU II, U BARU OPŠTI DIO GRANICE URBANISTIČKOG PROJEKTA Granice u okviru kojih se obrañuje ovaj urbanistički projekat su odreñene GUP-om Bar. Odnose se na sjevero-zapadni dio FLEKSIBILNE ZONE u Baru. Prostor zahvata urbanističkog projekta je omeñen Makedonskom ulicom, bulevarom 24.novembra i dijagonalnom, servisnom saobraćajnicom, koja prolazi sa jugoistočne strane ovog dijela zone. Površina koja je obuhvaćena urbanističkim projektom iznosi m 2 i zove se Fleksibilna zona II. I DIO / OSVRT NA PLANOVE VIŠEG REDA 1/ USLOVI GENERALNOG URBANISTIČKOG PLANA Prema rezultatima popisa iz 1991.g., prosječna porodica na području Bara je 3,2 člana, dok je za obračun planiranog broja stanovnika po GUP-u računato četiri člana po porodici. GUP-om je preporučen koeficijent izgrañenosti ispod 1,5. Koeficijent izgrañenosti fleksibilne zone 0,14, što otvara mogućnost veće izgradnje stambenih prostora, kao i poslovnih sadržaja. Stepen motorizacije prema GUP-u je 1 putnički automobil po domaćinstvu. Broj javnih parkinga mora biti u skladu sa frekventnošću stanovništva i kapacitetom javnih sadržaja unutar fleksibilne zone II. Slobodne površine, po GUP-u treba ozeleniti autohtonim zelenilom u saglasnosti sa mjerama za zaštitu i očuvanjem čovjekove okoline. Na osnovu podataka o geomorfološkom sastavu zemljišta i seizmičkih uslova, GUP predlaže da se obezbijedi osnovna seizmička stabilnost objekata na IX stepen seizmičkog inteziteta po skali MCS. Takoñe je GUP-om Bara predviñeno da ova zona dobije sadržaje koji su u skladu sa potrebama razvoja grada. GUP posebnu pažnju posvećuje programskom i prostornom organizovanju planiranih sadržaja sa ciljem dobre meñusobne povezanosti i funkcionisanja naselja kao cjeline. Struktura stanova je tretirana fleksibilno, zato je potrebno pri realizaciji plana vršiti kontrolu strukture, koja treba da se kreće u sledećim okvirima: 20% stanova od 2-3 postelje 65% stanova od 3-5 postelja 15% stanova preko 5 postelja Preporučuje se primjena panelnog sistema armiranobetonskih platana, rasporeñenih u dva ortogonalna pravca, odreñenih da prime vertikalni teret i horizontalne seizmičke Projektni biro 1
2 sile, sa meñuspratnom konstrukcijom od pune armiranobetonske ploče. Prema usvojenoj spratnosti dovoljna debljina armiranobetonskih platana je cm. Širine saobraćajnica treba regulisati prema vrsti. Parkinge organizovati uz pristupni kolski saobraćaj. Radi kvalitetnog utvrñivanja položaja objekata u horizontalnom i vertikalnom smislu, urbanističkim projektom su utvrñene grañevinske linije i koordinatne kote ukrsnih tačaka saobraćajnica. 2/ POLOŽAJ FLEKSIBILNE ZONE II Fleksibilna zona obuhvaćena planom čini površina od 35,50 ha. Područje Fleksibilne zone organizovano je po površinama meñusobno vezanim namjenom, sadržajem i organizaciono. Fleksibilna zona je područje Bara sa naglašenim područnim centrom i poslovnim objektima programiranim kao zasebna cjelina. Izgrañeni i planirani prateći sadržaji područja Fleksibilne zone su šireg značaja i treba da zadovolje potrebe šireg područja. Jedna od najznačajnijih površina je sjevero zapadni dio Fleksibilne zone, koji već duže vrijeme egzistira kao sastavni dio centralnog gradskog područja sa značajnim trgovačko poslovnim sadržajima. Dio Fleksibilne zone II, za koji se radi urbanistički projekat je jedan od najatraktivnijih lokaliteta u Baru. Izgrañeni i planirani objekti trebaju da stvore uslove za formiranje funkcionalnog naselja sa svim potrebnim sadržajima. 3/ ULOGA FLEKSIBILNE ZONE II U PRIVREDI BARA Razvoj luke, industrije, saobraćaja i turizma, zahtijevaju šire programsko sagledavanje potreba izgradnje. Obzirom da razvoj Bara prelazi lokalne okvire, to interes za stambenim, poslovnim i drugim objektima stalno raste. Planirana gradnja novih stambenih, stambeno - poslovnih i poslovnih objekata i objekata pratećih sadržaja, odgovoriće na interesovanje i potražnju. Izgrañeni i planirani prateći sadržaji područja Fleksibilne zone II su šireg značaja i treba da zadovolje potrebe šireg područja. 4/ KARAKTERISTIKE PODRUČJA Područje Fleksibilne zone karakteriše ravnomjernost geološkog sastava sa visokim nivoom podzemne vode, koja se javlja na oko 1,40 metara od površine terena. Klima je blaga, sa periodima snažnih padavina i izuzetno jakim vjetrovima sjevernog, zapadnog i južnog smjera. 5/ ORGANIZACIJA PO GUP-u Prema GUP-u Fleksibilna zona je područje Bara sa naglašenim područnim centrom i poslovnim objektima programirana kao posebna cjelina. Projektni biro 2
3 Završavanjem izgradnje, ovaj dio Fleksibilne zone će moći da funkcioniše samostalno podmirujući svoje potrebe i potrebe šireg okruženja. 6/ ORIJENTACIJA Fleksibilna zona je jugozapadni dio Bara. Tretirani dio Fleksibilne zone II je smješten u sjevero - zapadnom dijelu Fleksibilne zone. Dio Fleksibilne zone,fleksibilna zona II,za koji se radi urbanistički projekat, je u uskom kontaktu sa Topolicom I i Topolicom II, područnim centrima Bara. 7/ ZAKLJUČAK Obzirom na položaj Fleksibilne zone u privrednom, ekonomskom, turistčkom okruženju Bara, postavlja se problem realnog valorizovanja ovog područja. Izgrañenost Fleksibilne zone, servisna opremljenost, obim izgrañenih objekata i drugi uslovi, čine dobru osnovu za izgradnju novih, legalizaciju, rekonstrukciju i adaptaciju nekih postojećih objekata, kao i regulisanje saobraćaja, kako bi se ovaj prostor na pravi način uključio u aktivno urbano tkivo Bara. Fleksibilna zona zahtijeva obradu dodatnih funkcija, kako bi se zadovoljile sve karakteristike potrebne za funkcionisanje modernog naselja. II DIO / GEODETSKI PLANOVI Za potrebe izrade urbanističkog projekta dijela Fleksibilne zone u Baru, pribavljene su su karte verifikovane od Direkcije za nekretnine. Geodetska podloga u razmjeri 1:1000, obuhvata područje fleksibilne zone. Radi preciznije izrade projekta urañena je podloga u razmjeri 1:500, koja je obuhvatila zadati dio Fleksibilne zone i usaglašena sa podlogom razmjere 1:1000. Na geodetska podlozi 1:500 će se raditi urbanistički projekat za pomenuti dio Fleksibilne zone. III DIO / POSTOJEĆE STANJE 1. NAMJENA PROSTORA Fleksibilna zona je predviñena GUP-om kao zona koja će sadržati objekte, čija će se namjena odrediti u skladu sa potrebama razvoja grada. Sjevero - zapadni dio Fleksibilne zone II je predviñen kao stambeno-poslovni. Na potezu uz Makedonsku ulicu, nalazi se više objekata različite namjene i kvaliteta. Stanje saobraćaja je dosta nesreñeno i haotično. Takoñe se osjeća nedostatak dovoljnog broja parking mjesta. Projektni biro 3
4 2. GRANICE I POVRŠINE Dio Fleksibilne zone,fleksibilna zona II, koji je obuhvaćen urbanističkim projektom, ograničen je sa sjeverne strane Makedonskom, sa zapada bul. 24.novembra, sa jugoistoka servisnom saobraćajnicom. Površina ovog dijela Fleksibilne zone je m2. 3. IZGRAðENOST PROSTORA U ovom dijelu Fleksibilne zone II izgrañeni su objekti trgovinsko - poslovne namjene: 1. Objekat zelene pijace BGP = 4725 m2,( stalni objekat ) 2. Prateći objekat zelene pijace BGP = 760 m2, 3. Objekat vatrogasnog doma BGP = 1350 m2, ( stalni objekat ) 4. Dragstor BGP = 730 m2, ( privremeni objekat) 5. Auto elektičarska radnja, BGP=145 m2, 4. KVALITET OBJEKATA Objekti na tretiranom dijelu Fleksibilne zone II su sagrañeni od različito kvalitetnih materijala. Objekat Vatrogasnog doma je od armirano betonskih nosivih elemenata. Objekat Zelene pijace je pokriveni prostor od čelične konstrukcije, sa pretećim objektima izrañenim od A.B. konstruktivnih elemenata. Privremeni objekti su u lošem stanju i predviñeni su za rušenje.spratnost objekata je od VP,VP+1 do VP+2. Krovovi su kosi. 5. OPREMLJENOST PROSTORA Na dijelu Fleksibilne zone II, koji je obuhvaćen urbanističkim projektom nema sadržaja urbanog mobilijara. Pješačke zone su obrañene na dijelu trotoara sa sjeverne i zapadne strane tretirane površine, tj. uz ulice Makedonsku i bul. 24. novembra, kao i pristupne pješačke saobraćajnice sa bul. 24. novembra. Na ovom dijelu zone nalazi se 300 parking mjesta, a pristup kolskim saobraćajnicama je dobro urañen, meñutim kapaciteti ne zadovoljavaju potrebe budućeg naselja i trgovačko poslovne zone. 6. ZAKLJUČAK Prema koeficijentu izgrañenosti, bruto gañevinskoj površini, broju stanovnika, drugim parametrima, konstatuje se da bi ovaj dio Fleksibilne zone II trebalo bolje osmisliti i izgraditi kako bi se zadovoljile sve funkcije koje zahtijeva savremeno naselje. Projektni biro 4
5 Organizovana gradnja i ureñenje prostora dijela Fleksibilne zone II omogućava stvaranje zaokruženog gradskog naselja. Uvoñenjem nove opreme, gradnjom stambeno-poslovnih i poslovnih objekata, kao i gradnjom pratećih sadržaja stvaraju se uslovi za brži tempo razvoja i povećane aktivnosti stanovništva. IV DIO POSEBNI USLOVI SEIZMOLOŠKE KARAKTERISTIKE TERENA I SEIZMIČKI PARAMETRI DEJSTVA ZEMLJOTRESA ZA,, DIO FLEKSIBILNE ZONE II,, 1/ MJERE ZAŠTITE OD ZEMLJOTRESA Na prostoru obuhvaćenom ovim DUP-om vršena su odreñena geološka istraživanja. Urañena je karta seizmičke mikrorejonizacije i studija seizmičke povredljivosti (vulnerabiliteta) objekta i prihvatljivog seizmičkog rizika.ovi podaci su korišćeni za definisanje parametara dejstva zemljotresa i upustva za planiranje i projektovanje konstrukcija. Prema seizmičkoj karti Jugoslavije, odnosno Crne Gore, područje Opštine Bar označeno je kao zona sa seizmičkim intenzitetom 9 MCS.Iz toga proizilaze odgovarajuće zakonske i druge obaveze da prilikom planiranja i projektovanja budu primijenjeni propisi i principi zemljotresnog inžinjerstva radi smanjenja seizmičkog rizika. Smatra se da je maksimalno ubrzanje tla za različite povratne periode i nivo vjerovatnoće najupotrebljivije za analizu i projektovanje konstrukcija, jer se pomoću njega mogu odrediti i upore ivati parametri dejstva zemljotesa i seizmičkog rizika pojedinih lokacija. 2/ SEIZMOGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE 2.1 Geološke i inženjerskogeološke karakteristike tla Osnovnu stijenu čine tvorevine paleogenog flišnog kompleksa sa konglomeratima, pješčarima, glincima i laporcima. Površinski sloj terena,koji je ravan ili blago nagnut, debljine 6-12m, izgrañen je od nevezanih i poluvezanih aluvijalnih sedimenata kvartarne starosti : glina sa prašinom i pijeskom, zaglinjenih šljunkova, sitne drobine i degradiranog fliša. 2.2 Geomehaničke karakteristike tla Na osnovu rezultata terenskih i laboratoriskih ispitivanja tla za brojne objekte u okviru lokaliteta Topolica mogu se dati prosječne geomehaničke karakteristike za teren koji je srednje ili dobro zbijen, izgrañen većinom od gline srednje do visoke plastičnosti manje ili više pomiješanih sa prašinom, pijeskom, šljunkom ili drobinom. Generalno uzevši,osnovne geomehaničke karakretistike dna na nivou fundiranja kreću se : -zapreminska težina kn/m3 Projektni biro 5
6 -ugao unutrašnjeg trenja (18-35) -kohezija 0-25 kn/m2 -dopuštena nosivost kn/m2 2.3 Inženjersko-seizmološke osobine geotehničkog modela Na osnovu geofizičkih mjerenja na četiri lokacije i date interpretacije o podpovršinskoj gradnji terena, teren razmatranog lokaliteta može se generalno predstaviti kao troslojna sredina. Pri tome, prve dvije sredine predstavnjene su pjeskovito-šljunkovitim glinama i čine aplifikativni sloj. Treća sredina izgra ena je od flišnih sedimenata i zbog njenih dobrih krutosnih fizičko- mehaničkih i elastičnih karakteristika, kao i velike debljine tretira se kao poluprostor i prestavlja osnovnu seizmičku podinu terena. Na lokalitetu u granicama DUP-a Topolica izvršena su geofizička mjerenja i konstruisani geotehnički modeli GTM-40, 46, 47, 50 koji prezentiraju prosječne geotehničke uslove terena. Osnovni geometriski i fizičko-mehanički parametri modela : debljina slojeva, brzina širenja seizmičkih longitudinalnih i transverzalnih talasa (Vp i Vs), gustina materijala i litološki sastav. GT M 40 DINAMICKI PARAMETRI TIP TLA H Vp=480 m/sek Vs=170 m/sek Pjeskovito glinovito tlo 3.00 m ρ=1.8 t/m3 GT M 50 DINAMICKI PARAMETRI TIP TLA H Vp=650 m/sek Vs=220 m/sek ρ=1.8 t/m3 Pjeskovito glinovito tlo 2.00 m 3 PARAMETRI DEJSTVA ZEMLJOTRESA I SEIZMIČKA MIKROREJONIZACIJA 3.1 Reprezentativni regionalni i lokalni seizmički uslovi Seizmički talasi regionalnih seizmogeoloških karakteristika terena odreñeni su kao očekivana prosječna maksimalna ubrzanja osnovne stijene od mogućih žarišta zemljotresa za povratni period od 50,100 i 200 godina. Povratni period Očekivana prosječna maksimalna ubrzanja na osn. stijeni a (g) Sa verovatnoćom pojave od 67%. Projektni biro 6
7 3.2 Definisanje seizmičkih parametara Parametri dejstva zemljotresa tj, ubrzanja tla na lokaciji odreñeni su na osnovu očekivanih maksimalnih ubrzanja na osnovnoj stijeni a (g) za povratne periode vremena 50,100 i 200 god., reprezentativnih faktora amplifikacije (DAF) i zapisa ubrzanja tla od zemljotresa 15.aprila1979. god. Očekivana prosječna maksimalna ubrzanja (a max ) na lokalitetu DUP-a Topolica odreñena su kao proizvod odgovarajućih ubrzanja na osnovnoj stijeni ( a) i faktora amplifikacije (DAF) a max =(a) x (DAF) Geotehnički model Povratni period GTM GTM GTM GTM Ubrzanje na osnovnoj stijeni a (g) Dinamički faktor amplifikacije (DAF) Maksimalna ubrzanja (a max) sr (g) Navedeni zapisi mogu se smatrati kao reprezentativni za definisanje vremenskih istotija ubrzanja tla od dejstva budućih zemljotresa za dinamičku analizu stabilnosti konstrukcije, u zavisnosti od karakteristika konstrukcija, treba od njih usvojiti one koji će obijezbijediti potrebnu seizmičku stabilnost konstrukcije. 3.3 Zoniranje prema seizmičkim parametrima Prema seizmičkoj mikrorejonizaciji za Opštinu Bar, obrañeni geomehanički modeli i prostor obuhvaćen granicama,,fleksibilne zone,, pripadaju zoni C3 Zona Povratni period Maksimalno ubrzanje (a max) C Projektni biro 7
8 IZBOR KONSTRUKTIVNOG SISTEMA Na području,,fleksibilne zone,, preporučuje se primjena krućih, manje fleksibilnih sistema. a) od armirano betonskog okvira sa ukrućenim zidovima ili jezgrima od armiranog betona radi sprečavanja većih horizontalnih ekskurzija usled seizmičkih dejstava. b) od ar.bet. nosećih zidova-dijafragmi- tj. panelni sistemi zbog svoje veće krutosti i veće težine, indukuju veće seizmičke sile, ali je njihova nosivost znatno veća. Ovakav sistem je praktičan i racionalan u seizmičkom, arhitektonskom i tehnološkom pogledu..periode sopstvenih oscilacija su manje te je i manja opasnost od pojave rezonanse. Izbor konstrukcije objekta visokogradnje vrši se u saglasnosti sa funkcijom i namjenom tog objekta,riješenjem u osnovi, visinom, uslovima fundiranja i maksimalnim spratnim i ukupnim pomeranjem navedenog objekta za vrijeme seizmičkog dejstva. Dobrim izborom materijala, dobrom opstom koncepcijom i pažljivo obrañenim detaljima mogu se razni konstruktivni sistemi učiniti otpornim na dejstvo zemljotresa. V DIO / URBANISTIČKI PROJEKAT Predsjednik Opštine Bar je, dana 13.11,2006 donio Odluku br o pristupanju izradi Izmjene i dopune Up-a za dio Fleksibilne zone,fleksibilna zona II u Baru. Ovoj Odluci, zasnovanoj na čl.31 Zakona o planiranju i ureñenju prostora(sl.list RCG br.28/05,člana 84,statuta Opštine Bar(sl.list RCG-opštinski propisi,br 31/04 i 22/05), predhodile su inicijative i aktivnosti Sekretarijata za planiranje i ureñenje prostora, Sekretarijata za urbanizam, glavnog urbaniste i Zavoda za izgradnju Bara, AD Bar, da se ovaj izuzetno atraktivan prostor u centru grada kvalitetnije valorizuje u odnosu na odredbe date važećim GUP-om.Donešen je Programski zadatak o izradi i dopuni Urbanističkog projekta Fleksibilna zona II u Baru (br od godine). Ovo se naročito odnosi na potez uz Makedonsku ulicu, prostor bivše»buvlje pijace«, kao i prateće sadržaje Zelene pijace. GUP-om je predviñeno da se namjena površina i sadržaja u okviru Fleksibilne zone odreñuje u skladu sa potrebama grada. Stručnom analizom dispozicije, gabarita, mogućih sadržaja i sl. došlo se do zaključaka da je na datoj lokaciji moguće izgraditi objekte većeg kapaciteta, gabarita i spratnosti, a da se pri tom ne naruši egzistencija susjednih postojećih objekata, kao ni ambijentalne vrijednosti cjeline.za Fleksibilnu zonu II postoji plan po kome se objekti izgrañuju : Projektni biro 8
9 stambeno-poslovni objekat A1, stambeno-poslovni objekat B3.Izmjeni i dopuni plana se pristupilo iz više razloga: -Objekat etažne garaže čije pozicioniranje,funkcionalnost, kapacitet,korištenje prizemlja treba adekvatnije riješiti. -Povećanje parking mjesta,bolju saobraćajnu povezanost u funkciji usklañenosti sa GUP-om. -druge manje intervencije na osnovu inicijativa investitora koji već grade ili su započeli gradnju po postojećem planu.inicijative se svode na povećanje BGP-e.Za stambeno poslovni objekat A1 i B3 zahtjevano povećanje BGP-e je opravdano zbog poštovanja PPZ zakona koji predviña povezivanje stepeništa sva tri ulaza na poslednjoj etaži,što u projektu arhitekture povećava brojnost stanova za četiri (po objektu) i povećava neto stambenu površinu do 3%(po objektu) u odnosu na projektovanu dokumentaciju po kojoj se objekat A1 i B3 izvodi.slična situacija je kod stambeno-poslovnog objekta A2 gdje se gabarit prilagoñava konceptu dva stepeništa uz zajedničke komunikacije(ppz i INTERO),a i novonastaloj kompoziciji objekata.inicijative su došle i od strane službe zaštite Opštine Bar te Sektora javnih usluga Bar.Na osnovu ovih inicijativa je od strane nadležnog organa lokalne uprave,tj.predsjednika Opštine,urañen projektni zadatak za Izmjenu i dopunu Dup-a Fleksibilna zona II u Baru. 1. PROSTOR PLANA Prostor obuhvaćen planom nalazi se u jugo istočnom dijelu Bara. Konkretno se odnosi na sjevero zapadni dio FLEKSIBILNE ZONE u Baru. Omeñen sa sjevera Makedonskom ulicom, sa zapada bulevar 24.novembra sa jugo istoka dijagonalnom servisnom saobraćajnicom nižeg reda koja povezuje bulevar 24. novembra i Makedonsku ulicu. Površina ovog dijela Fleksibilne zone je m2. 2. DIO FLEKSIBILNE ZONE II U SISTEMU GRADA GUP-om je predviñeno da se Fleksibilnoj zoni dodjeli namjena u skladu sa potrebama grada. Prostire se uz dvije značajne saobraćajnice, koje se tretiraju kao glavne saobraćajnice Bara. Ulica Makedonska je logičan nastavak ul. V. Rolovića, koja je centralna ulica na koju su orijentisane sve zone Topolice I, dalje na Makedonsku ulicu sadržaji sa Topolice II. Bulevar 24. novembra je visoko frekventna ulica višeg reda, koja je istovremeno i dio magistralnog puta, koji vodi u Ulcinj i u suprotnom smjeru za Budvu, Kotor dalje. Neposredno uz te saobraćajnice se prostire i dio Fleksibilne zone II, koji je obuhvaćen urbanističkim projektom Izmjene i dopune. Projektni biro 9
10 Predviñeno je da na Makedonsku ulicu budu orijentisani sadržaji stambenoposlovnog karaktera, dok se uz bulevar 24. novembra predviñaju ozelenjene površine, kao zelena tampon zona. 3. KONCEPCIJA Polazeći od koncepta racionalne iskorišćenosti, funkcije i ambijentalne cjeline, radi boljeg iskorišćenja ove atraktivne lokacije, treba u urbanističkom i arhitektonskom smislu obratiti pažnju na različite činioce. Porebno je u skladu sa važećim GUP-om postići u dijelu Fleksibilne zone II veću gustinu naseljenosti i koeficijent izgrañenosti kako bi se zadovoljili uslovi. Za sada koeficijent naseljenosti iznosi 0. Na potezu uz Makedonsku ulicu potrebno je maksimalno iskoristiti kapacitet parcele u pogledu spratnosti i gabarita, vodeći računa o susjednim objektima i ambijentalnoj cjelini. Projektovati objekte koji se sastoje iz dva dijela ( poslovnog i stambenog), koji treba da predstavljaju jedinstvenu arhitektonsku, kompozicionu i urbanističku cjelinu. Stambeni dio objekata treba postaviti na spratu, sa preporučenom spratnošću P+9+t,P+10+t. Uz Makedonsku ulicu, koja je glavna saobraćajnica Topolice II, je preporučeno da se smještaju poslovni sadržaji, otvoreni prostori za okupljanje. Ukupna BGP objekata uz Makedonsku ulicu ne bi trebala da prelazi m2, a poslovno trgovački objekti, proširenje zelene pijace,etažna garaža,proširenje vatrogasnog doma do m2. Izvršiti nadogradnju objekta auto električarske radionice, pri tome paziti da se arhitektonsko i urbanistički ovaj objekat uklopi u ostatak tretirane zone.postojeci objekat br.9 u zoni D tretirati u skladu sa planovima viseg reda. Predviñena je izgradnja etažne garaže P+5+t kako bi se povećao broj parking mjesta, za potrebe stanovnika naselja, kao i za posjetioce koji u velikom broju u prijepodnevnim i popodnevnim satima posjećuju ovaj lokalitet. U dijelu Fleksibilne zone II, koji je obuhvaćen urbanističkim projektom Izmjene i dopune predvidjeti manje poslovne objekte kao što su proširenje i podizanje sprata zelene pijace u okvirima postojeceg horizontalnog i vertkalnog gabarita,proširenje vatrogasnog doma. Izraditi potpunu rekonstrukciju saobraćaja, što podrazumijeva : o Proširenje kolovoza Makedonske ulice, o Projektovati unutar naselja nove kolske saobraćajnice, pri tom omogućiti kružni tok saobraćaja, kako bi saobraćaj unutar naselja nesmetano cirkulisao, o Maksimalno povećati broj parking mjesta, kao i broj parking mjesta za potrebe teretnih vozila, o Povećati broj pješačkih saobraćajnica, kako bi se omogućio što lakši i bezbjedniji pristup objektima i sadržajima, Projektni biro 10
11 Obzirom da na ovom dijelu Fleksibilne zone II postoji nesklad u visinama i gabaritima postojećih objekata, gabaritom novoprojektovanih objekata treba formirati ulicu sa svim sadržajima koji su potrebni da bi se što kvalitetnije uklopili u urbanu panoramu grada. Novoprojektovani objekti treba da se uklope u kompozitnost objekata susjedne zone Topolica II, funkcionalnost i kvalitet. Ozelenjavanje vršiti niskim i visokim zelenilom, naročito na parkinzima i u dijelu prema bulevaru 24. novembra. 3. SUPRASTRUKTURA Izgrañenost dijela Fleksibilne zone II, s osvrtom na stambene i poslovne objekte je nezadovoljavajuća po pitanju kapaciteta. Objekat vatrogasnog doma kao i objekti zelene pijace su u veoma dobrom stanju kad se valorizuju za kvalitet gradnje. Zbog nezadovoljavajućeg,dosadašnjeg, tretmana ovog dijela Fleksibilne zone,urbanističkim projektom Izmjene i dopune Fleksibilna zona,koji se bazira na urbanističkom projektu Fleksibilna zona II, predviñena je izgradnja tri stambenoposlovna objekta koji imaju spratnost : dva objekta br.1 i 3 P+9+t,objekat br.2, P+10+t kao i ukupnu cca BGP m2, tako da formiraju južnu stranu Makedonske ulice. Takoñe je za potrebe proširenja kapaciteta zelene pijace predviñena je izgradnja dva objekta br.4 i br.5 spratnosti VP+1, ukupne BGP 2010 m2,te dogradnja sprata na objektu zelene pijace BGP- 4725m2. Etažna garaža po planu ima spratnost P+5+t, i BGP m2. 4. SAOBRAĆAJ Imajući u vidu da se pomenuta zona nalazi u samom centru grada, mora se obratiti pažnja da saobraćajnice budu adekvatno tretirane. Predviñeno je da kolski saobraćaj zahvati površinu od m2, a vanjska parkirališta 4640 m2. Planirani broj vanjskih parking mjesta je 371,a u etažnoj garaži 295 do 355,zavisno od idejnog rješenja etažne garaže gdje se ostavlja mogućnost poslovanja u prizemlju objekta, što zadovoljava uslove date GUP-om, gdje je stepen motorizacije 1 automobil po domaćinstvu. Naročito voditi računa da se kolska saobraćajnica koja prolazi sa jugoistočne strane lokacije proširi, tako da ima cijelom dužinom širinu od 7 m, da se proširi za jednu traku Makedonska ulica, da se ostvari kružno cirkulisanje saobraćaja, dovoljan i dobro riješen broj pješačkih površina. Parking prostore projektovati uz saobraćajnice i poštovati uslove zadate GUP-om.UP-om FLK zona II Izmjene i dopune,ostavlja se mogucnost povezivanja dva parkinga,ispred zelene pijace i ispred stambenoposlovnog objekta A1,uz napomenu da se vodi racuna- o postojecem stanju i postojecoj infrastrukturi na mjestima intervencije,te opravdanosti intervencije. Projektni biro 11
12 5. UREðENJE ZELENIH POVRŠINA Kod ureñenja zelenih površina posebna pažnja je obraćena na zone kojima se mora kao zaštita od buke obezbijediti zeleni tampon. Iz tih razloga su uz bulevar 24.novembra predviñene grupacije visokog rastinja sa jako razgranatom krošnjom. Slične grupacije su predviñene uz Makedonsku ulicu, kao i pored parkinga. Unutar naselja formirati grupacije niskog rastinja na zatravljenim površinama. Kombinovati ih sa perenama i sukulentama. Veće površine pod perenama predvidjeti unutar pješačkih zona i uz trotoare. Ostavlja se mogucnost ozelenjavanja parkinga uz napomenu da se vodi racuna kod odabira vrste visokog rastinja koje nece uticati na zavrsni sloj parkina. 6. NIVELACIJA I REGULACIJA Stambeno poslovni objekti su regulisani u odnosu na Makedonsku ulicu i bulevar 24. novembra, tako što je grañevinska linija sa sjeverne strane udaljena od Makedonske ulice 7,0 m, a sa zapadne strane od osovine bulevara na 36,0 m. Objekti predviñeni za proširenja kapaciteta pijace regulisani su u odnosu na postojeću pristupnu saobraćajnicu koja spaja Makedonsku ulicu i sarvisnu saobraćajnicu. Etažna garaža je regulisana u odnosu na pristupnu saobraćajnicu, koja se pruža paralelno sa Makedonskom ulicom i smještena je u sjevernom dijelu tretiranog prostora. Apsolutne kote prizemlja objekata treba odrediti tako da se tretirana zona može posmatrati kao skoro zaravnjena površina uz poštovanje visinskih kota saobraćajnica koje se ne mjenjaju.analizom pribavljenih geodetskih karti preporučuje se da apsolutne kote prizemlja planiranih objekata budu: -stambeno poslovni objekat A1 +6,20 -stambeno poslovni objekat A2 +6,70 -stambeno poslovni objekat B3 +8,00 -objekat garaže objekat E1 +7,30 -objekat br.4 +6,80 -objekat br.5 +6,50 7. PARCELACIJA Detaljnom analizom tretiranog dijela Fleksibilne zone, došlo se do zaključka da je moguće podijeliti ovaj dio Fleksibilne zone na 11 parcela različite površine, koje su smještene unutar 5 zona. o Zona A P= 8290m2 o Zona B P= 6010 m2 o Zona C P= 5560 m2 o Zona D P= m2 o Zona E P- 8430m2 Projektni biro 12
13 Cjelokupna površina zona je m2. Površina parcela ne zauzima cijelu površinu zona. Umanjena je za površinu saobraćaja i zelenih površina. Ukupna površina parcela je m2, od čega: o Parcela P1 P= 2230 m2 o Parcela P2 P= 1100 m2 o Parcela P3 P= 2230 m2 o Parcela P4 P= 1067 m2 o Parcela P5 P= 1170 m2 o Parcela P6 P= 3290 m2 o Parcela P7 P= 6600 m2 o Parcela P8 P= 1135 m2 o Parcela P9 P= 600 m2 o Parcela P 10 P= 2050 m2 o Parcela P 11 P= 380 m2 9. KONSTRUKCIJA Preporučuje se da konstruktivni sistem bude sačinjen od A.B. platana rasporeñenih u oba ortogonalna pravca. 10. ZAKLJUČAK GUP-om je predviñeno da se namjena Fleksibilne zone odredi u skladu sa potrebama grada. Stručnom analizom dispozicije, gabarita, mogućih sadržaja i sl. došlo se do zaključaka da je u datoj zoni moguće izgraditi objekte većeg kapaciteta, gabarita i spratnosti, a da se pri tom ne naruši ambijentalna cjelina, kao ni susjedni postojeći objekti, već bi se njihovom izgradnjom zaokružio urbani akcent tog dijela grada koji je do sad ostao prilično nedefinisan. Formiranjem južne strane Makedonske ulice, ovaj prostor je postao dio urbane cjeline, kojoj svojim položajem već odavno pripada. Proširenjem kapaciteta zelene pijace, stekli bi se uslovi za bolje funkcionisanje trgovačke zone unutar naselja. Svojim karakterom sadržaji zelene pijace ne narušavaju udobnost stanovanja u ovom naselju. Naprotiv njihova koegzistencija stvara pravu urbanu sliku modernog naselja sa svim potrebnim sadržajima. Predviñena rekonstrukcija saobraćaja treba da zadovolji uslove lakšeg ekonomskog pristupa svim objektima, kao i da obezbijedi dovoljan broj parking mjesta u čemu doprinos ima i gradnja etažne garaže. Pješačke zone su tako formirane da omogućavaju nesmetan pristup svim sadržajima unutar naselja. Objekat br.1 se nalazi u sjeverozapadnom dijelu tretiranog dijela Fleksibilne zone II,zona A, predložena spratnost za objekat br.1 je P+9+t, sa tri ulaza, BGP ovog objekta je m2. Sljedeći uz njega, objekat br. 2, čija je BGP 5650 m2, a spratnost P+10+t.U zoni B planiran je stambeno-poslovni objekat br.3,spratnosti P+9+t sa tri ulaza i koji ima BGP 11220m2.U zoni E planira se izgradnja etažne garaže spratnosti P+5+t(tehnička etaža) čija BGP po urbanističkom projektu je 11000m2 sa jednim do dva ulaza tj.izlaza. Projektni biro 13
14 Svi krovovi treba da budu kosi kako bi se ostvario mediteranski koncept. Obezbijediti uličnu rasvijetu i uskladiti je sa potrebama cijele zone. Projektovati objekte urbanog mobilijara, postaviti dovoljan broj klupa za sjedenje, korpi za otpatke i sl. Obratiti naročitu pažnju pri obradi zelenih površina da se ovaj dio Fleksibilne zone II zaštiti tamponom zelenila od buke koja je značajan problem na datoj parceli. Spratnošću, krovištima, gabaritima i arhitektonskim elementim naročita pažnja je usmjerena na dobijanje jedne skladne arhitektonsko - urbanističke cjeline. URBANISTIČKO-TEHNIČKI USLOVI OPŠTI DIO Grañevinska i regulaciona linija Grañevinske i regulacione linije se utvrñuju u svemu prema izvodu iz UP-a Fleksibilna zona II Bar,Izmjene i dopune. Orijentacione i nivelacione kote Orijentacione i nivelacione kote se utvrñuju u svemu prema izvodu iz UP-a Fleksibilna zona II Bar,Izmjene i dopune. Priključci na komunalne instalacije Priključci na komunalne instalacije se utvrñuju u svemu prema izvodu iz UP-a Fleksibilna zona II Bar,Izmjene i dopune. Priključci objekata na gradsku saobraćajnicu ili javni put Priključci objekata na gradsku saobraćajnicu ili javni put se utvrñuju u svemu prema izvodu iz UP-a Fleksibilna zona II Bar,Izmjene i dopune. Krov i krovni pokrivač Krovovi su kosi ili sa blagim nagibom.maksimalan nagib krovne ravni je 25 stepeni. Krovni pokrivači su savremeni materijali, kanalica,mediteran crijep ili sl.,a u skladu sa ambijentalnim i klimatskim uslovima podneblja u kome se gradi. Arhitektura i materijali Arhitektonske kompozicije planiranih objekata moraju biti savremeno tretirane,a ujedno u skladu sa objektima pripadajuće zone kao i susjednih zona.potrebno je u planiranoj zoni dati novi kvalitet kroz izbor materijala i arhitektonskih formi,koji će pri tome imati potrebne karakteristike i kvalitet zaštite od nepovoljnih klimatskih uticaja. Ureñenje urbanističkih parcela Obavezuje se investitor da za potrebe projektovanja i izvoñenja,od strane stručnih lica izvrši geomehanička i geoseizmička istraživanja terena.ovim istraživanjem treba dokazati stabilnost tla za izgradnju planiranog objekta.na osnovu geodetskog snimka Projektni biro 14
15 ,R 1-250,potrebno je uraditi projekat ureñenja terena predmetne lokacije na kojoj se gradi objekat.ureñenje terena mora da sadrži podatke o nivelaciji i regulaciji,obradi površina,planu ozelenjavanja,planom opreme urbanog mobilijara,a sve u skladu sa Urbanističkim planom. Meteorološki podaci Srednja godišnja temperatura iznosi 16 stepeni,srednja ljetnja temperatura iznosi 23 stepena,dok srednja zimska temperatura iznosi 8 stepeni.prosječne godišnje padavine iznose mm.Vjetrovitost :izraženi vjetrovi su bura,vlažni jugo i maestral. Geomehaničke karakteristike tla Prosječne geomehaničke karateristike za teren koji je srednje izgrañen većinom od gline srednje do visoke plastičnosti manje ili više pomješanih sa prašinom,pjeskom,šljunkom ili drobinom.generalno uzevši za predmetno područje osnovne geomehaničke karakteristike tla na nivou fundiranja kreću se : -zapreminska težina 18-24kn/m3 -ugao unutrašnjeg trenja(18-35) -kohezija 0-25kn/m2 -dopuštena nosivost kn/m2 Podaci za dimenzionisanje objekata na seizmičke uticaje objekta Projektovanjem i izvoñenjem objekata obezbjediti seizmičku stabilnost osnovnog konstruktivnog sistema za IX stepen intenziteta po skali MCS.Predmetni lokalitet pripada zoni C3 seizmičke mikro rejonizacije,čije su potrebne karakteristike,maksimalno ubrzanje u odnosu na povratni period je: a-max za 50 godina-0,21 a-max za 100godina-0,29 a-max za 200godina-0,36 Uslovi za zaštitu od elementarnih nepogoda Prema zakonskim uslovima i odgovarajućim prilozima iz UP-a Uslovi od interesa ONO Po planu, nije potrebna,niti predviñena izgradnja skloništa. Zaštita životne sredine Potrebno je poštovati»deklaraciju o ekološkoj državi Crnoj Gori«(sl.list RCG br. 39/91 i Rezoluciju o politici zaštite životne sredine(sl.list SRJ,br.31/93) Situacija terena Sastavni dio UT uslova treba da čini situacija terena,situacioni plan,sa granicom urbanističke parcele i odnosom sa susjednim parcelama,kao i mjestom izgradnje objekta.situacija terena sa apsolutnim kotama i vlasničkom granicom predhodno Projektni biro 15
16 mora biti urañena u držanom koordinatnom sistemu i objerena od strane Direkcije za nekretnine PJ Bar. Obaveza projektanta Projektant je obavezan da se pridržava Zakona o i izgradnji objekata (SL.LIST 55/00) kao i Pravilnika o sadržaju tehničke dokumentacije. NOVO PROJEKTOVANI OBJEKTI Z O N A A OBJEKAT br.1 Spratnost P+8-9+teh.etaža Namjena objekta Stambeno-poslovni objekat Namjena prizemlja poslovna Namjena spratova stambena Horizontalni gabariti Max 64x20 Bgp prizemlja Bgp objekta Površina parcele br Površina poslovnog prostora Površina stanovanja OBJEKAT br.2 Spratnost P+10+teh.etaža Namjena objekta Stambeno-poslovni objekat Namjena prizemlja poslovna Namjena spratova stambena Horizontalni gabariti Max 25,5x20 Bgp prizemlja 500 Bgp objekta Površina parcele br Površina poslovnog prostora 500 Površina stanovanja Projektni biro 16
17 Z O N A B OBJEKAT br.3 Spratnost P+8-9+teh.etaža Namjena objekta Stambeno-poslovni objekat Namjena prizemlja poslovna Namjena spratova stambena Horizontalni gabariti Max 64x20 Bgp prizemlja Bgp objekta Površina parcele br Površina poslovnog prostora Površina stanovanja Z O N A C OBJEKAT br.10 Spratnost Vp+1(proširenje objekta) Namjena objekta Vatrogasni dom Namjena prizemlja Namjena spratova Horizontalni gabariti Max 14,5x5-7 Bgp prizemlja 90 Bgp objekta 180 Površina parcele br Površina poslovnog prostora Površina stanovanja Projektni biro 17
18 Z O N A D OBJEKAT br.4 Spratnost Vp+1 Namjena objekta Poslovni objekat Namjena prizemlja Poslovna Namjena spratova Poslovna Horizontalni gabariti Max 29x16-16,5 Bgp prizemlja 485 Bgp objekta 970 Površina parcele br Površina poslovnog prostora Površina stanovanja OBJEKAT br.5 Spratnost Vp+1 Namjena objekta Poslovni objekat Namjena prizemlja Poslovna Namjena spratova Poslovna Horizontalni gabariti Max 31,5x16-16,5 Bgp prizemlja 520 Bgp objekta Površina parcele br Površina poslovnog prostora Površina stanovanja OBJEKAT br.7 Spratnost Vp+1 (podizanje sprata) Namjena objekta Poslovni objekat Namjena prizemlja Poslovna Namjena spratova Poslovna Horizontalni gabariti U postojećim gabaritima horiz.i vertik. Bgp prizemlja (postojeće) Bgp objekta (ukupno vp+1) Površina parcele br Površina dograñenog poslovnog prostora Površina stanovanja Projektni biro 18
19 Z O N A E OBJEKAT br.1 Spratnost P+5+t Namjena objekta Etažna garaža Namjena prizemlja Poslovna ili garaža Namjena spratova Garaža Horizontalni gabariti Max 44x44 Bgp prizemlja Bgp objekta Površina parcele br Površina poslovnog prostora Površina stanovanja Projektni biro 19
20 NE PRILAGATI OVAJ LIST Projektni biro 20
21 OBRAðIVAČ PLANA-ZIB-BAR INVESTITOR: OPŠTINA B A R BAR 2007 Projektni biro 21
22 SPISAK UČESNIKA: -ALEKSANDAR BRAJOVIĆ dipl.inž.grañ. -LJILJANA DRAGUTINOVIĆ dipl.inž.arh. -FADIL DIVANOVIĆ -ZORAN TOMAŠEVIĆ -BRANISLAV ŠEBEK -SLOBODAN DRAŠKOVIĆ dipl.inž.grañ. dipl.inž.grañ. dipl.el.inž. dipl.el.inž SARADNICI: - VALENTINA PANTOVIĆ dipl.inž.arh. - LJILJANA VUJOŠEVIĆ arh.teh. - MILICA ČEJOVIĆ arh.teh. - ILONKA TOMAŠEVIĆ el.teh. Projektni biro 22
23 FLEKSIBILNA ZONA II IZMJENE I DOPUNE TK INFRASTRUKTURA POSTOJEĆE STANJE Izmjenama i dopunama DUP-a Fleksibilna zona II predviñeni su novi stambeno-poslovni objekti sa cirka 500 stambeno-poslovnih jedinica.takoñe su predviñena i tri objekta sa nedefinisanim brojem jedinica(spratna auto-garaža i dva prostora trgovinske namjene označeni na situaciji kao 4 i 5). Postojeći objekti zelena pijaca i tržni centar riješeni su sa kablom tk-10 kapaciteta 50x4x0,4 po prilično starom primarnom kablu tipa tk-00v u kom ne postoje rezervne parice za eventualne nove priključke. BUDUĆE STANJE Obzirom da su oba kanalizaciona pravca na izlazu iz T-coma popunjena,a potrebe za zonu su cirka 1000 priključaka zajedno sa tržnim centrom i desetak zgrada na Topolici II koje su takoñe riješene po starom kablu u primaru tipa tk-oo dok u sekundaru,obzirom da je elastična mreža,sa kablovima tipa tk-59gm,racionalno bi bilo montirati IPS u objektu A-1 gdje je moguće prilagoditi odreñeni prostor za tu namjenu. Zbog budućeg prihvatanja odreñenih zona na IPS-pijaca kablovska kanalizacija je različitog kapaciteta i prilagoñena za tu svrhu. Optički privod za IPS bi se izveo iz okna br.69 na bulevaru u neposrednoj blizini objekta A-1. Na ovaj način bi se kvalitetno riješila Fleksibilna zona kao i dio objekata na Topolici II. TK kanalizacija fi 110 bi se gradila od okna 69 na bulevaru 24 novembar pravcem 69a,69b,69c,69d,69e i 69f različitog kapaciteta radi prihvatanja starih dijelova tk-mreže. Iz okana do pojedinih ulaza bi se postavljala po dva okna okitena fi 40mm. TK kablovi su tipa TK-59gm od IPS pijaca do pojedinih objekata,fleksibilno rješivi zavisno od dinamike izgradnje svakog objekta. Bar. mart-april 2007 Obradio: Slobodan Drašković dipl.inž.el. Projektni biro 23
24 SADRŽAJ: 1.OPŠTI DIO DOKUMENTACIJE 2.GRAFIČKI DIO DOKUMENTACIJE Projektni biro 24
25 GRAFIČKI DIO DOKUMENTACIJE: -OVJERENA GEODETSKA PODLOGA PRILOZI KONTROLA PODLOGA GEODETSKI SNIMAK-KARTA -OBJEKTI NA GEODETSKOM SNIMKU I KARTI -ZONE -PARCELACIJA -NIVELACIJA REGULACIJA I SAOBRAĆAJ -NAMJENA POVRŠINA -PLAN OZELENJAVANJA I PARTER -IDEJNA RJEŠENJA PRIZEMLJA+POGLEDI -IDEJNA RJEŠENJA TIPSKIH SPRATOVA +POGLEDI -SEIZMIČKA MIKROREJONIZACIJA -VODOVOD I KANALIZACIJA -ELEKTROINSTALACIJE -TK INFRASTRUKTURA Projektni biro 25
26 Projektni biro 26
27 Projektni biro 27
Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότερα1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2
OPTEREĆENJE KROVNE KONSTRUKCIJE : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2 1.1. ROGOVI : * nagib krovne ravni : α = 35 º * razmak rogova : λ = 80 cm 1.1.1. STATIČKI
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραOpšte KROVNI POKRIVAČI I
1 KROVNI POKRIVAČI I FASADNE OBLOGE 2 Opšte Podela prema zaštitnim svojstvima: Hladne obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina, Tople obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina i prodora hladnoće
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραGrafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότερα3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA
MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. OSNONI POKAZATELJI TLA Tlo e atoji od tri faze: od čvrtih zrna, vode i vazduha i njihovo relativno učešće e opiuje odgovarajući pokazateljia.. Specifična težina (G)
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότεραPredavanje br.3 KONSTRUKTIVNI SKLOPOVI ZGRADA
Predavanje br.3 KONSTRUKTIVNI SKLOPOVI ZGRADA Dr Veliborka Bogdanović, red.prof. Dr Dragan Kostić, v.prof. Konstruktivni sklop - Noseći sistem objekta Struktura sastavljena od jednostavnih nosećih elemenata
Διαβάστε περισσότεραPOTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότεραAkvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.
Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34
Διαβάστε περισσότεραTABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II
TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II TABLICA 1: PARCIJALNI KOEFICIJENTI SIGURNOSTI ZA DJELOVANJA Parcijalni koeficijenti sigurnosti γf Vrsta djelovanja Djelovanje Stalno Promjenjivo
Διαβάστε περισσότερα3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραPROJEKTOVANJEI GRA ENJEBETONSKIH KONSTRUKCIJA
GRA EVINSKI FAKULTET UBEOGRADU PROJEKTOVANJEI GRA ENJEBETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 12.06.2013. p=10 kn/m 2 p=8kn/m 2 p=10 kn/m 2 25 W=±60 kn 16 POS 1 80 60 25 25 POS 1 60 POS 3 60 POS 4 POS 2 POS 3 POS 4 POS
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA
**** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραPRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραProgram testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραОsnоvni principi prојеktоvаnjа zidаnih zgrаdа
Građevinsko-arhitektonski fakultet Univerziteta u Nišu Osnovne akademske studije studijski program Arhitektura Školska godina 2015/16 Uvod u arhitektonske konstrukcije, II sem. 2+2 Predavanje br. 6 Оsnоvni
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραHEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE
TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje
Διαβάστε περισσότεραCenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.
Cenovnik spiro kanala i opreme - *Cenovnik ažuriran 09.02.2018. Spiro kolena: Prečnik - Φ (mm) Spiro kanal ( /m) 90 45 30 Muf/nipli: Cevna obujmica: Brza diht spojnica: Elastična konekcija: /kom: Ø100
Διαβάστε περισσότερα6 Primjena trigonometrije u planimetriji
6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότεραZadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m
Διαβάστε περισσότεραUZDUŽNA DINAMIKA VOZILA
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,
Διαβάστε περισσότερα4. Trigonometrija pravokutnog trokuta
4. Trigonometrij prvokutnog trokut po školskoj ziri od Dkić-Elezović 4. Trigonometrij prvokutnog trokut Formule koje koristimo u rješvnju zdtk: sin os tg tg ktet nsuprot kut hipotenuz ktet uz kut hipotenuz
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραAPROKSIMACIJA FUNKCIJA
APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu
Διαβάστε περισσότεραIspit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1
Ispit održan dana 9 0 009 Naći sve vrijednosti korjena 4 z ako je ( ) 8 y+ z Data je prava a : = = kroz tačku A i okomita je na pravu a z = + i i tačka A (,, 4 ) Naći jednačinu prave b koja prolazi ( +
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Διαβάστε περισσότεραNumerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραFormiranje optimalne konfiguracije teretnog vozila u skladu sa potrebama i mogućnostima naručioca, ponudom proizvođača i nadgraditelja.
Formiranje optimalne konfiguracije teretnog vozila u skladu sa potrebama i mogućnostima naručioca, ponudom proizvođača i nadgraditelja. Mora postojati interakcija sve tri uključene strane: -poznavanje
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2
(kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 2
BETONSE ONSTRUCIJE 2 vježbe, 31.10.2017. 31.10.2017. DATUM SATI TEMATSA CJELINA 10.- 11.10.2017. 2 17.-18.10.2017. 2 24.-25.10.2017. 2 31.10.- 1.11.2017. uvod ponljanje poznatih postupaka dimenzioniranja
Διαβάστε περισσότεραVerovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića
Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραSistem sučeljnih sila
Sistm sučljnih sila Gomtrijski i analitički način slaganja sila, projkcija sil na osu i na ravan, uslovi ravnotž Sistm sučljnih sila Za sistm sila s kaž da j sučljni ukoliko sil imaju zajdničku napadnu
Διαβάστε περισσότερα