11.2. JEDNOSTUPANJSKI APSORPCIJSKI RASHLADNI UREĐAJI

Μέγεθος: px

Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "11.2. JEDNOSTUPANJSKI APSORPCIJSKI RASHLADNI UREĐAJI"

Περικλῆς Νικολάκος
5 χρόνια πριν
Προβολές:

1 JEDNOSTUPANJSKI APSORPCIJSKI RASHLADNI UREĐAJI JEDNOSTAVNI JEDNOSTUPANJSKI UREĐAJ Sem njjenostvnijeg jenosteenog soijsog slnog ueđj s ontinuinim ogonom n je n slii D & [g/s] KONDENZATOR F & [g/s] GENERATOR P & F & [g/s] CRPKA 7 ISPARIVAČ F & [g/s] APSORBER F & [g/s] D & [g/s] Sl Jenostvni soijsi slni ueđj Ueđj se sstoji iz geneto, sobe, onenzto, isivč, v igušn ventil i e Geneto se gije ogjevnim meijem (n voenom om, velom voom ili linovim izgnj) temetue i ovoi mu se tolin Asobe se li slnim meijem (n voom) temetue i ovoi mu se tolin U onenztou se slnoj voi eje tolin, o se u isivču ovoi tolin U genetou i onenztou je tl, o je u isivču i sobeu tl Potebn je temetu lđenj Ao ueđj i s smjesom H O NH, t je čist tv vo (H O) =, čist tv monij (NH ) = U geneto ulzi j otoin sstv i uz ovođenje toline zvij se sstv T je bogtij monijom o bogte otoine ( > ) Iz geneto izlzi slb (osiomšen) otoin sstv P oj se zvij u genetou voi se u onenzto gje se uljuje Tolin eje se slnom meiju (n slnoj voi) Kljevin 9

2 se voi n igušni ventil gje se igušuje o tl n tl, ztim ie u isivč gje n sebe euzim slnu tolinu i uslije tog isuje Slb otoin sstv oj izlzi iz geneto igušuje se u igušnom ventilu o tl n tl i voi se u sobe, gje uz ovođenje toline sobi u oj olzi iz isivč Obogćen ljevin tl i sstv vć se eo e (gje joj se oiže tl o n tl ) ntg u geneto i tj se oes ontinuino nstvlj Temetu slbe otoine n izlzu iz geneto (u njovoljnijem slučju može biti = ) Temetu bogte otoine n izlzu iz sobe je je se tolin eje slnoj voi Biln uune tvi U ustljenom ogonu moju genetou oveene i oveene oličine uune tvi biti jene, tj viji F & = + ili = Biln tvi = + ( ) Z svi ilogm oizveene e om se i u geneto g bogte otoine = = seiični oto je otoine [g/g] D & Z svi ilogm oizveene e u sobe olzi g slbe otoine = = = seiični oto slbe otoine [g/g] Rzliu sstv ( ) Biln toline ijelog sustv nzivmo oučje uivnj ili ojs uivnj Sum ueđju oveeni tolin jen je sumi oveeni tolin & + P& = Q& + Q& + Q Pogons sng e je znemivo ml u usoebi s ostlim tolinm (zto što je volumensi oto ljevine mli) Toline se mogu ečunti n g oizveene e Q& =, Q& =, & Q =, Q& = [J/g e ] znemi li se e, slijei = + + 9

3 Bilne toline ojeini ijelov ueđj ) biln toline geneto e g, GENERATOR,, CRPKA + = ( ) = + Sl 7 Biln geneto ( ) = + ( ) + [J/g] P& R e z g je otoine je = P & l = [J/g] b) biln toline sobe = g = = = APSORBER Sl Biln sobe ( ) + = + 9

4 = ( ) = + ( ) + = Zbog l slijei = + ( ) [J/g] (o se ne uvsti, on iz n ijgmu sl 9 ogov) ) biln toline onenzto U onenztou se z svi g e eje slnoj voi tolin = [J/g] ) biln toline isivč U isivču se z svi g e ovoi tolin 7 = [J/g] Piz oes u, ijgmu Poes se može izti u, ijgmu z smjesu s ojom ueđj i Utvju se linije venj i ošenj z tlove i Utvju se izoteme, i Temetu ogjevnog meij viš je ili u njovoljnijem slučju jen temetui slbe otoine n izlzu iz geneto e, tj Usvjmo = Toč je n esjeištu izoteme = i linije venj z obni tl Temetu bogte otoine n izlzu iz sobe viš je ili u njovoljnijem slučju jen temetui slne voe tj Usvjmo =, je toč n esjeištu izoteme = i linije venj z obni tl l R e z g bogte otoine je = P je u vnoteži s velom jom otoinom u genetou (usvojeno) U onenztou se uljuje Temetu onenzt n izlzu iz onenzto viš je ili u njovoljnijem slučju jen temetui slne voe tj Usvjmo = Pigušivnjem ljevine o tl obiv se zsićen 7 tl Toče ojim su izn ov stnj se ouju u, - ijgmu Temetu e 7 je niž nego temetu ljevine, tj 7 < Isivnjem u isivču ste temetu o t temetu mo biti niž ili jen temetui lđenog tijel Usvjmo = 97

5 l l 7 lv lv M 7 7 G A H O NH Sl 9, ijgm z oes jenostvnog ARU U sobeu se oje slboj otoini bi je on sobil Stnje slbe otoine nstlo je igušenjem vele ljevine, zbog čeg se toče i u ijgmu ouju Već i igušivnju ove ljevine olzi o isivnj ijel ljevine i nižem tlu, to smjes stnj sžv mlo e i uno ljevine K bi u sobeu bilo smo miješnje e i stuje nstl bi o vilu miješnj zsićen stnj M U ustljenom stnju mo biti sstv ove e jen sstvu bogte otoine je se s tim stnjem bogt otoin i u geneto e D bi se oiznje tl moglo ovesti oištenjem 9

6 e, mo se M uljiti, to se jenom ilogmu smjese ovee tolin Q& = = M Stnje mo ležti n liniji venj z tl ili iso nje, tođe mo biti, o je već ečeno, bi sln vo mogl liti tu smjesu Rslni se učin može ovećti ominjem toče uesno Dobi se ezultti ostižu oemnjem geneto etiiijsom olonom, oj im voom lđeni elegmto (o slni ueđj i s smjesom LiB-H O, on isv čist vo, to ovnjem olone nije moguće ostviti oboljšnje, li o se i o smjesi H O-NH, t se svi bolji soijsi ueđj oem etiiijsom olonom) U genetou isuje uz ovođenje toline P se iže oz olonu em goe, n vu se u elegmtou li ovođenje toline i zvj n bogtu u i ljevinu P se n utu em goe obogćuje n tvi, o ljevin n njoj osiomšuje D,, elegmto Q olon F, geneto,f D, u sobe Q iz sobe Sl Obogćivnje e iz geneto u etiiijsoj oloni 99

7 JEDNOSTUPANJSKI UREĐAJ S IZMJENJIVAČIMA TOPLINE g g g GENERATOR iz IZMJENJIVAČ TOPLINE IZ g APSORBER g CRPKA P & g 7 KONDENZATOR iz IZMJENJIVAČ TOPLINE IZ ISPARIVAČ Sl Jenostvni soijsi slni ueđj s izmjenjivčim toline U izmjenjivču toline IZ tolin se eje o slbe joj otoini U izmjenjivču toline IZ tolin se eje o onenzt lnoj i oj olzi iz isivč Ugnjom izmjenjivč toline IZ može se smnjiti otoš toline i otoš voe z lđenje sobe (smnjuje se ) U izmjenjivču toline IZ j otoin stnj gije se o stnj u otustuji s slbom otoinom oj se o stnj li o stnj Količin je otoine već je o oličine slbe otoine, će ist temetue je otoine biti mnji o temetue slbe otoine, tj ( ) > ( ) Izmijenjen je tolin jen, vijei ( )( ) = ( ) i otle ( ) ( ) = ( )

8 l l 9 lv lv M 7 H iz G H O Sl NH, ijgm z oes jenostvnog ARU s izmjenjivčim toline U, - ijgmu se stnje je otoine n izlzu iz izmjenjivč toline nlzi to se sojni ouži o sstv, gje se nlzi toč H ztim toč H soji s točom Tmo gje sojni H siječe sstv, leži toč Ov onstuij zovoljv izz ( ) ( ) = ( ) Stnje n izlzu iz geneto e može biti između i 9 Z oes izn sliom, usvojeno je je u vnoteži s jom otoinom ' Ko je znemen ume, toče i se ouju U gničnom slučju temetu siomšne otoine n izlzu iz izmjenjivč toline IZ može se izjenčiti s temetuom bogte otoine oj ulzi u izmjenjivč IZ, o je i usvojeno je =, on z gnični slučj vijei i =

9 U igušnom se ventilu siomšn otoin igušuje o tl n tl, stnje U, - ijgmu ouju se toče i Izotem estvlj ztijevnu temetuu lđenj U gničnom slučju temetu onenzt n izlzu iz izmjenjivč toline IZ može se izjenčiti s temetuom e oj iz isivč olzi u izmjenjivč, o je i usvojeno je =, on z gnični slučj vijei i = Usvojeno je le = = U igušnom se ventilu onenzt igušuje o tl n tl, stnje 7 U, - ijgmu ouju se toče i 7 Točom estvljeno je stnje e n izlzu iz izmjenjivč toline IZ Ko oz izmjenjivč toline IZ otiče u ob smje ist oličin ne tvi, vijei =, su uljenosti toč u, - ijgmu jene, tj = U sobeu se miješju stuje i D bi se smjes uljil i olil n temetuu bogte otoine oj izlzi iz sobe, mo se o jenom ilogmu te otoine slnom voom ovesti oličin toline ( M ) Ao se t tolin svee n g e, obiv se = H Tolin oveen u genetou e z g e je = H K ne bi bilo izmjenjivč toline IZ, t bi u genetou e teblo ovoiti tolinu = Rzli G iz = H G estvlj ušteu zbog ugnje izmjenjivč toline IZ, sveenu n g e Pimjenom izmjenjivč toline IZ obiv se ovećnje slnog učin Z izmjenjivč IZ vijei, o je već nije ečeno, =, slni se učin ovećv z iz = Izjenjivč toline IZ onosi mnju oist o izmjenjivč toline IZ, li se soijsi slni ueđji obično ge s ob ov izmjenjivč toline Q& Ao se znemi e, tolinsi je omje lđenj ζ = & Izmjenjivč toline IZ Q IZ iz Biln glsi: ( )( ) = ( ) Sl Biln izmjenjivč IZ

10 ( ) ( ) = ( ) iz = ( ) = + Uolio se usvoji je znčjno), vijei ( ) = + (seiične toline je i slbe otoine ne zliuju se ( ) ( ) Stnje ne mo uvije biti iso linije venj z tl, već može biti i n liniji venj, li i izn nje (to bi znčilo iz IZ izlzi zsićen osječnog sstv ) Izmjenjivč toline IZ g g iz IZ g g Sl Biln izmjenjivč IZ Temetu onenzt n izlzu iz onenzto može biti već ili u njovoljnijem slučju jen temetui slne voe (u gničnom slučju = ) Tolin = =, to je oj se o onenzt enosi n lnu u je ( ) ( ) ( ) e = iz e Seiičn tolin e je mnj o seiične toline ljevine (z NH je to, ), će zgijvnje e biti veće o olđivnj onenzt e

Σχετικά έγγραφα

TEHNIKA HLAĐENJA. Teorija apsorpcijskih rashladnih uređaja temelji se na termodinamici smjesa, jer rade sa smjesama dviju ili više tvari.

TEHNIKA HLAĐENJA. Teorija apsorpcijskih rashladnih uređaja temelji se na termodinamici smjesa, jer rade sa smjesama dviju ili više tvari. . APSORPCIJSKI RASHLADNI UREĐAJI Teoij psopcijski slni ueđj temelji se n temoinmici smjes, je e s smjesm viju ili više tvi. Rzlikuju se vije gupe: slni ueđji s kontinuinim pogonom (češće se pimjenjuju)