PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA
|
|
- Χρύσηίς Βλαχόπουλος
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA Dio POMAGALA ZA NAVIGACIJU.
2 Na temelju točke 3., članka 77. i članka Pomorskog zakonika (N.N. 181/2004, 76/2007, 146/2008 i 61/2011) odlukom objavljenom u Narodnim novinama broj 74 od. godine, pod brojem 1728 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA POMAGALA ZA NAVIGACIJU stupaju na snagu dana 1. srpnja. godine
3 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA PREGLED IZMJENA I DOPUNA U ODNOSU NA IZDANJE PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA Dio Pomagala za navigaciju Značajnije izmjene u odnosu na izdanje Pravila godine su zasjenjene. Time nisu obuhvaćene izmjene uslijed pravopisnih, gramatičkih ili tiskarskih grešaka.
4 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA Predmetna pravila uključuju zahtjeve slijedećih međunarodnih organizacija: Međunarodna pomorska organizacija (IMO) Konvencije: Međunarodna Konvencija o sigurnosti života na moru 1974 (SOLAS 1974), sa svim dopunama do i uključujući dopune MSC.282(86). Rezolucije: A.222(VII), A.224(VII), A.275(VIII), A.382(X), A.422(XI), A 424(XI), A.426(XI), A.478(XII), A.526(13), A 601(15), A.667(16), A 694(17), A.813(19), A.817(19), A.818(19), A.819(19), A.823(19), A.824(19), A.861(20), A.889(21), A.1045(27) MSC.53(66); MSC. 64(67), annex 1, 2, 3, 4 and 5; MSC. 74(69), annex 1, 2, 3 and 4; MSC. 86(70), annex 1, 2 and 4; MSC. 95(72); MSC. 96(72); MSC.112(73); MSC.113(73); MSC.114(73); MSC.115(73); MSC.116(73); MSC.128(75); MSC.142(77); MSC.163(78); MSC.164(78); MSC.166(78); MSC.192(79); MSC/Circ.982; SOLAS/CONF.5/32; MSC.202(81); MSC.210(81); MSC.214(81); MSC.222(82); MSC.224(82); MSC.232(82); MSC.233(82); MSC.252(83); MSC.254(83); MSC.263(84); MSC.308(88) EU propisi: Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2002/59/EZ od 27. lipnja kako je izmijenjena i dopunjena direktivom Vijeća 2009/17/EZ od 23. travnja IACS SC 235 (Jan. 2011, Corr. 1 Dec. 2011)
5 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA Sadržaj: Stranica 1 OPĆI ZAHTJEVI PRIMJENA OBJAŠNJENJE IZRAZA I NAZIVA OPSEG NADZORA OPĆI TEHNIČKI ZAHTJEVI ZAHTJEVI ZA OPREMANJE BRODOVA NAVIGACIJSKIM SUSTAVIMA I OPREMOM PODJELA BRODOVA NAVIGACIJSKI SUSTAVI I OPREMA IZVEDBA I POSTAVLJANJE POMAGALA ZA NAVIGACIJU NA BRODU MOST, INTEGRIRANI SUSTAV MOSTA (IBS) I INTEGRIRANI NAVIGACIJSKI SUSTAV (INS) MAGNETSKI KOMPASI ZVRČNI KOMPASI I UREĐAJI ZA PRIJENOS KURSA (THDi) SUSTAVI UPRAVLJANJA NA KURSU ILI NA PUTANJI ELEKTRONIČKI POKAZIVAČI POMORSKIH KARATA S INFORMACIJSKIM SUSTAVIMA (ECDISi), POMOĆNA SREDSTVA ECDIS-a, NAČIN RADA SUSTAVA RASTER POKAZIVAČA KARATA (RCDS-a) SUSTAVI PRIJEMA ZVUKA DNEVNE SIGNALNE SVJETILJKE (ALDIS LAMPE) RADARSKI REFLEKTORI RADARI, ELEKTRONIČKA POMAGALA ZA UCRTAVANJE (EPA) I UREĐAJI ZA AUTOMATSKO PRAĆENJE (ATA) UREĐAJ ZA AUTOMATSKO RADARSKO UCRTAVANJE (ARPA) UREĐAJI ZA MJERENJE I POKAZIVANJE BRZINE I PRIJEĐENOG PUTA ZVUČNI DUBINOMJER AUTOMATSKI IDENTIFIKACIJSKI SUSTAV (AIS) POKAZIVAČI RADA KORMILA, BRODSKOG VIJKA, PORIVA, USPONA VIJKA I NAČINA RADA UREĐAJ ZA POKAZIVANJE KUTNE BRZINE BRODA (ROTI) PODACI O MANEVARSKIM SVOJSTVIMA BRODA SREDSTVA ZA PRISTUP PELJARA PRIJEMNICI LORAN-C i CHAYKA GPS PRIJEMNIK, GLONASS PRIJEMNIK, DGPS i DGLONASS PRIJEMNIK, KOMBINIRANI GPS/GLONASS PRIJEMNIK ZAPISIVAČI PODATAKA O PUTOVANJU (VDR-i) POJEDNOSTAVLJENI ZAPISIVAČI PODATAKA O PUTOVANJU (S-VDR) GALILEO PRIJEMNIK SUSTAV IDENTIFIKACIJE I PRAĆENJA VELIKOG DOSEGA (LRIT) SUSTAV ALARMA ZA NAVIGACIJSKU STRAŽU NA MOSTU (BNWAS)... 61
6 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA 1 1 OPĆI ZAHTJEVI 1.1 PRIMJENA Ovaj dio Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova (u daljnjem tekstu: Pravila) odnosi se na brodove kojima navigacijska pomagala podliježu tehničkom nadzoru priznate organizacije (u daljnjem tekstu: RO), kao i na pomagala koja se predviđaju za postavljanje na takvim brodovima Ovaj dio Pravila propisuje tehničke zahtjeve kojima navigacijska pomagala moraju udovoljavati, te određuju broj navigacijskih sustava i opreme kao i njihov smještaj na brodu. 1.2 OBJAŠNJENJE IZRAZA I NAZIVA Objašnjenja izraza i naziva koji se odnose na opće nazivlje u Pravilima navedeni su u Pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Dio 1. - Opći propisi, Odjeljak 1. Općenito. U svrhu ovog dijela Pravila prihvaćene su ova objašnjenja izraza: Nautičke karte ili nautička publikacija je mapa ili knjiga posebne namjene ili posebno sakupljena baza podataka iz kojih proizlaze takva mapa ili knjiga i koje službeno izdaje sama vlada ili u njeno ime, ovlašteni Hidrografski zavod ili druga odgovarajuća vladina institucija, i koje su izvedene tako da udovoljavaju zahtjevima pomorske navigacije Navigacijski sustavi i oprema su instrumenti i uređaji koji su postavljani na brodu, namijenjeni kontroliranom vođenju broda, koji omogućuju: kontrolu brzine, kontrolu kursa, određivanje dubine, određivanje položaja broda, pribavljanje informacija o okolini, pribavljanje hidrometeoroloških prilika u području plovidbe, primanje i odašiljanje informacija o brodu i teretu, zapisivanje informacija za moguća istraživanja nezgoda Duljina broda znači njegovu duljinu preko svega. 1.3 OPSEG NADZORA Opći zahtjevi za nadzor nad navigacijskim pomagalima, zahtjevi za njihovu izradbu i pregled kao i zahtjevi za tehničkom dokumentacijom nalaze se u Pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Dio 1. - Opći propisi, Odjeljak 2. - Nadzor nad gradnjom i osnovni pregled Pomagala za navigaciju navedena u Dodatku I. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorske opreme, kojima brodovi hrvatske državne pripadnosti moraju biti opremljeni sukladno međunarodnim konvencijama, moraju udovoljavati zahtjevima Pravila za statutarnu certifikaciju pomorske opreme i Pravilnika o pomorskoj opremi Statutarna certifikacija pomagala za navigaciju navedenih u Dodatku II. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorske opreme, provodi se sukladno pravilima RO (npr. vidi Pravila Hrvatskog registra brodova - Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 1. - Opći propisi, Odjeljak 3. - Tipno odobrenje proizvoda). 1.4 OPĆI TEHNIČKI ZAHTJEVI Raspored uređaja koji osigurava rad opreme koja se zahtjeva u ovom poglavlju mora udovoljavati zahtjevima RO Navigacijska oprema i sustavi moraju biti tako postavljeni, ispitani i održavani da smanje mogućnost lošeg funkcioniranja Navigacijska oprema i sustavi koji omogućavaju alternativne načine rada moraju naznačiti način koji je u upotrebi Integrirani sustavi mosta moraju biti tako napravljeni da u slučaju kvara jednog od pod-sustava časniku na dužnosti bude odmah skrenuta pažnja zvučnom ili vizualnom signalizacijom, te da ne prouzrokuje kvar ni jednog drugog pod-sustava. U slučaju kvara jednog dijela integriranog navigacijskog sustava, mora se omogućiti odvojeni rad svakog pojedinog dijela opreme ili dijela sustava Sva električna i elektronička oprema na mostu ili u neposrednoj blizini mosta na brodovima koji su građeni 1. srpnja godine ili nakon tog datuma, mora se ispitati na elektromagnetsku kompatibilnost Električna i elektronička oprema mora biti postavljena na način da elektromagnetska interferencija štetno ne djeluje na ispravan rad navigacijskih sustava i opreme Prenosivi električni i elektronički uređaji ne smiju se koristiti na mostu ako mogu štetno utjecati na ispravan rad navigacijskih sustava i opreme Ako jedinica uređaja daje dodatnu mogućnost najmanjim zahtjevima, rad i koliko je moguće i izvodljivo, loše funkcioniranje takve dodatne jedinice ne smije umanjiti radna svojstva drugih radio-komunikacijskih i navigacijskih u- ređaja Oprema mora biti postavljena na način da može udovoljiti zahtjevima poglavlja Broj sredstava za rukovanje, njihova izvedba i način djelovanja, smještaj, raspored i veličina moraju omogućavati jednostavno, brzo i učinkovito djelovanje. Sredstva za rukovanje moraju biti tako raspoređena da smanjuju mogućnost nesmotrenog rada Sredstva za rukovanje moraju omogućavati normalno i lako podešavanje, a položaj na kojem uređaj normalno radi mora se lako prepoznati. Sredstva za upravljanje koja se ne zahtijevaju za normalan rad ne smiju biti lako pristupačna.
7 2 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA Na brodu ili uređaju mora se predvidjeti odgovarajuća stalna rasvjeta radi pokazivanja sredstava za rukovanje i lakšeg očitavanja indikatora. Moraju se predvidjeti sredstva za zatamnjenje izvora svjetla svakog uređaja koje može stvarati smetnje navigaciji Uređaji moraju biti tako izvedeni da pogrešnom uporabom sredstava za rukovanje ne dođe do oštećenja uređaja ili ozljede rukovatelja. 1.4.l4 Ako je jedinica uređaja priključena na jednu ili više jedinica drugog uređaja, pri tome ne smije doći do promjene radnih svojstava bilo koje od njih Ako je ugrađen numerički panel za ulaz s brojkama od 0 do 9, brojke moraju biti raspoređene tako da su u skladu s ITU-T preporukama. Međutim, ako postoji alfanumerički raspored na tipkovnici, kao na uredskim strojevima i uređajima za obradu podataka, brojke od 0 do 9 mogu alternativno biti raspoređene u skladu s odgovarajućim ISO standardom Uređaj mora nastaviti raditi u skladu sa zahtjevima poglavlja 3 i pri promjenama napona napajanja koja se mogu očekivati na brodu U uređajima mora postojati prekostrujna i prekonaponska zaštita, te zaštita od transienata i promjene polariteta napajanja Ako je predviđeno da se uređaj može napajati iz više od jednog izvora električne energije, mora se predvidjeti mogućnost brzog prebacivanja s jednog izvora napajanja na drugi ali ova mogućnost ne mora biti izvedena unutar samog uređaja Oprema mora imati mogućnost trajnog rada u različitim uvjetima stanja mora, brodskog gibanja, vibracija, vlažnosti i temperature koji mogu biti na brodu Moraju se poduzeti sve moguće mjere da se osigura udovoljavanje odgovarajućim zahtjevima poglavlja 3. i Pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Dio Radiooprema, i za druge radio-komunikacijske i navigacijske uređaje na brodu Buka iz svih jedinica mora biti ograničena tako da ne ometa čujnost signala o kojima bi mogla ovisiti sigurnost broda Na svakoj jedinici navigacijskog uređaja koja se postavlja u blizini glavnog ili kormilarskog magnetskog kompasa mora se jasno označiti sigurnosna udaljenost od takvih kompasa Koliko je to praktički izvodljivo mora se spriječiti slučajan pristup opasnim naponima. Svi dijelovi i ožičenja kod kojih istosmjerni ili izmjenični napon ili oboje (osim napona radio-frekvencija) imaju vršnu vrijednost veću od 55 V moraju biti zaštićeni od slučajnog dodira i moraju se automatski isključiti sa svih izvora električne energije ako se otkloni zaštitno kućište. Alternativno zadovoljavaju i izvedbe kod kojih se za pristup opasnim naponima moraju upotrijebiti posebni alati kao što su npr. ključ za vijke ili odvijač. Na vidnom mjestu na kućištu i unutrašnjosti mora se postaviti tablica s u- pozorenjem Mora se predvidjeti uzemljenje za sve metalne dijelove uređaja ali se pri tome ne smije uzemljiti ni jedna priključnica za napajanje Moraju se poduzeti sve mjere da elektromagnetska energija na radio-frekvencijama isijana iz uređaja ne bude štetna za ljude Oprema koja sadrži dijelove kao što su elektronske cijevi koje mogu prouzročiti X-zračenje mora udovoljavati slijedećim zahtjevima:.1 vanjsko X-zračenje iz uređaja u normalnim radnim uvjetima ne smije prijeći granice navedene u Pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Dio Zaštita pri radu i smještaj posade, ako postoji mogućnost da pri normalnom radu unutar uređaja nastane zračenje iznad propisanih granica navedenih u Pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Dio Zaštita pri radu i smještaj posade, 3.18.,unutar uređaja se mora postaviti istaknuto upozorenje, a kakve se mjere moraju poduzeti pri radu s uređajem mora biti navedeno u priručniku za rad u- ređaja..3 ako loše funkcioniranje bilo kojeg dijela u- ređaja može prouzročiti povećano X- zračenje, mora se u opisu uređaja navesti odgovarajuće upozorenje. Upozorenje mora sadržavati objašnjenje u kakvim uvjetima takvo zračenje može nastati i kakve se mjere u tom slučaju moraju poduzeti Oprema mora biti tako izvedena da se glavne jedinice mogu lako zamijeniti bez naknadnog ugađanja i umjeravanja Oprema mora biti tako izvedena i postavljena da je uvijek pristupačna u svrhu pregleda i održavanja Uz opremu moraju postojati sve informacije koje omogućavaju pravilno rukovanje i održavanje. Moraju postojati podaci za:.1 slučaj kad je uređaj predviđen za otkrivanje greške i popravak na razini komponenata, dati sheme strujnih krugova, raspored komponenata i listu komponenata; i.2 slučaj kad se uređaj sastoji od složenih modula kod kojeg nije moguće otkrivanje grešaka i popravak na razini komponenata dati dovoljno informacija da se neispravan modul može locirati, identificirati i zamijeniti. Drugi moduli i pojedinačne komponente koje ne čine dio modula moraju također udovoljavati zahtjevima iz l.4.30 Svaka jedinica uređaja mora imati unutrašnju oznaku koja sadrži informacije koje moraju biti jasno vidljive u normalnom položaju ugradnje:.1 naziv proizvođača;.2 oznaka odobrenja ili broj pod kojim je ispitan;.3 serijski broj jedinice i.4 software izdanje (ukoliko je primjenjivo).
8 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA 3 2 ZAHTJEVI ZA OPREMANJE BRODOVA NAVIGACIJSKIM SUSTAVIMA I OPREMOM 2.1 PODJELA BRODOVA U svrhu primjene ovih Pravila svi brodovi se dijele, prema područjima plovidbe, zatim tipu broda i bruto tonaži (GT) kako je definirano u Pravilima za statutarnu certifikaciju, Dio 1. Opći propisi, Odjeljak 1. - Općenito, NAVIGACIJSKI SUSTAVI I OPREMA Brodovi se moraju opremiti sa navigacijskim sustavima i opremom sukladno zahtjevima u Tablici Na svim brodovima od 500 GT i više, kvar na jednom dijelu opreme ne smije smanjiti sposobnost broda da udovolji zahtjevima 3, 8 i 11 ili 12 Tablice Tablica Red. br. Naziv stavke Jed. Područje plov. mjere Magnetski kompas kom (GT) 2 Kormilarski magnetski kompas kom Glavni magnetski kompas* kom Pričuvni magnetski kompas* kom Zvrčni kompas* kom Ponavljač zvrčnog kompasa* kom Ponavljač zvrčnog kompasa za smjeranje* Pelorus ili uređaj za određivanje kursa* Sredstva za ispravljanje smjera i kursa broda kom kom kom Uređaj za prijenos kursa (THD)* kom GT < 500 Napomene Ne mora biti prema normama za glavni ili kormilarski magnetski kompas Ne zahtjeva se ako postoji mogućnost očitavanja brodskog kursa na glavnom kormilarskom mjestu sa glavnog magnetskog kompasa Za područje plovidbe 5: GT < 500, Za područje plovidbe 6: neovisno o veličini Glavni magnetski kompas mora biti ispravno podešen i nalaziti se na brodu ili moraju postojati druga sredstva neovisna o napajanju energijom za određivanje smjera i prikaz kursa na glavnom kormilarskom mjestu Za područje plovidbe 5: GT 500 Na brodu se mora nalaziti pričuvni magnetski kompas koji može zamijeniti glavni magnetski kompas ili drugo sredstvo za obavljanje funkcije glavnog magnetskog kompasa zamjenom ili udvostručenjem opreme Za područje plovidbe 5: GT 500 Zvrčni kompas ili drugo odgovarajuće sredstvo, za određivanje i prikaz kursa brodskim nemagnetskim sredstvima i za prijenos informacije o kursu kao ulazni podaci za radar 9 GHz, AIS te za a- utomatsko sredstva za praćenje ATA Na brodu mora biti ponavljač zvrčnog kompasa ili drugo odgovarajuće sredstvo za davanje vizualnih informacija o kursu na mjestu kormilarenja u nužnosti, ako postoji Na brodu mora biti ponavljač zvrčnog kompasa ili drugo odgovarajuće sredstvo za smjeranje po cijelom obzorju od 360, upotrebljavajući zvrčni kompas ili drugo sredstvo navedeno u tablici. Brodovi s GT < 1600 moraju biti opremljeni koliko je to moguće Na brodu se mora nalaziti pelorus ili uređaj za kontrolu kursa, neovisan o napajanju energijom, za uzimanje kursa po cijelom obzorju 360 Za područje plovidbe 5: GT 500 Sredstva za ispravljanje smjera i kursa na točne vrijednosti moraju se stalno nalaziti na brodu Ili drugi odgovarajući uređaj za prijenos informacija o kursu za ulazne podatke radara 9 GHz, EPA i AIS Za putničke brodove 150 GT < 500 Za brodove koji nemaju zvrčni kompas
9 4 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA Tablica (nastavak) Red. br Naziv stavke Navigacijske karte i Nautičke publikacije Elektronski pokazivač navigacijskih karata sa sustavom informiranja (ECDIS) Jed. Područje plov. mjere (GT) skup kom Pomoćni uređaji za ECDIS kom Zamjena za elektron. nautičke publikacije GNSS prijemnik*/zemaljski radionavigacijski prijemnik* Napomene Planiranje i prikaz rute putovanja ucrtavanje i praćenje pozicije broda. Upute za plovidbu, popis svjetala, obavijesti pomorcima, tablice mijena i sve druge publikacije potrebne za vožnju moraju biti odgovarajuće i ažurirane Sva brza plovila. Ostali brodovi - vidi napomenu 1 Na brodu se moraju nalaziti zamjenski uređaji koji udovoljavaju funkcionalnim zahtjevima ECDIS-a. Zamjenski uređaj za ECDIS može biti jedan dodatni ECDIS uređaj ili odgovarajući skup navigacijskih karata Za područje plovidbe 5: GT 500 kom Za područje plovidbe 5: GT 500 kom Radar 9 GHz* kom Drugi radar 3GHz ili 9GHz* kom Uređaj za automatsko radarsko ucrtavanje (ARPA)* Automatsko sredstvo za praćenje (ATA)* Drugo automatsko sredstvo za praćenje (ATA)* Elektroničko sredstvo za ucrtavanje (EPA)* kom kom kom kom GT < GT < 500 Prijemnik svjetskog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS) ili zemaljski radionavigacijski prijemnik ili druga sredstva prikladna za upotrebu tijekom cijele vožnje radi određivanja i ažuriranja položaja broda automatskim napravama Za područje plovidbe 5: GT 5 00 Određivanje i prikaz udaljenosti i smjera radarskih transpondera kao i drugih plovila, zapreka, plutača, obrisa obale i navigacijskih oznaka za pomoć u plovidbi i izbjegavanju sudara Za područje plovidbe 5 i 6: - teretni brodovi GT 300, - putnički duljine preko svega 30 ili GT 150, - svi tankeri neovisno o GT, moraju biti opremljeni radarom 9 GHz koji nije obvezno u skladu sa normama za radar 9 GHz. Na brodu mora biti radar 3 GHz ili ako Ministarstvo na preporuku RO smatra potrebnim drugi radar 9 GHz ili druga sredstva za određivanje i prikaz udaljenosti i kursa drugih plovila, zapreka, plutača, obrisa obale i navigacijskih oznaka radi pomoći u navigaciji i sprečavanju sudara a koji funkcionalno nije ovisan o Radaru 9 GHz* navedenom u toč. 16. ARPA ili drugo sredstvo za automatsko ucrtavanje udaljenosti i smjera najmanje 20 ciljeva mora biti priključen na uređaj za mjerenje brzine i prijeđenog puta kroz vodu, radi određivanja opasnosti od sudara i mogućnosti simuliranja učinka manevra vlastitog broda. ATA, ili drugo sredstvo, mora biti na brodu za automatsko ucrtavanje udaljenosti i određivanje kursa drugih ciljeva radi određivanja opasnosti od sudara. Na brodu mora bit dodatni ATA ili drugo sredstvo za automatsko ucrtavanje udaljenosti i kursa drugih ciljeva radi određivanja opasnosti od sudara a koji funkcionalno nisu ovisni o ATA navedenom u toč. 19. EPA ili drugo odgovarajuće sredstvo mora se nalaziti na brodu za elektroničko ucrtavanje udaljenosti i određivanje kursa ciljeva radi određivanje opasnosti od sudara. Za putničke brodove 150 GT < 500
10 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA 5 Tablica (nastavak) Red. br Naziv stavke Automatski sustav za identifikaciju (AIS) Sustav identifikacije i praćenja velikog dosega (LRIT) Zapisivač podataka o putovanju (VDR) Pojednostavljeni zapisivač (S-VDR) Sustav alarm za navigacijsku stražu na mostu (BNWAS) Uređaj za mjerenje brzine i prijeđenog puta (kroz vodu)* Uređaj za pokazivanje brzine i prijeđenog puta (iznad dna u pramčanom i bočnom smjeru)* Jed. Područje plov. mjere (GT) kom kom kom Putnički brodovi GT 150 Napomene teretni - GT 300 u podr. plov. 1-8, putnički - GT 150 u podr. plov. 1-4, putnički - GT 300 u podr. plov. 5-8, HSC i DSC GT 150, HSC i DSC GT < 150 na redovnim linijskim putovanjima novi ribarski brodovi duljine preko svega 15m i više postojeći ribarski brodovi: - duljine 18m L <45m ne kasnije od 31. svibnja 2013, - duljine 15m L <18m ne kasnije od 31. svibnja Ostali postojeći brodovi vidi napomenu 3. Brodovi u međunarodnoj plovidbi (samo područje plovidbe ) certificirani za rad u morskim područjima A1+A2 ili A1+A2+A3 : putnički brodovi i HSC plovila, teretni GT 300 po TMC 69 kom Teretni brodovi građeni prije kom kom kom Zvučni dubinomjer* kom Sustav upravljanja na kursu / putanji* Svjetiljka za dnevnu signalizaciju (Aldis lampa)* kom kom Sustav prijema zvuka* kom svi putnički - u podr. plov. 1-4, teretni - GT 150 u podr. plov. 1-4, teretni i putnički - GT 500 u podr. plov. 5-8, Postojeći brodovi vidi napomenu 2. Ili drugo odgovarajuće sredstvo za određivanja brzine kroz vodu Za putničke brodove GT 150 Za područje plovidbe 5: GT 500 Brod mora imati uređaj za pokazivanje brzine i prijeđenog puta ili drugo sredstvo za pokazivanje brzine i prijeđenog puta u odnosu na dno prema naprijed i bočno Na brodu se mora nalaziti zvučni dubinomjer ili drugi elektronički uređaj za mjerenje i prikaz dubine mora, Za putničke brodove GT 150, Za područje plovidbe 5: GT 500 Brod mora imati sustav upravljanja broda na kursu ili putanji ili drugo sredstvo za automatsko upravljanje i održavanje kursa i/ili pravocrtne putanje (npr. Auto pilot) Napajanje mora biti osim iz glavnog izvora električne energije i iz samostalnog izvora (baterija), Za područje plovidbe 5: GT 500 Ako je most na brodu potpuno zatvoren i ako Ministarstvo na preporuku RO nije drugačije odredilo, brod mora imati sustav prijema zvuka ili drugo sredstvo, da omogući dežurnom časniku da čuje zvučne signale i odredi njihov smjer Za područje plovidbe 5: GT 500
11 6 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA Tablica (nastavak) Red. br Naziv stavke Pokazivači: otklon kormila, broja okretaja i uspona vijka, pokazivač rada bočnog poriva * Telefon za kormilarenje u nužnosti* Uređaj za pokazivanje kutne brzine (ROTI) Podaci o manevarskim svojstvima broda Jed. Područje plov. mjere (GT) Napomene kom Pokazivači se moraju očitavati na upravljačkom mjestu kom kom skup Inklinometar kom Ako postoji kormilarsko mjesto u nužnosti, telefon ili drugo sredstvo mora biti na brodu za prijenos informacija o kursu. Za područje plovidbe 5: GT 500 Brod mora imati uređaj za pokazivanje brzine skretanja broda s kursa ili drugo sredstvo za određivanje i prikaz kutne brzine Osigurati informacije za peljarsku kartu. Brodovi duljine 100 m, tankeri za kemikalije i plin neovisno o veličini moraju imati peljarsku kartu, poster za kormilarnicu i knjigu s manevarskim svojstvima broda 38 Anemometar kom Zahtijeva se samo za područje plovidbe 1 39 Prizmatični dalekozor kom Za područje plovidbe kom. 40 Navigacijski trokut kom Šestar za karte kom Brisač prozora kom Navigacijski sekstant, Pomagala za računanje astronomske stajnice, Kronometar Sredstva za pristup peljara, Brodski sat, Termometar, Barometar, Pravila za izbjegavanje sudara na moru kom Samo za područje plovidbe 1 kom Radarski reflektor* kom < Međunarodni signalni kodeks kom Pomorski navigacijski rječnik (SMCPs) 48 IAMSAR priručnik dio III kom Brodovi namijenjeni putovanjima tijekom kojih je moguća pomora za peljarom moraju imati uređaj za pristup peljara Barometar moraju imati brodovi s GT 20 Vidi napomenu 4. Na brodovima se mora nalaziti radarski reflektor, ako je to izvodljivo, ili druga sredstva da bi se omogućila detekcija broda na drugim brodovima koji imaju radar 9 i 3 GHz. Brodovi koji imaju radio uređaj Za područje plovidbe 5: GT 500 kom Brodovi koji imaju VHF radio uređaj Brodovi koji imaju radio uređaj Za područje plovidbe 5: GT 500 *Ako je dopušteno drugo sredstvo u ovom poglavlju, takvo sredstvo mora odobriti Ministarstvo, na preporuku RO. Napomene: 1. Opremanje brodova ECDIS-om.
12 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA 7 Vrsta broda Datum polaganja kobilice Bruto tonaža (GT) Datum udovoljavanja Putnički na i nakon GT > 500 Tankeri na i nakon GT > 3000 Na datum isporuke na i nakon GT > Teretni osim tankera na i nakon > GT < Putnički prije GT > 500 prvi pregled (*) na i nakon Tankeri prije GT > 3000 prvi pregled (*) na i nakon GT > prvi pregled (*) na i nakon Teretni osim tankera prije > GT < prvi pregled (*) na i nakon > GT < prvi pregled (*) na i nakon (*) prvi godišnji, međupregled ili obnovni pregled koji dospijeva na i nakon navedenog datuma 2. Opremanje postojećih brodova BNWAS-om. Vrsta broda Datum polaganja kobilice Bruto tonaža (GT) Područje plovidbe Datum udovoljavanja Putnički prije prvi pregled (*) na i nakon Putnički (ukoliko je putovanje između bilo koje dvije luke dulje od 2,5 sata, a ukupno trajanje putovanja od luke gdje započinje putovanje do luke gdje završava je dulje od 4 sata), prije GT > prvi pregled (*) na i nakon GT > prvi pregled (*) na i nakon Teretni prije > GT < prvi pregled (*) na i nakon > GT < prvi pregled (*) na i nakon (*) prvi godišnji, međupregled ili obnovni pregled koji dospijeva na i nakon navedenog datuma 3. Opremanje ostalih brodova AIS-om. Putnički brodovi bruto tonaže manje od 150, područja plovidbe 1-4 i tankeri bruto tonaže manje od 300, područja plovidbe 1-8, moraju biti opremljeni AIS uređajem ne kasnije od 1. Srpnja Zahtjevi poglavlja 3.17 Sredstva za pristup peljara, odnose se na brodove za koje je ugovor o gradnji sklopljen na i nakon 1. srpnja ili u slučaju da ugovor nije sklopljen, na brodove čija je kobilica položena na i nakon 1. srpnja. Na brodovima čija je kobilica položena prije 1. srpnja. na kojima se mijenjaju sredstva za pristup peljara moraju udovoljavati zahtjevima ovog poglavlja u mjeri koliko je to razumno i praktično o čemu u svakom posebnom slučaju odlučuje RO. Na brodovima čija je kobilica položena prije 1. siječnja 1994, zahtjevima točke mora biti udovoljeno ne kasnije od datuma prvog redovitog pregleda koji dospijeva na ili nakon 1. srpnja. Zahtjev iz točke odnosi se na sve brodove Navigacijskoj opremi koja se zahtjeva na brodovima posebne izvedbe (hidrokrilni brodovi, itd.) u svakom pojedinačnom slučaju razmatra i odlučuje posebno Ministarstvo, a na preporuku RO Navigacijska oprema koja se zahtjeva u skladu s Tablicom može se zamijeniti drugom izumljenom, projektiranom ili moderniziranom opremom, pod uvjetom da je jednako valjana u pogledu primjene, da ima zahtijevana ili bolja radna i tehnička svojstva, te da je odobrena od RO Sva električna i elektronička oprema na mostu i u neposrednoj blizini mosta na brodovima mora biti ispitana na elektromagnetsku kompatibilnost. Električna i elektronička oprema mora biti tako ugrađena da elektromagnetska interferencija ne djeluje štetno na ispravan rad navigacijskih sustava i opreme. Prenosiva električna i elektronička oprema ne smije raditi na brodu ako može štetno djelovati na ispravan rad navigacijskih sustava i opreme Sustavi i oprema sa pripadajućim pričuvnim u- ređajima, gdje je primjenjivo, mora udovoljavati odgovarajućim zahtjevima a koji nisu manji od zahtjeva navedenih u Poglavlju Ako su sustavi i oprema zamijenjeni ili dodani na brodovima koji su građeni prije 1. srpnja godine, takvi sustavi i oprema, koliko je to praktički izvodljivo, moraju udovoljavati zahtjevima ovih Pravila, Poglavlje 3.
13 8 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA Sustavi i oprema koji su ugrađeni prije 1. srpnja godine mogu biti naknadno oslobođeni potpunog udovoljavanja takvim zahtjevima prema nahođenju Ministarstva, a na preporuku RO, uzimajući u obzir zahtjeve ovih Pravila, poglavlje 3. Međutim, da bi pokazivač navigacijskih karata s informacijskim sustavom (ECDIS) bio prihvatljiv u skladu sa zahtjevima Tablice , tada mora udovoljavati i odnosnim zahtjevima ovih Pravila, Poglavlje 3 koja su na snazi na dan ugradnje Prije odobrenja sustava ili opreme koja predstavlja nove karakteristike a koje nisu navedene u ovim Pravilima, poglavlje 3., RO mora osigurati da takve značajke doprinose funkciji barem u mjeri kao one koje se zahtijevaju ovim Pravilima, Poglavlje Rad sustava zapisivača podataka o putovanju (VDR) uključujući sve senzore mora se godišnje ispitati. Ispitivanje se mora vršiti pomoću odobrenog sredstva za ispitivanje radi provjere točnosti, trajnosti i obnavljanja zapisanih podataka. Osim toga, ispitivanje i pregledi moraju se obaviti radi određivanja mogućnosti servisiranja svih zaštićenih naprava i uređaja koji su ugrađeni na dodatnim pozicijama. Kopija Potvrde o usklađenosti koju je izdala ispitna institucija u kojoj se navodi datum usklađenosti i izvedbene norme koje se primjenjuju, mora se držati na brodu.
14 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA 9 3 IZVEDBA I POSTAVLJANJE POMAGALA ZA NAVIGACIJU NA BRODU 3.1 MOST, INTEGRIRANI SUSTAV MOSTA (IBS) I INTEGRIRANI NAVIGACIJSKI SUSTAV (INS) MOST Most je mjesto s kojeg se obavlja kontrolirano vođenje broda. Most mora biti odgovarajuće veličine, tako da se u njemu mogu ispravno smjestiti sva pomagala za navigaciju, te osoblju omogućiti nesmetano kretanje i siguran rad Most se ne smije koristiti u druge svrhe osim za navigaciju, komunikaciju i za druge funkcije bitne za siguran rad broda, strojeva i tereta Radna stanica za navigaciju i manevriranje: Glavna radna stanica za upravljanje brodom je namijenjena za rad u sjedećem/stajaćem položaju uz optimalnu vidljivost i cjelokupni prikaz informacija i radne opreme za upravljanje i prosuđivanje kretanja broda. S ovog mjesta se mora omogućiti sigurno upravljanje brodom, osobito ako je potreban brzi slijed radnji Radna stanica za nadzor: Radna stanica iz koje se može neprestano promatrati radnu opremu i okolinu u sjedećem/stajaćem položaju; kada nekoliko članova posade radi na mostu, ona služi za odmaranje navigatora, za navigaciju i manevriranje i/ili za zapovjednika i/ili pilota za vršenje funkcija upravljanja ili savjetovanja Radna stanica za ručno kormilarenje (Kormilareva radna stanica): Radna stanica s koje kormilar može kormilariti brodom koliko se to zakonski ili na neki drugi način smatra potrebnim, po mogućnosti je namijenjena za rad u sjedećem položaju Radna stanica za pristajanje (krilo mosta): Radna stanica za pristajanje na krilu mosta mora omogućiti navigatoru zajedno s pilotom (ako je prisutan) da promatra sve potrebne vanjske i unutarnje informacije i da nadzire manevriranje broda Radna stanica za planiranje i dokumentaciju: Radna stanica u kojoj se planiraju brodske radnje (npr. planiranje rute, brodski dnevnik). Utvrđivanje i dokumentiranje svih činjenica rada broda Radna stanica za sigurnost: Radna stanica u kojoj su nadziru pokazivači i radni elementi ili sustavi koji služe sigurnosti Radna stanica za komunikaciju: Radna stanica za rad i upravljanje opremom za davanje signala pogibelji i sigurnosti (GMDSS) i za opće komunikacije Vidljivost morske površine s navigacijske i manevarske radne stanice ne smije biti zaklonjena više od dvije duljine broda ili 500 m, štogod je manje, u smjeru 10 stupnjenadzor navigacija i manevriranje pristajanje ručno kormilarenje pristajanje planiranje i dokumentacije sigurnost komunikacija Sl. 1 Primjerak funkcionalnih područja prikaz mogućeg smještaja radnih stanica Brodovi čija duljina nije manja od 55 m, kako je regulirano u točki 1.2.3, građenima na ili poslije 1. srpnja moraju udovoljavati zahtjevima od do
15 10 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA va lijevo i desno od pramca, u svim uvjetima gaza, trima i palubnog tereta Horizontalno polje vidljivosti s navigacijske i manevarske radne stanice mora se protezati u luku ne manjem od 225 o, tj. od smjera pramca do ne manje od 22,5 o po krmi na bilo koju stranu broda (sl. 2) Sa svakog krila mosta horizontalno polje vidljivosti se mora protezati u luku od najmanje 225 o, što je barem 45 o sa suprotne strane do pramca i zatim od pramca do krme od najmanje 180 o na istoj strani broda (sl. 4). Sl. 4 Sl Horizontalno polje vidljivosti s glavnog kormilarskog mjesta (radna stanica za ručno kormilarenje) mora se protezati u luku od smjera pramca do najmanje 60 o na obje strane broda (sl. 5) S radne stanice za nadzor polje vidljivosti se mora protezati u luku od najmanje 90 o sa suprotne strane pramca i zatim naprijed do 22,5 o po krmi iza poprečnice s desne strane (Sl. 3) Sl. 5 Sl Siguran pogled s radne stanice za navigaciju i manevriranje ne smije biti pod utjecajem slijepih sektora. Nijedan slijepi sektor uzrokovan teretom, teretnim uređajem ili drugim zaprekama izvan kormilarnice, naprijed od poprečnice koja sprečava vidljivost površine mora, kada se gleda s radne stanice za navigaciju ili manevriranje ne smije biti veći od 10 o. U- kupan luk slijepih sektora ne smije biti veći od 20 o. Sektor s jasnom vidljivošću između dva slijepa sektora mora biti najmanje 5 o. U luku desno od pravo naprijed do barem 10 o sa svake strane, svaki pojedini slijepi sektor ne smije iznositi više od 5 o.
16 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA Bok broda mora se vidjeti s krila mosta. Krila mosta moraju se predvidjeti izvan najveće širine broda. Vidljivost po brodskoj strani ne smije biti zaklonjena. Zahtjevi ove točke smatraju se ispunjenima u- koliko: 1.1 pogled preko boka broda do površine mora, pri najmanjem gazu broda, nije zaklonjen ako se oficir nagne preko ruba krila mosta do najviše 400 mm; ili 1.2 pogled na morsku površinu preko boka broda, pri najmanjem gazu broda, nije zaklonjen više od 500 mm od boka broda po cijeloj duljini broda. Za ostale detalje vidi usuglašenu interpretaciju IACS-a SC Za posebne vrste brodova, kao što su tegljači, snabdjevači, brodovi za traganje i spašavanje, radni brodovi i slično, krilo mosta mora se protegnuti najmanje do pozicije iz koje pogled na morsku površinu preko boka broda, pri najmanjem gazu broda, nije zaklonjen više od 1500 mm od boka broda po cijeloj duljini broda Za ostale brodove ne-konvencijske izvedbe, osim onih navedenih u , kao sredstvo za nesmetani pogled na morsku površinu preko boka broda može se koristiti sustav kamera uz sljedeće uvjete: Za svaku stranu broda sustav kamera mora biti redundantan u svakom smislu od napajanja, kabela, kamera, ekrana tj. slijedeći elementi sustava moraju biti dvostruki: - kabeli za napajanje kao i rasklopni prekidači iz glavne rasklopne ploče za sve kamere i ekrane; - kamere; - ekrani; - komunikacijski kabeli. Sustav mora biti u radu pod svim uvjetima u skladu s IACS UR E10. Pogled kojeg generira sustav mora biti u skladu s zahtjevima SOLAS, Reg. V/ te se mora prikazati na poziciji s koje se normalno upravlja s brodom. Gornji rub boka broda ispred mosta mora biti direktno vidljiv sa pozicije s koje se normalno upravlja s brodom Sustav kamera se napaja iz sustava glavnog brodskog napajanja i nije potrebno napajanje iz izvora za nužnost.
17 12 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA Visina iznad palube do donjeg ruba prednjih prozora mora omogućiti pogled prema naprijed po pramcu o- sobi koja sjedi u radnoj stanici za navigaciju i manevriranje i u radnoj stanici za nadzor. Unutar zahtjevanog polja vidljivosti visina donjeg ruba prozora iznad palube mosta mora biti što je moguće niže. Ni u kojem slučaju donji rub ne smije predstavljati zapreku pogledu prema naprijed kako je navedeno u do Gornji rub prednjih prozora mora omogućiti pogled naprijed prema obzorju osobi koja stoji i ima visinu o- čiju 1800 mm iznad palube mosta u radnoj stanici za navigaciju i manevriranje, pri posrtanju broda po nemirnom moru. Ako je visina od 1800 mm nerazumna i nepraktična, ta se visina očiju može smanjiti, ali ne ispod 1600 mm Okviri između prozora moraju biti što manji i ne smiju se postaviti neposredno ispred radnih stanica ili središnjice. Ako se ukrepe između prozora moraju pokriti, to ne smije prouzročiti zapreke polja vidljivosti s bilo kojeg položaja unutar kormilarnice Radi sprečavanja odraza prednji prozori na mostu moraju biti nagnuti od okomite ravnine prema vani, za kut od najmanje 10 o i ne više od 25 o Radi sprečavanja odraza, stražnji i bočni prozori moraju biti nagnuti od okomite ravnine prema vani za kut od najmanje 10 o i ne više od 25 o. Iznimke se mogu napraviti za prozore na vratima krila mosta Da se omogući jasna vidljivost i da se spriječe odrazi sunčanih zraka, moraju se postaviti zaštite od sunca s najmanjim izobličenjem boja na svim prozorima. Ti se štitnici moraju moći skidati i ne smiju biti fiksni Ne smiju se upotrebljavati polarizirana i obojena stakla U svako doba bez obzira na vremenske uvjete potrebno je omogućiti jasnu vidljivost kroz najmanje dva prozora na mostu, moraju omogućiti jasnu vidljivost, te također ovisno o izvedbi mosta i dodatni broj prozora s jasnom vidljivošću Potrebno je izvesti čistu visinu stropa u kormilarnici s obzirom na ugradnju stropnih ploča i uređaja. Čista visina između pokrova površine palube mosta i donje strane poprečnica gornjeg dijela palube mora biti barem 2,25 m. Donji rub gornje opreme ugrađene na gornjem dijelu palube mora biti najmanje 2,1 m iznad palube na otvorenim površinama, hodnicima i u radnim stanicama s osobljem u stajaćem položaju Mora se moći gledati površinu ispred nadgrađa mosta iz kormilarnice Mora se nalaziti mjesto uz prednji središnji prozor. Ako je vidljivost u uzdužnici zaklonjena uslijed velikih jarbola ili dizalica ili sl., moraju se postaviti dva dodatna mjesta koji daju jasnu vidljivost prema naprijed, jedan s lijeve strane i jedan s desne strane središnjice, razmaknuti najviše 5 m Mora postojati također i drugo mjesto za pristup uz mjesto ili širina mjesta mora biti dovoljna za smještaj dviju osoba Radna stanica za navigaciju i manevriranje mora se nalaziti, ako je to moguće, na desnoj strani u blizini središnjice Radna stanica za ručno kormilarenje mora se po mogućnosti nalaziti u brodskoj uzdužnici. Ako je zaklonjen pogled prema naprijed radi velikih jarbola, dizalica i sl., stanica za kormilarenje mora se nalaziti na udaljenosti prema desno od uzdužnice, dovoljno da se dobije jasna vidljivost prema naprijed. Ako je radna stanica za ručno kormilarenje smještena na udaljenosti od uzdužnice, moraju postojati posebne kormilarske reference za upotrebu danju i noću, tj. prednje oznake vidljivosti Radna stanica za nadzor mora se nalaziti ako je to moguće na lijevoj strani uz uzdužnicu Mora postojati unutarnji komunikacijski sustav između radne stanice za pristajanje i radne stanice za navigaciju i manevriranje ako je udaljenost između radnih stanica veća od 10 m. Uvijek je potrebno predvidjeti unutarnji komunikacijski sustav između radne stanice za navigaciju i manevriranje i otvorenih krila mosta. Ako su radne stanice dosta udaljene jedna od druge, potrebno je predvidjeti unutarnje komunikacijske sustave takve da se postignu nesmetane komunikacije u svim uvjetima rada. Važno je da svi sustavi komuniciranja za naredbe/radnje budu dvosmjerni Sva vrata na kormilarnici moraju se moći otvarati i zatvarati s jednom rukom. Vrata na krilima mosta ne smiju biti samozatvorivog tipa. Potrebno je predvidjeti sredstva za držanje otvorenim vrata krila mosta Prenosni uređaji kao sigurnosna oprema, alati, svijetla, olovke moraju se držati na prikladnim mjestima, i posebno izvedenima gdje je to potrebno Potrebno je predvidjeti čisti prolaz kroz kormilarnicu s krila mosta do krila mosta. Širina prolaza mora biti najmanje 1200 mm Udaljenost između susjednih radnih stanica mora biti dovoljna da omogući nesmetan prolaz do osoba koje ne rade u stanicama. Slobodan prolaz u prolazima između raznih područja radnih stanica mora biti najmanje 700 mm. Radno područje radne stanice mora biti dio radne stanice a ne prolaza Udaljenost od prednje pregrade mosta ili od svih pultova ili uređaja smještenih nasuprot prednje pregrade do bilo kojeg pulta ili uređaja koji su smješteni izvan prednjeg dijela mosta mora biti dovoljna za prolaz dviju osoba jedne uz drugu. Širina prolaza između prednje pregrade i bilo kojeg pulta mora biti po mogućnosti barem 1000 mm, ali ne manja od 800 mm Radne stanice za navigaciju i manevriranje, nadzor i za krila mosta moraju se planirati, izvesti i smjestiti u prostoru koji je dovoljno prostran za najmanje dva operatora, ali dovoljno zatvoren za radne stanice u kojima radi jedna o- soba Pult mora imati dimenzije i biti tako izveden da se mogu dohvatiti svi potrebni uređaji za upravljanje iz sjedećeg položaja Pult mora biti izveden da iz uobičajenog radnog položaja cjelokupni zahtjevani kut vidljivosti s lijeve prema
18 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA 13 desnoj strani ne smije biti veći od 190 o. Ovaj kut će se smanjiti ako je to moguće, pomoću odgovarajućeg rasporeda na kontrolnom pokazivaču Vrh pultova ne smije biti viši od 1200 mm Gornja ploha pulta mora biti duboka najmanje 600 mm a donja ploha najmanje 450 mm Navigacijski pult mora biti dovoljno velik da se mogu smjestiti sve veličine navigacijskih karata koje se uglavnom upotrebljavaju u međunarodnim plovidbama Sjedalice u radnim stanicama koje su namijenjene za sjedenje moraju se moći okretati tako da im se naslon može učvrstiti, visina podesiti i da se mogu pričvrstiti na podu. Sjedalice se moraju skloniti izvan radnog područja Uređaji, pokazivači i kontrole moraju se postaviti u logičnom razmještaju i uklopiti u funkcionalne grupe Smještaj nastalih funkcionalnih grupa i pojedinih dijelova mora biti sličan od pulta do pulta Pokazivači koji pružaju vizualnu informaciju više od jednoj osobi koja je na dužnosti moraju se nalaziti na mjestu koje je vidljivo svim korisnicima istodobno, ili ako to nije moguće, pokazivači se moraju udvostručiti Kontrole i njihovi pokazivači moraju se smjestiti tako da se informacija na pokazivačima može lako očitati za vrijeme rada s kontrolama Vizualni pokazivač koji se mora nadzirati istodobno s upravljanjem odnosnih kontrola mora se smjestiti tako operator ne mora promatrati pokazivač iz teškog vizualnog kuta i tako prouzročiti mogućnost paralaksne greške Kontrole ili kombinirani uređaji sa kontrolama/indikatorima moraju se vizualno i opipljivo razlikovati od elemenata koji samo pokazuju Ako dva operatora moraju koristiti isti pokazivač, a pokazivači imaju visoki prioritet, dvostruki pokazivači se moraju primijeniti, gdje postoji odgovarajući prostor. Inače, pokazivači se moraju smjestiti u sredini između operatora ili se pak mogu smjestiti tako da ih oba operatora mogu lako nadzirati, npr. iznad prednjeg prozora Ako dva operatora moraju koristiti isti pokazivač, a pomoćni pokazivači se moraju dijeliti, oni se moraju nalaziti u sredini između operatora ako su jednako važni za svakog operatora. Ako su pokazivači važniji jednom operatoru nego drugom, oni se moraju smjestiti što je bliže operatoru koji ima prvenstvene zahtjeve za njihovo korištenje, inače oni se mogu smjestiti tako da ih oba operatora mogu lako nadzirati, npr. iznad prednjeg prozora Kontrole koje se moraju često ili točno podešavati ne smiju se nalaziti više od 675 mm od prednjeg ruba pulta Kontrole se moraju smjestiti tako da simultani rad dvaju uređaja za upravljanje neće zahtijevati ukrštavanje ili izmjenjivanje ruku Najvažniji i najviše korišteni uređaji za upravljanje moraju imati najpogodniji položaj u smislu lakog dohvata i čvrstog držanja (pogotovo rotirajućih kontrola i onih koje se mora precizno podesiti), npr. tipke za funkcije u nužnosti moraju biti na vidljivom mjestu Raspored funkcionalno sličnih ili identičnih kontrola mora biti isti od radne stanice do radne stanice, od ploče do ploče na cijelom mostu Potrebno je predvidjeti odgovarajući razmak između kontrola Najvažniji i/ili najčešće upotrebljavani pokazivači moraju se nalaziti u neposrednom vidnom polju operatora (gledanjem područja samo rotacijom oka) (sl. 6). Sl. 6: Horizontalno polje vidljivosti
19 14 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA Poželjno područje vidljivosti mora se rezervirati isključivo za najvažnije i/ili najčešće upotrebljavanje pokazivače (sl. 6) Kontrole i pokazivači moraju imati jasne i čitke oznake prema njihovoj funkciji, po mogućnosti moraju se koristiti standardni simboli Izbor i korištenje terminologije za oznake mora biti dosljedan između kontrola i pokazivača Podesivo osvjetljenje (regulator osvjetljenja) mora se predvidjeti za kontrole i vizualne prikaze, uključujući pokazivače, uređaje za upravljanje i oznake na pločama i oznake za kritična mjesta, koji se moraju očitati noću ili u zatamnjenim prostorima. Raspon regulatora osvjetljenja mora o- sigurati da pokazivači budu čitljivi u svim uvjetima osvjetljenja Osvjetljenje uređaja mora biti stalno ili višestepenasto podesivo do nule, osim osvjetljenja pokazivača upozorenja i uzbune i kontrola podesivača osvjetljenja koji moraju ostati čitljivi Svaki uređaj mora biti opremljen s posebnim podešavanjem osvjetljenja. Također funkcionalne grupe uređaja, pokazivača i kontrola moraju imati zajedničko podešavanje svijetla Način potvrđivanja svih alarma (utišavanje zvučnih alarma i postavljanje vizualnih alarma u stanje bez treptanja), uključujući indikaciju izvora alarma, mora se omogućiti u radnoj stanici za navigaciju i manevriranje, da se spriječi ometanje od alarma koji zahtijevaju pažnju, ali nemaju neposredan utjecaj na sigurnost plovidbe broda i koji ne zahtijevaju neposrednu akciju da se uspostavi ili održi sigurna plovidba broda Indikatori alarma i kontrole alarma za požar i opći alarm moraju se smjestiti u radnoj stanici za sigurnost Osigurati alarme koji pokazuju kvar ili smanjenje dovoda energije koje bi utjecalo na siguran rad opreme Osigurati alarme koji pokazuju kvar senzora ili nedostatak senzora Alarmni sustavi moraju jasno razlikovati alarme, potvrđivanje alarma i stanje bez alarma Alarmi moraju trajati dok nisu potvrđeni Alarmi i potvrđeni alarmi mogu se jedino moći poništiti ako se stanje alarma ispravi. Ovo poništenje mora jedino biti moguće za pojedinačne uređaje Broj alarma mora biti sveden na minimum Omogućiti ispitivanje funkcionalnosti alarma Potrebni alarmni sustavi moraju se stalno snabdijevati energijom i moraju imati automatsko prebacivanje na pričuvno automatsko napajanje u slučaju gubitka normalnog napajanja energijom Alarmi moraju bit označeni prema redu pojavljivanja i opremljeni s pomagalima za donošenje odluke. Objašnjenje ili razlog za neki alarm mora biti dostupno (na zahtjev) Prikazivanje alarma mora biti jasno, razumljivo, nedvosmisleno i dosljedno Svi potrebni alarmi moraju se prikazati putem vizualnih i zvučnih sredstava Vizualni alarmi moraju se jasno razlikovati od rutinske informacije na pokazivaču Vizualni alarmi moraju biti trepereći. Trepereći pokazivač se mora mijenjati u normalni pokazivač nakon potvrđivanja Potvrđivanje alarma mora se prikazati pomoću netreperećeg prikaza Indikatori alarma moraju biti tako izvedeni da ne pokazuju svijetlo u normalnim stanjima (bez alarma) ili se ne smiju prikazati na pokazivačima Bljeskajući vizualni alarmi moraju biti osvijetljeni za najmanje 50 % periode i moraju imati frekvenciju impulsa u rasponu od 0,5 Hz do 1,5 Hz Vizualni alarmi na navigacijskom mostu ne smiju se miješati s noćnom slikom Zvučni alarmi moraju se koristiti istovremeno s vizualnim alarmima Zvučni alarmi moraju prestati nakon potvrđivanja Zvučni alarmi moraju se razlikovati od rutinskih signala kao što su zvona, zujalice i normalna buka pri radu U normalnim uvjetima rada signali alarma moraju se jasno čuti unutar kormilarnice i na krilima mosta, a karakteristike njihovog zvuka ne smiju biti nelagodne za ljudsko uho Pritisak zvuka zvučnih alarma, jedan metar od izvora, mora biti barem 75 db(a) i barem 10 db(a), ili po mogućnosti 20 db(a) iznad razine okolne buke, koja postoji za vrijeme rada. Pritisci zvuka zvučnih alarma u prostoriji ne smiju biti iznad 115 db(a) Uz iznimku zvona, zvučni alarmi moraju imati frekvenciju zvuka između 200 Hz i 2500 Hz s poželjnim rasponom između 500 Hz i 1500 Hz Pokretanje uređaja za upravljanje prema naprijed, u smjeru sata prema desno ili prema gore, mora: uključiti uređaje ili dijelove opreme, ili prouzrokovati da se vrijednost poveća, ili pokrenuti uređaje ili dijelove uređaja prema naprijed, u smjeru sata, udesno ili prema gore Kontrole se moraju tako odabrati da njihov smjer kretanja bude u skladu sa smjerom kretanja odnosnog dijela uređaja ili broda. Smjer kretanja sredstava za rad uređaja za manevriranje mora biti u skladu sa smjerom učinka na brod, koji je rezultat uređaja za upravljanje Ako se pojedini uređaj upotrebljava istodobno za planiranje puta i nadzor plovidbe, mora se omogućiti prebacivanje na manevriranje jednom radnjom operatora Radnje upravljanja moraju biti jednostavne, pogotovo za zadatke u stvarnom vremenu koje zahtijevaju brzi
MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE Na temelju članka 77. stavka 3. Pomorskog zakonika (»Narodne novine«br. 181/2004., 76/2007., 146/2008., 61/2011., 56/2013. i 26/2015.) ministar pomorstva,
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Operacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.
Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34
Linearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
numeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Linearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort
Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort 15. siječnja 2016. Ante Mijoč Uvod Teorem Ako je f(n) broj usporedbi u algoritmu za sortiranje temeljenom na usporedbama (eng. comparison-based sorting
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ
Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ pred.mr.sc Ivica Kuric Detekcija metala instrument koji detektira promjene u magnetskom polju generirane prisutnošću
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
TRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina
radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
konst. Električni otpor
Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku Elektrotehnički fakultet sijek Stručni studij Električni otpor hmov zakon Pri protjecanju struje kroz vodič pojavljuje se otpor. Georg Simon hm je ustanovio ovisnost
Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa
Tranzistori s efektom polja Spoj zajedničkog uvoda U ovoj vježbi ispitujemo pojačanje signala uz pomoć FET-a u spoju zajedničkog uvoda. Shema pokusa Postupak Popis spojeva 1. Spojite pokusni uređaj na
Teorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA I PLASTIČNIH MATERIJALA
PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA I. HRVATSKI REGISTAR BRODOVA 21000 Split Marasovićeva 67 P.P. 187 Tel.: (...) 385 (0)21 40 81 11 Fax.: (...) 385 (0)21 35 81 59 E-mail:
π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA
FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ
VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
IZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
TOLERANCIJE I DOSJEDI
11.2012. VELEUČILIŠTE U RIJECI Prometni odjel OSNOVE STROJARSTVA TOLERANCIJE I DOSJEDI 1 Tolerancije dimenzija Nijednu dimenziju nije moguće izraditi savršeno točno, bez ikakvih odstupanja. Stoga, kada
Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA
**** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Program za tablično računanje Microsoft Excel
Program za tablično računanje Microsoft Excel Teme Formule i funkcije Zbrajanje Oduzimanje Množenje Dijeljenje Izračun najveće vrijednosti Izračun najmanje vrijednosti 2 Formule i funkcije Naravno da je
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Dijagonalizacija operatora
Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU BRODICA I JAHTI
PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU BRODICA I JAHTI 1 1. UVOD 1.1 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU JAHTI I BRODICA (u daljnjem tekstu: Pravila) sukladno odredbama Pomorskog zakonika i Pravilnika o brodicama
Kaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Elementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
6 Primjena trigonometrije u planimetriji
6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije
( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
radni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.
Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.
4. Trigonometrija pravokutnog trokuta
4. Trigonometrij prvokutnog trokut po školskoj ziri od Dkić-Elezović 4. Trigonometrij prvokutnog trokut Formule koje koristimo u rješvnju zdtk: sin os tg tg ktet nsuprot kut hipotenuz ktet uz kut hipotenuz
IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Krcanje broda u vodama različitih gustoća
VJEŽBE 11 Krcanje broda u vodama različitih gustoća 1. Uvodni primjer: ock Water Allowance: *( ) T = WA= * TPC Fresh Water Allowance (posebni slučaj WA): *( ) *( 1,000) WA= = * TPC 1,000* TPC * TPC 1 *
Prikaz sustava u prostoru stanja
Prikaz sustava u prostoru stanja Prikaz sustava u prostoru stanja je jedan od načina prikaza matematičkog modela sustava (uz diferencijalnu jednadžbu, prijenosnu funkciju itd). Promatramo linearne sustave
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Gravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa
Claudius Ptolemeus (100-170) - geocentrični sustav Nikola Kopernik (1473-1543) - heliocentrični sustav Tycho Brahe (1546-1601) precizno bilježio putanje nebeskih tijela 1600. Johannes Kepler (1571-1630)
Matematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Otpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA
OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA MODUL: Tehnologija teleomuniacijsog rometa FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Predavači: Doc.dr.sc. Štefica Mrvelj Maro Matulin, dil.ing. Zagreb, ožuja 2009. Oće informacije Konzultacije:
BETONSKE KONSTRUKCIJE 2
BETONSE ONSTRUCIJE 2 vježbe, 31.10.2017. 31.10.2017. DATUM SATI TEMATSA CJELINA 10.- 11.10.2017. 2 17.-18.10.2017. 2 24.-25.10.2017. 2 31.10.- 1.11.2017. uvod ponljanje poznatih postupaka dimenzioniranja
BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami
BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami Izv. prof. dr.. Tomilav Kišiček dipl. ing. građ. 0.10.014. Betonke kontrukije III 1 NBK1.147 Slika 5.4 Proračunki dijagrami betona razreda od C1/15 do C90/105, lijevo:
BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe
BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =