Peta vežba. Regulisani elektromotorni pogon sa direktnom kontrolom momenta asinhronog motora

Σχετικά έγγραφα
REGULISANI ELEKTROMOTORNI POGON SA DIREKTNOM KONTROLOM MOMENTA ASINHRONOG MOTORA

Treća vežba. Eksperimentalna analiza rada regulisanog elektromotornog pogona sa jednosmernim motorom

Peta vežba. Eksperimentalna analiza rada regulisanog elektromotornog pogona sa vektorskim upravljanjem

Peta vežba Vektorsko upravljanje asinhronim motorom

Četvrta vežba. Eksperimentalna analiza rada regulisanog elektromotornog pogona sa vektorskim upravljanjem. Uvod. Opis vežbe

TREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA

TREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Regulisani elektromotorni pogoni sa mašinama jednosmerne struje

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Kaskadna kompenzacija SAU

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: PROGRAMIRANJE STRUJE

Algoritmi zadaci za kontrolni

Računarska grafika. Rasterizacija linije

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Snimanje karakteristika dioda

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

LINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

numeričkih deskriptivnih mera.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

ČETVRTA LABORATORIJSKA VEŽBA

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe

ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: IMPULSNO-ŠIRINSKA MODULACIJA

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa

IZVODI ZADACI (I deo)

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

5. Karakteristične funkcije

ENERGETSKA ELEKTRONIKA TROFAZNI ISPRAVLJAČ

Iz zadatka se uočava da je doslo do tropolnog kratkog spoja na sabirnicama B, pa je zamjenska šema,

OSNOVI AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA PROCESIMA. Vežba br. 6: Dinamika sistema u frekventnom domenu u MATLABu

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Obrada signala

Operacije s matricama

UPUTSTVA ZA INSTRUMENTE I OPREMU

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Elementi spektralne teorije matrica

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ANALIZA RADA 6T_SRAM I 1T_DRAM MEMORIJSKE ĆELIJE

Ogled zaustavljanja i zaletanja

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

PID regulatori. Univerzitet u Novom Sadu, Fakultet tehničkih nauka, Katedra za Automatiku i upravljanje sistemima

MST-107 MIKROSTEP DRAJVER ZA KORAČNE MOTORE OPIS

Sinus N. Santerno Carraro Group. Frekventni regulatori. Korisničko uputstvo Instrukcije za instalaciju i programiranje. Proizvođač.

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET. Projekat Oznaka crteža Status. Setap za laboratorijske vežbe Električne šeme Projekat izvedenog stanja

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Digitalno regulisani pogoni jednosmerne struje. Primena mikroprocesora u energetici predavanje 7 (Novembar 2009)

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA:

Sinhrone mašine 1. Slika Vektorski dijagram natpobuđenog sinhronog generatora.

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

EMHEATER SOFT STARTER SERIJE EM-GW REAL IMPEKS DOO MARKA OREŠKOVIĆA 41C PALIĆ SRBIJA UPUTSTVO ZA KORIŠĆENJE. ver. 1.0

1 Promjena baze vektora

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

4. Regulacija AM u KSP V. Ambrožič: Izabrana predavanja iz UEMP, TF Rijeka 4. VEKTORSKA REGULACIJA ASINKRONOG MOTORA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Primena asinhronih motora u električnoj vuči. Pantić Željko, laboratorija za mikroprocesorsko upravljanje elektromotornim pogonima

Prostar frekventni regulator

DINAMIČKI MODEL (SIMETRIČNOG) TROFAZNOG ASINHRONOG MOTORA

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom

MAGNETNO SPREGNUTA KOLA

Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Transcript:

Peta vežba Regulisani elektromotorni pogon sa direktnom kontrolom momenta asinhronog motora Uvod Cilj vežbe je da se pomoću laboratorijskog modela regulisanog pogona sa asinhronim motorom sa direktnom kontrolom momenta prouči ponašanje ovoga pogona u različitim režimima. Vežba se izvodi na regulisanom pogonu sa asinhronim motorom, koji se napaja i upravlja iz savremenog industrijskog frekventnog pretvarača visokih performansi. Korišćeni pretvarač ima ulazni trofazni diodni most, naponsko jednosmerno međukolo sa čoperom za kočenje, i trofazni tranzistorski (IGBT) most za napajanje motora. Upravljački sistem pretvarača obezbeđuje: Regulaciju momenta motora primenjena je direktna kontrola momenta Optimalni fluks u motoru magnetizaciju Regulaciju brzine sa korišćenjem povratne sprege sa davača na vratilu motora Regulaciju brzine bez davača na vratilu motora (po estimiranoj brzini) Regulaciju brzine u proširenom opsegu brzine (rad sa slabljenjem polja) Blokove za ograničenje i prilagođenje zadatih vrednosti brzine, momenta i struje Zaštitne funkcije: zaštitu motora od preopterećenja, prekostrujnu, podnaponsku i prenaponsku zaštitu, zaštitu od prevelike brzine pogona, zaštitu od pregrevanja motora i pretvarača, i druge. Upravljački displej sa kojeg je moguće parametriranje pretvarača i pogona, praćenje pogonskih veličina, kao i puštanje u rad u lokalnom režimu upravljanja. Povezivanje sa nadređenim nivoom upravljanja preko analognih i digitalnih ulaza i izlaza. Komunikacija sa računarom za podešavanje parametara i praćenje rada pogona (koristi se specijalizovan softver, koji je na raspolaganju u Laboratoriji za elektromotorne pogone) Integracija u složene sisteme upravljanja i nadzora korišćenjem standardnih industrijskih komunikacionih protokola. Kompletan opis upravljačkog algoritma pretvarača, sa opisom svih parametara dostupan je kao PDF fajl na sajtu Laboratorije za elektromotorne pogone, kao i na sajtu proizvođača (www.abb.com). Za izvođenje vežbe koristi se namenski softver DriveWindow, koji omogućuje brzu komunikaciju računara sa pretvaračem. U softveru se mogu podešavati svi parametri pretvarača i mogu se pratiti veličine od interesa u formi vremenskih dijagrama. Uputstvo za korišćenje softvera DriveWindow može se naći na Internet prezentaciji Laboratorije za elektromotorne pogone kao i na sajtu kompanije ABB. Prikaz mogućnosti softvera DriveWindow na srpskom jeziku dostupan je na Internet prezentaciji Laboratorije. Najznačajniji delovi uputstva za upotrebu pretvarača, upravljački blok dijagram pogona i uputstvo za korišćenje lokalnog upravljačkog panela se takođe mogu preuzeti sa sajta Laboratorije. Na laboratorijskoj postavci za izvođenje vežbe povezan je sistem za merenje napona i struja motora. Sistem omogućuje merenje međufaznih napona i faznih struja motora, kao i komponenti napona i struja u stacionarnom q-d sistemu. Korišćenjem četvorokanalnog osciloskopa mogu se posmatrati vremenski dijagrami svih međufaznih napona (u ab (t), u bc (t) i u ca (t)), kao i napona u q (t) i u d (t). Fazni provodnici iz kabla do motora su obuhvaćeni strujnim sondama tako da se na osciloskopu mogu posmatrati vremenski dijagrami

fazne struje i a (t), ali i struja u stacionarnom koordinatnom sistemu i q (t) i i d (t). Promenom prikaza podataka na osciloskopu, može se dobiti vektorski dijagram na kojem je kao horizontalna osa prikazan napon u q (t), a kao vertikalna osa napon u d (t). Na sličan način se mogu prikazati i struje, i q (t) kao horizontalna, a i d (t) kao vertikalna osa, čak i u isto vreme sa naponima. Ovaj prikaz je posebno ilustrativan, jer se na njemu uočiti primenjeni naponski vektori kao tačke na temenima jednakostraničnog šestougla. Vektor struje opisuje kružnu putanju (ukoliko se zanemari komponenta na učestanosti komutacije invertora strujni ripl). Zadatak U okviru vežbe, potrebno je sprovesti analizu rada regulisanog pogona sa asinhronim motorom koji se napaja i upravlja iz savremenog industrijskog frekventnog pretvarača. U upravljačkom algoritmu pretvarača implementirano je: 1. Direktna kontrola momenta i fluksa u mašini 2. Regulacija brzine koristi se povratna sprega po estimiranoj brzini (bez davača na vratilu sensorless). Korišćeni pretvarač ima trofazni mosni diodni ispravljač, naponsko jednosmerno međukolo sa čoperom za kočenje i trofazni tranzistorski most za napajanje motora. Principijelni blok dijagram energetskog pretvarača u pogonu sa asinhronim motorom, prikazan je na Sl. 1. + 3~ T R R R C Vdc T R1 a u a T R3 b u b T R5 T R2 T R4 T R6 c u c 3~ AM mostni diodni ispravljač kolo za kočenje filter u međukolu PWM invertor Sl. 1. Blok dijagram elektromotornog pogona. Signali za uključenje tranzistora dobijaju se iz algoritma direktne kontrole momenta. Regulatori momenta i fluksa su histerezisnog tipa. Regulator brzine je nadređen regulatoru momenta, ima PID strukturu (koristi se PI) i ograničenje zadatog momenta. Za signal povratne veze po brzini koristi se estimirana brzina. Principijelni blok dijagram pogona sa opisanom strukturom upravljačkog sistema prikazan je na Sl. 2. 1) Unošenje osnovnih podataka o pogonu Uneti podatke o elektromotornom pogonu (nazivne podatke motora). Koristiti lokalni operatorski panel. 2) Adaptacija parametara Izvršiti identifikaciju parametara motora u pretvaraču ( upoznavanje upravljačkog sistema pretvarača sa povezanim motorom). Identifikacija parametara se može vršiti na dva načina: korišćenjem panela pretvarača ili specijalizovanog programa za podešavanje parametara i praćenje rada pogona DriveWindow. Jednoznačna procedura identifikacija je opisana u postupku vežbe. 2

U dc * + Reg. brzine * m e + Reg. momenta S m - ˆ - m ˆ e * s + Reg. fluksa S Izbor vektora 6 - ˆs S mˆ e S ˆ Model motora (adaptivni) TR1- TR6 U dc i abcs M 3 Sl. 2. Principijelni blok dijagram pogona sa direktnom kontrolom momenta i nadređenim PI regulatorom brzine. Za signal povratne veze po brzini koristi se estimirana brzina. 3) Rad u režimu regulacije momenta Podesiti parametre koji ograničavaju maksimalnu brzinu pogona na vrednosti manje od polovine nominalne brzine motora. Promeniti režim rada pogona tako da se preko tastature vrši zadavanje momenta motora. Podesiti parametre pretvarača tako da upravljanje pogonom bude sa lokalnog upravljačkog panela. Postepenim zadavanjem vrednosti momenta proučiti ponašanje pogona u ovom režimu rada. 4) Rad u režimu brzinske regulacije Podesiti parametre tako da se upravljanje pretvaračem vrši preko digitalnih ulaza (start/stop/smer obrtanja) i da se referenta vrednost brzine zadaje preko potenciometra na upravljačkoj ploči. Procedura za podešavanje parametara pretvarača opisana je u postupku vežbe. Podesiti ili proveriti parametre limita zadate i ostvarene brzine, limita momenta. Da li postoji filter u povratnoj sprezi po brzini? Da li je ovaj filter potreban ukoliko se ne koristi signal sa davača na vratilu motora? Koje su vrednosti parametara soft starta? Kako promena vrednosti parametara softstarta utiče na prelazni proces nakon promene zadate brzine? Da li se parametri soft starta mogu podesiti tako da dobijemo različito trajanje ubrzanja i usporenja? Promena trajanja usporenja je posebno značajna u pogonim koji nemaju kolo za kočenje u jednosmernom međukolu. Kako se može uticati na smanjenje izvoda ubrzanja pogona (trzaj)? Pustiti motor u režimu brzinske regulacije sa povratnom spregom prema estimiranoj brzini, bez korišćenja davača na vratilu motora (sensorless). Zadati referentnu brzinu 300 o/min, 750 o/min, 1300 o/min, 1430 o/min ili ( 0,2; 0,5; 0,9; 1,0) n n. Posmatrati promene na vremenskim dijagramima: m e (t), m e * (t), i s (t), φ s * (t), n(t) i n * (t). Posmatrati talasne oblike napona i struje na osciloskopu. Kako se menja vremenski dijagram napona u zavisnosti od brzine? Uočiti razlike u vremenskim dijagramima napona na manjim i većim brzinama. Uočiti promene u vremenskim dijagramima struje. Šta se može zaključiti iz vektorskih (x-y) dijagrama? 3

5) Revers pogona Uraditi revers, promenu smera obrtanja motora, zadavanjem promene referentne brzine sa +750 o/min na -750 o/min. Posmatrati m e (t), m e * (t), i s (t), φ s * (t), n(t) i u s (t). 6) Opterećivanje motora Korišćenjem jednosmernog motora koji se napaja iz regulisanog tiristorskog ispravljača i radi u režimu regulacije momenta izvršiti opterećivanje motora. Opterećenje izvršiti nakon procesa zaletanja, sa referentnom brzinom 1000 o/min ( 2 n n /3). Posmatrati promene na vremenskim dijagramima: m e (t), m e * (t), i s (t), φ s * (t), n(t) i u s (t). Da li postoji greška brzine u ustaljenom stanju? Na regulisani ispravljač je povezan enkoder koji je korišćen u okviru vežbe sa regulisanim pogonom sa motorom za jednosmernu struju. Očitati na panelu regulisanog ispravljača vrednost merene brzine. Uporediti vrednost merene brzine (na panelu ispravljača) sa vrednošću estimirane brzine (na panelu frekventnog pretvarača) u opterećenom i neopterećenom pogonu. Šta se može zaključiti o prelaznom procesu na osnovu vremenskih dijagrama brzine i momenta motora? Uočiti kako promena opterećenja utiče na vremenske i vektorske dijagramima napona i struje prikazane na osciloskopu. Priprema za vežbu Ponoviti gradivo koje se tiče pogona direktnom kontrolom momenta asinhronog motora i aktuatora za pogone sa asinhronim motorima. Proučiti ovo uputstvo za vežbu i dokumente sa opisom upravljačkog sistema pretvarača. Posebno obratiti pažnju na dokument sa opisom lokalnog upravljačkog panela pretvarača, upravljačke blok dijagrame i na dokument sa prikazom mogućnosti softvera DriveWindow. Uputstvo za upotrebu pretvarača i upravljački blok dijagrami će biti na raspolaganju u Laboratoriji tokom izvođenja vežbe. Postupak U nastavku su sažeto navedena uputstva za izvođenje laboratorijske vežbe. Svi parametri pretvarača imaju jedinstvene brojne oznake. Parametri su podeljeni u grupe, u svakoj grupi može biti različit broj parametara. Oznaka PGG.NN označava da je potrebno podesiti ili proveriti vrednost parametra (P) pretvarača iz grupe sa brojnom oznakom GG, pod rednim brojem NN. Predviđeno je da studenti izvode vežbu samostalno, uz prisustvo i povremenu pomoć dežurnog u Laboratoriji. 1) Unošenje osnovnih podataka o pogonu (korišćenja operatorskog panela) Posebna grupa parametara (grupa 99) je predviđena za unos osnovnih podataka o motoru i pogonu. Pored osnovnih podataka sa nazivne pločice motora, potrebno je uneti i sledeće vrednosti u parametre navedene u nastavku. Koristiti operatorski panel. Jezik P99.01 = ENGLISH Skup unapred podešenih parametara za aplikaciju (Application Macro) P99.02 = T-CTRL Algoritam upravljanja motorom P99.04 = DTC Za unos podataka o motoru koristiti podatke sa nazivne pločice motora. Nazivni napon motora [V] P99.05 = 380 V Nazivna struja motora [A] P99.06 = 6,5 A Nazivna učestanost motora [Hz] P99.07 = 50Hz Nazivna brzina motora [o/min] P99.08 = 1425 o/min Nazivna snaga motora [kw] P99.09 = 3 kw 4

2) Identifikacija parametara motora Izvršiti identifikaciju parametara motora ( upoznavanje upravljačkog sistema pretvarača sa povezanim motorom). Koristiti lokalni upravljački panel i program DriveWindow. Odmah po startovanju programa, uspostaviti komunikaciju sa pretvaračem. Obavezna procedura identifikacije parametara (ID Magn) 1. Učitati podešavanja radnog okruženja 01 Vezba 5_ID.dww. Preuzeti mesto upravljanja pretvaračem u lokalno upravljanje sa lokalnog upravljačkog panela. 2. Uneti zahtev za izvršenje skraćene (redukovane) procedure adaptacije parametara: Postupak identifikacije parametara P99.10 ID MAGN 3. Započeti postupak određivanja parametara izdavanjem komande start (zeleni taster). 4. Tokom obaveznog postupka određivanja parametara vrši se uspostavljanje fluksa u mašini, na osnovu čega se određuje minimalni skup parametara motora. Opisana procedura najkraće traje (i obavezna je), ali su performanse pogona ograničene, ukoliko se ne izvrši kompletna procedura identifikacije. Standardna procedura identifikacije parametara (Standard ID Run) 1. Uneti zahtev za izvršenje standardne (kompletne) procedure adaptacije parametara: Postupak identifikacije parametara P99.10 ID RUN 2. Uključiti grafičkih prikaz izabranih veličina na računaru tokom postupka identifikacije parametara. n(t) [o/min] P01.02 u s (t) [V] P01.09 f [Hz] P01.03 3. Započeti postupak određivanja parametara izdavanjem komande start (zeleni taster). 4. Tokom procedure određivanja parametara motora motor dostiže brzinu od oko 80% nazivne brzine. Procedura identifikacije traje oko 1 minut, nakon čega su podešeni svi parametri potrebni za upravljanje pogonom (svi parametri motora, nominalni fluks, inercija motora, parametri regulatora brzine). Poželjno je da se procedura identifikacije parametara motora sprovodi bez opterećenja (raskuplovan motor). Ukoliko to nije moguće obezbediti, mora se proveriti da li je bezbedno kretanje motora i opterećenja na navedenoj brzini. Proveriti smer kretanja motora i priključenog opterećenja. 5. Kada se postupak završi, na ekranu pretvarača se pojavljuje poruka (upozorenje, warning) da je procedura završena. Zabeležite vrednosti parametara koji su određeni. U okviru standardno isporučenog sistemskog softvera pretvarača nije moguće očitati parametre ekvivalentne šeme motora. Proporcionalno pojačanje regulatora brzine P23.01 = Vremenska konstanta integratora regulatora brzine [ms] P23.02 = Kompenzacija ubrzanja [s] P23.04 = 6. Snimiti vremenske dijagrame kao numeričke podatke. 5

3) Rad u režimu regulacije momenta Podesiti parametre koji ograničavaju maksimalnu brzinu pogona na vrednosti manje od polovine nominalne brzine motora. Pošto u ovom režimu nema regulacije brzine, radna tačka pogona biće određena zadatim, odnosno ostvarenim momentom i karakteristikom trenja u pogonu. Kako trenje u laboratorijskom modelu pogona nije veliko, ukoliko zadata vrednost momenta bude veća od oko 20%, presek sa karakteristikom trenja biće na velikoj brzini. Minimalna (maksimalna negativna) brzina motora P20.01-700 o/min Maksimalna brzina motora P20.02 700 o/min Jedan ili oba smera obrtanja motora P10.03 REQUEST (oba smera) Promeniti režim rada pogona tako da se preko tastature vrši zadavanje momenta motora. Podesiti parametre pretvarača tako da upravljanje pogonom bude sa lokalnog upravljačkog panela. Izbor reference sa panela P11.01 REF2 (%) Izbor reference momenta (EXT2 u izabranom skupu T-CTRL) P11.06 KEYPAD Prebaciti pretvarač u režim upravljanja sa lokalnog upravljačkog panela (taster LOC). Uključenje i isključenje pogona se vrši zelenim, odnosno crvenim tasterom, respektivno. Uključiti grafičkih prikaz izabranih veličina na računaru. n(t) [o/min] P01.02 u s (t) [V] P01.09 f [Hz] P01.03 Postepenim zadavanjem vrednosti momenta proučiti ponašanje pogona u ovom režimu rada. Referentna vrednost u lokalnom režimu upravljanja može se menjati tasterima sa strelicama gore ili dole, nakon pritiska na taster REF. Referentni smer momenta se može promeniti tasterima za promenu smera (tasteri sa oznakama 0 ili 1, odnosno lučnim strelicama na levo ili desno). Približno odrediti sa kojom vrednosti momenta se dostiže podešena maksimalna brzina. Šta se dešava ukoliko se zada veća vrednost. Kakav je karakter prelaznih procesa u ovom režimu? Snimiti vremenske dijagrame kao numeričke podatke. 4) Rad u režimu brzinske regulacije Pustiti motor u režimu brzinske regulacije sa povratnom spregom po estimiranoj brzini (bez davača na vratilu motora). U ovom delu vežbe je predviđeno da se pogonom upravlja sa panela opremljenog potenciometrom, tasterima i prekidačima. Zadavanje referentne vrednosti brzine vrši se pomoću potenciometra povezanog na analogni ulaz upravljačkog modula pretvarača, a tasteri i prekidači su povezani na digitalne ulaze. Podesiti parametre pretvarača prema tabeli u nastavku. 6

Izbor režima rada u izabranom skupu T-CTRL (EXT1/EXT2 SELECT) P11.02 EXT 1 Dozvola za rad pogona (RUN ENABLE) P16.01 DI 4 Signali start/stop/smer P10.01 DI1P, 2P, 3 Minimalna (maksimalna negativna) brzina motora P20.01-1500 o/min Maksimalna brzina motora P20.02 1500 o/min Izbor signala referentne brzine (EXT REF1 SELECT u izabranom skupu T-CTRL) Minimalna vrednost ulaza tumači se kao minimalna referentna vrednost brzine Maksimalna vrednost ulaza tumači se kao maksimalna referentna vrednost brzine P11.03 AI 1 P13.01 0 V P13.02 10 V Minimalna referentna vrednost brzine P11.04 0 o/min Maksimalna referentna vrednost brzine P11.05 1500 o/min Prvi relejni izlaz za signalizaciju Na relejne izlaze su povezane signalne sijalice. 14.01 READY Drugi relejni izlaz za signalizaciju 14.02 RUNNING Treći relejni izlaz za signalizaciju 14.03 FAULT (-1) Izbor jednog od dva moguća para vrednosti parametara za trajanje ubrzanja i usporenja Trajanje ubrzanja 1 [s] Parametar definiše trajanje ubrzanja od brzine 0 do maksimalne brzine motora P20.02 (1500o/min) P22.01 DI 4 P22.02 3 s Trajanje usporenja 1 [s] P22.03 3 s Trajanje ubrzanja 2 [s] P22.04 10 s Trajanje usporenja 2 [s] P22.05 10 s Okretanjem potenciometra zadati referentnu brzinu oko 300 o/min, 750 o/min, 1300 o/min i 1430 o/min ( 0,2; 0,5; 0,9; 1.0) n n. Zelenim tasterom se pogon može pokrenuti, a crvenim zaustaviti. Izbor trajanja ubrzanja/usporenja se vrši prekidačem na upravljačkom panelu. Učitati podešavanja radnog okruženja 02 Vezba 5_BRZ.dww. Posmatrati promene na vremenskim dijagramima: m e (t), m e * (t), i s (t), φ s * (t), n(t) i n * (t). Snimiti vremenske dijagrame kao numeričke podatke. m e * (t) [%] P02.13 n [o/min] P01.02 n * (t) [o/min] P02.02 7

Posmatrati talasne oblike napona i struje na osciloskopu. Snimiti podatke sa osciloskopa u formi slike prikazane na ekranu i kao numeričke podatke. 5) Revers pogona Uraditi revers, promenu smera obrtanja motora, zadavanjem promene referentne brzine sa 750 o/min na -750 o/min ( 0,5 n n na -0,5 n n ). Smer okretanja motora određen je stanjem prekidača na upravljačkom panelu. Posmatrati promene na vremenskom dijagramu: m e (t), m e * (t), i s (t), φ s * (t), n(t) i n * (t). Snimiti vremenske dijagrame kao numeričke podatke. m e * (t) [%] P02.13 n [o/min] P01.02 n * (t) [o/min] P02.02 6) Opterećivanje motora Uz pomoć dežurnog u Laboratoriji, korišćenjem jednosmernog motora koji se napaja iz regulisanog tiristorskog ispravljača i radi u režimu regulacije momenta izvršiti opterećivanje motora. Opterećenje izvršiti nakon procesa zaletanja, sa referentnom brzinom 1000 o/min ( 2 n n /3). Posmatrati promene na vremenskim dijagramima: m e (t), m e * (t), i s (t), φ s * (t), n(t) i n * (t). Snimiti vremenske dijagrame kao numeričke podatke. m e * (t) [%] P02.13 n [o/min] P01.02 n * (t) [o/min] P02.02 Izveštaj Posmatrati talasne oblike napona i struje na osciloskopu. Snimiti podatke sa osciloskopa u formi slike prikazane na ekranu i kao numeričke podatke. Izveštaj treba da sadrži odgovore na pitanja postavljena u zadatku vežbe i zaključke izvedenih analiza. Karakteristične vremenske zavisnosti koje su snimljene u toku vežbe, dati na preglednim dijagramima sa odgovarajućim komentarima. 8