Arhitektura telekomunikacijske mreže
|
|
- Ἀριστόδημε Βυζάντιος
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Sveučilište u Zagrebu FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Zavod za informacijsko-komunikacijski promet Katedra za tehniku informacijsko informacijsko-komunikacijskog komunikacijske sustave prometa i mreže Kolegij: Arhitektura telekomunikacijske mreže (ak. god /2017.) Digitalni prijenosni sustavi, PDH/SDH, ATM prof. dr. sc. Dragan Peraković doc. dr. sc. Marko Periša prof. dr. sc. Slavko Šarić dr. sc. Ivan Forenbacher
2 Primjer zajedničkog multipleksiranja K analognih (A) i M digitalnih (D) izvora u skupni TDM signal
3 TDM (Sinkroni TDM) o Predajnik i prijemnik u strogom sinkronizmu o Svakom izvoru se dodjeljuje fiksni vremenski odsječak o Nedostatak: Vremenski odsječci su rezervirani bez obzira šalje li izvor podatke ili ne Neučinkovito korištenje linka ako brzina generiranja podataka stalno varira o Prednosti: Jednostavna realizacija multipleksora i demultipleksora Omogućuje prijenos podataka iz izvora koji koriste različite brzine prijenosa Optimalan za prijenos podataka konstantne brzine prijenosa (npr. govor i video stalne brzine)
4 Alternativa: STATISTIČKO MULTIPLEKSIRANJE (SM) o Statistical Multiplexing, ASINKRONI TDM
5 Statističko multipleksiranje o SM se u svom radu oslanja na dvije bitne činjenice: Izvori spojeni na ulaz multipleksora rijetko šalju podatke istodobno i Izvori spojeni na ulaz MUX-a ne šalju podatke konstantno o Potrebna brzina linka treba biti manja od zbroja vršnih brzina izvora, ali mora biti veća od zbroja srednjih prijenosnih brzina svih izvora
6 Komparativna analiza ANALOGNIH (A) i DIGITALNIH (D) sustava o Prednosti primjene D sustava u odnosu na A: Praktički neograničen domet uz kvalitetu po želji Primjena digitalnih logičkih sklopova Mogućnost integracije usluga Integracija digitalnog prijenosa i komutacije 3R regeneracija o Nedostatak D prijenosa u odnosu na A: Veća potrebna širina frek. Spektra za prijenos iste vrste usluge
7 Svjetlovodni prijenosni sustavi o ~ g. prigušenje vlakna je iznosilo oko 1000 [db/km] o ~ g. proizvedeno je vlakno s prigušenjem 20 [db/km] o ~ g. prigušenje vlakna iznosi ~ 0.2 [db/km] u području valnih duljina oko 1550 [nm]
8 Svjetlovodni prijenosni sustavi o Tijekom svog razvoja optički komunikacijski sustavi koristili su različita frekvencijska (valna) područja, tzv. prozore : I prozor 850 [nm] II prozor (S pojas) 1310 [nm] S short wavelength III prozor (C pojas) 1550 [nm] C centralni IV prozor (L pojas) 1625 [nm] L Long Wavelength
9 Svjetlovodni prijenosni sustavi
10 Prednosti primjene svjetlovodnog vlakna o Širokopojasni prijenos (T Hz) o Manje prigušenje o Veliki razmak regeneratora ( ~ 100 km) o Manji volumen i težina (primjena: zrakoplovi, sateliti, plovila) o Sirovina (kvarcno staklo silicij) o Nema preslušavanja između niti o Manja mogućnost prisluškivanja o Veća pouzdanost i dulji vijek trajanja
11 Svjetlovodna vlakna o Na optički signal pri prijenosu svjetlovodnim vlaknom djeluju: Prigušenje disperzija o Prigušenje
12 o Disperzija Svjetlovodna vlakna
13 Elementi svjetlovodnih prijenosnih sustava o A) o B) za duže veze Pred. Pojačalo Prij. E/O O/E E/O O/E ili Pred. E/O Prij. O/E OPTIČKO POJAČALO
14 Prijenosni kapacitet o Može se povećati na tri načina o A) prostorni multipleks - OSDM 1 E/O O/E 1 2 N.... E/O E/O O/E O/E N
15 o B) vremenski multipleks - OTDM Prijenosni kapacitet
16 Prijenosni kapacitet o C) valni multipleks OFDM (WDM) 1 E/O λ 1 λ 1 O/E 1 2 N E/O E/O λ 2 λ N VALNI MUX λ 1 + λ λ N VALNI DE MUX λ 2 λ N O/E O/E N
17 Prijenosni kapacitet o MUX i DEMUX su najčešće interferencijski filteri Zrake se reflektiraju bez ikakvog prigušenja Prigušenje zraka koje se propuštaju kroz takav filter je manje od 0.1 [db] o SWP - Short wavelength pass o LWP Long wavelength pass
18 Jednosmjerni WDM MUX
19 Dvosmjerni WDM MUX
20 Dvosmjerni WDM MUX o C 3 x 10 8 m/s brzina svjetlosti u slobodnom prostoru o Brzina svjetlosti u optičkom vlaknu ovisi o indeksu loma svjetlovoda i iznosi 2 x 10 8 m/s o Veza između razmaka frekvencija Δf i razmaka valnih duljina Δλ o Jednadžba je diferencirana ok centralne λ 0
21 WDM o Današnji WDM sustavi uglavnom rade u trećem prozoru: λ 0 = 1550 [nm] Najmanji gubici Raspoloživost izvrsnih optičkih pojačala o Najčešći razmaci u komercijalnim sustavima su: Δf Δλ 400 [GHz] 3,2 [nm] 200 [GHz] 1,6 [nm] 100 [GHz] 0,8 [nm] 50 [GHz] 0,4 [nm] 25 [GHz] 0,2 [nm]
22 Sinkronizacija takta o U najjednostavnijem načinu digitalnog prijenosa (od točke do točke) svaki smjer prijenosa može imati svoj takt koji je određen taktom predajnika o Na prijemnoj strani takt se dobiva ekstrakcijom takta iz dolaznog signala o Taktovi mogu biti različitih frekvencija - ASINKRONI
23 Sinkronizacija takta o Problem nastaje ako se u čvorovima mreže multipleksiraju pritoci s različitom frekvencijom taktova o Moguća su dva rješenja: Taktovi su asinkroni, ali odstupanja od nominalne frek. ne smiju biti veća od definiranog iznosa Δf -> PLEZIKRONA MREŽA Svi taktovi su iste frekvencije -> SINKRONA MREŽA
24 Hijerarhija PDH sustava
25 PDH o Prema ITU-T preporukama G. 702 standardizirane su tri različite hijerarhije PDH sustava EUROPA SAD JAPAN Mbit/s Broj pritoka Mbit/s Broj pritoka Mbit/s Broj pritoka 2 30/
26 Nedostaci PDH o Tri različita standarda u svijetu (EU, SAD, Japan) o Max. Standardizirana brzina prijenosa 140 Mbit/s o Različite strukture okvira na različitim brzinama prijenosa o Novo zaglavlje na svakoj hijerarhijskoj razini o Na nekim hijerarhijskim nivoima multipleksiranje može bit po bit o Pritoci u multipleksnom signalu nisu direktno vidljivi o Asinkrono multipleksiranje i demultipleksiranje (korak po korak) o Ograničena podrška za upravljanje i održavanje (nema rezervnog kapaciteta)
27 Sinkrona digitalna hijerarhija o o o o Synchronous Digital Hierarchy Za brzine prijenosa veće od 140 Mbit/s Temelji se na sinkronom odnosu između taktova u mreži g. uvedena je prva sinkrona optička mreža SONET (Synchronous Optical Network) u SAD-u. Najniža razina STS-1 (Synchronous Transport Signal Level 1) brzine 51,84 Mbit/s Prihvaća pritoke američkog standarda PDH od 44,736 Mbit/s Na sljedećoj razini SONET ima brzinu prijenosa 155,52 Mbit/s (STS-3) STS-3 je prihvaćena kao prva razina SDH u Europi jer prihvaća PDH pritoke 140 Mbit/s. (STM-1 Synchronous Transport Modul Level 1) o g. SDH i SONET povezani su u jedinstveni standard
28 Sinkrona digitalna hijerarhija SDH BRZINA PRIJENOSA Mbit/s SONET 51,84 (52) STS-1 STM-1 155,52 (155) STS-3 STM-4 622,08 (620) STS-12 STM ,32 (2500) STS-48 STM STS-192 STM STS-768
29 Sinkrona digitalna hijerarhija o Prednosti SDH u odnosu na PDH: Jedinstven standard (kompatibilna oprema) Prihvaća sve tipove pritoka PDH, kao i ostalih formata (npr. ATM) Fleksibilnost prilagodbe na nove usluge Ugrađeno 5% ukupnog kapaciteta za upravljanje i održavanje mreže Direktno sinkrono demultipleksiranje
30 STM-1 o Osnovni okvir u SDH o Smješten je u vremenski interval od 125 μs o Elemetarna jedinica je znak od 8 bita, brzine prijenosa 64 kbit/s o Okvir se dijeli na zaglavlje SOH (Section Overhead) i koristan teret s virtualnim spremnikom VC (Virtual Container) o Okvir se najčešće prikazuje u obliku matrice od 9 redaka i 270 stupaca
31 STM µs SOH SOH SOH redaka ZAGLAVLJE SOH VIRTUALNI SPREMNIK VC stupaca 261 stupac
32 Struktura STM-1 o Broj znakova u zaglavlju 9 redaka x 9 stupaca = 81 o Ukupan broj z nakova u okviru 9 x 270 = 2430 o Koristan teret sadrži 9 x 261 = 2349 znakova o Ukupna brzina prijenosa STM x 64 kbit/s = 155,52 Mbit/s o Na zaglavlje otpada kapacitet 81 x 64 kbit/s = 5,184 Mbit/S o A na koristan teret 2349 x 64 kbit/s = 150,34 Mbit/s
33 Multipleksiranje o Kod SDH se primjenjuje sinkrono multipleksiranje znak po znak s multipleksnim faktorom 4 o Multipleksiraju se svi znakova u okviru (zaglavlje, teret) o Postupak multipleksiranja 4 pritoka prve razine SDH na prvu višu razinu: 4 x STM-1 = STM-4 4 x 155,52 = 622,08 Mbit/s
34 Multipleksiranje T STM 1 (A) STM 1 (B) STM 1 (C) MUX STM - 4 T STM 1 (D) Znak od 8 bita STM - 1 Znak od 8 bita STM - 4
35 Osnovne komponente SDH mreže o Regenerator o Terminalni multipleksor TM ( Terminal Multiplexer) multipleksira odnosno demultipleksira ulazne pritoke (PDH ili SDH) na odgovarajuću razinu SDH
36 Osnovne komponente SDH mreže o Digitalni prospojnik D x C (Digital Cross Connect) prospaja (komutira) pojedinačne virtualne spremnika ili njihove grupe STM - 16 STM - 4 STM D x C STM - 16 STM - 4 STM
37 Osnovne komponente SDH mreže o Add and drop multipleksor ADM izdvaja pojedine segmente niže razine prijenosa iz digitalnog slijeda veće brzine ili dodaje pojedine segmente niže razine prijenosa u digitalni slijed veće brzine prijenosa
38 Vremenski razvoj TK mreža o Analogne mreže Analogni prijenos Prostorna (analogna) komutacija o Digitalni prijenos Prostorna (analogna) komutacija o Integrirana digitalna mreža Digitalni prijenos Digitalna (vremenska) komutacija Zasebna tel. mreža i mreža za prijenos podataka
39 Digitalna mreža s integriranim uslugama - ISDN o Integrirani: prijenos, komutacija i usluge o g. serijom preporuka definiran je ISDN (Integrated Services Digital Network) koji na korisničkom sučelju omogućuje prijenosne brzine do 2 Mbit/s. Kasnije preimenovan u uskopojasni N-ISDN (Narrow Band) o B-ISDN (Broadband) je sustav koji omogućuje brzine >= 140 Mbit/s o g. SONET o g. SDH i SONET povezani su u jedinstveni standard o g. serijom preporuka definiraj je ATM
40 ATM Asynchronous Transfer Mode o Koristi asinkroni TDM kojim se tok korisničkih informacija pakira u kratke pakete (ćelije) fiksne duljine (ATM cell) o Treba omogućiti brzi prijenos i komutaciju informacija između poslužitelja širokopojasnih usluga i krajnjih korisnika o ATM je spojna tehnika komuniciranja o ATM je razvijen kao univerzalna transportna tehnologija o Podaci se statistički multipleksiraju o Fiksna duljina paketa doprinosi većoj brzini komutiranja i smanjuje složenost hardvera
41 ATM o Svaka se ćelija sastoji od Zaglavlja (Header) H i Korisničkog polja (Information field) L o Učinkovitost prijenosa korisničkih informacija ATM ćelijama o Glede učinkovitosti poželjno je da je ćelija što dulja, a glede kašnjenja što kraća
42 ATM o Studijska grupa ITU-T donijela je odluku o strukturi paketa: o Protokolni pretek (overhead) = 100 = 9,43% što je ujedno i 53 osnovna zamjerka ATM-u 5
43 ATM o Asinkroni izvori mogu generirati ćelije u nepravilnim vremenskim razmacima o ATM čuva integritet poredka ćelije IZVOR 1 IZVOR 2 IZVOR 3 Nedodjeljena (prazna) ćelija
44 Pakiranje ATM ćelija u SDH okvire... 9 redaka
45 Pakiranje ATM ćelija u E1 okvire o Temelji se na 32 kanalskoj strukturi E1 okvira o Kanali 1-15 i koriste se za prijenos ATM ćelija o Nije definiran odnos između početka ATM ćelije i početka E1 okvira o Za prijenos ATM ćelija ostaje raspoloživo 1,92 Mbit/s
46 Suvremena TK mreža o Suvremena TK mreža temelji se na: Digitalnom prijenosu i vremenskom multipleksiranju u električkoj domeni, Valnom multipleksiranju u optičkoj domeni, te Digitalnoj komutaciji (prostorno-vremensko prospajanje)
47 Suvremena TK mreža o Suvremena arhitektura TK mreže razlikuje dvije osnovne razine: Jezgrenu Pristupnu
48 Pitanja
Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότερα4. DIGITALNA TRANSMISIJA
4. DIGITALNA TRANSMISIJA - 30-te godine 0. Stoljeća prva istraživanja vezana uz digitalnu transmisiju zbog želje bržeg i uspiješnijeg prijenosa signala (kod analognih signala pojavljuju se velike distorzije
Διαβάστε περισσότεραSONET/SDH. SDH Synchronous Digital Hierarchy. Εισαγωγή οµή ικτύου SONET/SDH Πλαισίωση Πλαισίωση SONET Πλαισίωση SDH Τοπολογίες SONET/SDH
ίκτυα Πρόσβασης Ευρείας Ζώνης SDH Synchronous Digital Hierarchy, Τµήµα Επιστήµης & Τεχνολογίας Τηλ/νιών SONET/SDH Εισαγωγή οµή ικτύου SONET/SDH Πλαισίωση Πλαισίωση SONET Πλαισίωση SDH Τοπολογίες SONET/SDH
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραPT ISPITIVANJE PENETRANTIMA
FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραPDH ΠΛΗΣΙΟΧΡΟΝΗ ΨΗΦΙΑΚΗ ΙΕΡΑΡΧΙΑ (PLESIOCHRONOUS DIGITAL HIERARCHY)
1 PDH ΠΛΗΣΙΟΧΡΟΝΗ ΨΗΦΙΑΚΗ ΙΕΡΑΡΧΙΑ (PLESIOCHRONOUS DIGITAL HIERARCHY) ΙΑΠΩΝΙΑ Β.ΑΜΕΡΙΚΗ ΕΥΡΩΠΗ 5η τάξη 397200 Kbit/s 274176 Kbit/s 564992 Kbit/s Χ 4 Χ 6 Χ 4 4η τάξη 97728 Kbit/s Χ 3 Χ 3 139264 Kbit/s Χ
Διαβάστε περισσότεραFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραΑστικά δίκτυα και δίκτυα κορμού. Αλέξανδρος Σταυδάς Δεύτερος Κύκλος
Αστικά δίκτυα και δίκτυα κορμού Αλέξανδρος Σταυδάς Δεύτερος Κύκλος Εισαγωγή στα SDH/SONET Εισαγωγή-PDH Δημιουργήθηκε το 1960 για να αντικαταστήσει την αναλογική τηλεφωνική υποδομή. Βασίζεται στο TDM. Χρησιμοποιείται
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραPOTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Διαβάστε περισσότεραAlarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ
Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ pred.mr.sc Ivica Kuric Detekcija metala instrument koji detektira promjene u magnetskom polju generirane prisutnošću
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότεραGrafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički
Διαβάστε περισσότεραTranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa
Tranzistori s efektom polja Spoj zajedničkog uvoda U ovoj vježbi ispitujemo pojačanje signala uz pomoć FET-a u spoju zajedničkog uvoda. Shema pokusa Postupak Popis spojeva 1. Spojite pokusni uređaj na
Διαβάστε περισσότεραOSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA
OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA MODUL: Tehnologija teleomuniacijsog rometa FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Predavači: Doc.dr.sc. Štefica Mrvelj Maro Matulin, dil.ing. Zagreb, ožuja 2009. Oće informacije Konzultacije:
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραPROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραπ π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραPlaniranje telekomunikacijskih mreža
Planiranje telekomunikacijskih mreža Širokopojasne pristupne mreže * Autorizirana predavanja Širokopojasne pristupne mreže Veliki napredak prijenosnih kapaciteta jezgrenih mreža nije praćen u pristupnim
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA
**** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραKONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr
KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 1. Neka su x, y R n,
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραPARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
Διαβάστε περισσότεραΑρχιτεκτονική Τηλεφωνικού ικτύου
ίκτυα Πρόσβασης Ευρείας Ζώνης Το ο ίκτυο Πρόσβασης: Το τηλεφωνικό δίκτυο, Τµήµα Επιστήµης & Τεχνολογίας Τηλ/νιών Αρχιτεκτονική Τηλεφωνικού ικτύου Analog / Digital PABX PABX Αναλογικές Συσκευές σε Αναλογικά
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραNumerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
Διαβάστε περισσότεραELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE
veučilište u ijeci TEHNIČKI FAKULTET veučilišni preddiplomki tudij elektrotehnike ELEKTOOTONI OGONI - AUDITONE VJEŽBE Ainkroni motor Ainkroni motor inkrona obodna brzina inkrona brzina okretanja Odno n
Διαβάστε περισσότερα- ograničenja koja se postavljaju ograničenim frekvencijskim spektrom koji pojedini davatelji usluga dobivaju na korištenje ugovorom o koncesiji
Planiranje mreže Elementarne postavke - želja operatera za totalnom pokrivenosti radio signalima - ograničenja koja se postavljaju ograničenim frekvencijskim spektrom koji pojedini davatelji usluga dobivaju
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραDijagonalizacija operatora
Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite
Διαβάστε περισσότερα1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ
Deformaije . Duljinska (normalna) deformaija. Kutna (posmina) deformaija γ 3. Obujamska deformaija Θ 3 Tenor deformaija tenor drugog reda ij γ γ γ γ γ γ 3 9 podataka+mjerna jedinia 4 Simetrinost tenora
Διαβάστε περισσότεραDeformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε
Deformae. Duljinska (normalna) deformaa. Kutna (posmina) deformaa. Obujamska deformaa Θ Tenor deformaa tenor drugog reda 9 podatakamjerna jedinia Simetrinost tenora deformaa 6 podataka 4. Duljinska deformaa
Διαβάστε περισσότεραBIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe
BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραPeriodičke izmjenične veličine
EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike
Διαβάστε περισσότεραMoguća i virtuelna pomjeranja
Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότερα( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
Διαβάστε περισσότερα2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)
2.2 Srednje vrijednosti aritmetička sredina, medijan, mod Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 1 2.2.1 Aritmetička sredina X je numerička varijabla. Aritmetička sredina od (1) je broj:
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραΑστικά δίκτυα και δίκτυα κορμού. Αλέξανδρος Σταυδάς Πέμπτος Κύκλος
Αστικά δίκτυα και δίκτυα κορμού Αλέξανδρος Σταυδάς Πέμπτος Κύκλος NG- SDH/SONET Τα προβλήματα του SONET/SDH Τα είδη του φορτίου (traffic) αλλάζουν Κυριαρχία μη-φωνητικών υπηρεσιών Το ζητούμενο είναι η
Διαβάστε περισσότεραSume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.
Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.
Διαβάστε περισσότερα15. ΠΟΛΥΠΛΕΞΙΑ Γενικά Πολυπλεξία διαίρεσης συχνότητας (FDM)
15. ΠΟΛΥΠΛΕΞΙΑ 15.1. Γενικά Ο όρος «πολυπλεξία» (multiplexing) αναφέρεται στην ταυτόχρονη μετάδοση περισσοτέρων από ένα σημάτων μέσα από το ίδιο τηλεπικοινωνιακό μέσο (χάλκινο καλώδιο, οπτικό καλώδιο κλπ.).
Διαβάστε περισσότεραITU-R S (2010/01) &' (
ITU-R S.52- (200/0) $%!"# &' ( S ITU-R S.52- ii.. (IPR) (ITU-T/ITU-R/ISO/IEC).ITU-R http://www.itu.int/itu-r/go/patents/en. (http://www.itu.int/publ/r-rec/en ) ( ) ( ) BO BR BS BT F M P RA S RS SA SF SM
Διαβάστε περισσότεραProstorni spojeni sistemi
Prostorni spojeni sistemi K. F. (poopćeni) pomaci i stupnjevi slobode tijela u prostoru: 1. pomak po pravcu (translacija): dva kuta kojima je odreden orijentirani pravac (os) i orijentirana duljina pomaka
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραΑναδρομή- PCM Ιεραρχίες PDH-SDH. Τα κυκλώματα που χρησιμοποιούν διαφορετική διόδευση μετάδοσης σε κάθε κατεύθυνση καλούνται κανάλια.
Συστήματα Μετάδοσης Αναδρομή- PCM Ιεραρχίες PDH-SDH ΜΕΤΑΔΟΣΗ - 1 Ένα Σύστημα Μετάδοσης παρέχει κυκλώματα μεταξύ των κόμβων του δικτύου. Τα κυκλώματα που χρησιμοποιούν διαφορετική διόδευση μετάδοσης σε
Διαβάστε περισσότεραO.172 ITU-T (SDH) ITU-T O.172 (2005/04)
O.172 ITU-T (2005/04) :O / (SDH) ITU-T O.172 O O.9 O.19 O.39 - - - - O.1 O.10 O.20 O.129 O.40 O.199 - O.130 O.209 O.200 - /. (SDH) ITU-T O.172 (SDH).(SDH).(PDH) (SDH). 2005 13 ITU-T O.172 (2008-2005) 4.ITU-T
Διαβάστε περισσότεραPREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina
Διαβάστε περισσότερα1. PRIJENOS PODATAKA
1. PIJENOS PODATAKA - 1bit je osnovna mjera prijenosa u digitalnoj tehnici ( komunikacijskim sustavima) - Informacija se generira na izvoru informacije te se mora na odgovarajući način pretvoriti da bi
Διαβάστε περισσότεραUvod u xdsl i ADSL. 1. Razvoj tehnologija pristupnih mreža POTS
Prof. dr. sc. Alen Bažant Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva, 10000 Zagreb, Unska 3 tel: +385-1-6129-727, fax: +385-1-6129-832, e-mail: alen.bazant@fer.hr Uvod u xdsl i ADSL 1.
Διαβάστε περισσότεραProgram testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
Διαβάστε περισσότεραHEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE
TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 2
BETONSE ONSTRUCIJE 2 vježbe, 31.10.2017. 31.10.2017. DATUM SATI TEMATSA CJELINA 10.- 11.10.2017. 2 17.-18.10.2017. 2 24.-25.10.2017. 2 31.10.- 1.11.2017. uvod ponljanje poznatih postupaka dimenzioniranja
Διαβάστε περισσότερα