Ispitni katalog za državnu maturu u školskoj godini 2010./2011. GRČKI JEZIK

Ispitni katalog za državnu maturu u školskoj godini 2010./2011. GRČKI JEZIK

Stručna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Grčkoga jezika: Inga Fröbe Naprta, prof., voditeljica, Klasična gimnazija, Zagreb Koraljka Crnković, prof., Privatna klasična gimnazija, Zagreb Ivana Marijanović, prof., I. gimnazija Split, Nadbiskupijska klasična gimnazija Don Frane Bulić, Split Zdravka Martinić-Jerčić, prof., Nadbiskupska klasična gimnazija, Zagreb Ninoslav Zubović, prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Sadržaj Uvod... 5 2. Područja ispitivanja... 5 3. Obrazovni ishodi... 6 3.1. Razumijevanje i uporaba jezika tragici Eshil, Sofoklo, Euripid... 6 3.2. Vokabular... 7 3.3. Civilizacija i književnost... 7 4. Struktura ispita... 7 4.1. Razumijevanje i uporaba jezika... 7 4.2. Vokabular... 9 4.3. Civilizacija i književnost... 9 5. Tehnički opis ispita... 9 5.1. Trajanje ispita... 9 5.2. Izgled testa i način rješavanja... 9 5.3. Pribor... 9 6. Opis bodovanja... 10 6.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline... 10 6.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline... 10 6.3. Vrjednovanje treće ispitne cjeline... 10 7. Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem... 11 7.1. Primjer zadatka višestrukoga izbora... 11 7.2. Primjer zadatka kratkoga odgovora... 11 7.3. Primjer zadatka dopunjavanja...12 7.4. Primjer zadatka povezivanja6...12 8. Priprema za ispit... 13 9. Literatura... 13 9.1. Preporučena literatura za pristupnike... 13 9.2. Preporučena literatura za profesore... 13 9.3. Korisni linkovi... 14 9.4. Odlomci iz djela autora propisanih planom i pro gramom... 14 10. Dodatci... 16 10.1. Vokabular... 16 10.1.1. Imena... 32 10.2. TABLICE GLAGOLA... 41 10.2.1. GLAGOLI PREMA ZAVRŠNOME GLASU OS. NOVE (verba vocalia, verba muta i verba liquida) 41 10.2.2. GLAGOLI NA μι... 44 10.2.3. GLAGOLI S OSOBITOM TVORBOM OBLIKA 47

Uvod Grčki jezik je na državnoj maturi obvezan predmet. Ispitni katalog za državnu maturu iz Grčkoga jezika temeljni je dokument ispita kojim se jasno opisuje što i kako će se ispitivati na državnoj maturi iz ovoga predmeta u školskoj godini 2010./2011. Ispitni katalog sadrži sve potrebne informacije i detaljna pojašnjenja o obliku i sadržaju ispita. Njime se jasno određuje što se od pristupnika očekuje na ispitu. Ispitni katalog usklađen je s odobrenim četverogodišnjim Nastavnim planom i programom 1 za Grčki jezik u klasičnim gimnazijama. Razina ispita iz Grčkoga jezika na državnoj maturi u školskoj godini 2010./ 2011. ista je za sve učenike, kako za one koji su upisali program klasične gimnazije kao početnici, tako i za one koji su ga upisali kao nastavljači. Ispitni katalog sadrži ova poglavlja: Područja ispitivanja Obrazovni ishodi Struktura ispita Tehnički opis ispita Opis bodovanja Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem Priprema za ispit. U prvome, drugome i trećem poglavlju čitatelj može naći odgovor na pitanje što se ispituje. U drugome poglavlju navedena su područja ispitivanja, odnosno ključne vještine koje se ispituju ispitom. U trećem poglavlju, kroz konkretne opise onoga Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, broj 1, Školske novine, Zagreb, 1994. što pristupnik treba znati, razumjeti i moći učiniti, pojašnjen je način na koji će se navedena znanja i vještine provjeravati. Četvrto, peto i šesto poglavlje odgovaraju na pitanje kako se ispituje te su u njima pojašnjeni struktura i oblik ispita, vrste zadataka te način provedbe i vrjednovanja pojedinih zadataka i ispitnih cjelina. Sedmo poglavlje sadrži primjere svih tipova zadataka. Osmo poglavlje odgovara na pitanje kako se pripremiti za ispit. U tom su poglavlju savjeti koji pristupnicima pomažu u pripremi ispita. Poglavlja Literatura i Dodatci priloženi su s istom svrhom. Mogućnosti prilagodbe ispitnoga materijala i postupka za pristupnike s teškoćama opisane su u dodatku kataloga. Dodatno, uz Ispitni katalog za državnu maturu iz Grčkoga jezika bit će objavljen ogledni primjer testa, ključ za odgovore i način bodovanja. 2. Područja ispitivanja Državnom maturom iz Grčkoga jezika provjeravaju se ova ključna znanja i vještine: razumijevanje jednostavnijega izvornoga grčkoga teksta poznavanje i uporaba jezičnih zakonitosti grčkoga jezika ovladanost osnovnim vokabularom poznavanje osnova grčke civilizacije i književnosti. Ispit iz Grčkoga jezika se, sukladno tomu, sastoji od triju ispitnih cjelina. Prvom cjelinom ispituje se razumijevanje i uporaba jezika, drugom vokabular, a trećom civilizacija i književnost.

3. Obrazovni ishodi U ovome su poglavlju za svaku ispitnu cjelinu određeni obrazovni ishodi, odnosno konkretni opisi onoga što pristupnik mora znati, razumjeti i moći učiniti kako bi postigao uspjeh na ispitu. 3.1. Razumijevanje i uporaba jezika Prvom ispitnom cjelinom (razumijevanje i uporaba jezika) provjerava se u kojoj mjeri pristupnik zna, odnosno može: pravilno pisati i čitati grčki tekst pravilno naglašivati grčke riječi prema pravilima o naglašivanju prepoznati glasovne promjene (prijevoj, naknadno produljivanje, asimilaciju) primijeniti pravila o stezanju vokala prepoznati osnovne zakonitosti prozodije i metrike prepoznati metričke sheme heksametra, elegijskoga distiha i jampskoga trimetra prepoznati sve vrste riječi razlikovati i rabitii kategorije nominalnoga sustava: članove padeže rodove deklinacije zamjenice brojeve stupnjeve komparacije razlikovati i rabiti (primijeniti) kategorije i oblike glagolskoga sustava: lice broj način vrijeme aspekt i dijatezu participe i infinitive razlikovati tematsku i atematsku konjugaciju i sve oblike tih konjugacija (prezentsku, futursku, aoristnu, perfektnu i pasivnu osnovu) analizirati rečenice prepoznati i prevesti osnovne sintaktičke elemente u nekoj rečenici vrste participa vrste konjunktiva i optativa u nezavisnim rečenicama vrste nezavisno složenih rečenica vrste zavisno složenih rečenica rečenične konstrukcije akuzativa i nominativa s infinitivom i genitiva apsolutnoga prepoznati ispravan prijevod rečenice iz nekoga originalnoga grčkoga teksta od pisaca propisanih programom povezivati i razumjeti dijelove neke grčke rečenice razumjeti sadržaj jednostavnijega originalnoga grčkoga teksta nekoga od pisaca propisanih programom Ksenofont Demosten Homer Herodot liričari filozofi tragici Eshil, Sofoklo, Euripid.

3.2. Vokabular Drugom ispitnom cjelinom (Vokabular) provjerava se u kojoj mjeri pristupnik zna, odnosno može: prevesti (navesti značenje) riječi iz propisanoga vokabulara prevesti (navesti značenje) riječi koje proizlaze iz propisanoga vokabulara prepoznati etimologiju riječi podrijetlom iz grčkoga jezika i navesti njihovo značenje na temelju poznatoga vokabulara povezivati sinonime i antonime u grčkome jeziku. 3.3. Civilizacija i književnost Trećom ispitnom cjelinom (Civilizacija i književnost) provjerava se u kojoj mjeri pristupnik zna, odnosno može: navesti i opisati likove i priče iz grčke mitologije navesti i objasniti osnovne pojmove grčke religije prepoznati i opisati najvažnije događaje grčke povijesti prepoznati i opisati društvene i kulturne prilike iz pojedinih razdoblja grčke povijesti prepoznati i razumjeti osnovne pojmove svakodnevnoga privatnoga i društvenoga života Grka (opisati svakodnevni privatni i društveni život Grka) objasniti periodizaciju grčke književnosti prepoznati, navesti i objasniti osnovne karakteristike pojedinih književnih vrsta (epika, lirika, historiografija, retorika, filozofija, drama) navesti podatke o životu i djelu najistaknutijih predstavnika pojedinih književnih vrsta prepoznati glavne stilske karakteristike autora propisanih programom 4. Struktura ispita Ispit iz Grčkoga jezika sastoji se od triju cjelina. Prvom cjelinom ispituje se razumijevanje i uporaba jezika, drugom vokabular, a trećom civilizacija i književnost. U tekstu koji slijedi detaljno je opisana struktura svake ispitne cjeline. 4.1. Razumijevanje i uporaba jezika Ovim dijelom ispita provjerava se razina razumijevanja pročitanoga teksta, dijela teksta ili rečenice te znanja i vještine koje je pristupnik stekao u područjima morfologije i sintakse. Struktura prve ispitne cjeline prikazana je u tablici 1.

Tablica 1. Struktura prve ispitne cjeline ZADATAK ISPITIVANA PODVJEŠTINA VRSTA ZADATAKA BROJ ZADATAKA 1. - 5. razumijevanje sadržaja teksta zadatci višestrukoga izbora 5 6. - 9. prepoznavanje sintaktičkih elemenata rečenice zadatci višestrukoga izbora 4 10. -13. određivanje glagolskih oblika zadatci kratkih odgovora 4 14. - 17. analiza rečenice zadatci kratkih odgovora 4 18. - 20. 21. - 22. 23. - 26. prepoznavanje ispravnoga prijevoda rečenice prepoznavanje metričkih zakonitosti povezivanje i razumijevanje strukture grčke rečenice zadatci višestrukoga izbora 3 zadatci višestrukoga izbora 2 zadatci povezivanja 4 27. - 30. prepoznavanje ispravnoga prijevoda rečenice zadatci višestrukoga izbora 4 31. - 36. poznavanje morfologije zadatci kratkih odgovora 6 37. - 41. poznavanje morfologije zadatci povezivanja 5 42. - 46. poznavanje morfologije zadatci višestrukoga izbora 5 47. - 51. poznavanje morfologije zadatci višestrukoga izbora 5 52.- 56. poznavanje morfologije zadatci višestrukoga izbora 5 Napomena! Polazni tekstovi na kojima će se ispitivati razumijevanje sadržaja u zadatcima od 1. do 5. bit će izabrani iz djela propisanih autora, ali ne iz odlomaka propisanih u ovome katalogu u dodatku Literatura. U zadatcima od 10. do 20. tekstovi (rečenice) će biti izabrani iz odlomaka propisanih u ovome katalogu u dodatku Literatura.

4.2. Vokabular Ovim dijelom ispita provjerava se poznavanje vokabulara iz tekstova propisanih nastavnim planom i programom za klasične gimnazije. Struktura druge ispitne cjeline prikazana je u tablici 2. Tablica 2. Struktura druge ispitne cjeline ZADATAK ISPITIVANA PODVJEŠTINA 57. -61. poznavanje vokabulara 62. - 67. poznavanje etimologije riječi VRSTA ZADATAKA zadatci povezivanja zadatci višestrukoga izbora BROJ ZADATAKA 4.3. Civilizacija i književnost Ovim dijelom ispita provjerava se poznavanje civilizacijskih sadržaja propisanih nastavnim planom i programom za učenike klasičnih gimnazija. Struktura treće ispitne cjeline prikazana je u tablici 3. Tablica 3. Struktura treće ispitne cjeline ZADATAK ISPITIVANA VRSTA PODVJEŠTINA ZADATAKA 68. - 72. poznavanje zadatci grčke civilizacije i povezivanja književnosti 73. - 77. 78. - 83. 84. - 88. poznavanje grčke civilizacije i književnosti poznavanje grčke civilizacije i književnosti poznavanje grčke civilizacije i književnosti zadatci višestrukoga izbora zadatci dopunjavanja zadatci višestrukoga izbora 5 6 BROJ ZADATAKA 5 5 6 5 5. Tehnički opis ispita 5.1. Trajanje ispita Ispit iz Grčkoga jezika je pisani i traje ukupno 90 minuta. Pristupnik sam raspoređuje zadano vrijeme i nije vremenski ograničen pri rješavanju pojedinih dijelova ispita. Za vrijeme trajanja ispita pristupnik ne smije napuštati prostoriju. 5.2. Izgled testa i način rješavanja Pristupnici dobivaju omotnicu u kojoj je ispitna knjižica i list za odgovore. Od pristupnika se očekuje da pažljivo pročitaju upute koje će slijediti pri rješavanju testa, otisnute na trećoj stranici ispitne knjižice. Dodatno, uz svaku vrstu zadataka priložena je uputa za rješavanje. Čitanje ovih uputa je bitno jer je u njima naznačen i način obilježavanja točnih odgovora. Zadatke višestrukoga izbora i zadatke povezivanja pristupnici rješavaju označivanjem slova točnoga odgovora. Slova točnih odgovora označuju se znakom X. Ukoliko pristupnik označi više od jednoga odgovora, zadatak će se bodovati s 0 (nula) bodova bez obzira na to što je među označenima i točan odgovor. Zadatke dopunjavanja pristupnici rješavaju upisivanjem točnoga odgovora na predviđeno mjesto koje je naznačeno u uputi. Prostor s naznačenim brojem bodova popunjava ocjenjivač. 5.3. Pribor Tijekom pisanja ispita iz Grčkoga jezika dopušteno je rabiti kemijsku olovku plave ili crne boje.

10 Pristupnici ne smiju rabiti rječnike, gramatičke sažetke ni ostala pomagala. Nije dozvoljena uporaba tehničkih pomagala. Tijekom trajanja ispita nije dozvoljeno napuštanje prostorije u kojoj se ispit provodi. 6. Opis bodovanja 6.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline Bodovi: Točan odgovor na pojedini zadatak donosi jedan bod. Ukupni broj bodova: 56. 6.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline Uspješnost pristupnika na ispitu određuje se tako da ostvareni bodovi u svakoj od triju cjelina u ukupnome rezultatu sudjeluju s određenim udjelom. Udio ispitnih cjelina u ukupnome uspjehu na ispitu prikazan je u tablici 4. Tablica 4. Udio ispitnih cjelina u ispitu Razumijevanje i uporaba jezika 60% Vokabular 10% Civilizacija i književnost 30% Bodovi: Točan odgovor na pojedini zadatak donosi jedan bod. Ukupni broj bodova: 11. 6.3. Vrjednovanje treće ispitne cjeline Bodovi: Točan odgovor na pojedini zadatak donosi jedan bod. Ukupni broj bodova: 21.

7. Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem U ovome su poglavlju primjeri zadataka 2. Uz svaki primjer zadatka ponuđen je opis te vrste zadatka, obrazovni ishod koji se tim konkretnim zadatkom ispituje, točan odgovor te način bodovanja. 7.1. Primjer zadatka višestrukoga izbora 3 Zadatak višestrukoga izbora sastoji se od upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove (pitanja) te ponuđenih odgovora od kojih je jedan točan. Pozorno pročitajte zadatke. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka znakom X označite slovo točnoga odgovora. Ὁ Κῦρος τὴν Ἑλληνικὴν δύναμιν κρυφαίως ἥθροιζεν, ὅπως τὸν βασιλέα ὅτι ἀπαρασκευότατον λάβοι. Potcrtana zavisna rečenica je A. vremenska B. namjerna C. posljedična TOČAN ODGOVOR: B OBRAZOVNI ISHOD: prepoznati i prevesti (...) vrste zavisno složenih rečenica BODOVANJE: 1 bod točan odgovor 0 bodova netočan odgovor ili ukoliko se zaokruži više odgovora 7.2. Primjer zadatka kratkoga odgovora 4 U zadatku kratkoga odgovora pristupnik treba odgovoriti riječju ili jednostavnom rečenicom. Odgovor treba upisati na predviđeno mjesto. U pridruženoj uputi naznačen je način rješavanja zadatka. Potpuno opišite zadane oblike iz teksta. Upišite odgovore uz redni broj zadatka na listu za odgovore. ἥθροιζεν TOČAN ODGOVOR: 3. l. sg. ind. impf. akt. OBRAZOVNI ISHOD: razlikovati i rabiti (primijeniti) kategorije i oblike glagolskoga sustava BODOVANJE: 1 bod točan odgovor 0 bodova netočan odgovor ili prazno 4 Primjer je preuzet iz prve ispitne cjeline (zadatci od 10. do 13.) 11 2 Za svaku vrstu zadatka dan je primjer, bez obzira na ispitne cjeline. Primjeri i specifičnosti zadataka u pojedinim ispitnim cjelinama mogu se pogledati u oglednome primjeru testa. 3 Primjer je preuzet iz prve ispitne cjeline (zadatci od 6. do 9).

12 7.3. Primjer zadatka dopunjavanja 5 7.4. Primjer zadatka povezivanja 6 U zadatku dopunjavanja pristupnik treba dovršiti zadanu rečenicu upisivanjem pojma koji nedostaje na predviđeno mjesto. U pridruženoj uputi naznačen je način rješavanja zadatka. Pozorno pročitajte tvrdnje. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka upišite riječ koja nedostaje. Jedina Eshilova sačuvana tragedija s povijesnim sadržajem zove se r. TOČAN ODGOVOR: Perzijanci OBRAZOVNI ISHOD: navesti podatke o životu i djelu najistaknutijih predstavnika pojedinih književnih vrsta BODOVANJE: 1 bod točan odgovor 0 bodova netočan odgovor ili prazno Zadatak povezivanja i sređivanja sastoji se od upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka), osnove (pitanja), pet čestica pitanja te osam čestica odgovora. Dodatno je priložen i primjer 7. Pozorno pročitajte zadatak i povežite pojmove (od 57. do 61.) s njima istoznačnim pojmovima (od A do H). Na listu za odgovore uz redni broj zadatka znakom X označite slova točnih odgovora. 0. φεύγω A. στυγέω 57. μισέω B. λέγω 58. ἐργάζομαι C. πέμπω 59. φημί D. κτείνω 60. στέλλω E. ἔρχομαι 61. ὁράω F.πράττω G. βλέπω H. φυλάττω I.τρέχω TOČAN ODGOVOR: 57. A, 58. F, 59. B, 60. C, 61. G OBRAZOVNI ISHOD: na temelju poznatoga vokabulara povezivati sinonime i antonime u grčkome jeziku BODOVANJE: 1 bod točan odgovor 0 bodova netočan odgovor ili prazno 5 Primjer je preuzet iz treće ispitne cjeline (zadatci od 78. do 83.) 6 Primjer je preuzet iz druge ispitne cjeline (zadatci od 57. do 61.) 7 U ispitu iz Grčkoga jezika za svaku vrstu zadataka priložen je primjer. U ovome zadatku to su 0. i I.

8. Priprema za ispit 9. Literatura 13 Ispitom na državnoj maturi provjerava se kako su i koliko pristupnici sposobni rabiti znanja i vještine iz grčkoga jezika koje su stjecali i razvijali tijekom klasičnoga gimnazijskoga obrazovanja. Ispit iz Grčkoga jezika temelji se na važećem nastavnom programu za klasične gimnazije. Redovito učenje važno je za bolje razumijevanje gradiva i pridonosi da pamćenje bude trajno i svrsishodno. Preduvjet za uspješno polaganje ispita je temeljna jezična pismenost i osnove čitanja s razumijevanjem. U pripremama za državnu maturu valja: ponoviti morfologiju (oblike deklinacije, komparacije i konjugacije te vremena pravilnih i nepravilnih glagola) ponoviti sintaksu (analiza rečenice, sintaksa padeža osobito posvojni genitiv, dijelni genitiv, genitiv uspoređivanja, genitiv apsolutni, sintaksa rečenice) ponoviti vokabular propisan ovim ispitnim katalogom ponoviti tekstove autora koji su propisani programom Ksenofont, Herodot, Homer, Demosten, Platon, Eshil, Sofoklo, Euripid (odlomci iz djela autora propisanih planom i programom su u poglavlju Literatura) ponoviti civilizacijsko-povijesne sadržaje (mitologija i religija, povijest, svakodnevica) ponoviti književno-povijesne sadržaje autora, književnih vrsta i razdoblja u grčkoj književnosti, periodizaciju književnosti, pregled i razvoj književnih vrsta (epika, lirika, historiografija, retorika, razvoj drame i kazališta, filozofija), život i djelo autora. 9.1. Preporučena literatura za pristupnike Dukat, Manthano, Alfa, Zagreb, 1998. Dukat, Gramatika grčkog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1983. Majnarić, Gorski, Grčko-hrvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1976. Martinić-Jerčić, Matković, Prometej, Školska knjiga, Zagreb, 2003. Musić, Majnarić, Gramatika grčkog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1980. Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Grčka vježbenica, Školska knjiga, Zagreb, 2003. Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Chrestomathia Graeca, Školska knjiga, Zagreb, 2002. Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Anthologia Graeca, Školska knjiga, Zagreb, 1971. Schwab, Najljepše priče klasične starine, Mladost, Zagreb, 1963. Zamarovsky, Junaci antičkih mitova, ArtResor, Zagreb, 1985. 9.2. Preporučena literatura za profesore Der kleine Pauly, Lexicon der Antike in 5 Bäden, München, 1979. Der neue Pauly, Stuttgart-Weimar, 1996. Dukat, Ogledi o grčkoj tragediji, Izdavački centar Rijeka, Biblioteka Dometi, 1981. Dukat, Homersko pitanje, Globus, Zagreb, 1987. Eshil-Sofoklo-Euripid, Sabrane grčke tragedije, Vrhunci

14 civilizacije, Beograd, 1988. Herodot, Povijest, Matica Hrvatska, Zagreb, 2000. Juric, Grčka od mitova do antičkih spomenika, Andromeda, Rijeka, 2001. Lesky, Povijest grčke književnosti, Gloden marketing, Zagreb, 2001. Musić, Nacrt grčkih i rimskih starina, Ex libris, Zagreb, 2002. Olalla, Mitološki atlas Grčke, Golden marketing, Zagreb, 2007. Povijest svjetske književnosti, II. dio, Mladost, Zagreb, 1977. Schein, Smrtni junak, Globus, Zagreb, 1989. The Oxford Concise Companion to Classical Literature, Oxford, 1993. The Oxford Companion to Classical Civilization, Oxford, 1998. The Oxford Classical Dictionary, Oxford, 1996. The Penguin Dictionary of Classical Mythology, London, 1990. The Penguin, Historical Atlas of Ancient Greece, London, 1996. Sironić, Rasprave o helenskoj književnosti, Matica Hrvatska, Zagreb, 1997. Škiljan, Leksikon antičkih autora, Latina&Graeca, Zagreb, 1996. Škiljan, Leksikon antičkih termina, Latina&Graeca, Zagreb, 2003. Zaninović, Od Helena do Hrvata, Školska knjiga, Zagreb, 1996. Zamarovsky, Otkriće Troje, Globus, Zagreb, 1965. Zamarovsky, Grčko čudo, Školska knjiga, Zagreb, 1978. 9.3. Korisni linkovi http://www.teacheroz.com/greeks.html http://www.wsu.edu:8080/~dee/greece/greece.htm http://www.crystalinks.com/greece.html http://www.nalanda.nitc.ac.in/resources/english/etextproject/history/athens/index.htm http://www.sikyon.com/index.html http://www.factmonster.com/spot/ancientgreece-litmyth.html http://www.theatredatabase.com/ancient/ http://www.bulfinch.org/fables/welcome.html http://www.museum.upenn.edu/greek_world/index. html http://www.perseus.tufts.edu/olympics/index.html http://www.historyforkids.org/learn/greeks/literature/ greeklit.htm http://ancienthistory.about.com/od/greekliterature/ http://www.infoplease.com/spot/ancientgreece-litmyth.html 9.4. Odlomci iz djela autora propisanih planom i programom Ksenofont, Anabaza, I, 1, 1 6, Uzroci Ksenofont, Anabaza, I, 2, 10 18, Smotra Ksenofont, Anabaza, I, 8, 12 17, Lozinka Ksenofont, Anabaza, IV, 7, 19 27, More, More! Herodot, Historiae, I, 23 24, Arion Herodot, Historiae, VII, 202, 204 205, Leonida i njegovi junaci

Herodot, Historiae, VII, 208, Bezuspješne navale Perzijanaca Herodot, Historiae, VII, 220, 222 225, Herojska smrt Leonide i njegovih drugova Herodot, Historiae, VII, 228, Spomenik palim junacima Demosten, Protiv Filipa 3, 8 12 Demosten, Protiv Filipa 3, 70 76 Platon, Protagora, II Platon, Protagora, XI Platon, Kriton Aristotel, gl. 4 Razvoj tragedije Aristotel, gl. 6 Određenje tragedije Homer, Ilijada, I, 1 54, Srdžba Homer, Ilijada VI, 369 432, Rastanak Hektora i Andromahe Homer, Odiseja, I, 1 43 Eshil, Okovani Prometej, 1 51 Eshil, Okovani Prometej, 436 471 Sofoklo, Antigona, 1 68 Euripid, Medeja, 1002 1055 Lirika, izbor Tirtej, Dulce et decorum est pro patria mori Mimnermo, Kao lišće Arhiloh, Pjesnik i vojnik; Otok Tas Semonid, Radina žena Alkej, O navis, Bibamus Sapfa, Afroditi, Čar ljubavi Napomena uz liriku! Važno je poznavati opus pjesnika i sadržaj pjesama navedenih autora te razvoj i karakteristike lirskih vrsta u okvirima književno-povijesnih sadržaja i na razini prepoznavanja. 15

16 10. Dodatci 10.1. Vokabular A ἄβροτος 3 i 2 ἀγαθός 3 ἀγαπάω ἀγάπη, ης, ἡ ἄγαλμα, ατος, τό ἄγγελος, ου, ὁ ἀγγέλλω ἄγκυρα, ας, ἡ ἀγείρω ἀγορά, ᾶς, ἡ ἀγορεύω ἀγρός, οῦ, ὁ ἀγών, ῶνος, ὁ ἀγωνίζομαι ἄγω ἀδελφός, οῦ, ὁ ἀδικέω ἀδικία, ας, ἡ ἄδικος 2 ᾄδω besmrtan dobar, čestit voljeti ljubav nakit; ponos; kip; zavjetni dar glasnik javljati sidro skupljati; sazivati skupština, trg, trgovina javno govoriti polje igra, natjecanje; zborište; boj natjecati se, boriti se voditi brat činiti krivo; biti krivac; biti nepravedan nepravda nepravedan; zao pjevati ἀεί ἀήρ, ἀέρος, ἡ ἀθάνατος 2 ἆθλος, ου, ὁ ἁθροίζω αἰθήρ, έρος, ἡ αἷμα, ατος, τό αἶξ, γός, ἡ/ὁ αἰσθάνομαι αἴσθησις, εως, ἡ αἰσχρός 3 αἱρέω αἰτέω αἰτία, ας, ἡ ἀκούω ἀκοντίζω ἀκρόπολις, εως, ἡ ἄκρος 3 ἄκων, ἄκουσα, ἆκον ἀλγεινός 3 ἀλγέω ἄλγος, ους, τό ἀλήθεια, ας, ἡ ἀληθεύω ἀληθής 2 ἀλλά ἄλλος, η, ο ἄλοχος, ου, ἡ uvijek zrak besmrtan borba, nadmetanje; muka skupljati eter; nebo; zrak krv koza; jarac opaziti, osjetiti osjećanje ružan, gadan uzeti, uhvatiti, pograbiti moliti, tražiti uzrok, krivnja slušati bacati koplje gornji grad, tvrđava višnji, gornji, krajnji protiv volje bolan, mučan osjećati bol bol istina govoriti istinu istinit ali, nego drugi supruga, žena

17 ἁμαρτάνω ἁμάρτημα, ατος, τό ἁμαρτία, ας, ἡ ἀμείβομαι ἄμπελος, ου, ἡ ἀμφίπολος, ου, ἡ ἀνά (+ ak.) ἀναβαίνω ἀνάβασις, εως, ἡ ἀνάγκη, ης, ἡ ἄναξ, ἄνακτος, ὁ ἀνάσσω ἀνδρεία, ας, ἡ ἀνδρεῖος 3 ἄνεμος, ου, ὁ ἀνήρ, ἀνδρός, ὁ ἄνθος, ους, τό ἄνθρωπος, ου, ὁ ἀνοίγνυμι/ ἀνοίγω ἄξιος 3 ἀοιδός, οῦ, ὁ ἀπό (+ gen.) ἀποθνῄσκω ἄποινα, ων, τά ἀπορία, ας, ἡ ἀργυροῦς, ᾶ, οῦν ἀργυρότοξος 2 promašiti; pogriješiti pogrješka, grijeh pogrješka, grijeh promijeniti; odgovarati vinova loza sluškinja uz, po uzlaziti, penjati se uspon nužda, sila; sudbina vladar vladati hrabrost muževan, hrabar vjetar muž, čovjek, junak cvijet čovjek otvarati vrijedan, dostojan pjevač od umirati otkupnina neprilika srebrn srebrnoluk; epitet za Apolona ἀρετή, ῆς, ἡ ἁρμονία, ας, ἡ ἁρμόττω ἀρχή, ῆς, ἡ ἄρχω ἄρχων, οντος, ὁ ἀσπίς, ίδος, ἡ ἄστυ, εος, τό ἀτιμάζω αὐγή, ῆς, ἡ αὐδάω αὐλός, οῦ, ὁ αὐτόματος 2 αὐτός, ή, ό αὐξάνω ἀφικνέομαι ἄφρων 2 B βαθύς, εῖα, ύ βαίνω βάλλω βάρβαρος 2 vrlina, hrabrost veza, spajanje; sklad spajati; uskladiti se početak, vlast, zapovjedništvo, pokrajina počinjati, vladati, zapovijedati zapovjednik štit grad, (najčešće se odnosi na Atenu) sramotiti, prezirati, ne štovati zraka (sunca) govoriti frula, svirala koji se sam od sebe pokreće sam, isti, on (u kosim padežima) povećavati stići nerazuman, lud dubok ići, koračati, stupati bacati negrčki, barbarski

18 βαρύς, εῖα, ύ βασιλεία, ας, ἡ βασίλεια, ας, ἡ βασιλεύς, έως, ὁ βασιλεύω βάτραχος, ου, ὁ βία, ας, ἡ βίβλος, ου, ἡ βιβλίον, ου, τό βίος, ου, ὁ βλάπτω βλέπω βοάω βοή,ῆς, ἡ βουλεύω težak kraljevina, kraljevska vlast kraljica kralj kraljevati, vladati žaba sila knjiga knjižica život škoditi, štetiti gledati zvati vika vijećati, savjetovati; med. odlučivati βουλή, ῆς, ἡ savjet, dogovor, odluka ; vijeće βούλομαι βοῦς, βοός, ὁ βοῶπις, ιδος, ἡ βραδύς, εῖα, ύ βραχύς, εῖα, ύ βροτός, ὁ, ἡ βωμός, οῦ, ὁ Γ γάλα, γάλακτος, τό htjeti, željeti govedo volooka, epitet za Heru spor kratak smrtan; supst. smrtnik žrtvenik mlijeko γάμος, ου, ὁ γαμέω γάρ γελάω γέλως, ωτος, ὁ γένεσις, εως, ἡ γένος, ους, τό γηράσκω γέρων, οντος, ὁ γῆ, ῆς, ἡ γῆρας, γέρως, τό γηραιός 3 γίγας, αντος, ὁ γίγνομαι γιγνώσκω γλαυκῶπις, ιδος, ἡ γλαῦξ, κός, ἡ γλυκύς, εῖα, ύ γλύφω γλῶττα, ης, ἡ γνώμη, ης, ἡ γονεύς, έως, ὁ γόνυ, γόνατος, τό γράμμα, ατος, τό γραμματική, ῆς, ἡ γράφω svadba, brak ženiti se naime, jer smijati se smijeh postanak, rođenje rod, pleme stariti, slabjeti starac zemlja starost star; supst. starac div postajati, biti poznavati, spoznavati sovooka, sjajnooka; epitet za Atenu sova sladak urezati u kamen, isklesati jezik mišljenje, odluka roditelj koljeno slovo; knjiga; pl. književnost, čitanje i pisanje gramatika pisati

19 γυμνάζω γυμνάσιον, ίου, τό γυμνός 3 γυνή, γυναικός, ἡ γύψ, γυπός, ὁ Δ δαίμων, ονος, ὁ δαιμόνιος 3 i 2 δάφνη, ης, ἡ δέ δεῖ δείδω δείκνυμι δεινός 3 δελφίς, ῖνος, ὁ δένδρον, ου, τό δεξιά, ᾶς, ἡ δεξιός 3 δέρμα, ατος, τό δεσμός, οῦ, ὁ δεσμώτης, ου, ὁ δέσποινα, ας, ἡ vježbati vježbalište gol; oskudno odjeven žena jastreb božanstvo, zao duh, duh čuvar božanski, demonski lovor a, ali, no treba plašiti se pokazivati strašan delfin drvo desnica desni koža uže, pl.okovi (pridjev) svezan, okovan; (imenica) zarobljenik gospodarica δεσπότης, ου, ὁ δέχομαι δῆμος, ου, ὁ δημοκρατία, ας, ἡ διά ( + gen.) διάδοχος, ου, ὁ διαφθείρω διδάσκαλος, ου, ὁ διδάσκω δίδωμι διθύραμβος, ου, ὁ δίκαιος 3 δικαιοσύνη, ης, ἡ δίκη, ης, ἡ δῖος 3 διώκω δοκέω (δοκεῖ μοι) δόξα, ης, ἡ δόρυ, δόρατος, τό δουλεύω δοῦλος, ου, ὁ δουλόω δρᾶμα, ατος, τό δράω δρόμος, ου, ὁ δύναμαι δύναμις, εως, ἡ gospodar primati narod demokracija, vlast naroda kroz, preko; (+ ak.) zbog nasljednik, zamjenik uništavati, pustošiti učitelj poučavati davati ditiramb, korska pjesma u čast Dioniza pravedan pravda pravo, pravednost bogolik; božanski; častan (pro)goniti misliti (čini mi se) misao, glas, slava koplje robovati rob, sluga zarobiti djelo, čin; drama činiti, raditi trčanje, utrka moći sila, snaga, moć

20 δύσις, εως, ἡ δυστυχία, ας, ἡ δῶμα, ατος, τό δῶρον, ου, τό Ε ἔαρ, ἔαρος, τό ἐάω ἐγείρω, ἐγείρομαι ἐγώ ἔθνος, ους, τό εἶδος, ους, τό εἴδωλον, ου, τό ἔθνος, ους, τό ἔθος, ους, τό εἱμαρμένη, ης, ἡ εἰμί εἶμι εἰρήνη, ης, ἡ εἰς (+ ak.) ἐκ (+ gen.) ἑκατόμβη, ης, ἡ ἐκεῖνος, η, ο ἑκηβόλος 2 ἐλαία, ας, ἡ ἐλαύνω ἔλαφος, ου, ὁ/ἡ zalazak, zapad nesreća stan, kuća, dom dar proljeće dopustiti probuditi se, biti budan ja narod lik, oblik, ideja lik, prilika, prikaza narod običaj sudbina biti ići ću mir u, na, za iz svečana žrtva onaj, ona, ono dalekometni, epitet za Apolon maslina kretati; jahati; hodati, ići jelen ἐλευθερία, ας, ἡ ἐλεύθερος 3 ἐλέφας, αντος, ὁ ἐλπίς, ίδος, ἡ ἐμός 3 ἐν (+dat) ἐξέτασις, εως, ἡ ἔξοδος, ου, ἡ ἐπεισόδιον, ου, τό ἐπί ἐπίσταμαι ἐπιστήμη, ης, ἡ ἐπιστολή, ῆς, ἡ ἕπομαι ἔπος, ους, τό ἐράω ἐργάζομαι ἔργον, ου, τό ἔρις, ιδος, ἡ ἑρμηνεύς, έως, ὁ ἐρυθρός 3 ἔρχομαι ἔρως, ωτος, ὁ ἐρωτάω sloboda slobodan slon nada, pouzdanje moj u, na, o, po vojna smotra; ispit izlaz; eksod, izlazna pjesma kora u tragediji epizodij, dio tragedije (odgovara činovima) (+ gen.) na, kod, uz; (+ dat.) na, pri, kod; (+ ak.) na, protiv, za znati znanje pismo, zapovijed slijediti riječ; govor; pjesma žudjeti, voljeti raditi, činiti djelo, posao srdžba, ljutnja, bijes vjesnik, glasnik crven dolaziti, ići želja, ljubav pitati

ἐσθλός 3 ἔσοδος, ου, ἡ ἑταῖρος, ου, ὁ ἕτερος 3 ἔτος, ους, τό εὖ εὐδαιμονία, ας, ἡ εὐδαίμων, ον εὐγενής 2 εὑρίσκω εὐρύς, εῖα, ύ εὐτυχέω εὐχή, ῆς, ἡ εὔχομαι εὐώνυμος 2 ἔχθρα, ας, ἡ ἐχθρός 3 ἔχω ἕως, ἕω, ἡ Ζ ζάω živjeti ζεῦγμα, ατος,τό / ζεῦγος, ους, τό / ζυγόν, οῦ, τό ζεύγνυμι ζωή, ῆς, ἡ ζώνη, ης, ἡ čestit ulaz drug, prijatelj drugi (od dvojice) godina dobro, valjano sreća, blaženstvo sretan plemenit nalaziti, otkrivati širok, prostran biti sretan molba, molitva moliti lijevi neprijateljstvo, mržnja neprijateljski, mrzak imati, držati zora jaram ujarmiti život pojas ζώννυμι ζῷον, ου, τό Η ἥβη, ης, ή ἡγεμών, όνος, ὁ ἡγέομαι ἤδη ἡδονή, ῆς, ἡ ἡδύς, εῖα, ύ ἥκω ἥλιος, ίου, ὁ ἡμεῖς ἡμέρα, ας, ἡ ἡμέτερος 3 ἥμισυς, εια, υ ἥρως, ἥρωος, ὁ ἧττα, ης, ἡ Θ θάλαμος, ου, ὁ θάλαττα, ης, ἡ θάλλω θάνατος, ου, ὁ θάπτω θαῦμα, ατος, τό θαυμάζω (+ak) opasati životinja mladost vođa, zapovjednik voditi, biti vođa već naslada, radost ugodan došao sam, ovdje sam sunce mi dan naš pola, polovica heroj, junak poraz bračna odaja (spavaća soba) more cvasti smrt sahranjivati čudo čuditi se, diviti se 21

22 θεά, ᾶς, ἡ θεάομαι θέατρον, ου, τό (ἐ)θέλω θεός, οῦ, ὁ θεραπεύω θερμός 3 θέρος, ους, τό θέω θησαυρός, οῦ, ὁ θήρ, θηρός, ὁ / θηρίον, ίου τό θηράω / θηρεύω θίς, θινός, ὁ θνῄσκω θνητός 3 θρίξ, τριχός, ἡ θυγάτηρ, τρός, ἡ θυμός, οῦ, ὁ θυσία, ας, ἡ θύω θώραξ, ακος, ὁ Ι ἰατρός, οῦ, ὁ ἴδιος 3 ἱερεύς, έως, ὁ božica gledati kazalište, gledalište željeti bog njegovati, liječiti, štovati vruć, topao ljeto trčati blago zvijer, životinja loviti žal umirati smrtan dlaka, kosa kćer srce, duša žrtva žrtvovati oklop liječnik vlastit svećenik ἱερός 3 ἵημι ἱκάνω/ἵκω ἱκετεύω ἱκέτις, ιδος, ἡ / ἱκέτης, ου, ὁ ἵνα ἱππεύς, έως, ὁ ἵππος, ου, ὁ ἴσος 3 ἵστημι ἱστορία, ας, ἡ ἱστορέω ἰχθύς, ύος, ὁ Κ καθαίρω κάθαρσις, εως, ἡ κάθημαι/καθίζομαι/ καθέζομαι καί καιρός, οῦ, ὁ καίω κακός 3 κάλαμος, ου, ὁ καλέω κάλλος, ους, τό καλός 3 svet slati dolaziti biti pribjegar pribjegar da (namjerni veznik) konjanik, vitez konj jednak, isti staviti ispitivanje, povijest ispitivati, istraživati riba čistiti, prati katarza, pročišćenje sjediti i, pa prava, mjera, zgodan čas paliti zao trska zvati ljepota lijep

23 καλύπτω κάματος, ου, ὁ κάμηλος, ου, ὁ/ἡ κάμνω κάμπτω καρδία, ας, ἡ καρπός, οῦ, ὁ κάσις, κάσιος, ὁ/ἡ κασίγνητος 3 κατά (+gen.) καταβαίνω κατάβασις, εως, ἡ κατάλογος, ου, ὁ κατάσκοπος, ου, ὁ κέαρ, κέαρος, τό/κῆρ, κῆρος, τό κεῖμαι κελεύω κενός 3 κέρας, ως, τό κεφαλή, ῆς, ἡ κῆρ, κῆρος, τό κήρυξ, υκος, ὁ κηρύττω κιθάρα, ας, ἡ κιθαρῳδός, οῦ, ὁ κίνδυνος, ου, ὁ sakrivati umor, muka deva mučiti se savijati srce plod brat, sestra bratski; supst. brat, sestra sa, dolje, niz ; (+ ak.) kroz, prema, duž silaziti silazak popis, imenik uhoda srce ležati zapovijedati prazan rog; krilo vojske glava srce glasnik javljati, biti glasnik kitara, žičani instrument kitarač, pjevač uz kitaru opasnost κινδυνεύω κινέω κίω κλαίω κλεινός 3 κλέος, ους, τό κλέπτω κνημίς, ῖδος, ἡ κοινός 3 κοιμάω κόμη, ης, ἡ κόπτω κόραξ, ακος, ὁ κόρυς, υθος, ἡ κορυθαίολος 2 κοσμέω κόσμος, ου, ὁ κράνος, ους, τό κρατήρ, ῆρος, ὁ κράτος, ους, τό κρίνω κριτής, οῦ, ὁ κρύπτω κτάομαι κτείνω κτῆμα, ατος, τό κύκλος, ου, ὁ izlagati se opasnosti pokretati; micati ići plakati slavan slava krasti nazuvak zajednički uspavati kosa udarati, tući, posjeći, ubiti gavran kaciga s perjanicom sjajnošljemac (Hektor) ukrasiti, urediti raspored, red, nakit kaciga vrč; kotlina, krater snaga (pro)suditi sudac sakrivati stjecati ubijati imetak; pl. blago krug

24 κύριος, ου, ὁ κύων, κυνός, ὁ/ἡ κώμη, ης, ἡ κωμῳδία, ας, ἡ gospodar, gospodin pas selo komedija, vesela igra λύκος, ου, ὁ λυπέω λύπη, ης, ἡ λυπήρος 3 / λυπρός 3 vuk žalostiti; (med.)tugovati tuga tužan; žalostan, jadan, bijedan Λ λαβύρινθος, ου, ὁ λαγχάνω λαμβάνω λαμπάς, άδος, ἡ λαμπρός 3 λάμπω λανθάνω λαός, οῦ, ὁ λέγω λειμών, ῶνος, ὁ λείπω λευκός 3 λευκώλενος 2 λέων, οντος, ὁ λιμήν, ένος, ὁ λίσσομαι λόγος, ου, ὁ λοιμός, οῦ, ὁ λόγχη, ης, ἡ λοχαγός, οῦ, ὁ λούω labirint (ždrijebom) dobiti uzimati, primati baklja, luč, zublja; svjetlost sjajan sjati biti sakriven narod govoriti, pričati livada ostavljati bijel bjeloruka lav luka moliti riječ, govor kuga koplje lohag četovođa prati se, kupati se λύω Μ μάθημα, ατος, τό μαθητής, οῦ, ὁ μαίνομαι μακρός 3 μάλα μάλιστα μᾶλλον μανθάνω μάντις, εως, ὁ μάρτυς, υρος, ὁ/ἡ μάχαιρα, ας, ἡ μάχη, ης, ἡ μάχομαι μέγαρον, ου, τό μέγας, μεγάλη, μέγα μείγνυμι μέλιττα, ης, ἡ μέλος, ους τό odriješiti, osloboditi nauk, znanje, učenje učenik ludovati, bjesniti dug vrlo, veoma, rado najviše, osobito više, jače, radije učiti vrač svjedok mač bitka boriti se dvorana, soba; pl. odaje; svetište (dio hrama) velik miješati pčela lirska pjesma

25 μέν μένω μέσος 3 μετά (+ gen.) = s, sa; (+ dat.) = među; (+ ak.) = poslije, iza μέτρον, ου, τό μέτωπον, ου, τό μή μῆνις, ιος, ἡ μήτηρ, τρός, ἡ μηχανάω μηχανή, ῆς, ἡ / μηχάνημα, ατος, τό μικρός 3 μιμνῄσκω μιμνῄσκομαι μισέω μνήμη, ης, ἡ μόνος 3 μοῖρα, ας, ἡ μορφή, ῆς, ἡ μοχθέω μοχθήμα, ατος, τό μυθέομαι μῦθος, ου, ὁ a, pak, zaista ostajati, čekati srednji mjera čelo ne, da ne srdžba majka izmišljati, mudrovati izum, stroj malen podsjećati sjećati se mrziti pamćenje, spomen, sjećanje jedini, sam sudbina; dio oblik mučiti se muka pripovijedati priča Ν ναίω ναυμαχέω ναυμαχία, ας, ἡ ναῦς, νεώς, ἡ ναύτης, ου, ὁ νεανίας, ου, ὁ νεκρός 3 νέμω νέος 3 νέω νεφέλη, ης, ἡ νέω νῆσος, ου, ἡ νικάω νίκη, ης, ἡ νοέω νομίζω νόμος, ου, ὁ νόσος, ου, ἡ νόστος, ου, ὁ νοῦς, νοῦ, ὁ νῦν νύξ, νυκτός, ἡ stanovati boriti se na moru pomorska bitka lađa mornar mladić mrtav dijeliti mlad, nov plivati oblak plivati otok pobjeđivati pobjeda misliti smatrati, običavati zakon bolest povratak pamet; mišljenje sada noć

26 Ξ ξενία, ας, ἡ ξένος 3 ξίφος, ους, τό Ο ὅδε, ἥδε, τόδε ὁδός, οῦ, ἡ ὀδούς, όντος, ὁ οἶδα οἰδάω οἰκεῖος 3 οἰκέτης, ου, ὁ οἰκέω οἰκία, ας, ἡ οἶκος, ου, ὁ οἶνος, ου, ὁ οἶς, οἰός, ὁ/ἡ οἴχομαι οἴω, οἴομαι οἰωνός, οῦ, ὁ ὄλεθρος, ου, ὁ ὀλίγος 3 ὄλλυμι gostoljublje, gostoprimstvo tuđ, stran; supst. stranac, gost mač ovaj, ova, ovo put zub znati nabujati, nateknuti kućni, domaći ukućanin, rob stanovati kuća kuća vino ovca otići, otputovati misliti ptica (grabežljivica jastreb, orao) propast malen upropaštavati, kvariti ὅλος 3 ὁμοῖος 3 ὁμολογέω ὄνειρος, ου, ὁ/ ὄνειρον, τό ὄνομα, ατος, τό ὀνομάζω ὀνομαστός 3 ὁπλίζω ὁπλίτης, ου, ὁ ὅπλον, ου, τό ὁράω ὀρθός 3 ὀρθόω ὁρμάω ὄρνις, ιθος, ὁ/ἡ ὄρος, ους, τό ὀρχήστρα, ας, ἡ ὅς, ἥ, ὅ ὄσιος 3 ὅσος 3 ὀστοῦν, οῦ, τό ὅτε ὅτι οὐ (οὐκ, οὐχ/ί/) οὐδείς, -μία, -έν οὐρανός, οῦ, ὁ οὖς, ὠτός, τό čitav jednak slagati se san ime nazivati znamenit naoružavati hoplit teško naoružani pješak oružje gledati uspravan uspravljati kretati, tjerati ptica brdo, planina plesište koji, koja, koje svet kolik kost kad da ne nijedan nebo uho

27 οὗτος, αὕτη, τοῦτο ὀφθαλμός, οῦ, ὁ ὄψις, εως, ἡ Π παιδαγωγός, ου, ὁ παιδεία, ας, ἡ παιδεύω παῖς, παιδός, ὁ/ἡ παίζω παλαιός 3 πάνδημος 2 παρά (+ dat.),(+ ak.) παρασάγγης, ου, ὁ παρασκευάζω πάρειμι παρέχω παρελαύνω παρθένος, ου, ἡ πάροδος, ου, ἡ πᾶς, πᾶσα, πᾶν πάσχω πατήρ, πατρός, ὁ πατρίς, ίδος, ἡ παύω taj, ta, to oko gledanje, vid, oko pedagog, odgojitelj, rob koji je odvodio dječake u školu odgoj odgajati dijete, dječak, djevojčica igrati se star javni, opći, narodni uz, pokraj perzijska milja 5,5 km pripremati biti prisutan pružati, dati prevaliti djevica, djevojka parod, ulazna pjesma kora u tragediji sav, svaki trpjeti otac domovina prestati πεδίον, ίου, τό πείθω πέμπω περί (+ gen), (+ dat) πέρθω πέτρα, ας, ἡ πηδάω πήδημα, τος, τό πικρός 3 πίνω πίπτω πιστεύω πίστις, εως, ἡ πλάζω πλέω πλοῖον, ου, τό πλουτίζω πλοῦτος, ου, ὁ πνέω ποδάρκης 2 πόδας ὠκύς ποιέω ποιητής, οῦ, ὁ ποικίλος 3 πολεμέω πολέμιος, ου, ὁ πόλεμος, ου, ὁ ravnica nagovarati, uvjeravati; med. slušati, pokoravati se slati oko, o razarati stijena skakati skok gorak piti padati; poginuti vjerovati vjera lutati ploviti splav, brod obogatiti bogatstvo puhati brzonogi brzonogi činiti pjesnik šaren ratovati neprijatelj rat

28 πόλις, εως, ἡ πολίτης, ου, ὁ πολλάκις πολυμήχανος 2 πολύτροπος 2 πολύς, πολλή, πολύ πολύφρων, ονος, ὁ πορεύομαι ποταμός, οῦ, ὁ πότνια, ας, ἡ πούς, ποδός, ὁ πρᾶγμα, ατος, τό πράττω πρεσβύς, εῖα, ύ προδότης, ου, ὁ πρόλογος, ου, ὁ πρός (+ dat.) πρῶτος 3 πτερόν, οῦ, τό πῦρ, πυρός, τό πύργος, ου, ὁ Ρ ῥέω ῥήτωρ, ορος, ὁ grad, država građanin često domišljat lukav, okretan/vješt/ sposoban mnogi mudar, vrlo razborit putovati rijeka štovana, časna; gospodarica noga djelo, posao činiti, raditi star izdajnik prolog, uvodni dio tragedije kod; (+ ak.) prema prvi pero, krilo vatra kula teći govornik ῥίζα, ης, ἡ ῥίπτω ῥίς, ῥινός, ἡ ῥοδοδάκτυλος 2 ῥόδον, ου, τό ῥώμη, ης, ἡ Σ σατράπης, ου, ὁ σαφής 2 σῆμα, τος, τό σημαίνω σιγάω σκεδάννυμι σκευή, ῆς, ἡ σκηνή, ῆς, ἡ σκῆπτρον, ου, τό σκοπέω σός 3 σοφία, ας, ἡ σοφός 3 σπείρω σταθμός, οῦ, ὁ στάσιμον, ου, τό στέλλω στέμμα, τος, τό korijen bacati nos, rilo ružoprst, epitet za Zoru (Ἠώς) ruža snaga satrap jasan znak označiti, objasniti šutjeti raspršiti odijelo, nošnja šator žezlo promatrati, gledati tvoj mudrost mudar; supst. mudrac sijati stanica, postaja stazim, stajaća pjesma kora u tragediji slati povez

29 στέργω στέφανος, ου, ὁ στέφω στῆθος, ους, τό στήλη, ης, ἡ στόμα, ατος, τό στρατόπεδον, ου, τό στρατός, οῦ, ὁ στρατεύω στρατηγέω στρατηγός, οῦ, ὁ στρατιά, ᾶς, ἡ στρατιώτης, ου, ὁ στράτευμα, ατος, τό στρέφω σύ συμμαχία, ας, ἡ σύμμαχος, ου, ὁ σύν (+dat) σφαῖρα, ας, ἡ σχῆμα, τος, τό σχολή, ῆς, ἡ σῴζω σῶμα, ατος, τό σωτήρ, ῆρος, ὁ σωτηρία, ας, ἡ σώφρων 2 voljeti, ljubiti vijenac ovjenčati prsa stup, spomen stup (nadgrobni) usta vojni tabor vojska ratovati biti vojskovođa vojskovođa vojska vojnik vojska okretati ti savezništvo saveznik, suborac s, sa kugla, lopta oblik mir, dokolica, škola spašavati tijelo spasitelj spas mudar, razborit Τ τάλας, τάλαινα, τάλαν τάξις, εως, ἡ τάττω ταῦρος, ου, ὁ τάφος, ου, ὁ / ταφή, ῆς, ἡ ταχύς, εῖα, ύ τε τεῖχος, ους, τό τέκνον, ου, τό τελευτάω τελευτή, ῆς, ἡ τέμνω τέρπω τέττιξ, ιγος, ὁ τέχνη, ης, ἡ τίθημι τίκτω τιμάω τιμή, ῆς, ἡ τίς, τί τὶς, τὶ τολμάω τομή, ῆς, ἡ τοξεύω τόξον, ου, τό jadan red, bojni red redati bik grob brz i zid(ine) dijete završavati završetak, kraj rezati veselim cvrčak umjetnost, vještina stavljati rađati častiti čast, cijena tko?, što? netko, nešto usuditi se; podnositi, trpjeti rezanje, rez; odsječeni dio gađati lukom pl. luk i strjelice; strjeljačka vještina

30 τόπος, ου, ὁ τράγος, ου, ὁ τραγῳδία, ας, ἡ τρέφω τρέχω τυγχάνω τύπτω τυφλός 3 τύχη, ης, ἡ Υ ὑβρίζω ὕβρις, εως, ἡ ὕδωρ, ὕδατος, τό υἱός, οῦ, ὁ ὕλη, ης, ἡ ὕμνος, ου, ὁ ὑμεῖς ὑμέτερος, 3 ὕπαρχος, ου, ὁ mjesto, prilika jarac tragedija, ozbiljna drama hraniti trčati postići; dogoditi se udarati slijep događaj, sudbina, sreća obijestan biti obijest voda sin šuma himna, hvalospjev vi vaš hiparh namjesnik, upravitelj φάραγξ, γγος, ἡ φάρμακον, ου, τό φθονέω φθόνος, ου, ὁ φέρω φεύγω φημί φιλέω φιλία, ας, ἡ φίλος 3 φιλοσοφία, ας, ἡ φιλόσοφος, ου, ὁ φοβερός 3 φοβέω φόβος, ου, ὁ φοῖβος 3 φοῖνιξ, ικος, ὁ/ἡ φονεύς, έως, ὁ φονεύω φρήν, φρενός, ἡ gudura, bezdan lijek, otrov zavidjeti zavist nositi, podnositi bježati govoriti voljeti prijateljstvo drag, mio; supst. prijatelj filozofija, mudrost filozof, mudrac strašan plašiti strah sjajan grimizan; grimizna boja ubojica ubiti srce, duša, um, razum; mišljenje ὑπέρ (+ gen.) ὕπνος, ου, ὁ ὑπό (+ gen.) Φ φαίνω φάλαγξ, γγος, ἡ za, preko, iznad; (+ ak.) preko san od, ispod, radi; (+ dat.) pod pokazivati falanga bojni red φρονέω φυγή, ῆς, ἡ φυλάττω φύλαξ, κός, ὁ φυλακή, ῆς, ἡ φύλλον, ου, τό φύσις, εως, ἡ φυτεύω misliti bijeg čuvati čuvar straža list priroda saditi

31 φυτόν, οῦ, τό φύω φωνέω φωνή, ῆς, ἡ φῶς, φωτός, τό Χ χαίρω χαλεπός 3 χαλκοῦς, ῆ, οῦν χαλκοκορυστής, οῦ, ὁ χάρις, ιτος, ἡ χειμών, ῶνος, ὁ/ χεῖμα, τος, τό χείρ, χειρός, ἡ χέω χθών, χθονός, ἡ χιτών, ῶνος, ὁ biljka roditi govoriti glas svjetlost radovati se, pozdravljati težak mjeden oklopnik ljubav, milost zima ruka lijevati zemlja hiton haljina bez rukava; oklop χρόνος, ου, ὁ χρυσοῦς, ῆ, οῦν χρυσός, οῦ, ὁ χρῶμα, τος, τό χρώς, χρωτός, ὁ χώρα, ας, ἡ χωρέω χῶρος, ου, ὁ Ψ ψευδής 2 ψεῦδος, ους, τό ψεύδω ψηφίζομαι ψήφισμα, τος τό ψῆφος, ου, ἡ ψιλός 3 ψυχή, ῆς, ἡ vrijeme zlatan zlato boja koža prostor, mjesto, zemlja maknuti se, ići naprijed mjesto, zemlja, kraj lažan laž varati; med. lagati glasovati zaključak kamenčić za glasovanje ćelav duša χορεύω χορηγός, ου, ὁ χορός, οῦ χράομαι χρή χρῆμα, ατος, τό χρήσιμος 3 i 2/ χρηστός, 3 χρίω plesati horeg, vođa kora kolo, ples, kor upotrebljavati, trebati treba stvar; pl. imutak, novac koristan mazati Ω ᾠδή, ῆς, ἡ ὠκύς, εῖα, ύ ὠλένη, ης, ἡ ὦμος, ου, ὁ ὥρα, ας, ἡ ὡς ὤψ, ὠπός pjesma brz lakat pleća, rame doba kako; kao; jer; kad oko, vid, lice (kod Homera)

32 10.1.1. Imena A Ἀγαμέμνων, ονος, ὁ Ἀθηνᾶ, ᾶς, ἡ Ἀθῆναι, ῶν, αἱ Ἀθηναῖος, 3 Αἴας, αντος, ὁ Ἄιδης, ου, ὁ Αἰγεύς, έως, ὁ Αἴγισθος, ου, ὁ Αἴγυπτος, ου, ἡ Αἰσχύλος, ου, ὁ Ἀκαδήμεια, ας, ἡ Ἀλέξανδρος, ου, ὁ Ἀλκαῖος, ου, ὁ Ἀνδρομάχη, ης, ἡ Ἀντιγόνη, ης, ἡ Απόλλων, ωνος, ὁ Ἀργοναῦται, ῶν, οἱ Ἄργος, ους, τό Ἄρης, εως, ὁ Ἀριάδνη, ης, ἡ Ἀρίων, oνος, ὁ Ἀριστοτέλης, ους, ὁ Ἀρταξέρξης, ου, ὁ Ἄρτεμις, ιδος, ἡ Agamemnon, mikenski kralj, vođa Grka pod Trojom Atena, božica Atena, grad u Atici atenski; supst. Atenjanin Ajant Had, bog podzemlja; personifikacija za podzemni svijet Egej, atenski kralj, otac Tezejev; po njemu nazvano Egejsko more Egist, Agamemnonov bratić, s Klitemnestrom ubio Agamemnona Egipat, zemlja na Nilu Eshil, grčki tragičar Akademija, Platonova škola Aleksandar (Veliki); drugo ime za Parisa Alkej, lirski pjesnik Andromaha, Hektorova žena Antigona, Edipova i Jokastina kći Apolon, sin Zeusa i Lete, bog proricanja Argonauti Arg, grad u Argolidi Ares, bog rata Arijadna, kretska kraljevna; Minosova kći; pomogla Jazonu ući u labirint Arion, slavni pjesnik s Lezba Aristotel, grčki filozof Artakserkso, Kserksov brat Artemida, božica lova

Ἀστυάναξ, ακτος, ὁ Ἀσκληπιός, οῦ, ὁ Ἀτρείδης, ου, ὁ Ἀττική, ῆς, ἡ Ἀφροδίτη, ης, ἡ Ἀχαιοί, ῶν, οἱ Ἀχιλλεύς, έως, ὁ Β Βάκχος, ου, ὁ Βοιωτία, ας, ἡ Astijanakt, sin Hektora i Andromahe Asklepije, bog liječništva Atrejević, Agamemnon i Menelaj Atika, pokrajina u Grčkoj (Atena gl. grad) Afrodita, božica ljubavi i ljepote, Apolonova sestra Ahejci, Grci Ahilej, sin Peleja i Tetide, vođa Mirmidonaca, najveći grčki junak Bakho, epitet Dionizov Beotija, pokrajina u sz. Grčkoj 33 Δ Δαναΐδες, ΐδων, αἱ Δαναοί, ῶν, οἱ Δαίδαλος, ου, ὁ Δαρεῖος, ου, ὁ Δελφοί, ων, οἱ Δῆλος, ου, ἡ Δημήτηρ, Δήμητρος, ἡ Δημοσθένης, ους, ὁ Διομήδης, ους, ὁ Διόνυσος (Διώνυσος), ου, ὁ Διονύσια, ων, τά Ε Ἑκάβη, ης, ἡ Danaide, Danajeve kćeri Danajci, Grci Dedal, atenski arhitekt, graditelj poznatoga labirinta na Kreti Darije, perzijski kralj Delfi, Apolonovo proročište u pokrajini Fokidi Del, kikladski otok u Egejskome moru; rodno mjesto Apolona i Artemide Demetra, zaštitnica žita, Perzefonina majka Demosten, grčki govornik Diomed, junak pod Trojom Dioniz, sin Zeusa i Semele, bog vinove loze; zaštitnik tragedije Dionizije, svetkovine u čast Dioniza Hekaba, Prijamova supruga, trojanska kraljica

34 Ἕκτωρ, ορος, ὁ Ἑλλάς, άδος, ἡ Ἕλλην, ηνος, ὁ Ἑλληνικός 3 Ἑλένη, ης, ἡ Ἐπίδαυρος, ου, ἡ Ἐπιμηθεύς, έως, ὁ Ἔρις, ιδος, ἡ Ἑρμῆς, οῦ, ὁ Ἔρως, ωτος, ὁ Ἐφιάλτης, ου, ὁ Εὐριδίκη, ης, ἡ Εὐριπίδης, ου, ὁ Εὐρύκλεια, ας, ἡ Εὐρώπη, ης, ἡ Hektor, sin Prijama i Hekabe, najveći trojanski junak Grčka Grk grčki Helena, kći Zeusa i Lede, žena Menelajeva Epidaur, grad u Argolidi sa znamenitim kazalištem Epimetej, Prometejev brat Erida, božica srdžbe Hermo, Sin Zeusa i Maje, glasnik bogova Eros, bog ljubavi Efijalt, izdajica grčke vojske u bici kod Termopila Euridika, Orfejeva žena Euripid, grčki tragičar Eurikleja, ključarica u Odisejevoj kući Europa, kći Feniksova; djevojka koju je Zeus oteo i odnio na Kretu Ζ Ζεύς, Διός, ὁ Zeus, vrhovni grčki bog Η Ἠλέκτρα, ας, ἡ Ἥλιος, ίου, ὁ Ἥρα, ας, ἡ Ἡρακλῆς, κλέους, ὁ Ἡρόδοτος, ου, ὁ Ἥφαιστος, ου, ὁ Ἠχώ, οῦς, ἡ Elektra, kći Agamemnona i Klitemnestre Helije, kralj sunca Hera, Zeusova sestra i supruga Heraklo, najveći grčki junak, sin Zeusa i Alkmene Herodot, grčki povjesničar (rodom iz Halikarnasa) Hefest, sin Zeusa i Here, kovač i oružar bogova Jeka (personificirana boginja jeke)

Θ Θεμιστοκλῆς, έους, ὁ Θῆβαι, ῶν, αἱ Θησεύς, έως, ὁ Θουκυδίδης, ου, ὁ Θρᾴκη, ης, ἡ/θρᾴκιος 3 Φιλοκτήτης, ου, ὁ Temistoklo, atenski vojskovođa Teba, grad u Beotiji Tezej, atenski kralj Tukidid, grčki povjesničar Trakija, pokrajina u sj.vgrčkoj/trački Filoktet, glasoviti strijelac iz Trojanskoga rata; posjedovao Heraklov luk i strijele 35 Ι Ἰάσων, ονος, ὁ Ἰησοῦς, οῦ, ὁ Ἰθάκη, ης, ἡ Ἴλιον, ίου, τό Ἱππόλυτος, ου, ο Ἰσμήνη, ης, ἡ Ἰσσα, ας, ἡ Ἰφιγένεια, ας, ἡ Jazon, vođa Argonauta Isus Itaka, otok u Jonskome moru, Odisejeva domovina Ilij, Troja Hipolit, sin Tezejev, Fedrin posinak Ismena, sestra Antigonina Vis Ifigenija, kći Agamemnona i Klitemnestre Κ Καλυψώ, οῦς, ἡ Κάλχας, άντος, ὁ Κίρκη, ης, ἡ Κλυταιμνήστρα, ας, ἡ Κρέων, οντος, ὁ Κρήτη, ης, ἡ Κύκλωψ, ωπος, ὁ Kalipsa, kći Atlantova, nimfa, živjela na otoku Ogigiji Kalhant, vrač Kirka, kći Helija i Perse, nimfa, čarobnica s otoka Eeje Klitemnestra, Agamemnonova žena Kreont, kralj Tebe nakon Lajeve smrti Kreta, otok u Egejskome moru Kiklop

36 Κῦρος, ου, ὁ Kir, perzijski vladar Λ Λάιος, ίου, ὁ Λέσβος, ου, ἡ Λεωνίδας, ου, ὁ Λητώ, οῦς, ἡ Laj, tebanski kralj, Edipov otac Lezb, otok u Egejskome moru, rodno mjesto Sapfe Leonida, spartanski zapovjednik u bitci kod Termopila Leta, majka Apolona i Artemide Μ Μήδεια, ας, ἡ Μῆδος, ου, ὁ Μίμνερμος, ου, ὁ Μοῦσα, ης, ἡ Μυκῆναι, ων, αἱ Medeja, Jazonova žena Međanin (Perzijanac) Mimnermo, elegijski pjesnik Muza Mikena, grad u Argolidi, Agamemnonova prijestolnica Ν Νάξος, ου, ἡ Ναυσικάα, ας, ἡ Νέστωρ, ορος, ὁ Νίκη, ης, ἡ Naks, kikladski otok u Egejskome moru; mjesto odakle je Dioniz oteo Arijadnu Nausikaja, feačka princeza Nestor, najstariji i najmudriji junak u Trojanskome ratu Nika, pridjevak Atene Ξ Ξενοφῶν, ῶντος, ὁ Ξέρξης, ου, ὁ Ksenofont, grčki povjesničar Kserkso, sin Darijev; kralj Perzije Ο Ὀδυσσεύς, έως, ὁ Odisej, sin Laertov, kralj Itake

Οἰδίπους, ποδος, ὁ Ὄλυμπος, ου, ὁ Ὀλυμπία, ας, ἡ Ὅμηρος, ου, ὁ Ὀρέστης, ου, ὁ Edip, sin Laja i Jokaste, mitski junak Olimp, planina u Tesaliji, mitsko sjedište bogova Olimpija, grad u Elidi; Zeusovo svetište Homer, grčki pjesnik Orest, sin Agamemnona i Klitemnestre 37 Π Παλλάς, άδος, ἡ Πάρις, ιδος/ιος, ὁ Παρνασσός, οῦ, ὁ Πάρος, ου, ἡ Παρύσατις, ιδος, ἡ Πάτροκλος, ου, ὁ Περικλῆς, έους, ὁ Πηληιάδης, ου, ὁ Πηνελόπη, ης, ἡ Πίνδαρος, ου, ὁ Πλάτων, ωνος, ὁ Πολύφημος, ου, ὁ Πολυνείκης, ου, ὁ Ποσειδῶν, ώνος, ὁ Πρίαμος, ου, ὁ Προμηθεύς, έως, ὁ Πρωταγόρας, ου, ὁ Palada (Atena) Paris, trojanski kraljević Parnas, planina u Fokidi (prebivalište Muza) Par, kikladski otok u Egejskome moru Parisatida, žena Darija, perzijskoga kralja Patroklo, Ahilejev vjerni prijatelj Periklo, atenski državnik Pelejević, Ahilejev nadimak Penelopa, Odisejeva vjerna supruga Pindar, lirski pjesnik Platon, grčki filozof Polifem, Kiklop Polinik, Antigonin brat Posejdon, bog mora Prijam, trojanski kralj Prometej Protagora, grčki sofist Ρ Ρόδος, ου, ἡ Ῥώμη, ης, ἡ Rod, otok u Egejskome moru Rim, grad u Italiji

38 Σ Σάμος, ου, ἡ Σαπφώ, οῦς, ἡ Σοφοκλῆς, έους, ὁ Σπάρτη, ης, ἡ Συκελία, ας, ἡ Σωκράτης, ους, ὁ Sam, otok u Egejskome moru Sapfo, lirska pjesnikinja s Lezba Sofoklo, grčki tragičar Sparta, pokrajina i istoimeni grad u Lakedemonu; prijestolnica Menelajeva Sicilija Sokrat Τ Τειρεσίας, ου, ὁ Τηλέμαχος, ου, ὁ Τισσαφέρνης, ου, ὁ Τροία, ας, ἡ Τρῶες, Τρώων, οἱ Τυρταῖος, ου, ὁ Tiresija, tebanski vrač Telemah, sin Odiseja i Penelope Tisaferno, perzijski satrap Troja Trojanci Tirtej, elegijski pjesnik Φ Φάρος, ου, ἡ Φοῖβος, ου, ὁ Hvar, kolonija Grka s otoka Para Feb (Apolon) Χ Χριστός, οῦ, ὁ Krist, Pomazanik

39

40 10.2. TABLICE GLAGOLA 10.2.1. GLAGOLI PREMA ZAVRŠNOME GLASU OSNOVE (verba vocalia, verba muta i verba liquida) PREZENT ZNAČENJE OSNOVA FUTUR AORIST θηράω loviti θηρα- θηράσω ἐθήρασα τιμάω častiti τιμα- τιμήσω ἐτίμησα ποιέω činiti ποιε- ποιήσω ἐποίησα δουλόω zarobljavati δουλο- δουλώσω ἐδούλωσα καλέω zvati καλε-/κλη- καλῶ ἐκάλεσα κελεύω zapovijedati κελευ- κελεύσω ἐκέλευσα ἀκούω čuti ἀκου- ἀκούσομαι ἤκουσα ἄγω voditi ἀγ- ἄξω ἤγαγον φεύγω bježati φυγ- φεύξομαι ἔφυγον ἄρχω vladati ἀρχ- ἄρξω ἦρξα πράττω raditi, činiti πραγ- πράξω ἔπραξα τάττω redati ταγ- τάξω ἔταξα πέμπω slati πεμπ- πέμψω ἔπεμψα γράφω pisati γραφ- γράψω ἔγραψα βλάπτω škoditi βλαβ- βλάψω ἔβλαψα θάπτω pokapati ταφ- θάψω ἔθαψα κόπτω udarati κοπ- κόψω ἔκοψα ῥίπτω bacati ῥιπ- ῥίψω ἔρριψα κλέπτω krasti κλεπ- κλέψω ἔκλεψα τρέφω hraniti τρεφ- θρέψω ἔθρεψα

41 PERFEKT PERFEKT M-P. AORIST PAS. GLAG. PRID. τεθήρακα τεθήραμαι ἐθηράθην θηρατός τετίμηκα τετίμημαι ἐτιμήθην τιμητός πεποίηκα πεποίημαι ἐποιήθην ποιητός δεδούλωκα δεδούλωμαι ἐδουλώθην δουλωτός κέκληκα κέκλημαι ἐκλήθην κλητός κεκέλευκα κεκέλευσμαι ἐκελεύσθην κελευστός ἀκήκοα (ἤκουσμαι) (ἠκούσθην) ἀκουστός ἦχα ἦγμαι ἤχθην ἀκτός πέφευγα ἦρχα ἦργμαι ἤρχθην ἀρκτός πέπραγα πέπραγμαι ἐπράχθην πρακτός τέταχα τέταγμαι ἐτάχθην τακτός πέπομφα πέπεμμαι ἐπέμφθην πεμπτός γέγραφα γέγραμμαι ἐγράφην γραπτός βέβλαφα βέβλαμμαι ἐβλάβην βλαπτός (τέταφα) τέθαμμαι ἐτάφην θαπτός κέκοφα κέκομμαι ἐκόπην κοπτός ἔρριφα ἔρριμαι ἐρρίφθην ῥιπτός κέκλοφα κέκλεμμαι ἐκλάπην κλεπτός τέτροφα τέθραμμαι ἐτράφην θρεπτός

42 PREZENT ZNAČENJE OSNOVA FUTUR AORIST πείθω πείθομαι nagovarati slušati πιθπείσω πείσομαι ἔπεισα φαίνω φαίνομαι pokazivati pokazivati se ψεύδω varati ψεύδομαι lagati ψευδψεύσω ψεύσομαι ἔψευσα ἐψευσάμην γυμνάζω vježbati γυμναδ- γυμνάσω ἐγύμνασα σῴζω spašavati σῳδ-, σωσώσω ἔσωσα καθαίρω čistiti καθαρ- καθαρῶ ἐκάθηρα φανφανῶ φανοῦμαι ἔφηνα ἀγγέλλω javljati ἀγγελ- ἀγγελῶ ἤγγειλα στέλλω slati στελ- στελῶ ἔστειλα σπείρω sijati σπερ- σπερῶ ἔσπειρα διαφθείρω kvariti δια-φθερ- διαφθερῶ διέφθειρα ἀποκτείνω ubijati ἀπο-κτεν- ἀποκτενῶ ἀπέκτεινα ἐγείρω buditi ἐγερ- ἐγερῶ ἤγειρα κρίνω suditi κριν- κρινῶ ἔκρινα βάλλω bacati βαλ-/ βλη- βαλῶ ἔβαλον