PRAVILA ZA BAŽDARENJE POMORSKIH OBJEKATA 2009.

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "PRAVILA ZA BAŽDARENJE POMORSKIH OBJEKATA 2009."

Transcript

1 PRAVILA ZA BAŽDARENJE POMORSKIH OBJEKATA.

2 Na temelju točke 3., članka 77. i članka Pomorskog zakonika (N.N. 181/2004, 76/2007 i 146/2008), odlukom objavljenom u "Narodnim novinama" broj 65 od 5. lipnja. godine, pod brojem 1478 PRAVILA ZA BAŽDARENJE POMORSKIH OBJEKATA stupaju na snagu dana 1. srpnja. godine

3 PRAVILA ZA BAŽDARENJE POMORSKIH OBJEKATA PREGLED IZMJENA I DOPUNA U ODNOSU NA IZDANJE PRAVILA ZA BAŽDARENJE POMORSKIH OBJEKATA Značajnije izmjene u odnosu na Pravila za baždarenje pomorskih brodova, brodica i jahti, izdanje godine, koja čine osnovu za ova Pravila, su zasjenjenje (ako postoje). Time nisu obuhvaćene izmjene uslijed pravopisnih, gramatičkih ili tiskarskih grešaka.

4 PRAVILA ZA BAŽDARENJE POMORSKIH OBJEKATA Predmetna pravila uključuju zahtjeve slijedećih međunarodnih organizacija: Međunarodna pomorska organizacija (IMO) Međunarodna konvencija o baždarenju brodova, 1969 (TMC 1969) Konvencije: Okružnice: TM5/Circ. 5, A.747 (18) (10 June 1994) TM5/Circ. 4 Ostali zahtjevi: Pomorski zakonik RH (N.N. 181/2004, s dopunama) Uredba Vijeća (EEZ) br. 2930/86 kako je izmjenjena Uredbom br. 3259/94 Odluka komisije 95/84/EZ

5 PRAVILA ZA BAŽDARENJE POMORSKIH OBJEKATA Sadržaj: Stranica: 1 OPĆI DIO OPĆENITO PRIMJENA OBJAŠNJENJA IZRAZA I POJMOVA TOČNOST MJERENJA I PRIKAZIVANJA REZULTATA TEHNIČKA DOKUMENTACIJA IZDAVANJE I VALJANOST BAŽDARSKIH ISPRAVA PONIŠTENJE BAŽDARSKIH ISPRAVA ODREĐIVANJE BRUTO I NETO TONAŽE POMORSKIH BRODOVA DULJINE 24 METRA ILI VIŠE, KOJIMA SE OBAVLJAJU MEĐUNARODNA PUTOVANJA OPĆENITO PRIMJENA OBJAŠNJENJA IZRAZA I POJMOVA BRUTO TONAŽA PROMJENA BRUTO TONAŽE NETO TONAŽA PROMJENA NETO TONAŽE TONAŽA TANKOVA ZA ODVOJENI BALAST TANKERA PRORAČUN OBUJMA TONAŽA NAMJENSKIH TANKOVA ČISTOG BALASTA TANKERA UMANJENA BRUTO TONAŽA OTVORENIH KONTEJNERSKIH BRODOVA ODREĐIVANJE TONAŽE POMORSKIH BRODOVA KOJIMA SE NE OBAVLJAJU MEĐUNARODNA PUTOVANJA, POMORSKIH BRODOVA KRAĆIH OD 24 METRA KOJIMA SE OBAVLJAJU MEĐUNARODNA PUTOVANJA, KAO I PLUTAJUĆIM OBJEKTIMA OPĆENITO PRIMJENA OBJAŠNJENJA IZRAZA I POJMOVA BRUTO I NETO TONAŽA PROMJENE BRUTO I NETO TONAŽE TONAŽA TANKOVA ZA ODVOJENI BALAST TANKERA PRORAČUN OBUJMA TONAŽA NAMJENSKIH TANKOVA ČISTOG BALASTA TANKERA ODREĐIVANJE TONAŽE POMORSKIH BRODICA OPĆENITO PRIMJENA OBJAŠNJENJA IZRAZA I POJMOVA TONAŽA BRODICE PROMJENA TONAŽE BRODICE PRORAČUN OBUJMA BRODICE ODREĐIVANJE BRUTO I NETO TONAŽE BRODOVA KRAĆIH OD 12 METARA OVLAŠTENIH PREVOZITI VIŠE OD 12 PUTNIKA OPĆENITO PRIMJENA OBJAŠNJENJA IZRAZA I POJMOVA BRUTO TONAŽA NETO TONAŽA PROMJENE BRUTO I NETO TONAŽE PRORAČUN OBUJMA ODREĐIVANJE TONAŽE JAHTI ODREĐIVANJE TONAŽE JAHTI ČIJA JE DULJINA PREMA MANJA OD 24 METRA ODREĐIVANJE BRUTO I NETO TONAŽE JAHTI ČIJA JE DULJINA PREMA JEDNAKA 24 METRA ILI VEĆA17 7 ODREĐIVANJE TONAŽE POMORSKIH RIBARSKIH PLOVILA OPĆENITO... 18

6 PRAVILA ZA BAŽDARENJE POMORSKIH OBJEKATA 7.2 PRIMJENA OBJAŠNJENJA IZRAZA I POJMOVA TONAŽA RIBARSKIH BRODICA BRUTO I NETO TONAŽA RIBARSKIH BRODOVA DULJINE PREKO SVEGA MANJE OD 15 METARA BRUTO I NETO TONAŽA RIBARSKIH BRODOVA DULJINE PREKO SVEGA JEDNAKE ILI VEĆE OD 15 METARA PROMJENA BRUTO I NETO TONAŽE...19

7 PRAVILA ZA BAŽDARENJE POMORSKIH OBJEKATA 1 1 OPĆI DIO 1.1 OPĆENITO Pravila za baždarenje pomorskih objekata (u daljnjem tekstu: Pravila) dio su sustava Tehničkih pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih objekata. Sustav Tehničkih pravila prikazan je u Pravilima za statutarnu certifikaciju brodova, Dio 1. - Opći propisi, Slika Ova Pravila su namijenjena za određivanje tonaže pomorskih brodova, brodica, jahti i plutajućih objekata Tonaža pomorskog broda sastoji se od bruto i neto tonaže, a za pomorsku brodicu to je njena bruto tonaža.tonaža jahte duljine definirane u manje od 24m je njena bruto tonaža.tonaža jahte duljine definirane u jednake 24m ili veće se sastoji od bruto i neto tonaže. Tonaža plutajućeg objekta je njegova bruto tonaža. 1.2 PRIMJENA Ova Pravila se primjenjuju na:.1 pomorske brodove duljine 24 m ili više, kojima se obavljaju međunarodna putovanja, prema odsjeku 2;.2 pomorske brodove kojima se ne obavljaju međunarodna putovanja, kao i pomorske brodove kraće od 24 m, kojima se obavljaju takva putovanja, prema odsjeku 3;.3 pomorske brodice, prema odsjeku 4;.4 pomorske brodove kraće od 12 m ovlaštene prevoziti više od 12 putnika, prema odsjeku 5;.5 jahte, prema odsjeku 6;.6 pomorska ribarska plovila, prema odsjeku 7;.7 plutajuće objekte, prema odsjeku Ova Pravila se ne primjenjuju na ratne brodove. 1.3 OBJAŠNJENJA IZRAZA I POJMOVA Opći izrazi i pojmovi primijenjeni u ovim Pravilima su: Bruto tonaža - je mjera cijele veličine broda, utvrđene u skladu s ovim Pravilima Neto tonaža - je mjera korisnog kapaciteta broda, utvrđenog u skladu s ovim Pravilima Međunarodno putovanje - je putovanje morem iz zemlje na koju se primjenjuje Međunarodna konvencija o baždarenju brodova (1969), do luke izvan te zemlje i obratno. U tom smislu smatra se zasebnom zemljom svaki teritorij za međunarodne odnose kojega je odgovorna neka vlada ugovornica, ili koji je pod upravom Ujedinjenih naroda..1 zapovjednika i članova posade, te drugih osoba zapošljenih ili namještenih u bilo kojem svojstvu za potrebe broda; i.2 djece mlađe od jedne godine Duljina broda - je 96% ukupne duljine na vodnoj liniji, povučenoj na visini od 85% najmanje visine broda iznad gornjeg ruba kobilice, ili duljina od prednjega ruba pramčane statve do osi osovine kormila na istoj vodnoj liniji, ako je ta vrijednost veća. Na brodovima izvedenim s kosom kobilicom, vodna linija na kojoj se mjeri ta duljina mora biti paralelna s projektiranom vodnom linijom. Kada se ustanovljava duljina teglenica sa ravnom palubom, koje nemaju kormilo, duljina će se uzeti jednaka 96% ukupne duljine vodne linije povučene na 85% najmanje konstrukcijske visine iznad gornjeg ruba kobilice Nepropusno u slučaju nevremena - znači da pri bilo kojem stanju mora voda ne može prodrijeti u brod Vodonepropusno - (odnosi se na sredstva za zatvaranje otvora) znači da su ta sredstva sposobna spriječiti prolaz vode kroz otvor u bilo kojem smjeru pri najvećem stupcu vode kojemu otvor može biti izložen Izmjere novih vrsti brodova - pojmovi duljine prema i širine prema mogu biti neprimjenjivi za pojedine nove vrsti brodova (npr. za poluuronjive objekte za bušenje s nepokretnim stupovima), pa se umjesto njih uzimaju izmjere duljine i širine preko svega, mjerene preko oplate stalnih struktura. U tom slučaju treba odnosne rubrike baždarskih isprava iz točke 1.6 precrtati, a u rubriku "Primjedbe" upisati naziv vrsti broda, kao i duljinu i širinu broda preko svega Brod - osim ratnog broda, je ploveći objekt namijenjen za plovidbu morem, kojemu je duljina definirana u veća od 12 m i bruto tonaža veća od 15, ili je ovlašten prevoziti više od 12 putnika Brodica - ploveći objekt namijenjen za plovidbu morem, a koji nije brod ili jahta, čija je duljina veća od 2,5 metra ili ukupne snage porivnih strojeva veća od 5 kw Jahta - ploveći objekt za sport i razonodu, neovisno koristi li se za osobne potrebe ili za gospordarsku djelatnost, a čija je duljina trupa veća od 12 metara i koji je namijenjen za dulji boravak na moru, te koji je pored posade ovlašten prevoziti ne više od Plutajući objekt pomorski objekt stalno privezan ili usidren na moru koji nije namijenjen za plovidbu Uprava vlada države pod zastavom koje brod plovi ili od nje pravovaljano ovlaštena organizacija za utvrđivanje bruto i neto tonaže Ministarstvo Ministarstvo nadležno za pomorstvo. 1.4 TOČNOST MJERENJA I PRIKAZIVANJA REZULTATA Sva mjerenja koja se obavljaju za proračun obujma, uzimaju se do veličine najbližeg centimetra Putnik - je svaka osoba na brodu, osim:

8 2 PRAVILA ZA BAŽDARENJE POMORSKIH OBJEKATA U prikazivanju rezultata baždarenja konačne vrijednosti bruto i neto tonaže moraju biti zaokružene na cijeli broj, na dolje. 1.5 TEHNIČKA DOKUMENTACIJA U svrhu određivanja tonaže pomorskih brodova potrebno je dostaviti Priznatoj organizaciji (u daljnjem tekstu: RO) slijedeću tehničku dokumentaciju:.1 opći nacrt broda, s prikazom svih paluba, dvodna, nadgrađa i palubnih kućica;.2 nacrt linija broda;.3 nacrt glavnog rebra broda;.4 nacrt uzdužnog presjeka broda;.5 nacrt nadgrađa, palubnih kućica, samostalnih zatvorenih prostora i drugih privjesaka (jarboli, stupovi, rovovi i sl.), s označenim izmjerama;.6 nacrt dvodna;.7 nacrt odijeljenih balastnih tankova (za tankere), s podacima o njihovom kapacitetu. taj rok kraći. U ovom slučaju RO nakon izvršenja izmjene državne pripadnosti broda ili jahte, mora što prije poslati Upravi, kopiju svjedodžbe koju brod ili jahta ima u vrijeme izmjene, kao i kopiju isprave navedene u 2.1.4, odnosno Zahtjev iz prethodne podtočke analogno se odnosi i na brodove stranih zastava koji dobivaju hrvatsku zastavu i ulaze u sastav hrvatske trgovačke mornarice U svrhu određivanja tonaže pomorskih brodica, jahti ili plutjućih objekata potrebna je tehnička dokumentacija navedena u do Pregledom i premjeravanjem broda, brodice, jathe ili plutajućeg objekta, treba provjeriti da li izvedba broda, brodice, jahte ili plutajućeg objekta, odgovara tehničkoj dokumentaciji navedenoj u 1.5.1, odnosno u IZDAVANJE I VALJANOST BAŽDARSKIH ISPRAVA Obavljeno baždarenje pomorskih objekata u skladu s ovim Pravilima potvrđuje se izdavanjem baždarskih isprava navedenih u 2.1.3, 2.1.4, 3.1.4, 4.1.3, i Isprave iz imaju stalnu valjanost, osim u slučajevima promjene tonaže, navedenim u 2.5, 2.7, 3.5, 4.5, 6.1.5, i 7.7 kada treba izvršiti ponovno određivanje tonaže i izdati odgovarajuće isprave. U tu svrhu vlasnik je obvezan prijaviti RO svaku preinaku koja može dovesti do promjene tonaže. 1.7 PONIŠTENJE BAŽDARSKIH ISPRAVA Baždarske isprave iz prestaju vrijediti i poništavaju se ako su nastale promjene u rasporedu, izvedbi, kapacitetu, uporabi prostora, broju putnika dopuštenih da se prevozi brodom (kako je utvrdio RO), dodijeljenom nadvođu ili dopuštenom gazu broda, tako da je potrebno povećati bruto ili neto tonažu Svjedodžba prestaje vrijediti, ako pomorski objekt prijeđe pod zastavu neke druge države, osim u slučaju predviđenom u Nakon što brod ili jahta istakne zastavu druge države, Međunarodna svjedodžba o baždarenju (1969) ostaje na snazi najviše tri mjeseca, ili dok Uprava u zamjenu ne izda drugu Međunarodnu svjedodžbu o baždarenju (1969), ako je

9 PRAVILA ZA BAŽDARENJE POMORSKIH OBJEKATA 3 2 ODREĐIVANJE BRUTO I NETO TONAŽE POMORSKIH BRODOVA DULJINE 24 METRA ILI VIŠE, KOJIMA SE OBAVLJAJU MEĐUNARODNA PUTOVANJA 2.1 OPĆENITO Zahtjevi ovog odsjeka temelje se na odredbama Međunarodne konvencije o baždarenju brodova, 1969, a služe za određivanje bruto i neto tonaže pomorskih brodova kojima se obavljaju međunarodna putovanja Opravdanost primjene zahtjeva za bruto i neto tonažu, navedenih u 2.1.1, na nove tipove brodova takvih izvedbenih svojstava, da bi njihova primjena na ove brodove bila nerazumna i praktički neprihvatljiva, utvrđuje Ministarstvo. U ovom slučaju Ministarstvo obavješćuje Međunarodnu pomorsku organizaciju o potankostima metode koja je u tu svrhu primijenjena, s namjerom da ih navedena organizacija pošalje na znanje vladama ugovornicama Obavljeno baždarenje u skladu sa zahtjevima ovog odsjeka potvrđuje se izdavanjem Međunarodne svjedodžbe o baždarenju (1969). Preporučuje se u rubriku Primjedbe ove brodske isprave upisati podatke za: duljinu broda preko svega (u metrima). naziv brodogradilišta i broj gradnje Na zahtjev brodovlasnika, ispravi navedenoj u prilaže se i Proračun baždarenja broda. Proračun mora biti izrađen do potankosti, tako da je omogućeno lako provjeravanje. 2.2 PRIMJENA Zahtjevi ovog odsjeka primjenjuju se na pomorske brodove duljine 24 m ili više, kojima se obavljaju međunarodna putovanja, i to na:.1 nove brodove;.2 postojeće brodove na kojima se na dan 18.srpnja godine ili nakon tog datuma, obavljaju izmjene i preinake za koje RO smatra da bitno utječu na njihovu postojeću bruto tonažu;.3 postojeće brodove, ako brodovlasnici to zahtijevaju;.4 sve postojeće brodove, na dan 18. srpnja godine, s tim što će ovi brodovi, osim brodova navedenih u i , zadržati svoje stare tonaže u svrhu primjene odgovarajućih odredaba međunarodnih konvencija. pojmovi: 2.3 OBJAŠNJENJA IZRAZA I POJMOVA U ovom odsjeku primjenjeni su slijedeći izrazi i Gornja paluba.1 Gornja paluba je najviša potpuna paluba izložena vremenu i moru, koja ima stalna sredstva za nepropusno zatvaranje u slučaju nevremena svih otvora u njezinu dijelu izloženom nevremenu, i ispod koje svi otvori na bokovima broda imaju sredstva za vodonepropusno zatvaranje. Na brodovima sa stepeničastom gornjom palubom donja crta izložene palube i nastavak te crte paralelan s gornjim dijelom palube, uzima se kao gornja paluba..2 Prekid gornje palube koji se proteže preko cijele širine broda i čija duljina prelazi 1m smatrat će se stepenicom a takva paluba stepeničastom gornjom palubom kako je definirana u (slika )..3 Stepenica smještena izvan duljine koja je definirana u neće se uzeti u razmatranje..4 Prekid gornje palube koji se ne proteže do boka broda bit će smatran kao udubljenje (reces) u glavnoj palubi (slika )..5 Na brodovima s dvije ili više paluba, koji na bokovima ispod najgornje palube imaju otvore koji nisu zatvoreni, ali su iznutra ograničeni pregradama i palubama nepropusnim u slučaju nevremena, prva paluba ispod takvih otvora smatra se gornjom palubom (slika ).6 Na brodovima koje je RO oslobodio zahtjeva za ugradnju nepropusnih poklopaca grotala na najizloženijoj palubi, kao kod otvorenih kontejnerskih brodova, gornja paluba se mora uzeti kao paluba koja bi bila definirana u kao da su ugrađeni takvi poklopci grotala (slika ) Visina broda Visina broda je okomita udaljenost koja se mjeri od gornjeg ruba kobilice do gornjeg ruba sponje gornje palube na boku broda. Na drvenim i kompozitnim brodovima ta se udaljenost mjeri od donjeg ruba utora kobilice. Ako je donji dio glavnog rebra konkavan, ili ako postoje debeli dokobilični vojevi vanjske oplate, ta se udaljenost mjeri od točke gdje produljenje plosnog dijela dna u smjeru simetrale broda siječe bočnu stranu kobilice. Na brodovima koji imaju zaokruženi spoj proveznog voja palubne oplate sa završnim vojem vanjske oplate, bočna visina mjeri se do sjecišta crta produljenja unutarnjih rubova oplate palube i vanjskih oplata boka broda, kao da je spoj tih oplata kutnog oblika.

10 4 PRAVILA ZA BAŽDARENJE POMORSKIH OBJEKATA Slika Slika Slika Ako je gornja paluba djelomice povišena u obliku stepenica, a uzdignuti dio palube proteže se iznad točke gdje se mjeri visina, bočna visina se mjeri do jedne zamišljene crte, kojom se produljuje niži dio palube paralelno s uzdignutim dijelom Širina broda Širina broda je najveća širina na polovini duljine broda, mjerena preko vanjskih rubova rebara na brodovima s vanjskom oplatom od metala, ili mjerena preko vanjske oplate na brodovima s vanjskom oplatom od neke druge građe. Na brodovima sa zaokruženim spojem završnog voja i palubne proveze širina se mjeri u skladu sa Slikom Slika 2.3.3

11 PRAVILA ZA BAŽDARENJE POMORSKIH OBJEKATA Zatvoreni prostori Zatvoreni prostori su svi prostori koji su ograničeni brodskim trupom, stalnim i pomičnim pregradama, palubama ili pokrovima, osim s stalnim ili pomičnim šatorima. Nikakav prijekid na palubi, ni otvor u trupu broda, u palubi ili na pokrovu prostora, ili u pregradama prostora, pa ni nepostojanje pregrada, ne izuzima prostor od uključivanja u zatvorene prostore. Grotla brodova i teglenica smatraju se zatvorenim prostorima. Prostor ograničen stalnim ili pomičnim šatorima razmatra se u skladu s Na otvorenim kontejnerskim brodovima otvor na palubi, kao što je nepostojanje poklopaca grotala, ne izuzima takav prostor od uključivanja u zatvorene prostore Isključeni prostori* Usprkos zahtjevima navedenim u 2.3.4, prostori navedeni u podtočkama do, uključivo , nazivaju se isključeni prostori, i ne uključuju se u obujam zatvorenih prostora, osim što se takav prostor smatra kao zatvoreni prostor, ako udovoljava barem jednom od ova tri uvjeta: da je prostor opremljen policama ili nekim drugim sredstvima za osiguravanje tereta ili zaliha, da su otvori prostora opremljeni bilo kojim sredstvima za zatvaranje, da izvedba predviđa mogućnost da se ti otvori zatvore. *) Oznake na slikama u ovoj točki znače: O = isključeni prostor, C = zatvoreni prostor I = prostor koji se smatra kao zatvoreni prostor B = širina palube u području otvora (m). 1.1 Prostor unutar palubnog nadgrađa nasuprot krajem otvoru koji se proteže od palube do palube, osim pojasnog lima visine koja ne prelazi više od 25 mm visinu susjednih palubnih sponja, a ima širinu jednaku ili veću od 90% širine palube na liniji otvora prostora. Ovaj zahtjev se primjenjuje tako da se iz zatvorenih prostora isključi samo prostor između stvarnog kraja otvora i crte povučene paralelno s linijom ili prednjom stranom otvora, na udaljenosti od otvora jednakoj polovini širine palube na liniji otvora (Slika ). Ako je takav prostor opremljen sredstvima za osiguravanje tereta, smatra se zatvorenim prostorom i prostorom za teret. Slika Ako se širina prostora, zbog bilo kojeg razmještaja, osim zbog konvergencije vanjske oplate, smanji do ispod 90% širine palube, isključuje se iz obujma zatvorenih prostora samo prostor između linije otvora i s njom paralelne crte povučene kroz točku gdje širina između bočnih strana prostora postaje jednaka 90% ili manja od 90% širine palube (Slika , i ). Slika Slika Slika

12 6 PRAVILA ZA BAŽDARENJE POMORSKIH OBJEKATA.1.3 Ako neki međuprostor koji je potpuno otvoren, osim što ima pune ili otvorene ograde, razdjeljuje bilo koja dva prostora, isključivanje jednog ili oba od tih dvaju prostora, koje je dopušteno prema podtočkama i , ne primjenjuje se ako je razmak između ta dva prostora manji od najmanje širine palube u području odjeljivanja (Slika i ). Slika Slika Prostor ispod gornjeg palubnog pokrova, izložen moru i nevremenu, koji nema na izloženim stranama drugih spojeva s trupom broda osim upora koje su potrebne za njegovu potporu. U tom se prostoru mogu ugraditi otvorene ili pune ograde i pojasni lim, ili upore ugrađene na strani broda, uz uvjet da udaljenost između vrha otvorenih ograda ili punih ograda i pojasnog lima nije manja od 0,75 m ili jedne trećine visine prostora, prema tome koja vrijednost je veća (Slika ). Slika Prostor u nadgrađu koje se prostire od boka do boka broda, neposredno u području suprotnih bočnih otvora, kod kojih visina nije manja od 0,75 m, ili jedne trećine visine nadgradnje, prema tome koja vrijednost je veća. Ako takav otvor u nadgrađu postoji samo na jednom boku, prostor koji se isključuje iz obujma zatvorenih prostora ograničava se od otvora prema unutarnjosti broda, najviše do polovine širine palube u području otvora (Slika ). Slika

13 PRAVILA ZA BAŽDARENJE POMORSKIH OBJEKATA 7.4 Prostor u nadgrađu neposredno ispod nepokrivenog otvora u palubi nad tim prostorom, uz uvjet da je taj otvor izložen nevremenu, a prostor koji je isključen iz zatvorenih prostora da je ograničen na površinu otvora (Slika ). Slika Udubljenja (recesi) u graničnoj pregradi nekog nadgrađa, koja su izložena nevremenu i otvor kojih se proteže od palube do palube, bez sredstava za zatvaranje, uz uvjet da unutarnja širina nije veća od širine na ulazu, i da se ne protežu unutar nadgrađa više od dvije širine njihova ulaza (Slika ). Slika Prostor između uzdužne stijenke palubne kućice i pune ograde, ispod palubnog pokrova koji se proteže od boka do boka broda, poduprtog uporama ili okomitim pojasnim limovima spojenim za punu ogradu u vezi sa zahtjevima navedenim u i smatra se isključenim prostorom (Slika ). Slika

14 8 PRAVILA ZA BAŽDARENJE POMORSKIH OBJEKATA Prostori za teret.1 Prostori za teret koji se uključuju u proračun neto tonaže su zatvoreni prostori, namijenjeni za prijevoz suhog, tekućeg ili plinovitog tereta koji se iskrcaje s broda, npr. skladišta i međupalublja za teret s grotlima i kovčezima, prostori za teret u nadgrađima i palubnim kućicama s grotlima, tankovi za tekući teret s grotlištima i kovčezima, i sl..2 Prostorima za teret smatraju se i:.2.1na svim brodovima: prostori dvojne namjene, npr. prostori koji se koriste za balast i za teret, prostori rashladnih strojeva, smješteni između čeličnih graničnih stijenki unutar prostora za teret koji poslužuju;.2.2na putničkim brodovima: poštanski uredi i carinska skladišta za potrebe putnika, spremišta za prtljagu putnika, ako su ta skladišta odijeljena od prostora za putnike;.2.3na tankerima: tankovi za ostatke tereta ulja,.2.4na ribarskim brodovima: radionice za preradbu ribe, proizvodnju ribljeg brašna, jetrenog ulja i ribljih konzervi, skladišta za hlađenu ribu i tankovi za svježu ulovljenu ribu, spremišta za sol, začine, ulje i ambalažu;.2.5na brodovima za vozila: prostori za smještaj putničkih automobila i drugih vozila;.2.6 na jaružalima, klapetama i sličnim objektima: prostor unutar trupa, kao npr. zdenci jaružala i klapeta, bez obzira da li su ti prostori otvoreni prema moru za vrijeme iskrcaja tereta (Slika ); Slika na otvorenim kontejnerskim brodovima: prostor unutar trupa namijenjen za kontejnere, bez obzira što ne postoje poklopci grotala (Slika ). Slika Na brodovima dokovima koji mogu biti:.1 brod dok sa otvorenom krmom (slika ),.2 brod dok sa krmenim vratima ili rešetkastim krmenim vratima (slika ): prostor iznad dok palube omeđen s tri strane nadgradnjama, namijenjen za prijevoz tereta, bez obzira što ne postoje poklopci grotala (slika )

15 PRAVILA ZA BAŽDARENJE POMORSKIH OBJEKATA 9 Slika Slika Prostorima za teret ne smatraju se:.3.1na svim brodovima: spremišta zaliha i carinska skladišta za potrebe posade broda, tankovi namijenjeni za tekuće gorivo, ulje za podmazivanje i druge zalihe za potrebe broda, prostori za putnike (npr. kabine, blagovaonice, zahodi itd.) na brodovima koji prevoze do, uključivo, 12 putnika, tankovi balasta, ako su namijenjeni isključivo za balast, ako su spojeni za sustav balasta i ako se ne koriste za prijevoz bilo kojeg tereta;.3.2na putničkim brodovima: spremišta zaliha za potrebe putnika;.3.3na tankerima: odvojeni balastni tankovi, teretni tankovi postojećih tankera namijenjeni za ukrcaj čistog balasta, ako udovoljavaju slijedećim uvjetima:.1 da se ne koriste za prijevoz tereta,.2 da se ne koriste u sklopu sustava za pranje tankova sirovim uljem,.3 da brod ima samo jednu Međunarodnu svjedodžbu o sprečavanju zagađivanja uljem, kojom se određuje korištenje namjenskih tankova za čisti balast u skladu s Međunarodnom konvencijom o sprećavanju zagađivanja mora s brodova (1973/1978), Pravilo 18 A, Dodatak I,.4 da se u rubriku "Primjedbe" Međunarodne svjedodžbe o baždarenju (1969) upiše slijedeći tekst: "Ovaj brod ima Međunarodnu svjedodžbu o sprečavanju zagađivanja uljem izdanu u skladu s Međunarodnom konvencijom o sprečavanju zagađivanja mora s brodova (1973/1978) Pravilo 18 A, Dodatak I. Slijedeći tankovi su namijenjeni jedino za smještaj čistog balasta: Ukupna tonaža ovih tankova je:..." ostali tankovi balasta namijenjeni isključivo za čisti balast, pregraci i pumpne stanice, tankovi za prijevoz uljne mješavine i ostataka koji ne potječu iz sustava tekućeg tereta ako ti tankovi nisu spojeni za pumpe i cjevovod tekućeg tereta;.3.4na ribarskim brodovima:

16 10 PRAVILA ZA BAŽDARENJE POMORSKIH OBJEKATA spremišta za uređaje i opremu za ribarenje;.3.5 na brodovima za rudaču i zemno ulje, kada se ti brodovi koriste samo za prijevoz rudače: tankovi dvojne namjene za tekući teret i za balast, ako su ti tankovi odvojeni od sustava tekućeg tereta, i ako se ne koriste za prijevoz bilo koje vrsti tereta (izuzeće se dopušta, na poseban zahtjev brodovlasnika)..4 Prostori za teret moraju se označiti slovima CC (cargo compartment). Oznaka se mora nalaziti na vanjskoj plohi uzdužne pražnice grotala za teret, na poklopcima grotlašca tankova za teret, blizu ulaza u prostore za teret, i na svim drugim odnosnim mjestima, tako da bude jasno vidljiva. Slova moraju biti obojena bijelom ili žutom bojom na tamnoj podlozi, odnosno crnom bojom na svijetloj podlozi. Ako se slova označuju na metalnoj podlozi, ona moraju biti prethodno istočkana ili zavarena, dok se na drvenoj podlozi moraju urezati najmanje 3 mm Novi brod duboko. Slova trebaju biti visoka najmanje 100 mm. Novi brod jest brod kojemu je kobilica položena ili koji je bio u sličnom stanju gradnje na dan 18.srpnja godine, ili nakon tog dana Postojeći brod Postojeći brod jest brod koji nije novi. 2.4 BRUTO TONAŽA Bruto tonaža (GT) broda određuje se po slijedećoj jednadžbi: GT = K 1 V gdje je: V = cjelokupan obujam svih zatvorenih prostora u kubičnim metrima, proračunan u skladu s zahtjevima navedenim u 2.9; K 1 = 0,2 + 0,02 log 10 V, ili prema Tablici 2.4. Tablica 2.4 V ili V o K 1 ili K 2 V ili V o K 1 ili K 2 V ili V o K 1 ili K 2 V ili V o K 1 ili K

17 PRAVILA ZA BAŽDARENJE POMORSKIH OBJEKATA PROMJENA BRUTO TONAŽE Ako se izmijeni obujam (V) broda određen u 2.4, i ako takva izmjena dovodi do povećanja bruto tonaže utvrđene u skladu s točkom 2.4, određuje se bruto tonaža koja odgovara novom obujmu i primjenjuje se bez odgode Ako izmjena iz dovodi do smanjenja bruto tonaže utvrđene u skladu s točkom 2.4, nova Međunarodna svjedodžba o baždarenju (1969) ne izdaje se dok ne protekne 12 mjeseci od dana izdavanja tada važeće Svjedodžbe. Ovaj zahtjev se ne primjenjuje:.1 ako brod dobije zastavu neke druge države,.2 ako se na brodu izvrše izmjene ili preinake koje RO smatra značajnim, kao npr. uklanjanje nadgrađa, što iziskuje promjenu dodijeljene teretne linije,.3 na putničke brodove koji prevoze velik broj putnika bez ležaja, na posebnim putovanjima, npr. za prijevoz hodočasnika. 2.6 NETO TONAŽA Neto tonaža (NT) broda određuje se po jednadžbi: 2 4d N 2 NT = K 2 Vo + K 3 N1 +, 3D 10 gdje je: V o = cjelokupni obujam prostora za teret, u m 3 K 2 = 0,2 + 0,02 log 10 V o, ili prema Tablici 2.4, K 3 = GT , 25, D = konstrukcijska visina na polovini duljine broda, u m, u skaldu s 2.3.2, d = konstrukcijski gaz na polovini duljine broda, u m, jedan je od slijedećih gazova:.1 za brodove na koje se primjenjuje Međunarodna konvencija o teretnim linijama, koja je na snazi, gaz koji odgovara ljetnoj teretnoj liniji (osim teretnih linija za krcanje drva na palubi), dodijeljenoj prema toj konvenciji;.2 za putničke brodove gaz koji odgovara najnižoj pregradnoj teretnoj liniji, dodijeljenoj prema Međunarodnoj konvenciji o sigurnosti ljudskog života na moru, koja je na snazi, ili prema nekom drugom međunarodnom ugovoru, ako ga treba primijeniti;.3 za brodove na koje se ne primjenjuje Međunarodna konvencija o teretnim linijama, nego im je dodijeljena teretna linija prema nacionalnim propisima, gaz koji odgovara tako dodijeljenoj teretnoj liniji;.4 za brodove kojima nije dodijeljena nikakva teretna linija, a kojima je gaz ograničen prema nacionalnim propisima, najveći dopušteni gaz;.5 za ostale brodove, 75% konstrukcijske visine na sredini broda, N1 = broj putnika u kabinama s najviše 8 ležaja, N2 = broj ostalih putnika, N1+N2 = ukupan broj putnika što ih brod smije prevoziti, kako je utvrdila RO s tim što se u slučaju ako je N 1 + N 2 < 13, N 1 i N 2 uzima kao ništica. GT = bruto tonaža broda, određena u skladu s jednadžbom u Faktor 4d 3D ne smije se uzeti veći od jedinice d Izraz K 2 Vo ne smije se uzeti manji 3D od 0,25 GT Neto tonaža (NT) određena po jednadžbi u ne smije se uzeti manja od 0,30 GT Neto tonaža (NT) brodova posebne namjene koji nemaju prostore za teret i nisu namijenjeni za prijevoz putnika, iznosi 0,30 GT. 2.7 PROMJENA NETO TONAŽE Ako se izmijene podaci broda, kao što su V, V o, d, N 1 ili N 2, određene u 2.4 i 2.6.1, i ako takva izmjena dovodi to povećanja neto tonaže utvrđene prema zahtjevima 2.6, određuje se neto tonaža broda koja odgovara novim podacima i primjenjuje bez odgode Ako se izmijene podaci broda, kao što su V, V o, d, N 1 ili N 2, određene u 2.4 i 2.6.1, ili ako se odgovarajuća dodijeljena teretna linija navvedena u do , promijeni zbog izmjene načina korištenja broda, i ako takva promjena dovodi do smanjenja njegove neto tonaže utvrđene u skladu s 2.6, nova Međunarodna svjedodžba o baždarenju (1969), koja sadrži tako utvrđenu neto tonažu, ne izdaje se dok ne protekne 12 mjeseci od dana kada je izdana tada važeća Svjedodžba. Ovaj zahtjev se ne primjenjuje:.1 ako brod dobije zastavu neke druge države,.2 ako se na brodu izvrše izmjene ili preinake koje RO smatra značajnijima, kao npr. uklanjanje nadgrađa, što izaziva promjenu dodijeljene teretne linije,.3 na putničke brodove koji prevoze veliki broj putnika bez ležaja, na posebnim putovanjima, kao npr. za prijevoz hodočasnika Brod kojemu su istodobno dodijeljene teretne linije, navedene u i , može dobiti samo jednu neto tonažu, u skladu s 2.6, i ta se tonaža koristi uz odgovarajuću dodijeljenu teretnu liniju za tom brodu namijenjenu službu.

18 12 PRAVILA ZA BAŽDARENJE POMORSKIH OBJEKATA 2.8 TONAŽA TANKOVA ZA ODVOJENI BALAST TANKERA* Tonaža tankova za odvojeni balast tankera izračunava se po slijedećoj jednadžbi: T = K 1 V b, gdje je: K 1 = 0,2 + 0,02 log 10 V, ili prema Tablici 2.4; V = cjelokupni obujam svih zatvorenih prostora, u m 3 V b = cjelokupni obujam tankova za odvojeni balast, u m * Vidi IMO Rezoluciju A.747(18) od 4. studenog 1993.g Tonaža izračunana prema upisuje se u rubriku Primjedbe Međunarodne svjedodžbe o baždarenju (1969), na slijedeći način: "Tankovi za odvojeni balast udovoljavaju zahtjevima Međunarodne konvencije o spriječavanju zagađivanja mora s brodova, 1973/1978 Pravila 18, Prilog I, i ukupna tonaža takvih tankova, koji su isključivo određeni za vodeni balast, je..." Umanjena bruto tonaža koja će biti uzeta za izračun pristojbi na osnovi tonaže je...". 2.9 PRORAČUN OBUJMA Obujmi svih prostora koji se uključuju u proračun bruto i neto tonaža mjere se, bez obzira na ugrađenu izolaciju, oblogu ili sličnu opremu, do unutarnje strane vanjske oplate ili strukturne granične oplate na brodovima građenim od metala, odnosno do vanjske površine vanjske oplate ili do unutarnje strane strukturnih graničnih površina na brodovima građenim od neke druge građe. Neprekinute obloge smještene neposredno na rebrenice ili rebra ne smatra se da tvore strukturne granične oplate Na brodovima koji unutar trupa imaju stalno ugrađene samostalne tankove tereta (npr. brodovi za tekući plin), obujam tih tankova mjeri se do strukturnih graničnih stijenki tankova, ne uzimajući u obzir izolaciju, bilo da je ona ugrađena unutar ili izvan tih stijenki Obujam brodova višestruke namjene, koji imaju mogućnost ploviti otvorenim ili zatvorenim grotlima skladišta za teret, uvijek se mjeri kao da su grotla zatvorena poklopcima Obujam čeličnih pontonskih poklopaca grotala treba uključiti u ukupni obujam broda. Ako su takvi poklopci otvoreni na donjoj strani, njihov obujam se, također, uključuje i u obujam prostora za teret Obujam tankova stalno smještenih na gornjoj palubi i opremljenih cijevnim priključcima za sustav tekućeg tereta ili cjevovod za odzračivanje, koji mogu biti i skidljivi, treba se uključiti u ukupni obujam broda i u obujam prostora za teret Obujam strukture za prijevoz stoke, kao što su korali za stoku, njihovi pridruženi prostori ili prolazi, koji se nalaze iznad postojeće gornje palube, uključuje se u ukupni obujam broda. Stupovi, ograde i razne druge vrsti ograđivanja za vezivanje i držanje stoke u koralima su "druga sredstva za osiguranje tereta" (vidi 2.3.5) i uključuju se u teretne prostore Bulbovi, sredstva za smirivanje turbulencije, nogavice propelerne osovine ili druge strukture smatraju se privjescima Sidrene cijevi, kutije podvodnih ventila, tuneli bočnih brodskih vijaka, tunel osovine kormila, krmeni žlijebovi na ribarskim brodovima, zdenci jaružala i drugi slični prostori u trupu broda smatraju se prostorima otvorenim prema moru Zatvoreni prostori iznad gornje palube, privjesci i prostori otvoreni prema moru kojima obujam ne prelazi 1 m3 neće biti mjereni Jarboli, stupovi, dizalice, oslonci za kontejnere i dizalice, koji su potpuno nepristupačni i iznad gornje palube, na svim svojim stranama odvojeni od drugih zatvorenih prostora neće biti uključeni u ukupan volumen svih zatvorenih prostora. Zračni rovovi kojih površina presjeka ne prelazi 1 m 2 također neće biti uključeni u ukupan volumen svih zatvorenih prostora. Sve mobilne dizalice biti će isključene iz ukupnog volumena svih zatvorenih prostora Obujam se računa po općenito prihvaćenim metodama za dotični prostor, s točnošću prihvatljivom za RO. Preporučuju se metode i stupanj točnosti koji se primjenjuju za proračun hidrostatičkih podataka o brodu TONAŽA NAMJENSKIH TANKOVA ČISTOG BALASTA TANKERA Tonaža tankova čistog balasta tankera, određenih prema , izračunava se na način opisa u za tankove za odvojeni balast tankera UMANJENA BRUTO TONAŽA OTVORENIH KONTEJNERSKIH BRODOVA* Umanjena bruto tonaža otvorenih kontejnerskih brodova izračunava se po slijedećoj formuli: GT Umanjena GT = GT 1 x0, Umanjena bruto tonaža izračunana prema upisuje se u rubriku Primjedbe Međunarodne svjedodžbe o baždarenju (1969) na slijedeći način: "U skladu sa TM.5/Circ.4 umanjena bruto tonaža može biti upotrebljena kod otvorenih kontejnerskih brodova jedino u svrhu izračuna pristojbi na osnovi tonaže. Umanjena bruto tonaža je..."... * U skladu s dokumentom IMO TM.5/Circ.4 od 23. lipnja godine.

19 PRAVILA ZA BAŽDARENJE POMORSKIH OBJEKATA 13 3 ODREĐIVANJE TONAŽE POMORSKIH BRODOVA KOJIMA SE NE OBAVLJAJU MEĐUNARODNA PUTOVANJA, POMORSKIH BRODOVA KRAĆIH OD 24 METRA KOJIMA SE OBAVLJAJU MEĐUNARODNA PUTOVANJA, KAO I PLUTAJUĆIM OBJEKTIMA 3.1 OPĆENITO Zahtjevi ovog odsjeka primjenjuju se za određivanje bruto i neto tonaže pomorskih brodova kojima se ne obavljaju međunarodna putovanja, bruto i neto tonaže pomorskih brodova kraćih od 24 metra kojima se obavljaju međunarodna putovanja, kao i bruto tonaže plutajućih objekata Tehničkim plovnim objektima, svim vrstama klapeta, prevrtaljki i teglenica utvrđuje se samo bruto tonaža Bruto i neto tonažu novih tipova bodova i plutajućih objekata, navedenih u 3.1.1, takvih izvedbenih svojstava da bi primjena ovih zahtjeva na njih bila nerazumna i praktički neprihvatljiva, utvrđuje RO Obavljanje baždarenja u skladu sa zahtjevima ovog odsjeka potvrđuje se izdavanjem Svjedodžbe o baždarenju Na zahtjev vlasnika, ispravi navedenoj u prilaže se Proračun baždarenja broda. Proračun mora biti izrađen do potankosti, tako da je omogućeno lako provjeravanje. 3.2 PRIMJENA Zahtjevi ovog odsjeka primjenjuju se na brodove iz točke 3.1.1, i to na:.1 nove brodove,.2 postojeće brodove na kojima se na dan 21. prosinca godine ili nakon tog dana, obavljaju izmjene i preinake za koje RO smatra da bitno utječu na njihovu postojeću tonažu,.3 postojeće brodove, ako vlasnici to zahtijevaju, 3.3 OBJAŠNJENJA IZRAZA I POJMOVA U ovom odsjeku primjenjuju se izrazi i pojmovi navedeni u 1.3 i 2.3, osim pojma 2.3.7, koji za potrebe ovog poglavlja glasi:.1 Novi brod je brod kojemu je kobilica položena, ili je bio u sličnom stanju gradnje na dan 21. prosinca godine ili nakon tog dana..2 Tehnički plovni objekt je pomorski brod koji je namijenjen za obavljanje tehničkih radova, kao npr.: jaružalo, ploveća dizalica, pomični odobalni objekt za bušenje i iskorištavanje podmorja, i sl. 3.4 BRUTO I NETO TONAŽA Bruto (GT) i neto (NT) tonaža broda određuje se u skladu s zahtjevima navedenim u 2.4 i PROMJENE BRUTO I NETO TONAŽE Ako se izmijeni obujam (V) broda, određen u 2.4, i ako takva izmjena dovodi do promjene bruto tonaže utvrđene prema zahtjevima 3.4, određuje se bruto tonaža koja odgovara novom obujmu, i izdaje se odgovarajuća baždarska isprava Ako se izmijene podaci broda, kao što su: V, V o, d, N 1 ili N 2, određene u 2.4 i 2.6.1, i ako takva izmjena dovede do promjene neto tonaže utvrđene u skladu s 2.6, određuje se neto tonaža broda koja odgovara novim podacima, i izdaje se odgovarajuća baždarska isprava. 3.6 TONAŽA TANKOVA ZA ODVOJENI BALAST TANKERA U svrhu utvrđivanja tonaže tankova za odvojeni balast tankera primjenjuju se zahtjevi navedeni u Tonaža izračunana u skladu s upisuje se u rubriku Primjedbe u Svjedodžbu o baždarenju broda, na slijedeći način: "Ukupna tonaža tankova za odvojeni balast, koji su isključivo određeni za vodeni balast, je... Umanjena bruto tonaža koja se uzima za izračun pristojbi na osnovi tonaže je..." 3.7 PRORAČUN OBUJMA U svrhu određivanja obujma brodova iz ovog odsjeka primjenjuju se zahtjevi u TONAŽA NAMJENSKIH TANKOVA ČISTOG BALASTA TANKERA Tonaža tankova čistog balasta tankera, određenih u skladu s i , izračunava se u skladu s za tankove za odvojeni balast Tonaža izračunana prema upisuje se u rubriku "Primjedbe" u Svjedodžbu o baždarenju broda, kako slijedi: "Slijedeći tankovi su namijenjeni jedino za smještaj čistog balasta Ukupna tonaža ovih tankova je..."

20 14 PRAVILA ZA BAŽDARENJE POMORSKIH OBJEKATA 4 ODREĐIVANJE TONAŽE POMORSKIH BRODICA 4.1 OPĆENITO Zahtjevi ovog odsjeka primjenjuju se za određivanje tonaže pomorskih brodica čija je duljina prema manja od 12 metara Tonaža pomorskih brodica koje jednaka je njihovoj bruto tonaži (GT) utvrđenoj prema 4.4, dok se neto tonaža (NT) ne utvrđuje Obavljeno baždarenje u skladu sa zahtjevima ovog odsjeka potvrđuje se izdavanjem baždarske isprave, koja treba sadržati podatke o brodici i pojedinosti o baždarenju. 4.2 PRIMJENA Zahtjevi ovog odsjeka primjenjuju se na:.1 nove brodice;.2 postojeće brodice. V = cjelokupni obujam brodice, u m 3, proračunan u skladu s zahtjevima navedenim u PROMJENA TONAŽE BRODICE Ako se izmijeni obujam (V) brodice, određen u 4.6, i ako takva izmjena dovodi do promjene tonaže utvrđene prema zahtjevima 4.4, određuje se tonaža koja odgovara novom obujmu i izdaje se odgovarajuća baždarska isprava. 4.6 PRORAČUN OBUJMA BRODICE Obujam brodice određuje se po slijedećoj jednadžbi: V = 0,55 L B D + Σl b h, gdje je: L, B i D = duljina trupa, širina i visina brodice, kako je određeno u 4.3, izražena u m, Σl b h = zbroj obujmova kućica i izdanaka iznad palube, izraženih u m 3 l, b, h = srednja duljina, širina i visina kućice, odnosno izdanka, izražena u m. 4.3 OBJAŠNJENJA IZRAZA I POJMOVA U ovom odsjeku primjenjuju se izrazi i pojmovi navedeni u 1.3 i 2.3, uz slijedeće izmjene, odnosno dopune: Nova brodica je brodica čija je gradnja započela na dan stupanja na snagu ovih Pravila, ili nakon tog dana Postojeća brodica je svaka brodica koja nije nova Duljina trupa brodice (L) je udaljenost između krajnjih točaka trupa brodice na pramcu i krmi, u visini palube, odnosno razme za brodice bez palube, ne uračunavši izdanak Širina brodice (B) je najveća širina na polovini duljine navedene u 4.3.3, mjerena preko vanjske oplate brodice, u visini palube, odnosno razme za brodice bez palube, ne uračunavši izdanke Visina brodice (D) je okomita udaljenost koja se mjeri na polovini duljine navedene u 4.3.3, od gornjeg ruba kobilice do gornjeg ruba palube, odnosno razme za brodice bez palube. Ako je paluba ili razma brodice djelomice povišena u obliku stepenica na mjestu gdje se mjeri visina, visina se mjeri do zamišljene crte koja je produžetak nižeg dijela palube, odnosno razme, paralelno s uzdignutim dijelom. 4.4 TONAŽA BRODICE Tonaža brodice određuje se po slijedećoj jednadžbi: gdje je: GT = 0,225 V,

21 PRAVILA ZA BAŽDARENJE POMORSKIH OBJEKATA 15 5 ODREĐIVANJE BRUTO I NETO TONAŽE BRODOVA KRAĆIH OD 12 METARA OVLAŠTENIH PREVOZITI VIŠE OD 12 PUTNIKA 5.1 OPĆENITO Zahtjevi ovog odsjeka primjenjuju se za određivanje bruto i neto tonaže pomorskih brodova kraćih od 12 metara ovlaštenih prevoziti više od 12 putnika Obavljanje baždarenja u skladu sa zahtjevima ovog odsjeka potvrđuje se izdavanjem "Svjedodžbe o baždarenju" Na zahtjev vlasnika, ispravi navedenoj u prilaže se Proračun baždarenja broda. 5.2 PRIMJENA Zahtjevi ovog odsjeka primjenjuju se na brodove iz točke 5.1.1, i to na:.1 nove brodove.2 postojeće brodove 5.3 OBJAŠNJENJA IZRAZA I POJMOVA U ovom poglavlju primjenjuju se izrazi i pojmovi navedeni u 1.3 i 2.3 osim pojmova i koji za potrebe ovog poglavlja glase:.1 Novi brod je brod kojemu je kobilica položena, ili je bio u sličnom stanju gradnje na dan 22. ožujka godine ili nakon tog dana..2 Postojeći brod je brod koji nije novi. 5.4 BRUTO TONAŽA 5.6 PROMJENE BRUTO I NETO TONAŽE Ako se izmijeni obujam (V) broda, određen u 5.7, i ako takva izmjena dovodi do promjene bruto tonaže utvrđene prema zahtjevima 5.4, određuje se bruto tonaža koja odgovara novom obujmu, i izdaje se odgovarajuća baždarska isprava Ako se izmijene podaci broda, kao što su: V, V o, d, N 1 ili N 2, određene u 5.7 i 5.5, i ako takva izmjena dovede do promjene neto tonaže utvrđene u skladu s 5.5, određuje se neto tonaža broda koja odgovara novim podacima, i izdaje se odgovarajuća baždarska isprava. 5.7 PRORAČUN OBUJMA Obujam broda određuje se po slijedećoj jednadžbi: V = 0,55 L B D + Σl b h, gdje je: L = udaljenost između krajnjih točaka trupa broda na pramcu i krmi, u visini palube, odnosno razme za brod bez palube, ne uračunavši izdanke, izražena u m. B = najveća širina na polovini duljine L mjerena preko vanjske oplate broda, u visini palube, odnosno razme za brod bez palube, ne uračunavši izdanke, izražena u m. D = okomita udaljenost koja se mjeri na polovini duljine L, od gornjeg ruba kobilice do gornjeg ruba palube, odnosno razme za brodove bez palube. Ako je paluba ili razma broda djelomice povišena u obliku stepenica na mjestu gdje se mjeri visina, visina se mjeri do zamišljene crte koja je produžetak nižeg dijela palube, odnosno razme, paralelno s uzdignutim dijelom, izražena u m. Σl b h = zbroj obujmova kućica i izdanaka iznad palube, izraženih u m 3 l, b, h = srednja duljina, širina i visina kućice, odnosno izdanka, izražena u m. Bruto tonaža (GT) broda određuje se po slijedećoj jednadžbi: GT = 0,225 V gdje je: V = cjelokupni obujam broda, u m 3, proračunan u skladu s zahtjevima navedenim u NETO TONAŽA Neto tonaža (NT) broda određuje se u skladu s zahtjevima navedenim u 2.6 uz slijedeće izmjene: GT = bruto tonaža broda, određena u skladu s jednadžbom u 5.4 Neto tonaža (NT) određena po 2.6 ne smije se uzeti veća od GT.

22 16 PRAVILA ZA BAŽDARENJE POMORSKIH OBJEKATA 6 ODREĐIVANJE TONAŽE JAHTI 6.1 ODREĐIVANJE TONAŽE JAHTI ČIJA JE DULJINA PREMA MANJA OD 24 METRA Općenito Zahtjevi ovog poglavlja primjenjuju se za određivanje tonaže jahti čija je duljina prema manja od 24 metra Tonaža jahti čija je duljina prema manja od 24 metra, je njena bruto tonaža Obavljeno baždarenje u skladu sa zahtjevima ovog poglavlja potvrđuje se izdavanjen Svjedodžbe o baždarenju jahte Primjena Zahtjevi ovog poglavlja primjenjuju se na :.1 nove jahte.2 postojeće jahte Objašnjenja izraza i pojmova U ovom poglavlju primjenjuju se izrazi i pojmovi navedeni u 1.3 i 2.3 uz slijedeće izmjene, odnosno dopune:.1 Nova jahta je jahta čija je gradnja započela na dan stupanja na snagu ovih Pravila, ili nakon tog dana..2 Postojeća jahta je svaka jahta koja nije nova..3 Duljina trupa jahte je duljina od krajne krmene do krajne pramčane točke integralnog dijela trupa mjerena paralelno s vodnom linijom koja odgovara jahti nakrcanoj punim zalihama i s najvećim dopuštenim opterećenjem jahte. Za različite izvedbe pramčanog i krmenog dijela te ostala objašnjenja vrijedi kako je navedeno u hrvatskoj normi HRN EN ISO 8666:2003-"Mala plovila-osnovni podaci". Na slici prikazani su neki primjeri određivanja duljine trupa Tonaža Slika Tonaža jahte je njena bruto tonaža (GT) i određuje se po slijedećoj jednadžbi: gdje je: GT = K 1 V V = cjelokupni obujam jahte, u kubičnim metrima, proračunan u skladu s zahtjevima K 1 = 0,2 + 0,02 log 10 V, ili prema Tablici Promjena tonaže Ako se izmjeni obujam (V) jahte, određen u 6.1.6, i ako takva izmjena dovodi do promjene tonaže utvrđene prema zahtjevima 6.1.4, određuje se tonaža koja odgovara novom obujmu Proračun obujma Obujam jahte određuje se po slijedećoj jednadžbi: V = Vh + l b h gdje je: Vh = K h L h B D ; obujam trupa jahte ispod glavne palube izražen u m 3. Obujam trupa ispod glavne palube višetrupnih jahti je zbroj obujmova određenih za svaki trup zasebno po gornjoj jednadžbi. K h = 0,50 za jahte namijenjene jedrenju 0,67 za ostale tipove jahti L h = duljina trupa jahte prema , izražena u m B = širina trupa prema 2.3.3, izražena u m D = visina trupa prema 2.3.2, izražena u m l b h = zbroj obujmova kućica i izdanaka iznad palube, izraženih u m 3

23 PRAVILA ZA BAŽDARENJE POMORSKIH OBJEKATA 17 l, b, h = srednja duljina, širina i visina kućice, odnosno izdanaka, izražena u m. 6.2 ODREĐIVANJE BRUTO I NETO TONAŽE JAHTI ČIJA JE DULJINA PREMA JEDNAKA 24 METRA ILI VEĆA Ako se izmijene podaci jahte, kao što su: V, V o, d, N 1 ili N 2, određene u 2.4 i 2.6, i ako takva izmjena dovede do promjene neto tonaže utvrđene u skladu s 6.2.4, određuje se neto tonaža broda koja odgovara novim podacima, i izdaje se odgovarajuća baždarska isprava Općenito Zahtjevi ovog poglavlja primjenjuju se za određivanje tonaže jahti, kojima se ne obavljaju međunarodna putovanja, kao i onih kojima se obavljaju takva putovanja, a čija je duljina prema jednaka 24 metra ili veća Tonaža jahti, čija je duljina prema jednaka 24 metra ili veća, sastoji se od bruto i neto tonaže Obavljeno baždarenje u skladu sa zahtjevima ovog poglavlja potvrđuje se, za jahtu kojom se obavljaju međunarodna putovanja izdavanjem Međunarodne svjedodžbe o baždarenju (1969), odnosno za jahtu kojom se ne obavljaju međunarodna putovanja izdavanjem Svjedodžbe o baždarenju jahte Na zahtjev vlasnika, ispravi navedenoj u prilaže se Proračun baždarenja Primjena Zahtjevi ovog poglavlja primjenjuju se na:.1 nove jahte.2 postojeće jahte Objašnjenja izraza i pojmova U ovom poglavlju primjenjuju se izrazi i pojmovi navedeni u 1.3 i 2.3 osim pojmova i 2.3.8, koji za potrebe ovog poglavlja glase:.1 Nova jahta je jahta čija je gradnja započela na dan stupanja na snagu ovih Pravila, ili nakon tog dana..2 Postojeća jahta je svaka jahta koja nije nova Bruto i neto tonaža Bruto (GT) i neto (NT) tonaža jahte određuje se u skladu s zahtjevima navedenim u 2.4 i Promjene bruto i neto tonaže Ako se izmijeni obujam (V) jahte, određen u 2.4, i ako takva izmjena dovodi do promjene bruto tonaže utvrđene prema zahtjevima 6.2.4, određuje se bruto tonaža koja odgovara novom obujmu, i izdaje se odgovarajuća baždarska isprava.

MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE Na temelju članka 77. stavka 3. Pomorskog zakonika (»Narodne novine«br. 181/2004., 76/2007., 146/2008., 61/2011., 56/2013. i 26/2015.) ministar pomorstva,

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU BRODICA I JAHTI

PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU BRODICA I JAHTI PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU BRODICA I JAHTI 1 1. UVOD 1.1 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU JAHTI I BRODICA (u daljnjem tekstu: Pravila) sukladno odredbama Pomorskog zakonika i Pravilnika o brodicama

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa. Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije

Διαβάστε περισσότερα

MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE STRANICA 1043 Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Stabilitet... 1 1044 Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Zaštita pri radu i smještaj posade... 48 1045 Pravila za

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

TOLERANCIJE I DOSJEDI

TOLERANCIJE I DOSJEDI 11.2012. VELEUČILIŠTE U RIJECI Prometni odjel OSNOVE STROJARSTVA TOLERANCIJE I DOSJEDI 1 Tolerancije dimenzija Nijednu dimenziju nije moguće izraditi savršeno točno, bez ikakvih odstupanja. Stoga, kada

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina

Διαβάστε περισσότερα

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak: M/B "SAVA" krca teret u luci SAO SEBASTIAO gdje je gustoća vode 1,015 t/m 3. Nakon završenog

Zadatak: M/B SAVA krca teret u luci SAO SEBASTIAO gdje je gustoća vode 1,015 t/m 3. Nakon završenog Zadatak: M/B "SAVA" krca teret u luci SAO SEBASTIAO gdje je gustoća vode,05 t/m 3. Nakon završenog ukrcaja tereta na brod očitani su sljedeći gazovi: Df (p) = 8,66 m Da (p) = 9,6 m Dm (p) = 9,8 m Df (s)

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

Krcanje broda u vodama različitih gustoća

Krcanje broda u vodama različitih gustoća VJEŽBE 11 Krcanje broda u vodama različitih gustoća 1. Uvodni primjer: ock Water Allowance: *( ) T = WA= * TPC Fresh Water Allowance (posebni slučaj WA): *( ) *( 1,000) WA= = * TPC 1,000* TPC * TPC 1 *

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA

VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA Veličina prostora kojeg tijelo zauzima Izvedena fizikalna veličina Oznaka: V Osnovna mjerna jedinica: kubni metar m 3 Obujam kocke s bridom duljine 1 m jest V = a a a = a 3, V

Διαβάστε περισσότερα

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y

Διαβάστε περισσότερα

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) (Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA. Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

Konstrukcija broda 2 16 Potpalubne strukture broda 1

Konstrukcija broda 2 16 Potpalubne strukture broda 1 Konstrukcija broda 16 Potpalubne strukture broda 1 POTPALUBNE STRUKTURE (e:supporting deck structures) 1. Opis potpalubnih struktura Potpalubne strukture ukrepljuju palube u poprečnom i uzdužnom smjeru

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA I PLASTIČNIH MATERIJALA

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA I PLASTIČNIH MATERIJALA PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA I. HRVATSKI REGISTAR BRODOVA 21000 Split Marasovićeva 67 P.P. 187 Tel.: (...) 385 (0)21 40 81 11 Fax.: (...) 385 (0)21 35 81 59 E-mail:

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja: Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi

Διαβάστε περισσότερα

Periodičke izmjenične veličine

Periodičke izmjenične veličine EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike

Διαβάστε περισσότερα

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2 BETONSE ONSTRUCIJE 2 vježbe, 31.10.2017. 31.10.2017. DATUM SATI TEMATSA CJELINA 10.- 11.10.2017. 2 17.-18.10.2017. 2 24.-25.10.2017. 2 31.10.- 1.11.2017. uvod ponljanje poznatih postupaka dimenzioniranja

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort 15. siječnja 2016. Ante Mijoč Uvod Teorem Ako je f(n) broj usporedbi u algoritmu za sortiranje temeljenom na usporedbama (eng. comparison-based sorting

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA

Διαβάστε περισσότερα

Dijagonalizacija operatora

Dijagonalizacija operatora Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

Prostorni spojeni sistemi

Prostorni spojeni sistemi Prostorni spojeni sistemi K. F. (poopćeni) pomaci i stupnjevi slobode tijela u prostoru: 1. pomak po pravcu (translacija): dva kuta kojima je odreden orijentirani pravac (os) i orijentirana duljina pomaka

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

5 Ispitivanje funkcija

5 Ispitivanje funkcija 5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:

Διαβάστε περισσότερα