broj 127/128 Godina XI., Zagreb, srpanj/kolovoz 2007.»asopis za popularizaciju πumarstva ISSN 1330-6480 Daljinska istraæivanja u πumarstvu 2 Iz πume viπe od 2,8 milijuna m 3 biomase 14 Carbon-Pro 18 Ubij me njeæno... 34 Vis 36
MjeseËnik flhrvatske πume«izdavaë: flhrvatske πume«d.o.o. Zagreb Predsjednik Uprave: Darko Beuk Glavni urednik: Miroslav Mrkobrad Novinari: Irena DevËiÊ-Buzov, Antun Z. LonËariÊ, Miroslav Mrkobrad, Vesna Pleπe i Ivica TomiÊ UreappleivaËki odbor: predsjednik Branko MeπtriÊ, Ivan HodiÊ, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker,»edomir KriæmaniÊ, Æeljka Bakran Adresa redakcije: Lj. F. VukotinoviÊa 2, Zagreb tel.: 01/4804 169 faks: 01/4804 101 e-mail: direkcija@hrsume.hr miroslav.mrkobrad@hrsume.hr Uredniπtvo se ne mora uvijek slagati s miπljenjima autora teksta. Priprema i tisak: AKD, Zagreb, Savska c. 31 Naklada: 6200 CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; treêina stranice (1/3) 1200 kn; Ëetvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguêe dijeliti). U ovu cijenu nije uraëunat PDV koji plaêa oglaπivaë. Naslovna stranica: Na moru Marinko BoπnjakoviÊ Zadnja stranica: U mediteranskom miljeu Marinko BoπnjakoviÊ
2. - 5. DANI HRVATSKOGA UMARSTVA Potrajno gospodarenje i planiranje nezamislivi su bez daljinskih istraæivanja 5. - 7. Ulaskom u Europsku uniju pred πumarstvom nove zadaêe 8. - 10. DANI HRVATSKOGA UMARSTVA Ilija LukiÊ i VinkovËani superiorni! 11. - 13. UMSKI POÆARI Bit Êe joπ toplije, πume Êe gorjeti joπ viπe... 14. - 15. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE Samo iz πumskih potencijala moglo bi se koristiti oko 2,8 milijuna m 3 biomase! 16. - 17. BIOMASA Osnivanjem tvrtke za gospodarenje biomasom, Hrvatske πume uëinile vaæan iskorak 18. - 21. STAKLENI»KI PLINOVI Carbon-Pro: europski projekt u hrvatskoj πumi 22. URE IVANJE UMA Od knezova krëkih i Marije Terezije do ureappleenih prebornih πuma 23. UMSKI TETNICI O zaπtiti kestena, smreke i jele u Cazinu 24. - 27. PUTOPIS Krakov - turistiëka prijestolnica Poljske 28. ZA TI ENE BILJNE VRSTE Crvena naglavica (Cephalanthera rubra) 29. - 30. ZA TITA UMA NajuËinkovitije i najisplativije - iz zrakoplova 31. - 32. SLOVA»KA NAJ HORAR - natjecanje πumarskih tehniëara 33. EKOLOGIJA Hrvatska je dobila novi znak ekoloπkog proizvoda 34. - 36. MO»VARNA STANI TA Ubij me njeæno... 36. - 39. OTOCI Nakon Grka, MleËana, Engleza, Austrijanaca i vojske, na Visu konaëno turisti! 40. - 42. TEORIJA UMARSTVA KaotiËna loviπta 43. ZDRAVI ÆIVOT to je to erektilna disfunkcija 44. - 45. GLJIVE Kako prepoznati i πto treba znati o otrovnim gljivama 46. SPORT ZagrepËani sve prevukli! 47. DOGA AJI I poæeπki πumari osnivaju vinograde BrodmoraviËki uëenici na Malom Loπinju 48. TURISTI»KA RAZGLEDNICA Apartmani u Sv. Filipu i Jakovu meappleu najtraæenijima! u ovom broju Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME 1
Po traj pla ni ra da ljin s dani hrvatskoga šumarstva Piπe: Ivica TomiÊ Foto: Arhiv, V. Pleše Pri kaz πum sko ga fon da Re pu bli ke Hr vat ske NO VE TEH NO LO GI JE U U MARST VU Me to de da ljin skih istraæi va nja sma tra ju se sa mo jed nim od rav no prav nih iz vo ra in for ma ci ja, a pro ble mi se najbræe rjeπa va ju ako se uz sa te lit ske po dat ke pri klad no ukljuëi in ter pre ta ci ja kla sië nih ae ro snim ki od go va ra juêe ga mje ri la, te u sva kom sluëa ju po dat ci pri kup lje ni izrav no na te re nu Po traj no go spo da re nje πu ma ma i plani ra nje ra do va u πu mar stvu ne zami sli vo je bez ve li ko ga bro ja pouzda nih i pra vo va lja nih in for ma ci ja, oso bi to da nas u iz mi je nje nim i po re meêenim eko loπ kim uvje ti ma. Osim kva li ta tiv nih i kvan ti ta tiv nih in for ma ci ja o ne koj po ja vi ko ja utjeëe na do noπe nje od lu ka, po trebno je poz na va ti i nje zin pro stor ni raspo red. u mar stvo teæi za stal nim pri lje vom in for maci ja ko ji mo gu osi gu ra ti me to de da ljin skih istraæi va nja, a Ëi me bi se sma njio op seg teren sko ga skup lja nja po da ta ka i ostva ri le pred no sti s ob zi rom na vri je me i eko no miënost, istak nuo je mr. sc. Pe tar Ju rje viê iz Hrvat skih πu ma u uvod nom izla ga nju na struënom sa vje to va nju u H D-u u Del ni ca ma o te mi Da ljin ska istraæi va nja u πu mar stvu. Dva su osnov na obli ka pri mje ne me toda da ljin skih istraæi va nja u πu mar stvu. Pr vi obu hvaêa pri mje nu sa te lit skih sni ma ka za izra dbu te mat skih i pre gled nih ka ra ta, su- stav za stal no praêe nje sta nja πu ma i kon tro le go spo da renja, pro ved bu na cio nal ne inven tu re πu ma, su stav za ra no ot kri va nje poæa ra, pro cje nu opa sno sti od poæa ra, praêenje sa na ci je iz go rje lih povrπina i dr. Dru gi oblik od no si se na in ten ziv nu pri mje nu cr nobi je lih i in fracr ve nih ko lor nih (ICK) ae ro sni ma ka u in ven tu ri πu ma, praêe nju zdrav stve no ga sta nja sa sto ji na, za kar ti ra nja, pro jek ti ra nja pro met ni ca i dr. Pred no sti GIS-su stava - Za oba naëi na pri mje ne po sto je svi po treb ni pre du vjeti - zna nje, struë nja ci i oprema, a re zul ta ti in ter pre ta ci je sni ma ka pri ka zu ju se najëeπêe u obli ku te mat skih ka ra ta. Veli ka ko liëi na raz novr snih po da ta ka, pro mi jenje ni eko loπ ki uvje ti i po tre ba za pro stor nim ana l iza ma upuêu ju na ko riπ te nje teh no lo gije geo graf skih in for ma cij skih su sta va (GIS). Pred no sti ovo ga su sta va su broj ne, a u pr vome re du to je vizua l iza ci ja po da ta ka od nosno mo guê nost da se ve li ka ko liëi na opi snih Dva su osnov na obli ka pri mje ne me to da da ljin skih istraæi va nja u πu mar stvu: pr vi obu hvaêa pri mje nu sa te lit skih sni ma ka, a dru gi se od no si na in ten ziv nu pri mje nu cr no-bi je lih i in fracr ve nih ko lor nih (ICK) ae ro sni ma ka. 2 Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME
o go spo da re nje i nje ne za mi sli vi su bez kih istraæi va nja u me i πum ska zem ljiπ ta Ëi ne 47 posto kop ne ne povrπi ne Re pu bli ke Hr vat ske pa je GIS o πu ma ma vaæan dio na cio nal ne struk tu re pro stor nih po da ta ka (NIPP). spo je ne ra di do bi va nja mul ti spek tral ne snim ke re zo lu ci je 5,8 m. Na kon pri preme i obra dbe na ve de nih sa te lit skih sni maka izvrπe na je au to mat ska ne nad gle da na kla si fi ka ci ja radi iz dva ja nja povrπi na pod Prof. dr. sc. Re na ta Per nar po da ta ka pri kaæe u jed no stav nom, vizualnom i Ëo vje ku bli skom obli ku. Znat no kva lita tiv no una preapplee nje GIS-a po stiæe se uvoappleenjem di gi tal no ga mo de la re lje fa (DMR) u ba zu po da ta ka, Ëi me su po dat ci geo me trijski eg zakt no smjeπ te ni u pro sto ru s ob zi rom na po loæaj i vi si nu. Ko riπ te njem glo bal noga po zi cij skog su sta va (GPS) moæe mo izrav no odre di ti po loæaj ne ke toë ke na povrπi ni Zemlje s po moêu sa te li ta. - U Hr vat skoj je joπ uvi jek vr lo ma li krug πu mar skih struë nja ka upoz nat s mo guê nosti ma pri mje ne da ljin skih istraæi va nja u πumar stvu. Za to je po treb na, uz sva kod nev no praêe nje raz vo ja ove teh no lo gi je, i re dovita edu ka ci ja πu mar skih struë nja ka te odgo va ra juêa in for ma tië ka opre ma, πto zahti je va stal na fi nan cij ska ula ga nja, ko ja su u ko naë ni ci viπe stru ko is pla ti va - istak nuo je Ju rje viê. Ka ko istraæi va nja po ka zu ju, zaklj uëio je, vo deêe teh no lo gi je u 21. sto ljeêu bit Êe da ljin ska istraæi va nja, GIS i GPS. Nji ho va je pred nost, oso bi to ka da se ko ri ste za jedno, da omo guêu ju rjeπa va nje naj zah tjevni jih za da ta ka, kao πto su pri kup lja nje, se lek ti ra nje, ana l izi ra nje, kon tro li ra nje i uprav lja nje odreapplee nim pro ce si ma. Kva litet ne su pred no sti ovih teh no lo gi ja u tome da se nji ma moæe re la tiv no br zo, pouzda no i eko no mië no re gi stri ra ti i mi je nja ti ve lik broj po da ta ka te ih mul ti di sci pli narno ana l izi ra ti i in ter pre ti ra ti pre ma po treba ma ko ri sni ka. Mul ti spek tral ne sa te lit ske snimke - Dipl. ing. Ivan Lu kiê iz za gre baë ke tvrt ke Gi sda ta go vo rio je o te mi Ko riπ tenje teh no lo gi ja GIS-a i da ljin ska istraæi vanja u in ven ta r iza ci ji πum skih re sur sa. Ri jeë je o pi lot-pro jek tu na in ven ta r iza ci ji πu ma u su sjed noj Bo sni i Her ce go vi ni-oblast 1. Pro jekt je obu hvaêao po druë je sje ve ro zapad no ga di je la BiH, od Ëe ga je pod πu mom 3377 km 2, i do dat ni mu je cilj te sti ra nje meto de ko riπ te nja da ljin skih istraæi va nja u pro ce su in ven ta r iza ci je, ko ja se na kon koriπ te nja u osta lim zem lja ma πi rom svi je ta po ka za la fi nan cij ski na jis pla ti vi jom. Ta meto da pri mi je ni la bi se u pro ce su pot pu ne inven ta r iza ci je, oso bi to na min ski sum nji vim po druë ji ma. U pro jek tu su ko riπ te ne mul tispek tral ne sa te lit ske snim ke re zo lu ci je 23 m i cr no-bi je le IRS sa te lit ske snim ke re zo luci je 5,8 m, ko je su or to rek ti fi ci ra ne, a za tim Dræav ne πu me U P-a Poæe ga i osta lih ko ri sni ka, s neu reapplee nim i pri vat no ureappleenim πu ma ma Sa te lit ska kar ta gra ni ca πu ma u sje ve roza pad nome di je lu Bo sne i Her ce go vi ne Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME 3
Snim lje ne pru ge na po druë ju SpaË van sko ga ba ze na (U P Vin kov ci) U Hr vat skoj je joπ uvi jek vr lo ma li krug πu mar skih struë nja ka upoz nat s mo guê no sti ma pri mje ne da ljin skih istraæi va nja. Za to je po treb na, uz sva kod nev no praêe nje raz vo ja ove teh no lo gi je, i re dov ita edu ka ci ja πu mar skih struë nja ka te od go va ra juêa in for ma tië ka opre ma. πu mom i povrπina ko je ni su pokri ve ne πu mom. Re zul tat to ga je kar ta gra ni ca πuma. S po moêu teren skih uzo ra ka izvrπe na je nadgle da na kla si fika ci ja mul ti spektral nih sa te lit skih snim ki i kon tro la po da ta ka do bi venih ne nad gle danom kla si fi ka cijom. Re zul tat je kar ta πu ma u pet kla sa. Fo toin terpre ta ci ja je obuhvaêa la ka te go r i- za ci ju i pro cje nu πu ma na sa te litskim snim kama vi so ke pro stor ne re zo lu ci je 5 m. Vizual nom fo toin ter pre ta ci jom obav lja se pro cje na znaëajki πum skih zem ljiπ ta i sa stava πu ma na pri mjer nim plo ha ma ve liëi ne 0,1963 ha (R=25 m). In fracr ve ne ko lor ne ae ro snim ke - Izv. prof. dr. sc. Re na ta Per nar sa u marskoga fa kul te ta pre zen ti ra la je svoj rad pod na zi vom Utvrapplei va nje zdrav stve no ga sta nja πu ma me to da ma da ljin skih istraæiva nja. Utvrapplei va nje zdrav stve no ga sta nja πu ma moæe se pro ve sti te re strië kim opaæanji ma ili pri mje nom da ljin skih istraæi va nja, a od me to da da ljin skih istraæi va nja osobito je po god na in ter pre ta ci ja in fracr ve nih ko lor nih (ICK) ae ro sni ma ka. Na nji ma se oπ teêe nost la ga no uoëa va, pa ne ka da i pri je ne go se u pri ro di po ja ve oku vid lji vi zna ko vi. Ra di mo guê no sti uspo red be s tere strië kim in ven tu ra ma oπ teêe no sti πu ma, stu panj oπ teêe no sti odreappleen je pre ma kri teri ji ma pro pi sa nim za te re strië ku in ven tu ru. On se ocje nju je na osno vi usta nov lji va nja po stot ka osu to sti asi mi la cij skih or ga na-iglica i liπêa, nji ho va po stot ka poæu tje lo sti (kloro tië no sti) i po stot ka odu mi ra nja gra na. Sva ko sta blo na te re nu i na ae ro snim ci ocije nje no je je din stve nim stup njem oπ teêeno sti, kao su mar nom ocje nom na osno vi na ve de nih znaëajki. S po moêu izraapplee nih fo toin ter pre ta cij skih kljuëe va, na pri mjernim sta bli ma (kroπ nja ma) uze tim na tere nu i iden ti fi ci ra nim na snim ka ma, proci je nje no je zdravs tve no sta nje po je di nih kroπa nja i svr sta va nje u odreapplee ne stup njeve oπ teêe no sti. Ta ko ima mo stup nje ve oπteêe no sti: 0;1; 2,1; 2,2; 3,1; 3,2; 4, a po stotke oπ teêe no sti: 0-10 posto, 11-25 posto, 26-40 posto, 41-60 posto, 61-80 posto, 81-100 posto i suπ ce. Vje ro do stoj nost te re strië kih poda ta ka - u mar ski fa kul tet SveuËi liπ ta u Za gre bu, kao izvrπi telj ra do va, i Hr vat ske πume d.o.o. kao in ve sti tor, sklo pi li su ugo vor o izra dbi znan stve nih stu di ja ra di utvrapplei vanja oπ teêe no sti πu ma i in ven ta r iza ci je suπa ca za po druë ja SpaË van sko ga ba ze na (U P Vinkov ci) i Li ke (U P Go spiê), in ter pre ta ci jom in fracr ve nih ko lor nih (ICK) ae ro snim ki. Aero fo to gra me trijsko in fra ko lor snima nje oba vi la je tvrt ka Geo fo to, a ae ro sni ma njem su obu hvaêe ne bu kovo-je lo ve πu me u Li ci i πu me hrasta luæ nja ka u SpaËvan skome ba ze nu. Na vin ko vaë kome po druë ju snim ljenim je pru ga ma dje lo mië no obuhvaêe no osam, a na lië kome πest go spo dar skih jedi ni ca. Na snimlje nom po druëju SpaË van sko ga ba ze na ukup no je in ter pre ti ra no 17.439 sta ba la, a na povrπi ni 5575 ha utvrapplee na je sred nja oπ teêe nost (SO) svih vr sta dr veêa 26,18 posto (hrast 31,80 posto, ja sen 17,93 posto). Moæe se za kljuëi ti da je stu panj oπteêe no sti in ven ta r izi ra nih πu ma na pri je lazu ma le i sred nje oπ teêe no sti. Za po druë je Li ke fo toin ter pre ta ci jom po je di naë nih staba la na si ste mat skom uzor ku 100x100 m, po stav lje nom pu tem di gi tal nog or to fo ta (DOF-a), ukup no je in ter pre ti ra no 21.011 sta ba la, a na povrπi ni 5548 ha utvrapplee na je sred nja oπ teêe nost svih vr sta dr veêa 23,60 posto, je le 37,81 posto, bu kve 12,61 posto. Stu panj oπ teêe no sti je na pri je la zu ma le i sred nje oπ teêe no sti, a in deks oπ teêe no sti za je lu iz no si 61,96 posto. Na ci je lom po druë ju sni ma nja znaëaj na oπ teêe nost bu kve iz no si 6,56 posto. Za kljuëu juêi pre da va nje, prof. Per nar je na gla si la ka ko se pri mje nom fotoin ter pre ta ci je do bi va ju in for ma ci je ko je se ne razli ku ju od po da ta ka do bi ve nih tere strië ki. Pro cje nu oπ teêe no sti na te re nu i na ae ro snim ka ma pro ve le su iste oso be pa je is kljuëen utje caj moæe bit nih razli ka zbog razliëi tih opaæaëa. Go spo dar ske kar te na in ter netskom pre gled ni ku - Mr. sp. Da vor elen diê iz Hr vat skih πu ma izla gao je o temi pod na zi vom Geo graf ski in for ma cij ski su stav πu mar stva kao dio na cio nal ne in f- rastruk tu re pro stor nih po da ta ka (NIPP). On je u uvod no me di je lu na po me nuo ka ko geo graf ski in for ma cij ski su stav (GIS) omo- 4 Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME
Piπe: Ivica TomiÊ Foto: V. Pleše guêu je spre gu po da ta ka o pro sto ru i njego vim znaëaj ka ma te ima ve li ke mo guêno sti obav lja nja pro stor nih ana l iza. Ta ko je joπ 1765. go di ne na po druë ju Re publi ke Hr vat ske izraapplee na pr va πum sko gospo dar ska kar ta. Ci lje vi uspo sta ve GIS-a obu hvaêa ju stva ra nje pre du vje ta za kvali tet ni je pla ni ra nje i pro ved bu odræi vo ga go spo da re nja πu ma ma. To po d razu mi jeva veêu kva li te tu po da ta ka o πu ma ma u po du zeêu te mo guê nost bræeg i uëinko vi ti jeg ko riπ te nja po da ta ka, br zu izradbu kva li tet nih te mat skih kar to graf skih pri ka za, brz i eko no miëan naëin na do pune, odræa va nja i ar hi vi ra nja pro stor nih po da ta ka te osi gu ra va nje pod lo ge za izra dbu spe ci jal nih stu di ja i pro je ka ta (otva ra nje πum skih pre dje la, vred no vanje opêe ko ri snih funk ci ja πu ma, odvodnja povrπin skih voda i sl.). Pr vi pri jed lo zi o GIS-u da ni su 1995. go di ne, a pr vi GIS pilot-pro jek ti na sta li su radi izra dbe kar tograf skog di je la ela bo ra ta Osno va go spoda re nja. Uspo red no s tim uvo de se GPS mje re nja u πu mar stvu. Sluæ ba za ureapplei vanje πu ma na ba vi la je 2002. In ter net Map Ser ver te se go spo dar skim kar ta ma i poda tci ma pri stu pa s po moêu in ter net skoga pre gled ni ka. Iste go di ne po kre nu ta je ini ci ja ti va za vek to r iza ci ju po sto jeêih go spo dar skih ka ra ta, a ti je kom 2003. i 2004. zavrπen je pro jekt vek to r iza ci je gospo dasr kih ka ra ta. U meappleu vre me nu se u Sluæ bi za ureapplei va nje πu ma ra di na pro jektu πum sko go spo dar ske Osno ve po druëja. Da nas Hr vat ske πu me raspo laæu grani ca ma od sje ka vek to r izi ra nim br zom vek to r iza ci jom iz 2002., ali i izra dbom novih osno va. Ta koappleer raspo laæu gra ni ca ma po druë ja go spo dar skih je di ni ca, πu ma ri ja upra va πu ma, po da tci ma iz ka ta stra promet ni ca, ta blië nim po da tci ma HS-fon da u SQL ba zi i to po graf skim kar ta ma u rasterskom obli ku u mje ri lu 1:5000, 1:25.000, 1:100.000 i 1:200.000. Iz dva ja nje πum skih povrπi na ra di utvrapplei va nja sta nja πu ma provo di lo se kom bi ni ra nom me to dom, s pomoêu da ljin skih istraæi va nja te izla ska na te ren, i to na tri naëi na. Ko ri sti le su se or to snim ke u mje ri lu 1:5000 (46 posto povrπi ne RH), sa te lit ske snim ke u mje ri lu 1.100.000 te po dat ci pro gra ma CO RI NE (U P Split). u me i πum ska zem ljiπ ta Ëi ne 47 posto kop ne ne povrπi ne Re pu bli ke Hrvat ske pa je GIS o πu ma ma vaæan dio nacio nal ne struk tu re pro stor nih po da ta ka i jed na od vrijed nih sa stav ni ca u pla ni ra nju odræi vog raz vo ja naπe dræa ve. GO DI N JA SKUP TI NA HR VATS KOGA U MARS KOG DRU T VA Ulaskom u Europsku uniju pred πumarstvom nove zadaêe u mar ska stru ka pre poz na la je vri jed nost pri mje ne no vih teh no lo gi ja u sva kod nev nom go spo da re nju naj vrjed ni jim pri rod nim re sur som u naπoj dræa vi, a to je ujed no i potvr da da Êe naπe πu me i u bu duê no sti bi ti meappleu naj kva li tet ni ji ma i u eu rop skim okvi ri ma. Ula skom u Eu rop sku uni ju mo rat Êe se, joπ viπe ne go do sa da, in te gral nim go spo da re njem πum skim eko su sta vi ma osi gu ra ti pro duk tiv nost, uz isto dob no po veêa nje opêe ko ri snih funk ci ja πu me U sklo pu ma ni fe sta ci je Da ni hr vatsko ga πu mar stva, u Rad nië kom do mu u Del ni ca ma odræa na je 14. lip nja 111. re do vi ta skupπ tina Hr vat sko ga πu mar skog druπ tva, ko joj je pri su stvo va lo 83 iza sla ni ka. Pod ne sen je iz vjeπ taj o ra du i po slo va nju u prethod noj go di ni, a ve ri fi ci ra ni su pro gram ra da i fi nan cij ski plan za 2006. go di nu. Poz drav nim ri jeëi ma sku pu se obra tio pomoê nik mi ni stra Ivi ca Gr bac, istak nuvπi us pjeh Hr vat ske u ve zi s pro glaπe njem 2011. go di ne Meappleu na rod nom go di nom πu ma. Ovu od lu ku do ni je la je Skupπ ti na Uje di nje nih na ro da na ini ci ja ti vu Hr vatskih πu ma, a Hr vat skoj je u skladu s tim po vje re na za daêa rea l iza ci je te no ve ideje. Po moê nik Upra ve Hr vat skih πu ma Boæidar Lon gin na gla sio je ka ko je πu mar ska Mr. sc. Pe tar Ju rje viê stru ka pre poz na la vri jed nost pri mje ne novih teh no lo gi ja u sva kod nev nom go spo dare nju naj vrjed ni jim pri rod nim re sur som u Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME 5
naπoj dræa vi, a to je ujed no i potvr da da Êe naπe πu me i u bu duê no sti bi ti meappleu naj kvali tet ni ji ma i u eu rop skim okvi ri ma. Ula skom u Eu rop sku uni ju, do dao je, mo rat Êe mo, joπ viπe ne go do sa da, inte gral nim go spo da re njem πum skim eko susta vi ma osi gu ra ti pro duk tiv nost, uz istodob no po veêa nje opêe ko ri snih funk ci ja πu me. Upra vo Êe pri mje na mo der nih tehno lo gi ja eli mi ni ra ti ne po treb na te ren ska mje re nja i na taj naëin znatno sma nji ti troπ ko ve. Sa bor ski za stup nik Æelj ko Le dinski na po me nuo je ka ko πu mar ski sek tor u Sa bo ru ni je do volj no me dij ski za stup ljen te je po treb no viπe ak tiv no sti unu tar novoo sno va ne Hr vat ske ko mo re inæe nje ra πu mar stva i drv ne teh no lo gi je, a Za kon o πu ma ma i Za kon o zaπ ti ti oko liπa tre ba uskla di ti s di rek ti va ma Eu rop ske uni je. Predsjed nik Hr vat sko ga πu mar skog druπ tva Bosne i Her ce go vi ne Lju bo Re zo po hva lio je do bru su rad nju s hr vat skim H D-om od koje ga su do sad ima li potporu i od ko je ga se moæe mno go nauëi ti. Boæi dar Lon gin, po moê nik Upra ve Hr vat skih πu ma U iz vjeπ ta ju o pro te klim ak tiv no stima pred sjed nik H D-a Pe tar Ju rje viê istaknuo je ka ko je upor noπêu Druπ tva u srp nju proπ le go di ne osno va na Hr vat ska ko mora inæe nje ra πu mar stva i drv ne teh no lo gije. Ona tre ba omo guêi ti dalj nju afir ma ci ju i iska zi va nje osob nih krea tiv nih, po du zetnië kih, stva ra laë kih i dru gih spo sob no sti i πi ro kog ob razo va nja steëe no ga na u marskom fa kul te tu, svi ma oni ma ko ji za do volja va ju uvje te. Ak tiv nost H D-a, po seb no nje go ve sek cije za bio ma su, re zul ti ra la je, meappleu osta lim, i osni va njem druπ tva kêe ri Hr vat skih πu ma d.o.o. ( um ska bio ma sa d.o.o.). Ti je kom proπlog iz vjeπ taj nog raz dob lja osno va na je u marsko-sa vje to dav na sluæ ba, πto je bi lo pri je ko po treb no, po go to vo ka da se uz me u ob zir da u pri vat nom vla sniπ tvu ima viπe od 570.000 pri vat nih πu ma, s ten den ci jom po veêa nja, s Hr vat sko πu mar sko druπ tvo iz razi lo je ne sla ga nje s pla ni ra nom iz grad njom ka na la Du nav-sa va, pri je sve ga zbog ve li ke vje ro jat no sti ne ga tiv nog utje ca ja na πu me SpaË van sko ga ba ze na. Osim to ga, re gu la ci jom Sa ve po sta je upit na pri rod nost i op sta nak Par ka pri ro de Lonj sko po lje, s 30.000 ha vr lo vri jed nih nizin skih πu ma. ob zi rom na to da su u ti je ku po stup ci vraêanja πu ma bivπim vla sni ci ma. Ti je kom dalj njeg izla ga nja Ju rje viê je iz razio za do volj stvo Ëi njeni com πto je na kon pe to go diπ nje sa pu ni ce ko naë no za kon ski re gu li ra no ko riπ te nje πuma i πum sko ga zem ljiπ ta u svr hu po d iza nja viπe go diπ njih na sa da. Meappleu tim, ne moæe se pri hva ti ti odred ba Za ko na o πu ma ma da se za iste na mje ne ko ri sti i ma ki ja, ko ja je i sama πu ma, a i odred be pra vil ni ka po ko je mu se odreappleu je nak na da od 1000 kn/ha za πumska zem ljiπ ta, ko ja bi se ko ri sti la za golfske te re ne i ne ke dru ge objek te. Druπ tvo je izrazi lo ne sla ga nje s pla ni ra nom iz grad njom ka na la Du nav-sa va, pri je sve ga zbog ve li ke vje ro jat no sti ne ga tiv nog utje ca ja na πu me SpaË van sko ga ba ze na, a pr vi pouz da ni ji poda tci o pod zem nim vo da ma oëe ku ju se tek oko 2020. go di ne. Osim to ga, re gu la ci jom Save po sta je upit na pri rod nost i op sta nak Parka pri ro de Lonj sko po lje, s 30.000 ha vr lo vrijed nih nizin skih πu ma. Ne mjer ljiv pri nos go ran skih πuma ra - Pred sjed nik H D-a pod sje tio je nazoë ne na osni va nje Hr vat sko ga sla von skog πu mar skog druπ tva, da le ke 1846. go di ne, ko je se po sta ro sti moæe svr sta ti u dru go πumar sko stru kov no druπ tvo u ta daπ njoj Eu ropi. Na stan kom sa mo stal ne dræa ve Hr vat ske te Za ko nom o πu ma ma iz 1990. πu mar stvu je omo guêe no da ide no vim, kva li tet ni jim pu tem, a Druπ tvu se 20. lip nja 1991. go dine vraêa sa daπ nji na ziv. Taj da tum oz naëen je i Da nom hr vat sko ga πu mar stva. Da nas H D, s Ëla no vi ma iz Mi ni star stva, Hr vat skih πu ma d.o.o., Aka de mi je πu mar skih zna nosti, u mar sko ga fa kul te ta i u mar skoga insti tu ta Ja stre bar sko, Ëi ni snaæ nu gru pa ci ju u Ëi jem se sre diπ tu na la zi πu ma kao do bro od opêeg in te re sa. u mar ska stru ka i znanost okup lje na u Druπ tvu veê go to vo dva sto ljeêa ra di na una preapplee nju πu mar stva, Ti je kom skupπ ti ne H D-a u del nië kome Rad nië kom do mu a pri rod nost naπih πu ma osi gu ra va raz noli kost, po traj nost i vrijedne opêe ko ri sne i go spo dar ske funk ci je, sta bil nost te mo guênost nji ho va pri rod nog po mlaapplei va nja. Hrvat sko πu mar stvo i nje go va zna nost na la ze se da nas meappleu vo deêi ma u Eu ro pi. Aka de mik Slav ko Ma tiê Ne mjer ljiv pri nos da la je i da je pleja da vr lih πu mar skih struë nja ka s po druë ja Pri mor sko-go ran ske æu pa ni je. Oso bi to se tre ba sje ti ti aka de mi ka Duπa na Klep ca, koje mu je ne dav no po stav lje na bi sta u nje govu rod nome kra ju. Za kljuëu juêi izla ga nje, mr. sc. Pe tar Ju rje viê je na gla sio da Êe Hrvat sko πu mar sko druπ tvo na sta vi ti pu tem ko jim je do sa da iπ lo, a u sa mo stal noj Hr- 6 Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME
ci ma ti ska se veê go di na ma i stru ka ga je do bro pri hva ti la, po go to vo zbog kva li tetnih fo to gra fi ja, a zbog ta kvih fo to gra fi ja po je di nih au to ra, Ëa so pis je obo gaêen razno li koπêu bilj no ga svi je ta, zaπ tiêe nim biljnim vr sta ma. O De kla ra ci ji o zna nju ko ju je ti skao HA ZU go vo rio je aka de mik Slav ko Ma tiê, navo deêi po je di ne te ze. Nji ho vo je teæiπ te na Ko naë no je za kon ski re gu li ra no ko riπ te nje πu ma i πum sko ga zem ljiπ ta u svr hu po d iza nja viπe go diπ njih na sa da. Meappleu tim, ne moæe se pri hva ti ti odred ba Za ko na o πu ma ma da se za iste na mje ne ko ri sti i ma ki ja, ko ja je i sa ma πu ma. Ivi ca Gr bac, po moê nik mi ni stra vat skoj po sti glo je da ga sva ka ak tual na vlast poëi nje cijeniti, da juêi mu potporu te traæeêi od nje ga miπ lje nja i sta vo ve. A oni Êe uvi jek bi ti u funk ci ji zaπ ti te πu mar ske stru ke i πu ma kao do bra od in te re sa za Repu bli ku Hr vat sku. Taj nik H D-a Da mir De laë na gla sio je kako je u li sto pa du proπ le go di ne u po vo du 100. ob ljet ni ce roapplee nja aka de mi ka Mi la na AniÊa or ga n izi ra no znan stve no sa vje to va nje na te mu u mar ska zna nost Hr vat ske u da naπnjim eko loπ kim i go spo dar skim pri li ka ma. Pre doëe ni su re zul ta ti istraæi va nja znan stveni ka u mar skoga fa kul te ta, u mar skoga insti tu ta i Aka de mi je πu mar skih zna no sti, πto je joπ je dan vrijedan pri nos πu mar skoj znano sti i prak si. Ti je kom proπ le go di ne ak tivno sti su us mje re ne na pro mi ca nje i izrad bu pro je ka ta ko riπ te nja bio ma se kao ener genta. Druπ tvo je pri sut no na in ter ne tu svo jom stra ni com su ma ri.hr ko ja obu hvaêa in for maci je o Ëlan stvu i vi je sti, s po seb nim pod strani ca ma za u mar ski list i Aka de mi ju πu marskih zna no sti. Eki pa H D-a su dje lo va la je u si jeë nju i ve ljaëi na ski jaπ kim na tje ca nji ma, a na vi jeêu Pro Sil ve u Ir skoj u svib nju su dje lova lo je i hr vat sko iza slan stvo. Iz vjeπ ta va juêi o u mar sko me li stu ti jekom proπ le, 130. go di ne izlaæe nja, teh nië ki je ured nik Hra ni slav Ja ko vac na po me nuo ka ko je ti ska no πest dvo bro ja s 26 znan stvenih Ëla na ka. Vrijedan pri log Ëa so pi sa o kuk- Prof. dr. sc. Mi lan Gla vaπ pri mje ni zna nja i vla da vi ni pra va bez ko je ga ne ma raz vo ja druπ tva. Istak nuo je ka ko je u nas sve ma nje zanimanje mla dih za pri rodne i teh nië ke zna no sti, zbog ma lih pri ma nja i sla be sti mu la ci je za ta kva za ni ma nja, a o to me se ras prav lja na dræav noj razi ni. Ma tiê je za tim pred sta vio knji gu PriËe bez na slo va, po koj nog πu mar skog struë nja ka Mi je Ma teziêa, Ëi ji je iz da vaë Hr vat sko πu mar sko druπtvo. Ri jeë je o dru gom, proπi re nom iz da nju, s 48 priëa te 122 fo to gra fi je bi lja ka i æi vo ti nja. Sva ka priëa uvo di nas u oko liπ ko ji mo gu prepoz na ti sa mo πu mar ski struë nja ci. Re for mu πkol stva us kla di ti s prak som - Ti je kom ras pra ve prof. dr. sc. Mi lan Gla vaπ je ka zao ka ko πu mar ska komo ra tre ba bi ti pre poz na ta u ci je loj Hr vatskoj, a svje do ci smo da naπu stru ku di raju srod ne i ne srod ne stru ke. Po sta vio je pi ta nje tko obav lja kom plet nu dje lat nost πu mar stva u Fi to sa ni tet skoj sluæ bi. Isto tako, ka zao je, sa mo je je dan πu mar ski struënjak za po slen u Za vo du za zaπ ti tu bi lja u po ljo pri vre di i πu mar stvu Re pu bli ke Hr vatske. Prof. dr. sc. An te Kr pan go vo rio je o re for mi vi so kog ob razo va nja na za gre baëkom sveuëi liπ tu od no sno u mar skome fakul te tu. Pri hva ti li smo Eu ro pu zna nja u koju se mo ra mo uklo pi ti, a Za kon o πu ma ma mo ra mo pri la go di ti eu rop skim za ko ni ma. Istak nuo je ka ko u si ste ma t iza ci ji po slo va Hr vat skih πu ma ni su pre dviapplee na rad na mjesta po ve za na s re for mom πkol stva u πu marstvu Hr vat ske. Ne smi je mo dopusti ti da ne zna mo πto Êe mo s tek zavrπe nim πu marskim struë nja ci ma. Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME 7
dani hrvatskoga πumarstva DEL NI CE, 11. - 16. LIPN JA Piπe: Vesna Pleπe Foto: B. Pleπe i V. Pleπe Viπe od 1500 πu ma ra su dje lo va lo je na Da ni ma hr vat skoga πu mar stva u Del ni ca ma ko ji su ove go di ne pr vi pu t, uz pro mo ci ju stru ke i πu mar ska do stig nuêa, oku pi li i πu ma re spor taπe. Vin kovëani su na 7. dræav nom na tje ca nju sje kaëa obra ni li naslov naj bo ljih, po je di naë no i ekip no, dok meappleu spor taπi ma po bjed ni ci do la ze iz razliëi tih upra va Sje kaë Ili ja Lu kiê iz vin ko vaë ke Uprave po bjed nik je 7. dræav nog na tjeca nja sje kaëa odræa nog u sklopu Da na hr vat sko ga πu mar stva 15. i 16. lip nja u park-πu mi Go lu bi njak kod Del ni ca. U kon ku ren ci ji 60 sje kaëa iz svih upra va te go sti ju, on je po bi je dio is pred Ili je a riêa, ta koappleer iz vin ko vaë ke Upra ve, te Iva na Kit ne ra iz Bje lo va ra. Ukup ni pobjed nik na tje ca nja, iz van kon ku ren ci je je Va si le Ba ba ta iz Ru munj ske. Ekip no, pr vi su bi li Vin kovëa ni is pred Bje lo va ra i Za gre ba. Na tje ca nje rad ni ka hrvatskoga πu marstva, ko je je ima lo meappleu na rod ni ka rakter, bi lo je zavrπ ni do gaappleaj viπed nev ne ma ni fe staci je πu mar skih do stig nuêa i promo ci je ove go spo dar ske gra ne. U na zoë no sti na tje ca te lja, go sti ju i posje ti te lja, na tje ca nje je otvo rio mi ni star po ljo pri vre de, πu mar stva i vod no ga go- NATJECANJE UMSKIH RADNIKA spo dar stva Pe tar»o ban ko viê, istaknuvπi da je to ma ni fe sta ci ja na ko joj se po ka zuju ne sa mo zna nja i vjeπ ti ne stru ke, veê je to naëin da se lju di okup lja ju, druæe i razmje nju ju isku stva. Na otvo re nju su bi li na zoë ni dræav ni taj nik MP VG-a Her man Suπ nik, pred sjed nik Upra ve H -a Dar ko Beuk sa su rad ni ci ma, aka de mik Slav ko Ma tiê, vo di telj del nië ke po druæ ni ce Robert Abra mo viê sa su rad ni ci ma, pred sjednik H D-a Pe tar Ju rje viê, te pred stav ni ci u mar skoga fa kul te ta, u mar skoga in stitu ta i go ran ske lo kal ne sa mou pra ve. Uz sje kaëe iz svih 16 po druæ ni ca Hr vat skih πu ma, na stu pi li su i go sti iz Slo ve ni je, Ru munj ske, Slo vaë ke,»eπ ke i Maapplear ske. Na tje ca nje se pr vi pu t odræava lo po pra vi li ma Svjet skog udruæe nja sje kaëa. Na ja vi li su ga pa do bran ci del nië ke Bojne za spe ci jal na dje lo va nja, do skoëivπi na 8 Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME
Pred sjed nik Upra ve Dar ko Beuk na za tva ra nju na tje ca nja Tro ji ca pr vo pla si ra nih rad ni ka sje kaëa cilj u Go lu bi nja ku. Odvi ja lo se u pet di scipli na: okre ta nju vo di li ce, kom bi ni ra nom pre re zu, pre ciz nom pre pi lji va nju trup ca, pod sije ca nju sta bla i de fi ni tiv nom pre rezu te kre sa nju gra na. Na tje ca nje je odræa no na no voureapplee nom bori liπ tu po su tom sit nim drvnim ot pa tci ma, tri jeπêem, u ze le nom okruæe nju vi so kih je la i smre ka. Za brojne po sje ti te lje bi le su po dig nu te i tribi ne i mo gli su uæi va ti u umi jeêu πumskih rad ni ka. Po seb no atrak tiv na bi la je zad nja di sci pli na, kre snje gra na, prvi pu t odræana ta ko da se isto dob no natjeëu po Ëe ti ri sje kaëa, od onih do ta da naj sla bi je pla si ra nih do na tje ca te lja koji su sku pi li naj veêi broj bo do va i na stupi li po sljed nji. Naj bo ljim na tje ca te lji ma i eki pa ma uruëe na su priz na nja, po ka li i na gra de. Or ga n iza to ri i do maêi ni na tje canja po bri nu li su se i za bo gat kul tur noumjet nië ki pro gram. Iz meappleu osta log, na stu pi li su kla pa Ne ve ra, tam bu raπ ki sa stav Di ke, pje vaëi Go ran Mi ku liëiê, Mari jan Mal nar Ma ki, del nië ki vo kal ni ansambl, Li me na glaz ba i KUD Del ni ce, te ro gi sti LS-a PGÆ i vo kal na sku pi na DIM. U ve li kom πa to ru u ko jem se odræavao za bav ni pro gram, mo gli su se kuπa ti i razni spe ci ja li te ti, Ëi ju su po nu du pred sta vili proiz voappleaëi hra ne iz Istre i Gor skoga ko ta ra. Do gaapplea nja ve za na uz najveêu πu mar sku ma ni fe sta ci ju za poëe la su u del nië kome kra ju joπ 11. lip nja otvo renjem izloæ be lo vaë kih tro fe ja, umjet niëkih sli ka i fo to gra fi ja o te mi lov stva i πu mar stva. Au to ri izloæe nih dje la za posle ni ci su del nië ke po druæ ni ce. Izloæ bu je otvo rio Ma to ti mac, Ëlan Upra ve Hrvat skih πu ma. Slje deêeg da na za uëe ni ke go ran skih osnov nih πko la i djeë jih vr tiêa odræana je ma ni fe sta ci ja pod na zi vom Da ni otvo re nih vra ta u Rad nië kom do mu u Del ni ca ma. Na pro sto ru is pred Rad nië kog do ma bi la je izloæe na teπ ka me ha n iza ci ja (ka mio ni za pri je voz drv nih sor ti me na ta, trak to ri za izvlaëe nje dr va, te alat i ko ji ma se ra di u πumar stvu), kako bi i naj mlaapplei vi dje li s Ëi me i ka ko se ra di u πu mi i u πu mar stvu. Mi livoj Di kliê, dipl. ing. iz del nië ke po druæ nice, upoz nao je dje cu sa svim fa za ma ra da u πu mar stvu, s po seb nim osvr tom na zaπ titu πu ma i Ëu va nje oko liπa. Pre zen ta ci ji su bi li na zoë ni sje kaë, trak to ri st, lu gar i mjer nik, pa su se ta ko djeca upoz na la i s najz naëaj ni jim za nima nji ma u πu mar stvu. Ekip no 1.Vin kov ci (4283 bo da), 2. Bje lo var (3983), 3. Za greb (3929), 4. No va Gra diπ ka (3920), 5. Del ni ce (3673), 6. Si sak (3566). Po je di naë no 1. Va si le Ba ba ta (Rum.) 1530, 2. Ili ja Lu kiê (Vin.) 1501, 3. Ili ja ariê (Vin.) 1414, 4. Ivi ca Kit ner (Bj.) 1405, 5. Da mir Pel ko (Slov.) 1376, 6. Ni ko Lu kaë (Vin.) 1368. Po di sci pli na ma Ili ja a riê (Okre tan je vo di li ce); Draæen Kriæek (Kom bi ni ra ni prerez); Ili ja Lu kiê (Pre ciz no pre pi lji va nje trup ca); Ma ri jan Ruπ kan (Pod sije ca nje sta bla i de fi ni tiv ni pre rez); Va si le Ba ba ta (Rum.), Ili ja Lu kiê (Kre sa nje gra na). Precizno prepiljivanje Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME 9
10»lan Uprave Mato timac otvara izloæbu Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME Ugo sti telj ska po nu da na πtan do vi ma Na stup KUD-a iz Skra da Pre zen ta ci ja knji ge PriËe bez na slo va Na te mu poz na va nja πu me i πu marstva or ga n izi ran je kraêi kviz. Za toë ne od go vo re ne ko li ci ni naj bo ljih uëe ni ka uruëe ni su darovi ser vi sa mo tor nih pi la St hil iz Lo ka va. Usli je di lo je pri ka zi va nje fil ma Portret Del ni ca au to ra Æelj ka Maj na riêa, u ko jem su uz Del ni ce pri ka za ne i æi vo tinje ma log ZOO-a smjeπ te noga pokraj LovaË kog do ma, te film o del nië koj po druæni ci pod na zi vom u ma πu mi. Pred stav lje na je i knji ga PriËe bez na slo va πu ma ra Mi je Ma te ziêa. U knj izi se na sim pa tiëan i edu ka ti van naëin go vo ri o lje po ti i bo gat stvu πu me, te bilj nome i æi vo tinj skom svi je tu. Au tor je opi sao 38 bi lja ka i 64 æi vo ti nje. Predsta vio ju je Da mir De laë, taj nik H D-a. Or ga n izi ran je i kraêi kviz o poz na va nju bi lja ka i æi vo ti nja naπih πu ma. Na jus pjeπni ji u kv izu zna nja do bi li su na dar knjigu PriËe bez na slo va. U veëer njim sa ti ma u Rad nië kom domu u Del ni ca ma odræan je kon cert PuhaË kog or ke stra OSRH. Priznanje Tihani BeluæiÊ Na kon fe ren ci ji za novinare ko ja je or ga n izi ra na u po vodu Da na hr vat skoga πu marstva u pr vom je pla nu bio us pjeh Hr vat ske u ve zi s pro glaπa vanjem 2011. Meappleu na rod nom go di nom πu ma. Na ini ci ja ti vu Hr vat skih πu ma Skupπ ti na UN-a do ni je la je tu od lu ku, pa je u skladu s tim Hr vat skoj pri pa la Ëast rea l iza ci je te ide je. A ide ja je na sta la joπ 2005., za hvalju juêi ta daπ njoj gla sno go vor ni ci Hrvat skih πu ma Ti ha ni Be luæiê, o Ëe mu su no vi na re iz vi je sti li dræav ni taj nik Herman Suπ nik i pred sjed nik Upra ve H -a Dar ko Beuk. Ti ha ni Be luæiê u znak zahval no sti uruëen je pri god ni dar. Ovaj veliki us pjeh za Hr vat sku postig nut je i za hva lju juêi ak tiv no sti ma struë nja ka Mi ni star stva po ljo pri vre de, πu mar stva i vod noga go spo dar stva te Mi ni star stva vanj skih po slo va. Hr vatsku su u zavrπ nim pre go vo ri ma u New Yor ku za stu pa li dr. sc. Ivi ca Gr bac i dr. sc. To no KruæiÊ. Us pjeh ci je log pro jek ta po hvalio je i mi ni star Pe tar»o ban ko viê. Uz to, na gla sio je ulo gu i znaëenje hr vatskoga πu mar stva kao jed ne od glav nih go spo dar skih gra na u naπoj zem lji. Istak nuo je za do volj stvo po slo va njem Druπ tva, na po me nuvπi da se u Hr vatskim πu ma ma poπ tu je i so ci jal ni di jalog, a kao do kaz to mu pot pi san je Ko lek tiv ni ugo vor za rad ni ke u πumar stvu.
Piπe: Irena DevËiÊ Buzov Foto: I. D. Buzov UT JE CAJ GLO BAL NOG ZA TOPL JEN JA NA UMS KE POÆA RE šumski poæari Bit Êe joπ to pli je, πu me Êe go rje ti joπ viπe Snaæ an in di ka tor glo bal ne pro mje ne kli me za si gur no su ve li ke suπe ko je su po sl jed njih go di na za hva ti le go to vo ci je li naπ pla net, a osobito suπ na go di na jest ova, 2007. Upo zo re nja su dra ma tië na, od to ga da Êe svi jet bi ti glad an, da Êe broj ne zem lje za de si ti ve li ki ne do sta tak pit ke vo de, do to ga da se uve li ke po veêa va opa snost od poæa ra ko ji Êe do tuêi iona ko jad no i suπom ispaêe no gospodarstvo mno gih ze ma lja Izo sta nak kiπe u pro ljet nim mje se ci ma u po ljo pri vre di teπ ko se moæe na domje sti ti, no pro blem je i ne do sta tak sn jeæ nih oborina ko jih go to vo uopêe ni je bi lo ove zi me. Ka ko ni je bi lo sni je ga ko ji bi se oto pio u pro ljeêe, pre suπi li su broj ni pla nin ski po to ci. Ta koappleer, alp ski ledenjaci ubr za no se to pe, no to top ljenje sa mo krat ko roë no iza zi va veêi pro tok vo de u ri je ka ma sred nje Eu ro pe, dok dugo roë no iza zi va ma nji pro tok, πto bi moglo uzrokovati suπe i na sje ve ru Eu ro pe, pa bi eko su sta vi juæ ne Eu ro pe mo gli sve viπe sliëi ti pu stinj ski ma. Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME 11
Tro ji ca ame rië kih znan stve ni ka ispi ti va la su po ve za nost kli mat skih promje na s ve li kim πum skim poæa ri ma ko ji se po sljed njih de se tak go di na jav lja ju u za pad nim di je lo vi ma SAD-a. Ant hony Wester ling, Hu go Hi dal go i Dan Cayan izra dili su ba zu po da ta ka ve li kih poæa ra na tom po druë ju od 1970. go di ne te ih uspo re dili s kli mom re gi je. Nji ho va stu di ja po ka zala je velik i na gli po rast πum skih poæa ra poëevπi s 1980. go di nom pa na da lje. ZakljuËi li su da je po ja va poæa ra bi la Ëe ti ri pu ta veêa u razdoblju od 1987. do 2003. ne go πto je bi la od 1970. do 1986. go dine. Glo bal no za top lje nje i ra na pro ljeêa usko su po ve za ni s ve li kim i Ëe stim πumskim poæa ri ma. VeÊi na lju di sma tra da je pro mje na kli me neπ to πto Êe na stu pi ti za 50 ili 100 go di na - no ona se do gaapplea sada i ov dje kroz πum ske eko su sta ve, u obliku poæa ra, za kljuëu ju ovi znan stve ni ci u svo me ra du. Ve li ki i Ëe sti πum ski poæa ri pri jetnja su i πum skim eko su sta vi ma i πum skoj go spo dar skoj gra ni te drv noj in du stri ji. U Hr vat skoj poæa ri su najëeπêi u prio balnome po druë ju, on dje se jav lja ju sva ke godi ne po se bi ce u ve ljaëi, a za tim u to plim, suπ nim i ljet nim mje se ci ma. Po sljed nje dvije, pa Ëak i tri go di ne nji hov in ten zi tet nije bio iz razi to ve lik, razlog je re la tiv no kiπno lje to, no oëe ku je li πu ma re ove go di ne pa kle no lje to?! Pre ma na ja va ma prog nostiëa ra i znan stve ni ka, da. Pro te kli je tra vanj bio naj to pli ji u hrvat skoj po vi je sti ot kad se mje re tem pe ratu re. Osim to ga, u posljednjih go di nu dana samo je je dan mje sec bio na gra ni ci pro sje ka, dok su svi dru gi bi li to pli ji i suπi od pro sje ka. Naj to pli ji grad u trav nju bio je Senj, u ko jem je iz mje re na pro sjeë na tempe ra tu ra od 17,7 stup nje va, πto je go to vo pet stup nje va viπe od pro sje ka. Iznad prosjeë no vi so ke tem pe ra tu re u Ëetvr tom mjese cu pra ti le su i ve li ke suπe. Iako je tra vanj do bio ime po tra vi ko ja je ta da naj buj nija i naj ze le ni ja, ove je go di ne u tom, mahom naj kiπ ni jem mje se cu bi la su ha kao tijekom ljeta. Raz dob lje ve li ke suπe i te ka ko se odrazi lo i na vo do staj naπega naj veêeg jeze ra, ujed no i par ka pri ro de, Vran skog je ze ra. PoËet kom svib nja 2006. go di ne vodo staj je bio 170 cm (+1,64 m n.m.), a ove je go di ne dvaput ma nji te iz no si samo 80 cm (+0,74 m n.m.). Ta koappleer, ka ko kaæe Ana Ka ta li niê, struë na su rad ni ca u Par ku pri rode, proπle se go di ne zi mi vo do staj po di gao do 230 cm (+2,24 m n.m.), dok je ove godi ne ostao na oko 70 cm (0,64 m n.m.). Razlog je, ka ko na vo di A. Ka ta li niê, iz razi to Sva kog de set ljeêa bilj ne vr ste po miëu se na sje ver za je dan do Ëe ti ri me tra, a ve ge ta cij sko raz dob lje pro du lji lo se od 1959. do 1993. za 11 da na. Pre ma mno gim pre dviapplea nji ma, upra vo bi Al pe i Sre do zem lje mo gli tr pje ti naj jaëe suπe. to pla zi ma bez obori na, te do da je ka ko su to znatne razli ke ko je mo gu stvoriti ve li ke pro ble me u sta nju eko su sta va. Na pri mjer, za ni skoga vo do sta ja i ja kog ju ga mor ska vo da moæe uêi u veêoj ko liëi ni u je ze ro kroz ka nal Pro si ku, Ëi je se dno na la zi na +0,35 m n.m. (ula zi i inaëe, ali kroz pod zemne pu ko ti ne u ma njoj ko liëi ni) te uzro kova ti po rast sa li ni te ta, πto moæe ne ga tiv no dje lo va ti na Ëi tav niz or ga n iza ma (vo denih bi lja ka, ku ka ca ve za nih uz vo du, vo doze ma ca, slat ko vod nih ri ba...) ko ji ne ma ju πi rok raspon pri la goapplea va nja pro mje na ma sa li ni te ta (tzv. ste no ha li ni or ga niz mi). Nada lje, dodaje Ana Ka ta li niê, ni ski vo do staj ne osi gu ra va bio loπ ki mi ni mum vo de u kana li ma ko ji do vo de vo du u je ze ro i u poplav noj zo ni sje ve ro za pad no od je ze ra. To znaëi da ne ma do volj no sta niπ ta za mri jest ri ba ko je traæe pliêak. Ta koappleer, plit ko poplav lje ne li va de, ko je su ove go di ne su he, vaæ ne su kao hra ni liπ te za ne ke Ëap lje, pogo to vo one s kraêim no ga ma ko je tre baju pliêak po ko jem Êe ga ca ti u po t razi za hra nom (ma la bi je la Ëap lja Egret ta gar zetta, æu ta Ëap lja Ar deo la ral loi des, bu ka vac Bo tau rus stel la ris...). Poz na to je da ovih vrsta u suπ nim go di na ma ima ma lo, pa ta ko i ove go di ne. - A da ne kaæem da poæa ri lakπe pla nu kad je vo de ma nje - za kljuëuje Ana Ka ta li niê svo je izla ga nje miπ lju ko ja zaπ ti ta ri ma i πu ma ri ma po sljed njih mje se ci vr lo Ëe sto pa da na pa met. Do sa da je sa mo 1865. go di na bi la neπto suπ ni ja ne goli ovogodiπnji tra vanj. U drugim di je lo vi ma Hr vat ske ri jeë je o ap so lutnim re kor di ma pa ta ko u ne kim mje sti ma, pri mje ri ce Ma lom Loπi nju, Po reëu i Se nju, uopêe ni je bi lo obo ri na. Flo ra i fau na po kuπa va se pri la godi ti ovim no vona sta lim uvje ti ma pa svoja sta niπ ta po miëu u sje ver ni je kra je ve, ra di po st iza nja istih uvje ta ko je su ima li pri je za top lje nja. Sva kog de set ljeêa biljne vr ste po miëu se na sje ver za je dan do Ëe ti ri me tra, a ve ge ta cij sko raz dob lje produ lji lo se od 1959. do 1993. za 11 da na. Ve li ki i raza ra juêi poæa ri mo gu znatno pro- 12 Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME
Ta bli ca poæa ra U P Split M. MarπiÊ 2007. povrπina broj godina poæara poæara ha 1996. 10 319,8 201 1997. 8 108,8 218 1998. 14 978,3 214 1999. 5 366,3 154 2000. 60 330,2 496 2001. 14 612,3 203 2002. 2 212,4 71 2003. 18 449,6 343 2004. 2 721,1 126 2005. 662,0 88 2006. 2 601,0 119 mi je ni ti sa stav i iz gled πu me. Opoæa re ne povrπi ne joπ se go di na ma na kon poæa ra opo rav lja ju ne bi li to po druë je po nov no za ze le ni lo. Zdra va i ze le na πum ska po druëja po no ri su CO 2, tj. upi ja ju ug ljië ni dioksid, a u at mo sfe ru ispuπ ta ju na ma to li ko vaæan ki sik. UtjeËu na mi kro kli mat ske uvjete po druë ja, sma nju ju tem pe ra tur ne ekstre me, ima ju vo do zaπ tit nu ulo gu, sp rjeëava ju ero zi ju... um skim poæa ri ma gu be se sve na bro je ne znaëajke. Pre ma mno gim pre dviapplea nji ma, upra vo bi Al pe i Sre do zemlje mo gli tr pje ti naj jaëe suπe, a ti me bi se znatno po veêa la i opa snost od poæa ra, pose bi ce u iona ko suπ nome i osjet lji vome podruë ju Sredozemlja. U pro ljet nom mje se cu trav nju Itali ja se pr va suoëi la s ne staπi com vo de ko ja je oz bilj no za pri je ti la ener ge ti ci i po ljo privre di, priprijetivπi i πum skim poæa ri ma. U usporedbi s 2003. go di nom, ko ju pam timo po stra ho vi toj suπi, sta nje glav nih tali jan skih ri je ka go re je ne go πto je bi lo u srp nju spomenute go di ne. Po li tiëa ri su od vla de za traæi li pro glaπe nje ele men tar ne nepo go de i do noπe nje hit nih mje ra. Osim πto se pre dviapplea manjak vo de za hi droe lek trane i na vod nja va nje, struë nja ci pro cje nju ju da vo de neêe bi ti do volj no ni za piêe. Takoappleer, suπa bi mo gla izaz va ti ve li ke πumske poæa re s ne sa gle di vim po slje di ca ma. Di ljem svi je ta poæa ri po sta ju jaëi i pot puno ne pre dvi lji vi, upo zo ra va ju struë nja ci. Naj no vi ja istraæi va nja po ka zu ju da su se suπ ni pre dje li Zem lje udvo struëi li u po sl jednjih 30 go di na. Ni je dan dio svi je ta ni je poπ teappleen pri rod nih ne po go da i ka ta stro fa. Au strali ja se suoëa va s naj duljim suπ nim razdobljem u svo joj po vi je sti. Po sljed njih πest go di na na tom kon ti nen tu vla da ju ve li ke suπe, a πum ski poæa ri sve su veêi i opa sniji. U jed nom od po sl jed njih ve li kih poæara, va tro ga sci su svje doëi li pla me nu ko ji se uspi njao u vis 30 me ta ra iz nad vr ho va naj viπih sta ba la, a poæar je po stao to li ko snaæan da je ge ne ri rao vje tar ko ji je do segao 240 km/h. Pre ma nji ho vim ri jeëi ma, to ni je bi la poæar na olu ja veê poæar ni tor na do. OËe ku je li slië na sud bi na i sredo zem ne europske zem lje, kao πto su Portu gal, pa njol ska, GrË ka, ali i Hr vat ska? Pre ma kli mat skom sce na ri ju ko ji uzima u obzir Svjet ska me teo ro loπ ka or ga n iza cija, u Hr vat skoj moæe mo oëe ki va ti zna tan po rast tem pe ra tu re, osobito lje ti, a ti me i veêi rizik od sve ËeπÊih i ja kih na le ta to pline, upo zo ra va rav na telj Dræav noga hi drome teo ro loπ kog za vo da Ivan»aËiÊ. UbuduÊe u to pli jem di je lu go di ne moæe mo oëe ki va ti sve ma nju ko liëi nu obo ri na, a sve veêi rizik od suπe i manj ka pit ke vo de. Osobito Êe bi ti ra nji va po ljo pri vre da. Glo bal no za top lje nje u 21. stoljeêu na eu rop skome Êe kon ti nen tu najviπe po go di ti Sre do zem lje i alp ska po druëja. Po slje di ce Êe bi ti suπe, πum ski poæa ri, pre mjeπ ta nje tra di cio nal ne ve ge ta ci je na sje ver te gu bi tak obra di vih povrπi na. Od 14 do 38 po sto po pu la ci je Sre do zem lja æivjet Êe u po druë ji ma s manjkom vo de. Zimi Êe sni jeæi ti uglav nom na vi si na ma od 1500 i 1700 me ta ra, a ne kao do sa da - od 1300 me ta ra. Re zul ta ti su to ra da 16 istraæivaë kih in sti tu ta u Eu ro pi o utje ca ju glo balnog za top lje nja na oko liπ i sta nov niπ tvo do 2080. Pre ma ri jeëi ma znan stve ni ka Tho masa Swet na ma, da nas se na la zi mo u naj topli joj de ka di u po vi je sti, no bi t Êe joπ topli je, πu me Êe go rje ti joπ viπe, a mi Êe mo vi dje ti joπ pu no poæa ra. Hr vat ske πu me su bjekt su ko ji izrazi to oz bilj no shvaêa zaπ ti tu πu ma od poæa ra te u nju sva ke go di ne ulaæe viπe od 100 mil. ku na. Raz dob lje po veêa nog opre za za poëi nje 1. lip nja te tra je do 15. ruj na te kuêe go di ne, no ovi sno o vre menskim pri li ka ma moæe se i pro dulji ti. Hrvat ske πu me oprem lje ne su s pro tu poæarnim pro ma traë ni ca ma s ko jih se 24 sa ta nad gle da ju kri tië ni πum ski pre dje li. Treba ima ti na umu da je sva ka pre ven ti va ujed no i naj bo lje zaπ ti ta. Svo jom do javnom sluæ bom te in ter vent nim je di ni cama ko je po sto je unu tar sva ke πu ma ri je, Hr vat ske πu me spri jeëi le su broj ne poæare, a uz veê tra di cio nal no do bru su rad nju s va tro ga snim je di ni ca ma stvo re ni su dobri pre du vje ti za πto ma nji broj poæa ra i pra vo dobno sprjeëa va nje ka ta stro fal nih po sl je di ca. Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME 13
obnovljivi izvori energije Piπe: Antun Zlatko LonËariÊ Foto: A. Z. LonËariÊ BIO MA SA - OB NOVL JI VI IZ VOR ENER GI JE Sa mo iz πum skih po ten ci ja l se ko ri sti ti oko 2,8 mi li ju na Pr vi i naj sta ri ji iz vor ener gi je ko ji su lju di ko ri sti li, bio ma sa, i da nas je ob nov lji vi iz vor ener gi je ko ji se πi ro ko ko ri sti i pri do no si zaπ ti ti oko liπa i ukup nome go spo dar skom raz vit ku ci je le Hr vat ske Sa struë nog sku pa o ob nov lji vim iz vo ri ma ene rgi je u Osi je ku S teh no loπ kim i ci vi l iza cij skim raz vojem raste i po troπ nja ener gi je di ljem svi je ta, osobito u dru goj po lo vi ci XX. sto ljeêa. A zbog ogra niëe nih raspoloæi vih pri rod nih ener get skih re sur sa u stal nom su porastu i ci je ne ener ge na ta. Ci je na naf te zbog nje zinih teh no loπ kih i tran sport nih znaëajki te znatne za stup ljeno sti u ukup noj po troπ nji, naj vaæ ni ji je Ëimbe nik na svjet skome ener get skom træiπ tu. Ci je ne naf te, pri rod nog pli na i svih dru gih obli ka ener gi je u po sljed njih 30-ak go dina u ve li kom su porastu, pa je ta ko sa mo u po sljed njih osam go di na taj po rast veêi od 400 po sto! Ta kav rast ci je na si ro ve naf te i osta lih obli ka ener gi je u t- jeëe i na raz voj novih teh no lo gi ja ko je djelotvornije ko riste kon ven cio nal ne obli ke ener gi je, ali istodobno utjeëe i na raz voj isko riπ tava nja onih obli ka ener gi je Ëi je ko riπte nje do sa da ni je zbog ci je ne bi lo ekonom ski is pla ti vo. Neka ko istodob no s porastom ci je na nafte, po sljed njih go dina po stav lja se i pita nje za gaapplee no sti pri rod nog oko liπa i po re meêa ja kli me na Zem lji u obliku glo bal nog za toplje nja, pa sve veêu vaæ nost do bi va potroπ nja onih energe na ta ko ji uzro kuju ma nja za gaapplee nja pri ro de i ma nje prido no se uëinku stakle ni ka. Ta ko ob nov ljivi iz vo ri ener gije po sta ju stra teπ ki vaæni za eko nom ski raz voj sva ke zemlje. Da nas se moæe go vo ri ti o viπe od 2 mi li ju na me ta ra kub nih drv ne bio ma se, sa mo iz πu ma ko ji ma go spo da re Hr vat ske πu me. Sva ke Ëe ti ri se kun de u hrvatskim πu ma ma priraste po je dan me tar kub ni drv ne ma se! Sto ga je bio ma sa neiscrp ni iz vor ko ji bi omo guêa vao re gio nal ni i go spo dar ski raz voj naπe zem lje. Sva kim da nom sve ma nje za li he nafte i pli na, uz sve viπe ci je ne na svjet skom træiπ tu, do vo de ma le zem lje po put Hr vatske, ovi sne o uvo zu, u vr lo teæak poloæaj, po seb no u kri tië nim svjet skim si tua ci ja ma i rat nim pri jet nja ma. Ko riπ te njem vla sti tih ob nov lji vih iz vo ra sma nju je se ovi snost te ta ko pri do no si zaπ ti ti go spo dar ske sta bilno sti zem lje, zadræa va njem na cio nal nog do hot ka u zem lji, te ukup nom na pret ku zem lje. Ob nov lji vi iz vo ri ener gi je - hi droe nergi ja, SunËe va ener gi ja, ener gi ja vje tra, geo ter mal na ener gi ja, bio ma sa, te kuêa bio go ri va, bio plin, do la ze u sre diπ te energet ske po li ti ke naπe zem lje. Od svih obnov lji vih iz vo ra ener gi je, izu zevπi ve li ke hi droe lek tra ne, naj veêi se do pri nos u buduê no sti oëe ku je od bio ma se. Pre ma sa daπnjim pred viapplea nji ma, u Eu ro pi i u svi je tu Êe do sre di ne 21. sto ljeêa udio bio ma se u potroπ nji ener gi je iz no si ti od 30 do 40 po sto, a u EU-u Ëak se pre dviapplea i do 70 po sto. Bio ma sa - ne kad pr vi i naj sta ri ji izvor ener gi je ko ji su lju di ko ri sti li, da nas je ob nov lji vi iz vor ener gi je ko ji ima ve li ke poten ci ja le za isko riπ ta va nje, a ko ji ujed no pri do no si zaπ ti ti oko liπa, otva ra nju no vih rad nih mje sta i ukup nome go spo dar skom raz vit ku zem lje. 14 Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME
a mo glo bi m 3 bio ma se! Li ni ja stro ja za prav lje nje dr ve ne sjeë ke Drv ni ot pat ci Bio ma sa je skup ni po jam za broj ne najrazliëi ti je proiz vo de bilj noga i æi vo tinjskog svi je ta, a moæe mo je po di je li ti na drvnu (ostat ci iz πu mar stva i drv ne in du stri je), nedrv nu (spo red ni proiz vo di i ot pad iz poljo pri vre de) te bio ma su æi vo tinj skoga podri je tla. Drv na bio ma sa, ili bo lje reêi πum ska bio ma sa na sta je pri isko riπ ta va nju i odræava nju πu ma, ima naj veêi po ten ci jal kao obnov lji vi iz vor ener gi je, na sta la u πum skom eko su sta vu kao spo red ni πum ski proiz vod. Do sa da se isko riπ ta va la uglav nom u obliku og rjev nog dr va, a po sljed njih go di na plino fi ka ci jom naπe zem lje udio og rje va kao ener gen ta opa dao je iz go di nu u go di nu, ta ko da se da nas samo 4,3 po sto dr va ko risti kao ener gent. Da nas moæe mo reêi da je bio ma sa iz naπih πum skih sa sto ji na go to vo neo gra niëena ko liëin ski. Me tar sko i viπeme tar sko dr vo iz na plod nih i dovrπ nih sjeëa, drv na ma sa iz pro r je da, ËiπÊe nja, vje troiz va la, le do loma, obo lje lih sta ba la, opoæa re nih povrπina, ru bo va πu ma, ce sta i ka na la, leæe vi na, te osta ta ka kroπa nja i gra na, Ëi ne neiscrpni iz vor πum ske bio ma se. Da ne go vo ri mo o sad nji ener get skih na sa da br zorastuêih vr sta dr veêa u krat kim op hod nja ma, pa se veê da nas moæe go vo ri ti o viπe od dva mili ju na me ta ra kub nih drv ne bio ma se, samo iz πu ma ko je su u vla sniπ tvu Hr vat skih πu ma. Dok bi se iz svih πum skih po ten ci jala Hr vat ske veê da nas mo glo ko ri sti ti i viπe od 2,8 mi li ju na me ta ra kub nih! Drv na bio ma sa ne sa mo πto po veêava uëin ko vi tost ko riπ te nja ener gi je iz domaêih sta niπ ta, a ti me uma nju je ovi snost o uvo zu fo sil nih go ri va, veê po zi tiv no utjeëe i na oko liπ, omo guêu je otva ra nje no vih rad nih mje sta te otva ra no va træiπ ta za domaêu si ro vi nu. Pre dviapplea se ka ko bi se po veêa la za po sle nost u πu mar stvu za viπe od 1000 rad nih mje sta, ali i, πto je joπ vaæ ni je, smanji la emi si ja ug lji ko vo di ka za viπe od 2,4 mi li ju na to na go diπ nje te sma nji lo ko riπte nje fo sil nih go ri va za 0,83 mi li ju na tona go diπ nje. u me i πum ska zem ljiπ ta u Hr vat skoj zau zi ma ju 47 po sto kop ne ne povrπi ne, a da nas se ko ri sti oko 50 po sto prirasta. Naime, sva ke Ëe ti ri se kun de u hrvatskim πu mama priraste po je dan me tar kub ni drv ne ma se! Sto ga je naπa bio ma sa neiscrp ni izvor ko ji bi omo guêa vao re gio nal ni i go spodar ski raz voj naπe zem lje, jer do sa da se samo oko Ëetiri po sto drv ne ma se ko ri sti lo za proiz vod nju ener gi je u Hr vat skoj. Sto ga πum ska bio ma sa kao vaæan segment ob nov lji vih iz vo ra ener gi je Hr vat ske, u po sljed nje vri je me do bi va sve znaëaj ni ju ulo gu. Hr vat ske πu me pre poz na le su moguê nost, kroz po ti ca nje eu rop skoga ali i do maêeg træiπ ta, za or ga n izi ra no i su stavno ko riπ te nje πum ske bio ma se u ko ge nera cij skim po stro je nji ma, πto Êe uz po ti caje kroz raz ne dræav ne sub ven ci je stvo ri ti mo guê no sti na stan ka no vog seg men ta gospo dar ske gra ne, a ti me i no va za poπ lja vanja u proiz vod nji πum ske bio ma se te opreme i lo gi sti ke. No vi po te zi Upra ve Hr vat skih πu ma, s pu no op ti miz ma doëe ka ni su ne sa mo unutar naπeg po du zeêa veê i u hrvatskome gos po dar stvu. Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME 15
biomasa UMS KA BIO MA SA D.O.O. Osni va njem tvrt ke za go spo da re nje bio ma som, Hr vat ske πu me uëi ni le vaæan isko rak um ska bio ma sa kao vrijedan seg ment ob nov lji vih iz vo ra ener gi je po pri ma sve vaæ ni ju ulo gu, i u Eu ro pi i u Hr vat skoj. Hr vat ske πu me pre poz na le su no vu va lo r iza cij sku vri jed nost drv nih osta ta ka iz naπih πu ma i osno va le no vo tr go vaë ko druπ tvo um ska bio ma sa d.o.o. O to me πto Êe i ka ko no va tvrt ka ra di ti, raz go va ra mo s nje zi nim di rek to rom Æelj kom SuËiÊem Kao vaæan seg ment ob nov lji vih izvo ra ener gi je, πum ska bio ma sa bit Êe u bu duê no sti vr lo vaæ na kom po nen ta ener get ske sta bilno sti sva ke zem lje. Da nas Hr vat ska joπ uvijek uvo zi viπe od 50 po sto fo sil nih go ri va - naf te, ma zu ta i pli na, za tre nutaë nu proizvod nju ener gi je. Zna juêi da πu me i πum ska zem ljiπ ta u Hr vat skoj Ëi ne Ëak 47 po sto naπe kop ne ne povrπi ne, teπ ko je i sa gle da ti ko li ke se re zerv ne ko liëi ne bio ma se na la ze u naπim bo ga tim pri rod nim πu ma ma. Skupπ ti na Hr vat skih πu ma na re dov i- toj je sjed ni ci sre di nom oæuj ka ove go dine do ni je la od lu ku o osni va nju Druπ tva s 16 Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME
Piπe: Antun Zlatko LonËariÊ Foto: A. Z. LonËariÊ Dipl. ing. Æelj ko SuËiÊ get skog dr va, ive ra nje i ba li ra nje sjeë ke. Pro stor no i sit no ener get sko dr vo, kao spo re dan pro dukt u go spo da re nju πumskim fon dom, i do sa da je ko riπ te no u Hr vat skim πu ma ma, ali u znat no ma njim ko liëi na ma od sva kod nev nih mo guê nosti, kao sjeë ka za to pla ne u upra va ma πuma u Ogu li nu i Go spiêu, za tim kao viπeme tar ska ce lu lo za i si ro vi na za dr ve ne ploëe, te kao viπe me tar sko ogrjev no drvo. Meappleu tim, znatne ko liëi ne osta ja le su nei sko riπ te ne u πu mi ne sa mo u dovrπ nim sjeëa ma, u pro rje da ma uz goj nih ra do va, ËiπÊe nja sa sto ji na, odræa va nju pro sje ka, pro si je ca nju i odræa va nju svije tlih pru ga, sa na ci ja, iz grad nji i odræa va nju πum skih pro met ni ca i dru gih po slo va u πu mar stvu - istiëe SuËiÊ. Od svih ob nov lji vih iz vo ra ener gije, izu zevπi ve li ke hi droe lek tra ne, naj veêi HR VATS KI PI LOT-PRO JEK TI ENER GI JA IZ BIO MA SE Do sa da iz graapplee ne ener gane u Ogu li nu i Go spiêu. Pro jek ti u fa zi ostva re nja u Naπi ca ma, urappleev cu, Del nica ma i u K rasnu. skok i do pri nos u bliæoj bu duê no sti oëeku je se od bio ma se. Pre ma pre dviapplea njima svjet skih ener get skih struë nja ka, za lihe naf te u svi je tu ima tek za sl je deêih 40 go di na prema sa daπ njoj proiz vod nji. Do sre di ne 21. sto ljeêa udio bio ma se u proizvod nji ener gi je tre bao bi iz no si ti oko 30 do 40 po sto, a do 2010. g. u Eu rop skoj uni ji proiz vod nja ener gi je iz bio ma se u usporedbi s dru gim ob nov lji vim iz vo rima tre ba la bi iz no si ti viπe od 73 po sto. - U naπoj zem lji da nas ob nov lji vi iz vo ri ener gi je Ëi ne ma nje od je dan po sto ukupno po treb ne ener gi je. Uzi ma juêi u ob zir ve li ki po ten ci jal bio ma se u proiz vod nji ener gi je do 2010. g. udio bi tre bao iz no siti 5,8 po sto. Osim to ga - dodaje ing. SuËiÊ - Hr vat ska je preu ze la i o bveza la se da Êe KO RIS TI OD BIO MA SE KAO ENER GEN TA 1. po boljπa nje uëin ko vi to sti ko riπ te nja ener gi je 2. po veêa nje vla sti te proiz vod nje ener gi je uz sma nje nje ovisno sti o uvo zu ener ge na ta 3. po st iza nje po zi tiv nih uëi na ka na oko liπ, jer je oko liπ nepro cje njiv hr vat ski re surs 4. stva ra nje no vih tvrt ki i no vih rad nih mje sta 5. otva ra nje no vih træiπ ta za do maêe go spo dar stvo 6. stva ra nje no vog træiπ ta u πu mar stvu (træiπ te og rjev nog dr va, proiz vod nja to plin ske i elek trië ne ener gi je) 7. πan sa zem lja ma ko je zao sta ju u raz vo ju, da si sa me pomog nu neo vi sno o uvo zu fo sil nih go ri va pot pi si va njem Kyo to pro to ko la sma nji ti emi si je sta kle nië kih pli no va ko ji na sta ju ko riπ te njem fo sil nih go ri va. A ob ve za smanje nja emi si je sta kle nië kih pli no va za Hrvat sku Êe bi ti vr lo teæak za da tak, a ko se ne po veêa ju ko liëi ne proiz ve de ne ener gije od ob nov lji vih iz vo ra. Zbog ne raz vi je ne ukup ne in f- rastruk tu re u Re pu bli ci Hr vat skoj, ko riπte nje dr ve ne sjeë ke, pro stor nog i sit nog ener get skog dr va, bi lo je ve li ki troπak te je uglav nom osta jala u πu mi da istru ne. Ubr za ni raz voj upo ra be dr ve ne sjeë ke kao ob nov lji vog iz vo ra ener gi je u zemlja ma EU-a i po zi tiv ne za kon ske pro m je- ogra niëe nom od go vor noπêu um ska bioma sa d.o.o. i za nje zi nog di rek to ra po stavi la dipl. ing. Æelj ka SuËiÊa. - Osnov ni za da tak druπ tva um ska bio ma sa d.o.o. bi t Êe proiz vod nja, od nosno pri kup lja nje pro stor nog i sit nog enerne o ener gi ji, po tak nu li su po traæ nju za dr ve nom sjeë kom i u Hr vat skoj. - Ulo ga um ske bio ma se d.o.o. jest u to me da pot pi si va njem ugo vo ra or ga n izira pri kup lja nje pro stor nog i sit nog dr va, razra di troπ kov no na jis pla ti vi ji naëin prido bi va nja drv ne sjeë ke uz upo ra bu radnih stro je va i dru ge opre me pri la goapplee ne sa sto jin skim uvje ti ma, te na da lje li ci ta cijom ko liëi na dr ve ne sjeë ke i skla pa njem viπe go diπ njih ugo vo ra o pro da ji, omo guêi uvoapplee nje uëin ko vi tih i πto ma nje zah tjevnih teh no lo gi ja za proiz vod nju ener gi je. U skla du s tom ulo gom i ci lje vi ma, u tije ku je pot pi si va nje viπe go diπ njega Kupo pro daj nog ugo vo ra iz meappleu Hr vat skih πu ma i um ske bio ma se d.o.o. za c je lokup no pro stor no i sit no ener get sko drvo, te Ugo vo ra o vanj skotr go vin skom zastu pa nju pri njegovoj pro da ji - na glaπa va di rek tor. Mo guê nost po veêa nja πum ske bio ma se kao ener gen ta sa mo bo ljim iskoriπ tava njem eta ta go spo dar skih πu ma do 2010. g. moæe iz no si ti viπe od 2,6 mi li ju na kub nih me ta ra drv ne ma se. U tim izraëuni ma ukup ne πum ske bio ma se kao energen ta ni su uze te ko liëi ne drv ne ma se iz do sa da min ski sum nji vih πum skih povrπina, za tim bio ma se uz πum ske ce ste, πu ma na krπu za hvaêe nih poæa rom, te na kra ju iz no vih kul tu ra br zorastuêih na sa da ko je bi se po d iza le is kljuëi vo za bio ma su i energet ske po tre be. - Sto ga moæe mo s pu no op ti miz ma govo ri ti ka ko je osi gu ra na per spek tiv na buduê nost no voj tvrt ki. Kroz dræav ne subven ci je i no ve za kon ske odred be ko je na dru këi ji naëin tre ti ra ju proiz vod nju ener gije iz ob nov lji vih iz vo ra, na zi re se no vi segment go spo dar ske gra ne, a ti me i no va veêa za poπ lja va nja sta nov niπ tva u proiz vodnji dr ve ne sjeë ke i dru gih obli ka te opreme, u lo gi sti ci i uprav lja nju ener get skim su sta vi ma u Hr vat skoj. Ci lja nim rastom ko riπ te nja πum ske sjeë ke od 1 mi li jun to na u 2010. go di ni, po stigli bismo: - sma nje nje fo sil nih go ri va za pribliæno 0,83 mi li ju na to na na go di nu - emi si ju ug lji ko vo di ka smanji li za otprilike 2,4 mi li juna to na na go di nu - porasla bi za po sle nost za viπe od 1000 rad nih mjesta u πu mar stvu. Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME 17
stakleniëki plinovi Piπu: Hrvoje MarjanoviÊ, Elvis PaladiniÊ, Krunoslav Indir, Dijana VuletiÊ Foto: H. MarjanoviÊ KYO TO PRO TO KOL I PRA EN JE STAK LE NI» KIH PLI NO VA Car bon-pro skraêe ni je na ziv za pro jekt us mje ren k raz vo ju viπe za jed nië kih ala ta i me to da ko ji bi po mo gli u pri mje ni Kyot skog pro to ko la, s teæiπ tem na go spo da re nju πum skim i po ljo pri vred nim re sur si ma u se dam ze ma lja sre diπ nje i ju goi stoë ne Eu ro pe, meappleu nji ma i Hr vat ske. Meappleu struënjacima de vet eu rop skih in sti tu ci ja ko je ra de na pro jek tu pe te ro je znan stve ni ka iz u mar skoga in sti tu ta Ja stre bar sko Pred sjed nik Re pu bli ke Hr vat ske Stje pan Me siê i Izet Aga no viê, po seb ni sa vjet nik Pred sjed ni ka za zna nost i ob razo va nje, s vo dite lji com pro jek ta Di ja nom Vu le tiê Car bon-pro: eu rop ski pr ume i kruæe nje ug lji ka u priro di - Poz na to je da u pro ce su foto sin te ze sve bilj ke, pa ta ko i drveêe, ap sor bi ra ju ug ljië ni diok sid (CO 2 ) iz zra ka. S po moêu SunËe va svje tla, vo de i hra nji va iz tla bilj ke stva ra ju sloæene or gan ske tva ri ko je Ëi ne osno vu æi vo ta na Zem lji. Na taj naëin bilj ke, a po gla vi to πum sko dr veêe, veæuêi ug ljik u svo joj bioma si uvelike pri dono se sma nje nju koncen tra ci je ug ljië nog diok si da, toga najvaæ ni jeg sta kle nië kog pli na u at mo sfe ri. Osjet lji va rav no teæa iz meappleu ko liëi ne ug- lji ka po hra nje nog u bilj noj bio ma si i uglji ka oslo baapplea nog raz grad njom bio mase s po moêu he te ro trof nih or ga n iza ma u po sljed njih je sto ti njak go di na dra matië no na ruπe na. KrËe nje πu ma, a osobito iz ga ra nje fo sil nih go ri va (ug ljen, naf ta i zem ni plin) ko ja su mi li ju ni ma go di na leæa la za rob lje na u du bi na ma Zem lje, dove lo je do ve li kog po veêa nja kon cen traci je CO 2 u at mo sfe ri u usporedbi s onom iz pre din du strij skog do ba. Po slje di ca toga je glo bal no za gri ja va nje jer CO 2 u atmo sfe ri dje lu je po put to plin skog izo la tora ko ji ne do puπ ta Zem lji da se ti je kom noêi ohla di u do volj noj mje ri. Ova ko pojed no stav ljen pri kaz, inaëe vr lo sloæe nih i meappleu sob no is pre ple te nih pro ce sa ko ji re gu li ra ju kli mu pla ne ta Zem lje, sa mo je pod sjet nik na iznimnu vaæ nost πu ma, po se bi ce ve li kih πum skih kom plek sa, kao jed nog od te melj nih re gu la to ra kli me naπeg pla ne ta. Kyot ski pro to kol - um ski eko susta vi se ti je kom svo ga æi vo ta po naπa ju po put s prem ni ka at mo sfer skog ug lji ka. Vaæ nost πu ma kao s prem ni ka CO 2, osim u znan stve nim i struë nim kru go vi ma, prepoz na li su i svjet ski po li tiëa ri πto je ja sno na ve de no u tek stu gla so vi toga Kyot skog pro to ko la (sa stav lje nog 11. 12. 1997. godi ne), s po moêu ko jeg se na sto ji ogra niëiti i sma nji ti emi si ja CO 2 i dru gih sta kle niëkih pli no va. Mno ge zem lje, meappleu ko ji ma je i Hr vat ska, ob ve za le su se na praêe nje i sma nje nje ukup nih emi si ja ug ljië nog dioksi da i pet dru gih sta kle nië kih pli no va od ba rem 5 posto u raz dob lju 2008.-2010. u usporedbi s baz nom 1990. go di nom. Proto kol je do pro sin ca 2006. ra ti fi ci ra lo 169 ze ma lja, a 27. trav nja 2007. ra ti fi ci ran je i u Hr vat skome sa bo ru. Pro to kol do no si razliëi te me ha niz me za po st iza nje ci lja meappleu ko ji ma je i uspo sta va su sta va tr govi ne emi si ja ma, po pu lar no zva nim kre di tima ug lji ka ko ji ma se raz nim in du strij skim su bjek ti ma omo guêu je kup nja doz vo la za emi si ju sta kle nië kih pli no va od onih su bjeka ta ko ji su ostva ri li emi sij sko sma nje nje. Cilj tog me ha niz ma jest po moêi raz voj slabi je raz vi je nih ze ma lja i da ti po ti caj zele nim teh no lo gi ja ma na raëun naj veêih za gaapplei vaëa. 18 Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME
Ze le no mo re Ja stre bar skih lu go va s oto ci ma Pleπi vi ce u po za di ni. Po gled s vr ha kon struk ci je na ko ju Êe se mon ti ra ti in stru men ti za praêe nje iz mje ne CO 2 iz meappleu at mo sfe re i πu me o jekt u hr vat skoj πu mi Jed na je od ak tiv no sti pro jek ta i uspo sta va Lo kal nog cen tra ko ji Êe pri dono si ti in for mi ra nju jav no sti i πi re nju spoz na ja ve za nih za Kyot ski pro to kol, s na gla skom na πu mar stvo i dru ge re zul ta te pro jek ta. In stru men ti mje re kon cen tra ci ju CO 2 u zra ku i 3D smjer i br zi nu vje tra do 20 pu ta u se kun di. u me i πum ska zem ljiπ ta u kontek stu Kyot skog pro to ko la - Kyot ski pro to kol u Ëlan ku 3.3. na glaπa va ulo gu πu ma, naëin go spo da re nja πu ma ma, aktiv no sti ob no ve, poπum lja va nja i odπumlja va nja (krëe nja) πu ma. Ne to pro mje ne emi si ja sta kle nië kih pli no va iz iz vo ra te ukla nja nja po no ri ma kao re zul tat izravne pro mje ne u ko riπ te nju zem ljiπ ta, nasta le ljud skim dje lo va njem te spo me nutim ak tiv no sti ma u πu mar stvu, mje re ne kao do ka zi ve pro mje ne za li ha ug lji ka u sva kom ob ve zu juêem raz dob lju, ko ri stit Êe se za ispu nja va nje ob ve za Hr vat ske. Osim to ga, na temelju Ëlan ka 3.4. sva ka zem lja mo ra od luëi ti hoêe li u pro raëun emi si ja i ap sorp ci ja CO 2 uze ti pro mje ne u bi lan ci ug lji ka s ob zi rom na ko riπ te nja zem ljiπ ta. Nai me, pre la skom obra di vog zem ljiπ ta u paπ njak ili paπ njaka u πu mu mi je nja se ko liëi na ug lji ka koji se ta mo na la zi, bi lo da je iz nad zemlje (drv na ma sa, li sti nac itd.) ili unu tar nje (ko ri je nje, ug ljik u hu mu su, itd.). Pi ta nje ukup ne bi lan ce ug lji ka u πu mama i razliëi to ob raslim πum skim zem ljiπti ma po sta je sto ga iznimno vaæ no jer bi se u bli skoj bu duê no sti ko liëi na po hranje nog ug lji ka na ne koj povrπi ni mo gla izraæa va ti novëa nim iz no si ma. No ov dje tre ba bi ti opre zan jer je mo guê i obr nuti sluëaj, npr. da ne ko po druë je ko je ni je obraapplei va no zbog obra dbe tla po sta ne iz vor CO 2. Hr vat ska se joπ mo ra od luëi ti hoêe li pro mje ne u ko riπ te nju zem ljiπ ta uze ti u ob zir u raëu na nju bi lan ce iz vo ra i po no ra sta kle nië kih pli no va. Pro jekt Car bon-pro (www.carbonpro.org) - U svje tlu na sto ja nja Europ ske uni je za ispu nje nje ob ve za preuze tih Kyot skim pro to ko lom, te bo ljeg po ve zi va nja i jaëa nja su rad nje su sjednih ze ma lja i re gi ja u sklo pu Pro gra ma IN TER REG III-B, odo bre no je fi nan ci ranje pro jek ta pod na zi vom Bi lan ci ra nje ug lji ka i no vi ala ti u go spo da re nju prirod nim re sur si ma su klad ni Kyot skom pro to ko lu skraêe no naz va nog Car bon- Pro. Iz vor ni na ziv pro jek ta na en gleskom je Car bon Ba lan ce Draf ting and New Re sour ce Ma na ge ment Tools Accor ding to Kyo to Pro to col, otud i kratica Car bon-pro. Hr vat sko su dje lo va nje u pro jek tu fi nan ci ra se veêim di je lom iz sred sta va pro gra ma CARDS Eu ropske uni je, a pro jekt ni part ner iz Hr vat- Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME 19
jek ta i uspo sta va Lo kal nog cen tra ko ji Êe pri do nosi ti in for mi ra nju jav no sti i πi re nju spoz na ja ve zanih za Kyot ski pro to kol, s na glaskom na πu marstvo i dru ge rezul ta te pro jek ta. U Hr vat skoj je tu ulo gu preu zeo upra vo u marski in sti tut, Jastre bar sko, Ëi ji dje lat ni ci ra de na uspo stav ljanju i jaëa nju veza meappleu cilj nim skupinama lju di i su bje ka ta poput Hr vat skih πu ma d.o.o., viso ko πkol skih usta no va (npr. Ve leuëi liπ te u Karlov cu), udruæenja πu mo po sjedni ka i u mar ske sa vje to dav ne Sa te lit ska snim ka kom plek sa πu ma Po kup skog ba ze na s oz naëe nom lo k pro ci je nje nim ra di ju som do hva ta Dræav ni taj nik Draæen Vi kiê To piê (na sli ci u sre di ni), u raz go vo ru s vo di te lji com pro jek ta Di ja nom Vu le tiê i Hr vo jem Ma rja no viêem ske je u mar ski in sti tut, Ja stre bar sko. Pro jekt Car bon-pro za poëet je 1. travnja 2006. go di ne, a Ugo vor iz meappleu Dele ga ci je Eu rop ske ko mi si je u Hr vat skoj i u mar skog in sti tu ta, Ja stre bar sko potpi san je 21. pro sin ca 2006. Pro jekt je usmje ren k raz vo ju viπe za jed nië kih alata i me to da ko ji bi po mo gli u pri mje ni Kyot skog pro to ko la, s teæiπ tem na gospo da re nju πum skim i po ljo pri vred nim re sur si ma. Glav ni cilj pro jek ta jest primje na i meappleu sob no di je lje nje in te gri ranih me to da, su sta va i ala ta odræi vog gospo da re nja πum skim i po ljo pri vred nim re sur si ma na po druë ju CAD SES. Ta krati ca oz naëa va po druë je sre diπ nje Eu rope, Ja dra na, Po du nav lja, te pro sto ra jugoi stoë ne Eu ro pe (www.cadses.net). Na pro jek tu su raappleu je ukup no de vet partner skih in sti tu ci ja iz πest ze ma lja: tri iz Ita li je i po jed na iz Au stri je, Hr vat ske, GrË ke, Maapplear ske, Nje maë ke i Slo ve nije. Vo deêi part ner pro jek ta je Sre diπ nji di rek to rat za po ljo pri vre du, pri rod ne, πum ske i pla nin ske re sur se Au to nom ne re gi je Friu li Ve ne zia Giu lia (Ita li ja). U u mar skom in sti tu tu na projek tu ra de dje lat ni ci Odje la za ureapplei vanje πu ma i πu mar sku eko no mi ku (dr. sc. Di ja na Vu le tiê - koor di na to ri ca pro jek ta, mr. sc. Hr vo je Ma rja no viê, mr. sc. El vis Pala di niê, mr. sc. Kru no slav In dir i Da ni jela Ivan ko viê, dipl.ing. πum.) uz su rad nju i po moê osta lih znan stve ni ka i teh niëara In sti tu ta. Jed na je od ak tiv no sti pro- sluæ be, mi ni star sta va, ne vla di nih udruga, De le ga ci je Eu rop ske ko mi si je u RH i dru gih in sti tu ci ja. Iz tog razlo ga, u marski in sti tut, Ja stre bar sko u ruj nu Êe 2007. or ga n izi ra ti ra dio ni cu na ko ju Êe poz va ti ci lja ne su bjek te iz po druë ja πu mar stva i πi re. Viπe o pro jek tu moæe se naêi na strani ca ma (www.carbonpro.org) i izravnim kon tak tom s dje lat ni ci ma In sti tu ta. Eddy Co va rian ce - ili, ka ko πuma ui sti nu diπe? - U sklo pu pro jek ta Car bon-pro znan stve ni ci u mar skog insti tu ta, Ja stre bar sko po stav lja ju su sta v za praêe nje to ko va ug ljië nog diok si da iz meappleu at mo sfe re i πum skoga kom pleksa. Me to do lo gi ja na ko joj se te me lji tehni ka mje re nja na zi va se iz vor no eddy co va rian ce ili u pri je vo du - ko va ri janca vr tloæe nja (zra ka). Te melj ne kom ponen te su sta va vr lo su br zi ana l iza tor kon cen tra ci je ug ljië nog diok si da i 3D ul traz vuë ni ane mo me tar (in stru ment za mje re nje br zi ne i smje ra vje tra). Zanim lji vo je na po me nu ti da ti in stru menti mje re kon cen tra ci ju CO 2 u zra ku i 3D smjer i br zi nu vje tra do 20 pu ta u se kundi. Uz CO 2 ana l iza tor i 3D ane mo me tar, tu je i ci je li niz dru gih me teo ro loπ kih in stru me na ta za mje re nje tem pe ra ture zra ka i tla, vlaæ no sti, SunËe va zraëenja, ko liëi ne obo ri na itd. Ka da bu de dovrπen, su stav Êe omo guêi ti praêe nje to ko va ug ljië nog diok si da, br zi ne ko- 20 Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME
a ci jom su sta va za praêe nje to ko va CO 2 iz meappleu at mo sfe re i πu me, s jom se po da nu CO 2 ap sor bi ra u pro ce su fo to sin te ze, od no sno oslo baapplea ti je kom noêi u pro ce su re spi ra ci je. Dio in strume na ta po treb no je po sta vi ti na vi si ni od dva de se tak me ta ra, od no sno ne ko liko me ta ra iz nad kroπa nja sa sto ji ne. Sa svim kom po nen ta ma u funk ci ji, su stav Êe omo guêi ti in te gri ra no praêe nje proce sa vaæ nih za rast sta ba la πum skoga kom plek sa u kru gu ra di ju sa 2 km. Po jed no stav lje no, ova kav su stav moæe se uspo re di ti s apa ra ti ma za praêenje æi vot nih funk ci ja bo le sni ka u je di nica ma in ten ziv ne skr bi. Kao πto se di sa nje bo le sni ka razli ku je od di sa nja zdra vog Ëo vje ka, ta ko se in ten zi tet fo to sin te ze πum ske sa sto ji ne razli ku je ovi sno o tempe ra tu ri, stup nju nao bla ke, do stup nosti vla ge u tlu i nizu dru gih va ri ja bli. Part ner stvo u ra du - kljuë us pjeha sva kog pro jek ta - Mi si ja u mar skog in sti tu ta, Ja stre bar sko su klad na je Na cional nom pro gra mu znan stve nog istraæiva nja RH i Pla nu raz vo ja Hr vat skih πu ma d.o.o., a to je pro vo di ti istraæi va nja radi oëu va nja i zaπ ti te πum skih eko su sta va, njiho ve sta bil no sti, pro duk tiv no sti i bio loπke raz no li ko sti. Pro jek ti po put Car bon- Pro naj bo lji su naëin da se taj cilj ostva ri jer uje di nju ju vrhun ska istraæi vanja i meappleu na rod nu su rad nju. ZnaËenje su dje lo va nja u meappleu na rod nim projek ti ma na gla sio je i pred sjed nik RH gospo din Stje pan MesiÊ prigodom svog po sje ta u mar skom in sti tu tu, Ja stre barsko. Uz pred sjed ni ka Me siêa i nje go ve savjet ni ke, u po sje tu u mar skom in sti tutu bi li su pred stavni ci mi ni star sta va, prof. dr. sc. Draæen Vi kiê To piê, dræavnik taj nik za znanost, i Her man Suπnik, dipl. ing. πum., dræav ni taj nik za πu mar stvo, za tim æu pan za gre baë ki Stje pan KoæiÊ i grado naëel nik Ja strebar skoga Bo ris Kleme niê. Uglednim go sti ma rav na telj u mar skoga in sti tuta dr. sc. Mi ro slav Ben ko pred sta vio je ak tiv no sti i pla no ve raz vo ja In sti tu ta. Iz meappleu osta lih ak tiv no sti, pred sjed ni ku Me siêu i dru gim go sti ma ukrat ko je predstavljen i pro jekt Car bon-pro. U raz go voru, na kon izla ga nja rav na te lja dr. sc. Miro sla va Ben ka, pred sjed nik Stjepan Me siê istak nuo je da je upra vo sa da vri je me kada je po treb no uloæi ti do dat ne na po re da se isko ri ste mo guê no sti ko je pruæa ju pret pri stup ni fon do vi EU-a, na naëin da se po vuëe πto je mo guêe viπe sred sta va. Pri obi la sku In sti tu ta, u raz go vo ru s djelat ni ci ma prof. dr. sc. Draæen Vi kiê To piê istak nuo je da su isku stva i ve ze steëe ni su dje lo va njem u pro jek tu Car bon-pro i slië nim pro jek ti ma iznimno vri jed ni, te da su naj bo lji za log za us pjeπ no ukljuëiva nje u bu duêe znan stve no-istraæi vaë ke pro jek te unu tar 7. okvir nog pro gra ma Eu rop ske uni je. Pra vi us pjeh sva kog pro jek ta, pa ta ko i pro jek ta Car bon-pro, na kra ju se naj bo lje mje ri kon kret nim re zul ta ti ma, a to su no ve spoz na je i nji ho va pri mje na u prak si. Zbog toga se moæe oëe ki va ti da Êe Hr vat ske πu me d.o.o., kao najz naëaj niji su bjekt u πu mar stvu Hr vat ske, bi ti zainte re si ra ne za pri mje nu re zul ta ta pro jekta. Us pjeπ na do sa daπ nja su rad nja iz meappleu Hr vat skih πu ma d.o.o. i u mar skog in stitu ta, Ja stre bar sko po sluæi la je kao po ticaj da se Hr vat ske πu me d.o.o. upoz na ju i ukljuëe u pro jekt Car bon-pro od sa mog poëet ka. Pra vo dob na i pot pu na in for mira nost kljuë nih su bje ka ta u πu mar stvu moæe bi ti ja mac us pje ha. i re nje po stojeêih i no vih spoz na ja jedan je od vaæ nih ci lje va pro jek ta. Iz bor mje sta na ko je Êe se po sta viti su stav za praêe nje to ko va ug ljië nog diok si da iz meappleu at mo sfe re i πu me zahti je vao je de talj nu ana l izu po ten ci jalnih lo ka ci ja. U to me su uz pred sjed nika Upra ve mr. sc. Dar ka Beu ka, ve li ku po moê pruæi li i mno gi dru gi dje lat ni ci Hr vat skih πu ma - ru ko vo di telj Sluæ be za ureapplei va nje πu ma mr. sc. Ivi ca Mil koviê, vo di te lji upra va πu ma Kar lo vac i Za greb, Zo ran Sab lja riê, dipl. ing. πum., i mr. sc. Stje pan Pe treπ, ru ko vo di te lji odje la za ureapplei va nje πu ma spo me nu tih po druæ ni ca, mr. sc. Ja dran ka a lek-grginëiê i mr. sc. Du brav ko Ja neπ te nji hovi su rad ni ci. Na kon viπe mje seë ne ana l ize, kao op ti mal na oda bra na je lo ka ci ja na po druë ju U P-a Kar lo vac, unu tar Go spodar ske je di ni ce Ja stre bar ski lu go vi, uma ri je Ja stre bar sko. Na oda bra nu plo hu, ko ja se na la zi u kom plek su mla dih sa stoji na hrasta luæ nja ka i obië noga gra ba, po stav ljen je stup ko ji Êe sluæi ti kao nosaë so fi sti ci ra nih in stru me na ta su sta va za praêe nje CO 2. Ve li ku po moê pri obavlja nju πum skih i graapplee vin skih ra do va na pri pre mi plo he za po stav lja nje kon strukci je stu pa pruæi li su dje lat ni ci U P-a Karlo vac (Proiz vod ni odjel te RJ Tran sport i me ha n iza ci ja) i dje lat ni ci u ma ri je Ja strebar sko na Ëe lu s upra vi te ljem Mi la nom Oreπ ko viêem, dipl. ing. πum. Pro jekt Car bon-pro (Ctr. Id. No: 131669) fi nan ci ra se veêim di je lom iz sred sta va pro gra ma CARDS Eu rop ske uni je. Ovim pu tem za hva lju je mo De lega ci ji Eu rop ske ko mi si je u Re pu bli ci Hrvat skoj i πe fu De le ga ci je, nje go voj ek scelen ci ji Vin centu De ger tu, na fi nan ci ra nju pro jek ta te gapplei An drei Hor vat-kra ma riê, vo di te lji ci pro je ka ta za pre ko gra nië nu su rad nju, na po moêi ko ju nam pruæa. Zahva lju je mo Teh nië koj po moêi iz pro jek ta JaËa nje in sti tu cij skih ka pa ci te ta za preko gra nië nu su rad nju u Hr vat skoj (CARDS 2004) Mi ni star stva mo ra, tu riz ma, prome ta i raz vit ka na od go vo ri ma i sa vje tima na naπa broj na pi ta nja. Po seb no zahva lju je mo dje lat ni ci ma Hr vat skih πu ma ko ji su nam po mo gli i joπ uvi jek nam pomaæu u pro voapplee nju pro jek ta. Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME 21
ureappleivanje πuma Ko mi si ja na te re nu u GJ Glu he dra ge GOS PO DARS KA JE DI NI CA GLU HE DRA GE Piπe: Vesna Pleπe Foto: B. Pleπe GJ Glu he dra ge pro sti re se za pad no i ju go za pad no od goran skoga mje sta Vr bov skoga. u me tvo re su vi sli kom pleks s manjim en kla va ma. Pro sti ru se od 370 pa sve do 1255 me ta ra nadmor ske vi si ne. Pr vi ureappleaj ni ela bo rat za ove πu me izraappleen je 1880., za dio πu ma ko je su bi le u dræav nom vla sniπ tvu s pre bor nim naëinom go spo da re nja. Pri vre me nim pla nom ko ji je izraappleen 1906., ovim πu ma ma pre dviapplea se oplod na sjeëa s dva de setogo diπ njim po mlad nim raz dob ljem. Ka ko se ta kav naëin go spo da re nja poka zao neuëin ko vi tim, jer se sjeëi na po sli je krat kog raz dob lja ni je mo gla po mla di ti, a ni etat u cje li ni isko ri sti ti, uvo di se po no vno na ovim povrπi na ma pre bor ni naëin go spo da re nja. Pr va br za in ven ta r iza ci ja πu ma izvrπe na je 1947., a 1951. izraapplee na je Du go roë na osno va sjeëa i ob no va πu ma na osno vi Od kne zo va krë kih i Ma ri je Te re zi je do ureapplee nih pre bor nih πu ma u me Go spo dar ske je di ni ce Glu he dra ge u ma ri je Vr bov sko, del nië ke po druæ ni ce, u vri je me feu da liz ma bi le su u vla sniπ tvu kne zo va krë kih. Da rov ni com Be le IV. iz 1193., πu me su da ro va ne kne zu krë kome Duj mu, za tim su 1223. go di ne bi le u sa sta vu Mo druπ ke æu pe i pri pa le krë kome kne zu Vi du, a u vla sniπ tvu kne zo va krë kih - Fran ko pa na osta ju sve do 1671. Po gi bi jom Fra na Kr ste Fran ko pa na, πu me pre la ze pod upravu au strij ske dræav ne ko mo re, Ëi me su na se lja i pro stor od Go mi rja i Vr bov skoga, uz Ka ro lin sku ce stu do Fuæi na prikljuëe na Voj noj kra ji ni. Nad zor nad kra jiπ kim πu ma ma u Hr vat skoj ca ri ca Ma ri ja Te re zi ja ta da po vje ra va TrπÊan skoj in tendan ci. Na reappleu je da se sve πu me po piπu, pro mje re i kar ti ra ju, da se uve de πum ski red, da se po sta ve lju di ko ji se razu mi ju πu marske po slo ve. Se gre ga ci jom od 1886. do 1896. go di ne, po druë ja uz Ka ro linsku ce stu, od Mr kop lja do Vr bov skoga, ko ja su u sa sta vu se ve rinske æu pa ni je po sta ju dræav no vla sniπ tvo u obli ku zem ljiπ nih zajed ni ca. Zem ljiπ nim za jed ni ca ma go spo da ri ko tar ska æu pa ni ja - re fe rent u Vr bov skome, a nad zor nad go spo da re njem obavljali su ko tar ski πu ma ri. Ti je kom Pr voga i Dru goga svjet skog ra ta πu me toga po druë ja ma sov no su se sje kle, osobito uz æe ljez nië ku pru gu. Po sli je Drugoga svjet skog ra ta πu ma ma go spo da re lo kal ne πu ma ri je Vr bov sko, Ogu lin i Go mi rje. prijaπnjih te ren skih mje re nja. Pr va Osno va go spo da re nja za ove πu me izraapplee na je 1956./1957., a izra di la ju je ogu lin ska tak sa ci ja. Sl je deêa Osno va go spo da re nja na prav lje na je 1966., ka da je GJ Glu he dra ge ureapplee na kao cje li na. Izra di li su je, kao i sl je deêu 1976., za gre baë ki tak sa to ri. Nje zinim iste kom 1986. Odjel za ureappleiva nje πu ma Ogu lin izra dio je no vu, a de set go di na posli je, 1996., del nië ki Odjel za ureapplei va nje πu ma izvrπio in ven ta r iza ci ju drv ne mase, prirasta, te raëunalnu obra dbu po da ta ka u svr hu izra dbe no ve Osno ve. Ka ko joj je va lja nost iste kla potkra j proπ le go di ne, del niëki Odjel za ureapplei va nje πu ma pri stu pio je izra dbi re dovite re v izi je s ro kom va lja no sti 1. si jeë nja 2007. do 31. pro sin ca 2016. Go spo dar ska je di ni ca Glu he dra ge ima ukup nu povrπi nu 1930 ha, od Ëe ga na ob raslu povrπi nu ot pa da 1892 ha. Uspo redbom bru to i ne to ma se po odje li ma utvrapplee no je da sta re ta ri fe ne od go va ra ju pa su izvrπe ne odreapplee ne iz mje ne u usporedbi sa starom osno vom go spo da re nja. Po dat ci o povrπi ni, drv noj ma si, prirastu, eta tu do bi ve ni su kom pju tor skom obra dbom, za sva ki odjel po seb no te ukup no za ci je lu go spo dar sku je di ni cu. Ukup na drv na za li ha ovih πu ma iz no si 684.352 m 3, za li ha po hek ta ru 362 m 3. Na cr no go ri cu ot pa da 376.276 m 3. Omjer smjesa je 55 po sto cr no go ri ce i 45 po sto bje lo go ri ce. Ukup ni go diπ nji teëaj ni pri rast iz no si 11.094 m 3 ili 5,9 m 3 /ha. U jed no stav noj bio loπ koj re pro duk ci ji pro pi sa ni su pri prem ni ra do vi za ob no vu sa sto ji na na 16 ha, sje tva i sad nja πum skog sjeme na i πum skog sad nog ma te ri ja la na 18,5 ha, ra do vi na nje zi sasto ji na 73,50 ha, zaπ ti ta πu ma na 1930,19 ha. Po vje ren stvo Mi ni star stva po ljo pri vre de, πu mar stva i vod noga go spo dar stva, u sa sta vu Kreπi mir Turk, pred sjed nik, te Stje pan Opa lië ki i Jo sip Crn ko viê, Ëla no vi, sa sta lo se i ti je kom dvod nevnoga ra da u ure du i na te re nu (10. i 11. svib nja) pre gle da lo ela borat Osno ve go spo da re nja, te pro gram nje ge i ge net ske me lio raci je za priz na tu sje men sku sa sto ji nu obië ne je le i bu kve. Utvr di li su oprav da nost pred loæe nih iz mje na, da je re v izi ja na prav lje na u skla du sa Za ko nom o πu ma ma, uz pri mjed be ko je su ugraapplee ne u ela bo rat, te je upu ti li Mi ni star stvu na pri hvaêa nje. Ra du po vje ren stva bi li su na zoë ni ru ko vo di telj delniëkog Odjela za ureapplei va nje πu ma Bo ris Pleπe, tak sa tor Da vor Hi lak, te iz u mari je Vr bov sko Draæen Mu fiê. 22 Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME
IN TER KA TE DARS KI ME U NA ROD NI SE MI NAR O ZA TI TI U MA πumski πtetnici Piπe: Rasim MehmedoviÊ, dipl. ing. πum. Foto: R. MehmedoviÊ O zaπ ti ti ke ste na, smre ke i je le u Ca zi nu Su dio ni ci se mi na ra u Ca zi nu i B. Pe trov cu um sko-pri vred no druπ tvo Un sko-sanske πu me d.o.o. iz Bo san ske Kru pe bilo je or ga n iza tor in ter ka te dar skoga meappleu na rod nog se mi na ra o zaπ ti ti πuma, odræa nog 7. i 8. svib nja ove go di ne u Ca zi nu i Bo san skom Pe trov cu. Se mi na ru je pri su stvo va lo viπe od 70 struë nja ka iz podruëja zaπ ti te πu ma iz svih repu bli ka bivπe Ju go sla vi je, pro fe so ri sa u marskoga fa kul te ta u Sa ra je vu, u mar skoga fakul te ta u Za gre bu, umarskoga in sti tu ta Ja stre bar sko, u mar skoga fa kul teta Skoplje, pred stav ni ci πu mar sta va Slo ve ni je, Bosne i Her ceg ovi ne, pred stav ni ci Fe de ral nog mi ni star stva F. BiH te pred stav ni ci Hr vat skih πu ma. Na sku pu je pre zen ti ra no 15 re fe ra ta u ko ji ma su obu hvaêe ne naj no vi je spoznaje o zaπ ti ti πu ma u ma tië nim dræa va ma. Po seb na pozornost po sveêe na je pro ble mu zaπ ti te pi to mog ke stena, smre ke i je le. Jed na od pre zen ta cija se mi na ra od no si la se na pro ble ma ti ku bo le sti i πte tnika na pi to mom ke ste nu, s po seb nim osvr tom na no vog πte tnika, ke ste no vu πiπ ka ri cu, ko ja se pri je ne ko liko go di na iz Ita li je pre ni je la u Re pu bliku Slo ve ni ju. To je tre nutaë no na jo pasni ji πte tnik pi to mog ke ste na u Euro pi. O znaëenju i ko ri sti te oëu va nju ke ste no vih πu ma go vo rio je prof. dr. Mi lan Gla vaπ, profe sor na u mar skome fa kul te tu u Za gre bu, istaknuvπi da je ke sten ne za mje nji va vr sta na ko ju je Ëo vjek naj viπe utje cao tije kom 2000 go di na. - Da bi se ke sten te smre ka i je la zaπ ti tili i saëu va li, po treb no je po du ze ti niz mje ra od ko jih je naj vaæ ni ja pra vil no go spo da renje πu ma ma - istak nuo je pro fe sor Gla vaπ. Na ovom se mi na ru sudjelovali su i pred stavni ci Un sko-san skih πu ma, ko ji su svo ja zapaæa nja i isku stva pre dstavili u dva re fe ra ta. Dipl. ing. πum. Ra sim Meh me do viê go vo rio je o sta nju zaπ ti te πu ma na po dru Ëju PD-a za razdoblje od 2004. do 2007. go di ne, a mr. Sel man Em sud pre zen ti rao je upora bu fe ro mo na curwi vit za kon tro lu popu la ci je i suz bi ja nje pot kor nja ka na je li. Meappleu na rod ni in ter ka te dar ski se mi nar iz podruëja zaπ ti te πu ma od ne pro cje nji vog je znaëenja za πu mar stvo u BiH, jer je zahva lju juêi raz mje ni isku sta va mo guêe sprijeëi ti i djelotvorno ot klo ni ti pro ble me koji tre nut aëno mu Ëe πu ma re u su sjed nim dræa va ma. Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME 23
putopis KRA KOV I da nju i noêu pun - Trg Ry nek Glovny s cr kvom sv. Ma ri je Kra kov - tu ri stië ka pri je U Kra kovu se moæe ruëa ti za 40-ak ku na, po pi ti pi vo za 15, πto ni je sku po, ali Êe te sat voæ nje i raz gle da van ja gra da vla kiêem pla ti ti veê 10 eu ra! Isto to li ko i ulaz ni cu za po sjet sta rom rud ni ku so li! To su ne ke od su prot no sti tra di ci je i no vo ga do ba s ko ji ma se suoëi la i skupina za gre baë kih πu ma ra, Ëla no va Hr vat skoga sin di ka ta πu mar stva, bo ra veêi πest da na u ovome li je pom sta rome kra ljev skom gra du i nje go voj oko li ci. Evo ma le priëe iz Polj ske Potkra j trav nja i noêi su u Kra kovu bile to ple, go to vo ljet ne! U maji ca ma krat kih ru ka va sje di mo u vrtu jed noga od broj nih lo ka la na sre diπnjem tr gu, pod no naj poz na ti jega vjer skog hrama Polj ske, cr kve sv. Ma ri je, i Ëe ka mo ponoê da se s jed nog od dva nje zi na razliëi ta zvo ni ka (i po to me je po seb na!) ogla si truba. I zaëu se, tuæ no i krat ko, i utih nu u noênoj vre vi. Nje zi na me lo di ja pod sjeêa, prema le gen di, da je na jed nom od tor nje va dav no, pri je ne ko li ko sto ljeêa, u do ba ra tova, bi lo straæar sko mje sto s ko je ga je voj nik tru bom upo zo ra vao na opa snost od ne prija te lja. No jed nom ga je, usred svir ke, pogo di la stri je la i usmr ti la. U spo men na taj do gaappleaj sva kog pu nog sa ta broj ni tu ri sti πto po ho de ovaj sta ri kra ljev ski grad mogu s tor nja od sluπa ti pre ki nu tu me lo di ju. Cr kva je iz graapplee na 1226. go di ne u go tiëkom sti lu, a zvo ni ci su razliëi ti, kaæe da lje le gen da, jer su se dva bra ta ko ja su je gradi la po svaapplea la pa je sva ki na pra vio to ranj po svom uku su. Ta je din stve na re li gij ska graapplee vi na tek je jed na od broj nih tu ri stië kih atrak ci ja na kra kov skome glav nom i jed nom od najveêih eu rop skih tr go va, Ry nek Glovnyju. Kao πto je ne ka da (do kra ja 16. stoljeêa) bio kra ljev ski grad (sve dok veapplea ni s ko ji ma su Po lja ci vje ko vi ma ra to va li, za vri je me jed ne svo je vla da vi ne ni su zbog bli zi ne od luëi li pri je stolnicu pre se li ti u Varπa vu), Kra kov je da nas tu ri stië ko srediπ te i naj po sjeêe ni ji grad Polj ske. Pa ipak, neêe bi ti je dan od gra do va do maêi na buduêe ga Eu rop sko ga no go met no ga pr venstva πto ga je Polj ska za jed no s Ukra ji nom ote la (ne ki mi sle) Hr vat skoj! U no go me tu se vr ti pu no no vc a i ovo pr ven stvo prigoda je da se iz gra di i ure di ono πto nam ne do sta je, po jaπ nja va naπ polj ski zna nac i pri ja telj. U pr vom redu pro met ni ce, a on da i gra do vi u ko ji ma Êe se igra ti. Polj ska ima sa mo 600 km pravih au to ce sta (!), ve li on, i iz grad nja no vih bit Êe prio ri tet. No to je ipak sa mo dje lomië no toë no. Jer vo zeêi se od gra ni ce prema Kra kovu i iz nje ga do ne kih okol nih de sti na ci ja, pa i do Za ko pa na, prolazi li smo i po ce sta ma ko je su u sva kom smjeru ima le po dva kol ni ka, Ëak i zau stav ni, samo πto ni su ograapplee ne, ko je idu kroz nase lja i na njih se la ko ula zi i s njih izla zi. Jedi no πto ih ne sma tra ju au to ce sta ma, πto bi po neg dje tre ba lo neπ to pokr pa ti i - ne plaêa ju se! A Kra kov je osim to ga, ve li naπ pri ja telj, uz Wroc law i Gdansk, je dan od naj ljepπih polj skih gra dova pa sa da tre ba in ve sti ra ti u dru ge! A u Kra kov na svoj naëin ulaæu, obogaêu ju ga i Ëi ne za nim lji vim ki ne ski, ja panski, nje maë ki, ta li jan ski i osta li tu ri sti Ëi ji je zi ci odz va nja ju glav nim tr gom, a πa re ne skupine svih dobi, vi tla juêi moê nim oruæjem - fo toa pa ra ti ma, sli je de svo je vo diëe, s vre me na na vri je me za staj ku ju i pom no upi ja ju nji ho ve ri jeëi. Jed na od re fe ren ci ovo ga naj juæ ni jeg polj skoga gra da, od Zagre ba uda lje nog sa mo oko 740 km (pre ko Bu dim peπ te i Ban ske By stri ce), jest mla dost nje go ve po pu la ci je - Kra kov je grad s oko 20.000 stu den ta (!), s glasovitim sveuëi liπ tima. To je jed no od ri jet kih polj skih ve li kih sre diπ ta (800 ti suêa sta nov ni ka), ko je ni je osje ti lo raza raë ku moê 2. svjet skog ra ta pa se mo nu men tal ne graapplee vi ne, po vi je sni spome ni ci i cje lo kup na kul tur na baπ ti na nu di na dla nu. Joπ ka da se u po pu no sti do tje raju fa sa de (kao re ci mo u Pra gu!), bit Êe to turi stië ka rap so di ja. A Polj ska, s ob zi rom na to da je ve li ka zem lja (39 mi li ju na sta nov nika) ve li kih po ten ci ja la i veê u Europ skoj uniji, ve li kim ko ra ci ma gra bi na pri jed. A da je u Eu ro pi, vi di se i po ci jena ma. Ono πto je juëer bi lo jef ti no, danas viπe ni je! Voæ nja ma lim vla kiêem naj- 24 Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME
Piπe: Miroslav Mrkobrad Foto: M. Mrkobrad bræi je naëin, prem da ne i najsv rhovitiji, da se obiappleu najvaænije zna me ni to sti. Sat voæ nje stoji, pa zi te sad, 10 eura! Ipak, taj vla kiê odvest Êe vas do svih mje sta ko je, bar u pr vom po ho du, tre ba vi djeti. Po naj pri je do Sta ro ga gra da, po vi jesne jez gre Kra kova, ko ji je 1978. go di ne UNES CO pro gla sio svjet skom kul tur nom baπ ti nom. Okruæen je be de mi ma ko ji su ne ka da bra ni li grad, u nje ga se ula zi preko dr ve nog mo stiêa kroz Vra ta sv. Flo ri jana ko ja Ëu va ku la Bar ba kan. Ot ka ko je izgraapplee na, 1498., ku la je bi la Ëu var sve ga πto se u Sta rome gra du zbi va lo. Na su protnoj stra ni od Sta ro ga gra da, pre ko sre diπta, naj sta ri jom kra kov skom uli com Grodzka do la zi se do breæulj ka na sa moj oba li Wi sle na ko jem se na la zi sta ri kra ljev ski dvo rac Wa vel, u ko jem su æi vje li polj ski kra lje vi od 10. do 16. sto ljeêa, ka te dra la, stol ni ca Polj ske te grob lje na ko jem su po ko pa ni mno gi polj ski po vi je sni za sluæ ni ci. Kroz sto ljeêa dvo rac je na do graapplei van, ovi sno o to me ko li ko je ko ji kralj bio moêan i æu dan slave. U ka te dra li je sve tiπ te sv. Sta ni sla va, krip ta sv. Leo nar da, ne kro pi lis na ko jem leæi Ian II. So biet ski. Vo dië Êe vas pro ve sti kroz mno go broj ne oda je i loæ ni ce u ko - j i ma se do go vo re nim bra ko vi ma i iza debe lih za vje sa skri ve nim lju bav nim ve za ma kro ji la po vi jest ne sa mo Polj ske ne go i dije la Eu ro pe. Za dvo rac je ve za na i no vi ja po vi jest Polj ske; on dje je, ne pro puπ ta ju istak nu ti ve li ki vjer ni ci Po lja ci, 1. stu denoga 1946. svo ju pr vu mi su odræao sveêenik Ka rol Woj ty la, ka sni ji du go go diπ nji us pjeπ ni po gla var Ri mo ka to lië ke cr kve, pa pa Ivao Pa vao II. Stra ho te Za pa da, na rav no pod navod ni ci ma, udo maêi le su se u Kra kovu, πto se po naj bo lje vi di po ci je na ma, osobito piêa. Hra na ni je sku pa, ruëa ti se moæe (kom ple tan meni s ju hom, obië no pu re tinom, ma lo pom fri ta i povrêa ko je najëeπêe za mje nju je sa la tu) za 16-20 zlo ta (32-40 ku na). U re sto ra nu Pod Smoc za Ja ma, u ne po sred noj bl izi ni dvor ca, pro sjeë ni je ruëak sta jao 22 zlo ta, do maêe so lid no malo toëe no pi vo Zy vi ce 7 zlo ta. NoÊ ni æi vot ne je nja va ni iza ponoêi, broj ni su noê ni ba ro vi, a uli ce, bar u srediπtu gra da, pu ne su lju di. No Kra kov ne poz na je ka fiêe ti pa onih ko ji su prepla vi li Za greb (i Hr vat sku), u ko ji ma se, is kljuëi vo uz ka vu ili ne ko piêe, vri je me ubi ja od ju tra do su tra. Pun je lo ka la, ali re sto ra na, go stio ni ca, piv ni ca, noê nih ka ba rea, u ko ji ma se u naj veêem di je lu nudi i hra na. Ni je pra vi lo, no teπ ko je naiêi na nas mijeπe nog ko no ba ra! U posljednje vrije me u mo di je otva ra nje ve li kih πo pingcen ta ra, a je dan je od naj veêih, ni go di nu da na star, Ga le ri ja Kra kowia, mo der no zda nje ko je zau zi ma jed an grad ski blok i gdje se na tri etaæe na la ze sve poz na te rob ne kuêe i svjet ski bran do vi. Ri je ka Wi sla pre moπ te na je s pet mosto va, a pre ko ri je ke vri je de i ne ka druga pra vi la. Primjerice u ho te lu Alf, uda ljenom sa mo 5 km od srediπta gra da, naêi Êe se noêenje za sa mo 13 eura! Uz joπ po Ëeti ri eu ra za do ruëak i veëe ru, ako æe li te. Pri je krat kog vre me na zgra da je pot puno re no vi ra na, so be (s TV pri jam ni kom) ured ne, ku pao ni ce pro stra ne. Do cen tra se moæe au to bu som, ali i tak si jem ko ji je joπ uvijek jef tin. Od cen tra do ho te la (kao u Za gre bu s Je laëiêe va trga do No vog Za gre ba) pla tit Êe te samo 15 zlo ta (30 ku na, odno sno 10, ako ste tro je!). Po sli je 22 sa ta dvostruko viπe, πto opet ni je previπe. No ov dje ne ma niëega πto bi pri vu klo tu ri ste, nekoliko ki lo me ta ra dalje poëi nje ne ka da ve lika in du strij ska zo na, mali gra diê No va Hu ta ko ji i tram vaj ska pru ga spaja s Kra kovom. Golema in du strij ska po stro je nja, od ko jih do sta njih viπe ne ra di, ki lo me tri ma se pruæa ju uz ce stu od ko je su odvo je na ze le ni lom. Pa on da opet iz ne naappleenje - vi kend-na se lje Krakov lja na, s mi ni ja tur nim kuêi ca ma naëië ka ni ma u ze le ni lu na uz vi si ni. Ne zao bi laz na atrak ci ja u tu ri stiëkoj ru ti svih ko ji poho de Kra kov i okoli cu obi la sci su Wa do vi ca, rod no ga mje sta pa pe Iva na Pa vla II. te rud ni- Za gre baë ki πu ma ri u sta rome æi dov skom di je lu Kra kova Polj ska je je di na eu rop ska dræa va u kojoj se ba ve uz ga ja njem bizo na! Taj sim bol ame rië kih pre ri ja i æi vo ti nju poz na tu iz ra nih ve sterna za gre baë ki πu ma ri ima li su prigodu vi dje ti pri obi la sku πu ma ri je (nad le snictwo) Nie po lo mi ce. Re gio nal na di rek ci ja Kra kov (RDLP) go spo da ri sa 176.000 ha πu ma, od Ëe ga su 43 posto dræav ne, a osta lo pri vat ne, na cio nal ni par ko vi, πu me po seb ne na mje ne i dru ge. Sta ri grad je po vi je sna jez gra Kra kova ko ju je 1978. go di ne UNES CO pro gla sio svjet skom kul tur nom baπ ti nom. Zgra da Polj skoga na ciona lnog ka za liπ ta Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME 25
Zaπ tiêe ni pri rod ni re zer vat u u ma ri ji Ni epo lom i ce - ni je se niπ ta sje klo od 1920.! U Cen tru za uz goj bizo na Sre diπ nji trg u Wa do vi ca ma s rod nom kuêom K.Woj ty le Na cio nal ni park Vi so ke Ta tre»u de sne vi le na pu tu za Za ko pa ne ka so li Wie lic ka. Pi to resk ni, ureapplee ni gra diê Wa do vi ce sa sre diπnjim fan ta stië nim tr gom ma lena je tu ri stië ka me ka, a rod na kuêa Ka ro la Woj ty le da nas je mu zej za Ëi ji obi la zak mo ra te Ëe ka ti u redu. No πto tek reêi za obië ni rud nik so li ko ji su do miπ lja ti Po lja ci pre tvo ri li u neπ to o Ëe mu se priëa, ko ji go diπ nje po sje ti Ëetiri mili ju na lju di! Pa πto traæe u isko pi ni du bo koj 380 m ko ja je za tu riste do stup na do razi ne od 120 m ispod zem lje? Jed no stav no su na tri tu ri stië ke razi ne ure di li dvorane, pro da vao ni ce su ve ni ra, i to u ne vje ro jat nom bro ju. U jed noj od pod zem nih opet neo bië no ureapplee nih dvorana odræavaju se vjer ski obre di, vjenëa nja, u dru goj kon cer ti, itd.! Da, tu je i re sto ran, piêe, te (mi risna) sol u svim boja ma... On da vas u jed nom ku tu doëe ka ka me ni lik glasovitoga nje maë kog knjiæev ni ka J. W. Goethea, na dru gome mje stu sto ji ve lik Po ljak, znan stve nik N. Ko per nik! Ot kud oni do lje? Naπa vo di te lji ca Mag da na hr vat skome nas oba vjeπ ta va da su, eto, i oni jed nom dav no po sje ti li rud nik, pa tu ri sti i to tre ba ju zna ti! StruË ni, πu mar ski dio izle ta obu hva tio je po sjet Re gional noj di rek ci ji (RDLP) Kra kov ko ja go spo da ri sa 176.000 ha πuma, od Ëe ga su 43 posto dræav ne, a osta lo pri vat ne, na cio nal ni par ko vi, πu me po seb ne na mje ne i dru ge. Ni u jed noj dru goj direk ci ji, kaæu do maêi ni, ne ma to li ko pri vat nih πu ma. Od ukup no oko 9 mil. ha πu ma i πum sko ga zem ljiπ ta Polj ske, na dræav ne πume ot pa da oko 7,5 mil. ha, one su po di je lje ne u 17 di rek ci ja odno sno 439 πu ma ri ja, a 46 posto su pla nin ske πu me. u me inaëe pre kri va ju 25 posto dræav noga te ri to ri ja. Smre ka je jed na od glavnih vr sta, u pla nin skim se di je lo vi ma pri rod no ob nav lja, a ve li kih pro ble ma polj ski πu ma ri ima ju sa zaπ ti tom πu ma od πtetn ika, poseb no smre ko va pot kor nja ka. Polj ska ima 23 na cio nal na par ka, 120 par ko va pri ro de te viπe od 1300 prirodnih rezervata. Ni je ne poz na to, no sva ka ko je za nim lji vo da je Polj ska je di na eu rop ska dræa va u ko joj se ba ve uzga ja njem bizo na! Taj sim bol ame rië kih pre ri ja i æi vo ti nju poz na tu iz ra nih ve sterna za gre baë ki πu ma ri ima li su prigodu vi dje ti pri obi la sku u mari je (nad le snictwo) Nie po lo mi ce, jed ne od 16 πu ma ri ja kra kovske Di rek ci je, u ko joj se na la zi Cen tar za uz ga ja nje eu ropskog bizo na. 26 Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME
Ne ma do bi ti od to ga, sve troπ ko ve pokri va dræa va, priëa Ëu var dok se pri bliæava mo ogra di iza ko je se li je no πeêu viπe od to nu teπ ki pri mjer ci. U uz ga ja liπ tu osta ju Ëe ti ri go di ne, na kon Ëe ga ih se puπta u na cio nal ne par ko ve. U Polj skoj danas æi vi oko 800 bizo na, od Ëe ga oko 500 slo bod no u pri ro di, a osta li u uz ga ja liπ tima. Opa sni su, upo zo ra va Ëuvar, je di no ka da ima ju mla de. Ta da im ni mi ne smije mo priêi. Mla di osta ju s ro di te lji ma dvije go di ne, ka da muæ jak poëi nje traæi ti no vo druπtvo. Bizon moæe doæi vje ti 25 go dina, no pro sjeë no je veê s 20 star. U Nie po lo mica ma, ko je ina- Ëe gospo da re s pribliæno 10.000 πu ma, za gre baëki su πu ma ri imali prigodu vi dje ti i je dan stro gi reze r vat zaπ tiêe ne pri ro de, Li puv ka, gdje se na 20 ha ne ra de ni ka kvi πumar ski ra do vi, u ko ji nit ko ne ula zi bez po seb ne doz vo le i gdje se ni je sje klo od 1920. go di ne! Drv na je za li ha 500m 3 /ha! Jed no od odre diπ ta bio je Nacio nal ni park Ta tre sa sje diπ tem u pozna tome ski jaπ kom cen tru Za ko pa ni ma, uda lje nom oko 130 km od Kra kova. Ondje se, na 2000 m, na ko ju vi si nu su se hr vat ski πu ma ri po pe li æiëa rom, u travnju joπ uvi jek ski ja lo na viπe od me tar sni je ga. Za ko pa ne i oko li ca ku la su ba bilon ska ar hi tek tu re! Ve li ke kuêe svih moguêih gra di telj skih rjeπe nja, od dr va, cigle, be to na, s neo bië nim dvo stru kim kro vo vi ma za zaπ ti tu od sni je ga, na n izale su se uz vr lo pro met nu ce stu pre ma ski jaπ kome cen tru, ali i u sa mom gra du. Na cio nal ni park pro sti re se na 800 km 2, go diπ nje ga obiapplee Ëetiri mi li ju na lju di. Ve lik pro met za grad od 30.000 æi te lja! Naj viπi vrh Ta tri je Ger lach (na slo vaë koj stra ni) s 2655 m. Po sjet na cio nal nom parku pi ta nje je opêe kul tu re i zbog to ga broj ni Po lja ci obi la ze svo je zaπ tiêe ne prirod ne objek te i uæi va ju u ljepo ti, mi ri sima i mi ru πto ih pruæa ju bo ro ve, smreko ve i je lo ve πu me. Pri druæi li su im se eto, na krat ko, i za gre baë ki πu ma ri prikljuëujuêi se ta ko ri je ci no ma da πto krsta re i osva ja ju no ve kra je ve. Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME 27
zaπtiêene biljne vrste Piπe: Ivica TomiÊ Foto: Arhiv ZA TI E NE, RI JET KE I UG ROÆE NE BILJ NE VRS TE (Cep ha lant he ra ru bra) Ova ugroæe na traj ni ca iz po ro di ce kaêun ki do la zi u pri ro di u ma lom bro ju pri mje ra ka, u ter mo fil nim hrasto vim πu ma ma i πi ka ra ma, svi je tlim cr no go rië nim πu ma ma, na ru bo vi ma πu ma i πum skim pro ga la ma, gdje raste po je di naë no na sje no vi tim ili po lu sje no vi tim mje sti ma Cvi jet Stab lji ka Cr ve na na gla vi ca (Cep halan thera ru bra) viπe go diπ nja je bilj ka (traj ni ca) iz po ro di ce kaêun ki (Orc hi da ceae), jed ne od naj veêih bilj nih po ro di ca, s viπe od 20.000 vrsta. Ras pro stra nje na je u za pad noj, sred njoj i juæ noj Eu ro pi, na Kav ka zu, Kri mu, u Ma loj Azi ji, Ira nu i sje ver noj Afri ci. IstoË na gra ni ca area la na la zi se na Ura lu. Stab lji ka joj je viso ka 20 do 50 cm, okru gla sta, po vi je na i vi juga va na sve stra ne, u gor njem di je lu po kri vena krat kim dla ka ma, a u do njem s ne ko li ko pri le glih, lju ska stih, smeapplee ze le nih li sto va. Pod zem ni dio stab lji ke (po da nak ili rizom) do sta je du ga, valj ka sta lu ko vi ca, s broj nim odeb lja lim ko ri je ni ma. Li sto vi su du gu lja sti i πi lja sti, s izraæe nom ner va tu rom, go li, odozgo tam no ze le ni, odoz do pla vo ze le ni, du gi do 14 cm i do 3 cm πi ro ki, sred nji su naj veêi. Pa li stiêi (za li sci, brak te je) s obje su stra ne πilja sti (lan ce ta sti), duæi od plod ni ce i krat ko dla ka vi. Cvat ili in flo re scen ci ja je ri je dak, a sastav ljen je od 2 do 12 (i viπe) sje deêih, do sta ve li kih ruæiëa stih ili cr ve no lju biëa stih, rjeapplee bi je lih cvje to va, ko ji su jed no si me trij ski (zigo morf ni) i dvo spol ni (her ma fro dit ni). ListiÊi ocvi jeêa du gi su 1,5 do 2 cm, a otvo re ni su ti je kom cvat nje od lip nja do srp nja. Med- Cr ve na na gla vi ca (Cep ha lant he ra ru bra) Di je lo vi bilj ke Cr ve na na gla vi ca je ugroæe na zbog bra nja cvje to va i pro mje na u sta niπ tu te joj se broj nost sma nju je. Za ko nom o zaπ ti ti pri ro de zaπ tiêe na je od 6. srp nja 1972. go di ne na svim pri rod nim sta niπ ti ma na usna go to vo je jed na ko du ga kao gornji li stiêi ocvi jeêa. Plod ni ca je sje deêa, ze lena, cr ve no na hu ka na, s krat kim dla ka ma i valj ka sta. Plod je uski to bo lac, dug 25 mm, s mnoπ tvom sit nih sje men ki. One kli ja ju samo ako se u nji ma stvo ri en do trof na mi ko r i- za (pro di ra nje hi fa glji va u sta ni ce). U svi je tlim li sto pad nim i cr no gorië nim πu ma ma - Cr ve na na gla vi ca dola zi u pri ro di u ma lom bro ju pri mje ra ka, u ter mo fil nim hrasto vim πu ma ma i πi ka ra ma, svi je tlim cr no go rië nim πu ma ma, na ru bo vima πu ma i πum skim pro ga la ma, gdje raste po je di naë no na sje no vi tim ili po lu sje no vitim mje sti ma. Vo li umje re no svjeæa, bla go hu moz na, rastre si ta, pje sko vi ta, vap ne naëka i sla bo ki se la tla (ph 5,9-8,2), od nizi na pa do poëet ka su balp sko ga po ja sa. Ka rak teri stië na je vr sta re da Quer ce ta lia pubescen tis, sta niπ te su joj i brdske li va de u sa sta vu za jed ni ce re da Se sle rie ta lia te nui fo liae, a do seæe do 1800 m nad mor ske visi ne. Poz nat je spon ta ni kriæa nac C.x maye ri, iz meappleu ove vr ste i C. da ma so nium. U Hr vat skoj se po jav lju je u oko li ci Ora ho vi ce, Poæe ge (Poæeπ ka go ra, Pa puk, Krn di ja), Sa mo bo ra, Del ni ca, To pu skog, na Pli tvië kim je ze ri ma, Mo sla vaëkoj go ri, Me dved ni ci, IvanπËi ci, Ri snja ku, Ve le bi tu, Di na ri, Pljeπevi ci. U pri mor sko me po ja su nala zi se sa mo u oko li ci Se nja. Ugroæe na je vr sta zbog bra nja cvje to va i pro mje na u sta niπ tu te joj se broj nost sma nju je. Za konom o zaπ ti ti pri ro de zaπ tiêe na je od 6. srp nja 1972. go di ne na svim pri rod nim sta niπ ti ma. 28 Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME
zaπtita πuma HRAS TO VA PE PEL NI CA Avio tre ti ra nje pro tiv hrasto ve pe pel ni ce na po druë ju u ma ri je»az ma (U P Bje lo var) Na juëin ko vi ti je i na jis pla ti vi je - iz zra ko plo va Pred no sti su avio tre ti ra nja u usporedbi s te re strië kim znat no veêe ne go ne do sta tci. Zbog to ga suz bi ja nje pe pel ni ce zra ko plo vom tre ba pri mje nji va ti gdje god je to mo guêe Ne dvoj be no naj raπi re ni ja i na juëesta li ja bo lest naπih hrasto vih πuma je hrasto va pe pel ni ca. UzroËnik joj je glji va Mi crosp hae ra alp hi toi des, a ne ri jet ko do la zi u rasad nici ma, hrasto vim sa sto ji na ma i na hrasto vima ko ji rastu po je di naë no ili u skupinama. Ri jeë je o obli gat nom parazi tu ko ji na povrπi ni li sta (ek to parazit) obli ku je svo je ve ge ta tiv no ti je lo. To je glji vië ni orga n izam ko ji moæe pri mi ti hra nu je di no od dru go ga æi vog or ga niz ma te je ne sposo ban rasti i raz vi ja ti se na mr tvom tki vu. Na li stu se uoëa va ju si ve pre vla ke, ko je se sa sto je od hi fa, ko ni dio fo ra i ko ni di ja (oi di ja). Po treb no je na gla si ti ka ko stva ranju ko ni di ja po go du je vlaæ no i to plo vri jeme, a epi de mij sko πi re nje glji ve u ovi snosti je o nje zinim spe ci fië nim eko loπ kim zah tje vi ma: vi so koj zraë noj vla zi, vi so koj tem pe ra tu ri zra ka, do volj noj ko liëi ni svjetla i raz voj nom sta di ju bilj ke (in fek ci je na mla dom liπêu). Naj pri je, pot kraj svibnja, uoëa va mo ma le bi je le mr lje, koje se πi re i meappleu sob no po ve zu ju te na kra ju mo gu pre kri ti ci je lu li snu povrπinu, pa Ëak i dio mla doga ze le nog izboj ka. List gu bi klo ro fil jer mu je onemo guêe no di sa nje i asi mi la ci ja, kovrëa se, pocr ni i na po sljet ku se osuπi. Ako se do go di jaëi na pad, mo gu stra da ti i vrπ ni iz boj ci. H rasto va pe pel ni ca vo li znatnu ko liëi nu svje tla, a op ti mal ni su uvje ti za njezin raz voj tem pe ra tu re 26-28 stup nje va Cel zi je vih. Prem da u pro ljeêe ima naj viπe mla do ga liπêa, u to vri je me obië no izo sta ju ma sov ni napa di, jer ne vla da ju op ti mal ni vre men ski uvje ti od no sno ne ma do volj no vi so kog in fek cij skog po ten ci ja la ko ni di ja (ovo je pro ljeêe, na pro tiv, s neuo biëa je no vi sokim tem pe ra tu ra ma!). No on Êe bi ti izraæen na kon go lobr sta, ka da hrast potje ra no vi list ko je ga u sa sto ji ni, kao i Pe pel ni ca (Mi crosp hae ra alp hi toi des) na hrasto vom liπêu Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME 29
Piπe: Ivica TomiÊ Foto: I. TomiÊ, D. Trgovac Po ljo pri vred ni zra ko plov uoëi uzli je ta nja svje tla, ima do volj no da pri mi zarazu. Uz isto dob no do volj no vlaæ no sti i to pline, zaraza Êe po se bi ce bi ti izraæe na. Gljiva naj viπe na pa da luæ njak i kit njak, no tre ba istak nu ti ka ko ni su izu ze te ni ostale vr ste do maêih hrasto va. te te su vr lo izraæe ne na pri rod nom i une se nom pomlat ku u πu mi te na sad ni ca ma u rasadni ku. Oso bi to su velike πte te u hrasto vim sa sto ji na ma u ko ji ma je pri je to ga bio jak na pad de fo li ja to ra. Vaæ no je na po me nuti ka ko se dru go li sta nje, po sli je go lobrsta (de fo li ja ci je), po kla pa s op ti mal nim kli mat skim pri li kama za raz voj pe pel ni ce pa no vi list obië no pot pu no stra da va. Naime, ko liëi na hra nji va utroπe na za po novno tje ra nje li sta te za pre hra nu uzroë nika bo le sti ne do sta je za pri rast dr ve ta, i to ne sa mo ti je kom go di ne de fo li ja ci je, nego i ne ko li ko slje deêih go di na. Si tua ci ju oteæa va de fo li ja ci ja u ne ko li ko uza stopnih go di na. Oslab lje na hrasto va sta bla u tom sluëa ju na pa da med njaëa i dru gi πtetni ci. Ti je kom proπ le go di ne na po druë ju Hr vat skih πu ma pe pel ni ca se po ja vi la na 7708 ha hrasto va po mlat ka i sa sto ji na. Suz bi ja na je fun gi ci di ma na 7080 ha, od Ëe ga 1807 ha iz zra ko plo va (avio ke mijsko suz bi ja nje). Go to vo jed na ke povrπi ne na pad nu te pe pel ni com i onih na ko ji ma su po du ze te zaπ tit ne mje re upo zo ra va ju na jak in ten zi tet na pa da. Naj veêe πte te na po ni ku i pomlat ku - Pre ma ri jeëi ma mr. sc. Bran ka Bra diêa, naπe ga poz na tog struë nja ka iz Mr. sc. Bran ko Bra diê Zaπ ti ta po ni ka i po mlat ka mo tor nim leapple nim rasprπi vaëem Ako ci je nu suz bi ja nja zra ko plo vom oz naëi mo fak to rom 1, on da je suz bi ja nje vuëe nim ato m ize rom 1,8, noπe nim ato m ize rom 2,8, a leapple nom pr ska li com Ëak 12. Pred no sti avio tre ti ra nja su br zi na suz bi ja nja i i znat no ma nji troπ ko vi. zaπ ti te πu ma, ko ji se na bje lo var skome podruë ju (U P Bje lo var) veê du lje vri je me posve tio suz bi ja nju pe pel ni ce, ova je bo lest Ëi ni la ve li ke πte te na hrasto vom po mlat ku i oteæa va la po mlaapplei va nje hrasto vih sa stoji na. Suz bi ja njem pe pel ni ce Bra diê se bavio u mla dim i u sta rim sa sto ji na ma, a ono se obav lja lo sa zem lje (te re strië ki) - ato mize rom i trak tor skom pr ska li com - te aviotre ti ra njem. - Naj veêe πte te usta nov lje ne su na poni ku i po mlat ku, sma nju juêi mu vi ta li tet i vi sin ski pri rast te su ti me ugroæa va le njego vo uz ga ja nje. Pe pel ni ca se jav lja la konti nui ra no, du go go di na, od jaëe ga do sla bi jeg in ten zi te ta, πto je ovi si lo o nizu Ëi ni te lja, a naj viπe o vre men skim uvje ti ma. Sto ga je zaπ ti tu tre ba lo stal no pro vo di ti. U raz dob lju od 1991. do 2006. jav lja la se sva ke go di ne, s iz razi to ja kim in ten zi tetom, a zaπ ti tu na po ni ku i po mlat ku obvez no smo pro vo di li, 2-3 pu ta go diπ nje - istiëe Bra diê. Do da je ka ko se do 1991. godi ne suz bi ja nje obav lja lo sa mo te re strië ki: mo tor nim leapple nim rasprπi vaëi ma (nor mativ 0,5 ha/dan), trak tor skim pr ska li ca ma (3 ha/dan), noπe nim ato m ize rom (8 ha/ 30 Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME
Piπe: Miroslav Mrkobrad Foto: M. Mrkobrad slovaëka dan) i vuëe nim ato m ize rom (24 ha/dan). Od 1991. suz bi ja nje se obav lja avio nom, a obu hvaêe ne su sve povrπi ne ko je ni su pod za sto rom kroπa nja sta rih sta ba la. Od pro sjeë no 3000 ha go diπ nje, po lo vi cu povrπi ne tre ti ra lo se zra ko plo vom, s fungi ci di ma ko ji su dopuπte ni u πu mar stvu, po stro go odreapplee nim pra vi li ma i upu tama. Ra di lo se po mir nom vre me nu i na pro pi sa nim uda lje no sti ma od vo de nih toko va, a lo kal no sta nov niπ tvo bi lo je o akci ji uvi jek pra vodobno oba v jeπ ta va no. Prvo suz bi ja nje obav lja no je on da ka da su se po jav lji va li pr vi simp to mi bo le sti na listo vi ma. U rasad ni ku se tre ti ra lo pre ventiv no i ku ra tiv no, od svib nja do ruj na, a po nik i po mla dak tri pu ta ku ra tiv no: potkraj svib nja i lip nja te po lo vi com srp nja. U sta rim se sa sto ji na ma ti je kom ja ko ga na pa da i go lobr sta dje lo va lo ku ra tiv no, a pre ven tiv no u sje men skim sa sto ji na ma u ko ji ma se oëe ki vao do bar urod æi ra. Ko riπte ni su si ste mië ni fun gi ci di Ru bi gan, An vil 5SC, Su mi 8 i Area 330C, u do zi 0,5 l/ha, s 25-30 l vo de/ha te sred stva za pria nja nje Ra do vit, San do vit i Chro mo vit. Pred no sti avio tre ti ra nja - Proπ le je go di ne na po druë ju bje lo var ske po druæ nice Hr vat skih πu ma zaπ ti ta pro ve de na na 3401 ha: je dan put je izvrπe no avio tre ti ranje na povrπi ni 1258 ha, a dva pu ta te restrië ki na 2143 ha, i to s vuëe nim ato m izerom na 1244 ha, noπe nim ato m ize rom na 1244 ha, a mo tor nim leapple nim rasprπi vaëem na 152 ha. Ci je na suz bi ja nja iz zra ko plova iz no si la je 258,10 ha, a te re strië kog Ëak 819,20 kn/ha. - Ako ci je nu suz bi ja nja zra ko plo vom oz naëi mo fak to rom 1, on da je suz bi ja nje vuëe nim ato m ize rom 1,8, noπe nim ato mi - ze rom 2,8, a leapple nom pr ska li com Ëak 12. Pred no sti avio tre ti ra nja su br zi na suz bi janja, jer se ono na cje lo kup nom po druë ju upra ve oba vi za dva da na, troπ ko vi su znatno ma nji, Ëi ta va je povrπi na pot pu no i dobro tre ti ra na, a od rasle se sa sto ji ne praktië ki je di no ta ko mo gu tre ti ra ti. Po sto je i ne do stat ci, jer je po treb no savrπe no li je po vri je me, ak ci ja se ne moæe pro vo di ti pod za sto rom kroπa nja, tre ba vr lo do bra pri prema i or ga n iza ci ja ra da, a pro pi si i zaπ tit ne mje re stroæi su ne go kod te re strië ke zaπ tite. Ipak, iz sve ga na ve de nog pro izla zi da su pred no sti avio tre ti ra nja u usporedbi s te re strië kim znat no veêe ne go ne do sta tci. Zbog to ga suz bi ja nje pe pel ni ce zra ko plovom tre ba pri mje nji va ti gdje god je to moguêe - za kljuëu je mr. sc. Bran ko Bra diê. Ovo go diπ nje suz bi ja nje hrasto ve pepel ni ce na bje lo var skome po druë ju plani ra no je na 4300 ha, a zaπ ti ta Êe se provo di ti pre ma po tre bi, 2-3 pu ta, na svim πu ma ri ja ma, osim na povrπi na ma u ma rije Si raë. Avio tre ti ra nje je pre dviapplee no na pribliæno 1000 ha. SLO VA» KE DRÆAV NE U ME NAJ HO RAR - na tje ca nje πu mar skih teh niëa ra U Slo vaë koj smo pri su stvo va li jed nom neo bië nom πu mar skom druæe nju - struë nom na tje ca nju πu mar skih teh niëa ra naz va nom...naj HO RAR... (najπu mar). Evo πto su ra di li slo vaë ki πu ma ri da bi ste kli na slov naj bo ljeg Mje re nje trup ca Le su zdar! Poz drav πu mi, odje ki valo je ze le nom do li nom u pre dje lu Ja se nie, tri de se tak ki lo me ta ra od Ban ske By stri ce u Slo vaë koj, na kon poz drav noga go vo ra re sor nog mi ni stra te ge ne ral nog di rek to ra Slo vaë kih dræav nih Po bjed ni ci, pe ha ri, na gra de Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME 31
Po gled na bo ri liπ te, ho tel, bun ga lo ve πu ma, na poëet ku 3. na tje ca nja slo vaë kih πu ma ra NAJ HO RAR. To sa svim neo bië no na tje ca nje i drukëi je od veê poz na tih druæenja sje kaëa, odræa no 22. i 23. lip nja u prirod nom am bi jen tu i ureapplee nom bo ri liπ tu oko ho te la Lom ni sta, po kre nu li su u znak sjeêa nja na slo vaë kog πu ma ra ureapplei vaëa Joze fa De kre tu Ma te jo viu inæe nje ri Bo hu mir GlonËak i Vla di mir Ma si ca....naj HO RAR...(najπu mar) struë no je na tje ca nje, Slo va ci kaæu πu ma ra, da kle ne inæe nje ra ne go πu mar skih teh niëa ra (kod nas bi to bi li po moê ni ci re vir ni ka, po slovoapplee). Obu hvaêa pet sluæ be nih di sci pli na i joπ ne ko li ko fa kul ta tiv nih. To su (ukrat ko) Pro cje na i mje re nje ku ba tu re trup ca, Zaπ tita πu ma, Sad nja sad ni ca, Lov stvo, Zaπ ti ta na ra du. Za sve rad nje po sto ji za da no vri jeme i sva ko pre ko raëe nje kaæ nja va se do datnim se kun da ma, ili bræe obav ljen po sao nagraappleu je sma nje njem se kun da. Po bjed nik je πu mar s naj ma nje po treb nih sekun da za obav lja nje svih pet po slo va! Ta ko npr. kod pr ve di sci pli ne, kad na tje ca telj pro cijeni tru pac, hi tro pri stu pa mje re nju duæi ne, pro mje ra, oz naëa va ga ko lo bro jem, napra vi po prat ni cu. Ako je u pro cje ni po grijeπio za 0,1 m 3, kaæ nja va se do da va njem 5 se kun da na za da no vri je me. Kod Zaπtite πu ma mje ri se vri je me i kva liteta mon taæe klop ke za kuk ce. Za sva ku pogreπ ku u mon taæi kaæ nja va se do da va njem 10 sekun da. Kod Sad nje sad ni ca mora isko pa ti ru pu, po sa di ti sadni cu, ali i zna ti pre poz na ti sve sad ni ce ko je su mu po nuapplee ne na uvi d. Od stu pa nje od nor me ili ne poz na va nje sad ni ce kaænja va se do da va njem 20 s. Kod Lov stva gaapplea se iz zraë ne puπke (i mje ri na rav no pre ciz nost i br zi na), te ruë no pi li obli ca. U di sci pli ni Zaπ ti te na ra du svi sudio ni ci piπu test. Fa kul ta tiv ne su di sci pli ne Okre ta nje vo di li ce, Pre ciz no za sije ca nje sje ki rom, Pu ca nje iz zraë ne puπ ke, on da spe ci fiëna di sci pli na - ispi ja nje pi va iz bo ce (mje ri se br zi na ispi ja nja, a na tje ca telj mo ra ku pi ti pivo!), te um ska pe da go gi ja (u sklopu ko je πu ma ri dje cu upozna ju sa πum skim ra do vi ma). U kon ku ren ci ji 93 πu ma ra (eki pu Ëi ne tri na tje ca te lja) iz 31 πum skog za vo da (upra ve), na jus pjeπ ni ji su bi li pred stav ni ci do maêe OZ Sl. LupËa. Na tje ca nje je bi lo od lië no or ga n izi rano, sve je pro te klo bez i jed nog za sto ja ili pro ble ma, a svi su su dio ni ci ovoga πu marskog druæe nja bi li smjeπ te ni u ho te lu Lomni sta i nje go vim bun ga lo vi ma gdje su se i hra ni li. Za go ste je bio otvo ren i VIP sa lon, a do brom ozraë ju cje lo kup nog do gaapplea ja, uz fan ta stië ni pri rod ni am bi jent, pri do ni jelo je i li je po, ne pre viπe vruêe vri je me. NoÊu je re do vi to pa da la kiπa (i to ka kva!) pa nije bi lo mor skih vruêi na. Valj da ne tre ba po seb no na glaπa va ti da su πu ma ri iz Hr vatske, kao i uvi jek u Slo vaë koj, tre ti ra ni kao iz nim no dra gi go sti. Sa stav lja nje klop ke za kuk ce Sad nja sad ni ca Lom ni sta Ho tel Lom ni sta uda ljen je otprilike 30 km od sje diπta Lesy SR (Slo vaë kih dræav nih πu ma) u Ban skoj Bystri ci, smjeπ ten je u pre k rasnoj udo li ni u pre dje lu Ja se nie i na nad mor skoj vi si ni od oko 650 m, a po iz gle du je vr lo sliëan ho te lu Ja streb u Be go vu Razdo lju. Ma lo je u za puπ te ni jem sta nju, no no vi za kupnik kaæe da Êe ga do ve sti u red. U ne po sred noj je bli zi ni i 20-ak bun ga lo va, Ëi me se smjeπ taj ni ka paci tet po veêa va na gotovo 300 kreveta. Pre ciz no za sije ca nje sje ki rom 32 Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME
Piπe: dr. sc. Jadranka Roπa ekologija SIM BO LI Hr vat ska je do bi la no vi znak eko loπ kog proiz vo da Znak eko proiz vod do dje lju je se za eko loπ ke proiz vo de ko ji su proiz ve de ni u skladu s pro pi si ma i pra vi li ma za eko loπ ku proiz vod nju, ko ji su struë no nad zi ra ni i za ko je je iz da na potvrd ni ca Pravilnikom o deklaraciji i oznaëavanju ekoloπkih proizvoda (Narodne novine 10/07) prihvaêen je novi znak ekoloπkog proizvoda, Ëime je prestao vrijediti stari, koji je karakterizirala djetelina s Ëetiri lista. Znak ekoproizvod dodjeljuje se za ekoloπke proizvode koji su proizvedeni u skladu s propisima i pravilima za ekoloπku proizvodnju, koji su struëno nadzirani i za koje je izdana potvrdnica da su proizvedeni u skladu s propisanim temeljnim zahtjevima za ekoloπku proizvodnju. Proizvodi s ekoloπkom markicom sve ËeπÊe se nalaze na policama naπih duêana i za sada su uglavnom iz uvoza. U Europi je sve veêa potraænja za ekoloπkim proizvodima ili proizvodima prijatelji okoliπa, πto pokazuje i najnovija studija o Træiπtu πumskih proizvoda - trendovi u Europi, koju je izradilo JOENSUU sveuëiliπte u Finskoj. Urbano druπtvo sve viπe traæi proizvode iz prirode, i to prije svega samoniklo ljekovito bilje, plodove πumskog drveêa i mnoge druge prehrambene proizvode, te u skladu s tim potrebama sve viπe πumarskih poduzeêa u Europi u svoju ponudu ukljuëuje nedrvne πumske proizvode. Taj je trend osobito u porastu u sredozemnim zemljama. U prilog tomu je i smanjenje cijene sirovog drva (na panju i na stovariπtu), πto πumarska poduzeêa upuêuje na veêe iskoriπtavanje nedrvnih proizvoda. Mnogi tradicionalni proizvodi koji su se nekada povezivali s potrebama ljudi s niæim prihodima, sada su veoma traæeni i smatraju se prirodnim i zdravim proizvodima. Sve veêa je potraænja za ekoloπkim prehrambenim proizvodima, prirodnom kozmetikom, proizvodima iz prirode koji se koriste u aromaterapiji, u graditeljstvu tzv. zelenoj gradnji. U zemljama Ëlanicama EU-a politika ruralnog razvoja stimulira træiπte nedrvnih πumskih proizvoda i usluga (stimuliraju se razne ruralne aktivnosti i stvaraju se novi izvori nepoljoprivrednog dohotka). umarska poduzeêa u zemljama EU-a takoappleer sudjeluju u integraciji nedrvnih πumskih proizvoda, usluga i turizma. Provedena istraæivanja pokazuju da nedrvni πumski proizvodi proizvedeni i potroπeni u Europi imaju vodeêu ulogu na globalnom popisu trgovine πumskim proizvodima. Eliminacija uvoznih tarifa, primjena jedinstvenih standarda kvalitete i promjena potroπaëkih navika kreiraju globalno træiπte za proizvode koji su prije bili samo lokalno dostupni. U zemljama EU-a vrijednost mahovina i liπajeva porasla je od 1992. do 2002. s 9.352 milijuna dolara na 25.476 milijuna dolara, suπenih gljiva i tartufa 2002. g. vrijednost je iznosila 219.458 milijuna dolara, kestena svjeæeg ili suπenog vrijednost je porasla s 109.958 na 184.663 milijuna dolara. Prehrambeni proizvodi s geografskim podrijetlom i ekoloπki najbræe su rastuêi segment u prehrambenoj industriji, a usluge prirodnog turizma i rekreacije - najbræe rastuêe grane u turistiëkom sektoru. Naπa zemlja joπ ni izdaleka nije iskoristila πumski potencijal koji se nalazi u nedrvnim πumskim proizvodima. Bogatstvo plodova naπih πuma uglavnom je prepuπteno stihijskom skupljanju bez nadzora. Za razliku od mnogih zemalja EU-a gdje su πume u privatnom vlasniπtvu, prednost Hrvatske je u tome πto je najveêa πumska povrπina u vlasniπtvu dræave, i πto ima jedinstveno poduzeêe za gospodarenje πumama i πumskim zemljiπtem. Takoappleer posjeduje FSC certifikat za dva milijuna hektara πuma. Prednost posjedovanja znaka ekoloπkog proizvoda u Hrvatskoj najprije su prepoznali pëelari za Ëije proizvode postoji veliko zanimanje u zemljama EU-a. Za sada je to najtraæeniji hrvatski ekoloπki proizvod. Iz toga proizlazi i zahtjev pëelara za certificiranjem ekoloπkih podruëja, kako bi njihovi proizvodi mogli nositi znak ekoloπkog proizvoda te proizvoda s geografskim podrijetlom. Ekoloπki med na europskome træiπtu ima do 30 posto veêu cijenu, i za njim vlada velika potraænja. Slijedi ga ljekovito samoniklo bilje koje svoju pravu vrijednost postiæe kroz ekoloπku markicu. ume su joπ uvijek najmanje oneëiπêena podruëja pa Êe u buduênosti potraænja za njihovim nedrvnim proizvodima biti sve veêa. Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME 33
moëvarna staniπta SUM RAK RIBN JA KA U HR VATS KOJ (II.) Piπe: mr. Darko Getz Foto: D. Getz Od 14 rib nja ka ukup ne povrπi ne 12.000 ha ko ji su ti je kom posljednjih 30-ak go di na proπ lo ga sto ljeêa nik nu li u Hr vat skoj, osta lo ih je ne ko li ko. Ne sa mo eko nom ski vaæni, jer proiz vod nja slat ko vod ne ri be do ra ta je bi la uno san po sao, rib nja ci su, po seb no na kon Ram sar ske kon ven ci je, bi li pre poz na ti kao vrlo vri jed na moë var na sta niπ ta od iznimne vaæ no sti za zaπ ti tu ugroæe nih i ri jet kih moë va ri ca u Hr vat skoj i Eu ro pi. Ka ko i zaπ to po la ko umi ru, go vo ri mo u na stav ku priëe o rib nja ci ma Ribnjak Li pov lja ni bio je u 70-ima pri mjer mo der no ga uz ga ja liπ ta ribe iz graapplee no ga po naj su vre me nijim naëe li ma ri bar ske zna no sti. Prije poz nat po vr lo kva li tet nim πa ra ni ma, pre stao je s ra dom 31. pro sin ca 2006. godi ne. Eko loπ ki, na la zi se u πi rem pro sto ru Par ka pri ro de Lonj sko po lje. De fi ni ran je po druë jem za nastavanje i pre hra nu raznovr snih pti ca moë va ri ca. Nje go va hra nidbe na vri jed nost po seb no je znaëaj na ti jekom i na kon je sen sko ga izlo va ri be, ka da bi se, na kon ispuπ ta nja vo de, u zao sta lim ba ri ca ma i lo kva ma s ku pi la ve li ka mnoæi na bes kra ljeπ nja ka i kra ljeπ nja ka, od vo do zema ca do ri ba ko ji ma se pti ce hra ne. Neri jetko, pa i bez da le ko zo ra, mo glo se za pa zi ti ne ko li ko vr sta or lo va πte kav ca, sto ti njak æliëar ki, na sto ti ne div ljih pa ta ka, raz novrsne vivëa ri ce, ma le bi je le, ve li ke i æu te Ëap lje i da ka ko neiz bjeæ ne kor mo ra ne i labu do ve ko ji su se ov dje re do vi to gni jez di li (oko 80 pa ri). Tu ri sti iz Par ka pri ro de mo gli su ne sme ta no uæi va ti u kra jo b razu i spo menu tim æliëar ka ma. Ko ri snik rib nja ka su Hr vat ske πu me, Podruæ ni ca Za greb. U svrhu spaπa va nja rib njaka izraapplee no je viπe sa na cij skih pro gra ma. Tekst sa spo me nu to ga in for ma tiv no ga pa noa Bez vo de mla dië njak ML-2 u Be lju 34 Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME
Rib njak se jed no stav no ni je mo gao pri la godi ti go spo dar skom tre nut ku u ko jem su se naπ la i dru ga ri bo go ji liπ ta u Hr vat skoj. Sa na cij ski pla no vi i pro gra mi koji su poslije izraapplee ni, a ko ji su bu duê nost rib nja ka vi dje li u ne kom tu ri stië kom progra mu, pre poz navπi ga od mo riπ tem u priro di, sa stav nim di je lom PP Lonj sko po lje, ri bië kom de sti na ci jom, bi li su jed no stavno pre tan ki, neu vjer lji vi za po ten ci jalne krea to re ob no ve rib nja ka. Od zain tere si ra nih za rib njak preo sta lo je de se tak ta li jan skih lo va ca, isto to li ko lo kal nih ribo lo va ca, neπ to veêi broj ri bo kra di ca i πu ma ri kao ko ri sni ci ko ji Êe ga, pre ma naj no vi jim spoznajama, po kuπa ti uklo pi ti u lo vaë ki pro gram uzgo ja lov nih moë va rica, pri je sve ga div ljih pa ta ka. I ov dje kao i na Je laπu osjeêa se rasulo, ne sta la je pre poznat lji va me ha n iza cija rib nja ka, trak to ri, ka mio ni za pri je voz ri be, po kret ne hladnjaëe, se pa ra to ri, Ëamci, mreæe, me re do vi, ri bar ske ka ba ni ce, riba ri. Pti ca moë va ri ca mnogo je ma nje nego prijaπnjih go di na. Kor mo ra ni su ga po - o dav no na pu sti li, a nisu mu sklo ne ni muljaëe, li ske, div lje pat ke ko je su ne ka da uz ono obi lje zoo plank to na i raz novrsnih vo do ze ma ca ra do uzi ma le hra nu na mi je nje nu uz go ju ri be. Hra na za ri bu ku po va la se po ne ki pu t i de v iza ma, a nasi pi i usta ve (πu be ri) odræa va li su se kredi ti ma, ukrat ko, sve je to neizravno ko risti lo eko lo gi ji moë va ri ca. Pi ta nje je πto Êe po du ze ti ka da veêi dio rib nja ka ostane bez vo de, a pti ce moë va ri ce neêe moêi naêi si gur no mje sto za gni jeæapplee nje? Bi t Êe us kraêe ne i za hra nu ko ju im je skr bilo ri bo goj stvo. I rib njak 1905., pr vorazred ni or ni to loπ ki re zer vat pokraj Naπi ca, pod steëa jem je, ili po naj no vi jem pod pri vreme nim za ku pom? Naj veêu ta blu rib njaka, Krav lje, na sreêu (ili ne sreêu?) ko riste πport ski ri bo lov ci ko ji su je na pu ni li vo dom pa je ta ko u funk ci ji uz go ja ri be i mje sto okup lja nja pti ca moë va ri ca. Na ovom rib nja ku naiπ li smo na mno ge vr ste æi vo ti nja i bi lja ka ko je se rjeapplee za paæa ju u Ko paë kom ri tu. Slo vi kao je dan od najljepπih i naj sta ri jih rib nja ka u Hr vat skoj, I gni jeæapplee nje æliëar ki u Ko paë kom ri tu pri pa da proπ lo sti Ti je kom ovo go diπ njeg pre bro ja va nja bi lo je upo la ma nje pti ca ne go proπ le go di ne (19.268 u 2007. nas pram 28.860 u 2006. go di ni), πto se objaπ nja va to plom zi mom i glo bal nim za top lje njem. Ove zi me ve lik broj moë va ri ca na la zio se na Du na vu i ondje su bi le izloæe ne ta li jan skim lov ci ma ko ji sve ËeπÊe od la ze u su sjed nu BaË ku gdje su za ko ni i uvje ti lo va li be ral ni ji ne go u Hr vat skoj. iz graappleen dav ne 1905. go di ne sred stvi ma gro fa Theo do ra Pe jaëe viêa. Ugod nih je kra jo braz nih vizu ra, pi to resk nog ugoappleaja ko ji osim pri ro de i pti ca moë va ri ca Ëine i ne ke nao ko ne vaæ ne pojedinosti kao πto je usko traë na æe ljez nië ka pru ga, skretni ce na prav lje ne u Maapplear skoj poëet kom 20. sto ljeêa, dizelske lo ko mo ti ve, mo stiêi, vo do to ci. A tu su i ri ba ri, na da sve ugodni i su sret lji vi lju di. Op stoj nost rib nja ka uzdr ma na je poja vom ptië je gri pe 2005., kad su pre sta li do la zi ti lov ci, ali i go sti obliæ nje ga mote la i re sto ra na u ko jem se pripremao izvr stan rib lji pa pri kaπ. Ne dav no je za biljeæen i πtrajk rad ni ka. Pri st iza la su obeêanja od Æu pa ni je, Mi ni star stva i dru gih rele vant nih go spo dar stve nih Ëim be ni ka, ali bez kon kret ne fi nan cij ske potpore. Od zaπ tit ni ka pri ro de i or ni to lo ga ni ri jeëi. Ako se ne naapplee oz bi ljan za ku pac, bo jimo se da Êe i ovaj rib njak doæi vje ti sudbi nu osta lih... Neiz vje sno je ko li ko su od go vorni volj ni par ti ci pi ra ti troπ ko ve, ka da je u pi ta nju Ba ra nja i ob no va po vi je sno vri jednih graapplee vi na kao πto je npr. sta ri dvo rac Ti kveπ (ku ri ja). NeÊe pu no po moêi po stav lje ni pa ni ko ji istiëu eko loπ koor ni to loπ ko znaëenje ne ko ga lo ka li teta; na pri mjer bez vodnog rib nja ka A2 kod Sa ka daπa ili spo me nute lo vaë ke ku ri je uz koju se ta koappleer na la zi pano s opi som graapplee vi ne i nje zi nim po vi je snim znaëenjima. Iz oëe vi da od 16. oæuj ka ove go di ne, bez vo de su rib nja ci (table) A2, A1, D, sve povrπi ne rib nja ka B, za tim mla dië njaci 1-6, rasti liπ ta 1-12 i zi mov ni ci 1-12 rib njaka Be lje. Pod vo dom su ta ble C1 i C2, te sa bi ra liπ te vo de»e tvero kut. Ako se ne ri jeπi pi ta nje na plav lji va nja, ne naappleu sred stva za popra vak na pu kli na u rib njaë kim na si pi ma, mo glo bi to znaëi ti poëe tak kra ja rib njaka Be lje uz re per ku si je pre ma pti ca ma moë va ri ca ma ko je su jed na od glav nih atrak ci ja ovo ga par ka pri ro de. U ci je loj priëi oko rib nja ka oëito je za po stav lja nje ove dje lat no sti, neuëinko vi tost i ne do volj na an gaæi ra nost struënih sluæ bi jav nih usta no va par ko va pri rode, ali i po li ti ka no vo vje kog ka pi ta liz ma ko ji ne ma ob zi ra ni pre ma pri ro di ni prema estet skim, eko loπ kim i pri rod nim vrijed no sti ma, da ne go vo ri mo o od no su pre ma flo ri i fau ni. Po stav lja se i pi ta nje je su li πko lo va ni eko lo zi (bio lo zi, πu ma ri, or ni to lo zi i ostali ozi ) u sta nju uoëi ti stvar ne pro ble me zaπ tiêe nih i ne zaπ tiêe nih obje ka ta pri rode, kao πto su spo me nu ti rib nja ci. to sli je di? Za rib njak Li pov lja ni zainte re si ra ni su iz Par ka pri ro de Lonj sko polje. Vi de ga kao izvr snu tu ri stië ko-eko loπku de sti na ci ju gdje mo gu vo di ti tu ri ste, da ka ko ba da va. Za rib njak 1905. po kazu ju zanimanje ri biëi i da ka ko ri bo kra di ce! Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME 35
VIS, UDAL JE NI OTOK - BI SER JAD RA NA No vi rib njak Je laπ ona ko div lji, ne pri stupaëan, vje ro jat no je ot kriêe za one ko ji ga pr vi pu t vi de. I nji ma je sva ka po misao na plaêa nje pri stoj be od ri bo lo va i ulo va ne za mi sli va. Rib njak Be lje ko ji je u gra ni ca ma PP Ko paë ki rit gu bi vri jednost kao utoëiπ te pti ca. Ove zi me ve lik broj moë va ri ca na la zio se na Du na vu i ondje su bi le izloæe ne ta li jan skim lovci ma ko ji sve ËeπÊe od la ze u su sjed nu BaË ku gdje su za ko ni i uvje ti lo va li beral ni ji ne go u Hr vat skoj. Upra va JU PP Ko paë ki rit iz vi je sti la je na kon fe ren ci ji za novinare da je ti je kom ovo go diπ njeg pre bro ja va nja bi lo upo la ma nje pti ca ne go proπ le go di ne (19.268 u 2007. naspram 28.860 u 2006. go di ni), πto se objaπnja va to plom zi mom i glo bal nim za toplje njem. Mje ro dav ni kao da za bo rav ljaju da bi se u staniπta pti ca i si sa va ca (divljaëi) kao πto su rib njak Be lje ili Ko paë ki rit mo ra lo za poëe ti ulagati, da bi te re lativ no oëu va ne di je lo ve pri ro de tre ba lo do ve sti u ne ko op ti mal no sta nje pre ma bilj nome i æi vo tinj skom svi je tu. U bu duêno sti neêe bi ti do volj no da se ne ko podruë je pro gla si par kom pri ro de ili or nito loπ kim re zer va tom i on da ko ri sti kao tu ri stië ka de sti na ci ja. Na pa pi ro lo gi ju se troπi po za maπ na svota no v ca, a vrjed niji bi bio pro jekt op ti m iza ci je vo do sta ja u Ko paë kom ri tu i rjeπe nje na plav lji vanja gla so vi tih ba ra Dra vi ce gdje se na laze Maapplea rs ka ba ra, JanËi rit, Bor baj, Pavlo va ba ra, Aj zen gra ben. Ne sum nji vo do la zi no vo do ba. U par ko vi ma do li ne Ne re tve poo dav no ne ma pti ca moë va ri ca, ali se za to u Pri rodo slov nome mu ze ju u Met ko viêu na la zi naj ljepπa zbir ka pti ca u Hr vat skoj za hvalju juêi braë nom pa ru Ruc ne ro vih i graappleani ma spo me nu to ga gra da. Tu ri sti ko ji poæe le vi dje ti po ne ku moë va ri cu ne mora ju tu ma ra ti ru kav ci ma Ne re tve, jed nostav no odu u Mu zej i po gle da ju izloπke smjeπ te ne u sta kle nim vi tri na ma. Ovaj trend po stav lja nja or ni to-po vi je snih panoa po Ko paë kom ri tu ni klih posljednjih go di na, pod sjeêa nas na Met ko viê i nje gov mu zej, a vje ru je mo da bi se moglo pro naêi slië nih mje sta u Hr vat skoj. Ako stva ri kre nu ta ko, u zaπ tiêe nim se objek ti ma moæe oëe ki va ti po pla va in forma tiv nih pa noa, na ko ji ma Êe sta ja ti da je tu i tu dav ne te i te go di ne, bi la kolo ni ja cr ve nih Ëap lji (dan gu ba), a ov dje su se s kup lja le div lje gu ske i æliëar ke. Moæ da je to pra vi tre nu tak za ob no vu Ma jiêe vo ga pri ro do slov no ga mu ze ja u Ko paëe vu. Na kon Gr ka, MleËa i voj ske, na Vi su Ispruæen da le ko od oba le, u hr vat skome di je lu Ja dra na, na puëi ni naj mo dri jeg mo ra na svi je tu, iz dig nut u da le koj geo loπ koj proπ lo sti, sto ljeêi ma se gri je na sun cu otok Vis. Geo graf ski po loæaj, pri rod na bo gat stva i lje po te od dav ni na su pri vlaëi le mno ge ko ji su ga osva ja li, pljaë ka li ili nji me vla da li. Od Spli ta je uda ljen 29 nm (oko 56 km), dok ga od naj bliæega veêeg oto ka Hva ra di je li 18 km πi rok Viπ ki ka nal. Naj bliæa toë ka ta li jan ske oba le (po luo tok Mon te Gar ga no) uda lje na je od Vi sa 147 km OVi su piπem s ra doπêu, moæ da i subjek tiv no jer se na po la osjeêam Viπan kom. Vis jest da le ko, ali i ta uda lje nost ima svo je Ëa ri. Od Zagre ba do Spli ta moæe te au tocestom za otprilike tri sa ta ili sta rom ce stom za 5 sa ti. Brod za Vis vo zi dva pu ta dnev no iz Spli ta, a voæ nja tra je sa mo dva sa ta. U se zo ni vi kendom brod vo zi i tri pu ta. Na otok se moæe i ka ta ma ra nom ko ji vo zi 1 sat i 45 mi nu ta. Za Vis vo ze ugod ni ve li ki bro do vi te se i tom voæ njom moæe za poëe ti od mor. Povrπi na oto ka iz no si 90,3 km², a ci jeloga viπ kog ar hi pe la ga u ko ji se ubra ja ju otoëiêi i hri di uz sam otok te oni da lji, Pa lagruæa, Biπe vo, Sv. An dri ja, Bru snik i Ja bu ka, oko 103 km². Za lje po tu oto ka zna li su Ili ri, Gr ci, Rim lja ni, MleËa ni, Tur ci, Fran cu zi, En gle zi i Au stri jan ci te gu sa ri raz nih na cio nal no sti. Otok je to s ve li kim po vi je snim na slijeappleem i kul tur nim bla gom. Iz neo li ta (3. ti suê ljeêe pri- 36 Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME
Piπe: Ana Marija DurbeπiÊ Foto: A. M. DurbeπiÊ otoci a na, En gle za, Au stri ja na ca konaë no tu ri sti! Mo dra πpi lja Ko miæa Do mi ni ra ju πu me alep skog bo ra, Ëe svi ne i hrasta cr ni ke te mir te i hrasta cr ni ke, a velike povrπi ne zau zi ma ju ma ki ja i buπik. je Kri sta), po tjeëe ime Issa, a na ziv Vis no si od sto ljeêa 7. ka da su ga na se li li Hr va ti, ko ji su sto pivπi se sa sta ro sje dio ci ma kroa t i zi ra li naziv oto ka. Spo mi nje ga veê bizant ski car Porfi ro ge net (912.-959.). Da nas o bo ga toj po vije sti Vi sa svje doëe broj ni do ka zi po hra nje ni u Po vi je snom mu ze ju ko ji ob vez no valja posje ti ti i uæi va ti u am fo ra ma iz razliëi tih do ba, te u osta lim vr lo za nim lji vim izloπcima. Izloæbu uæa di, mor nar skih ve zo va i po vi je sti pomor stva moæe te po gle da ti u gra du Ko miæi, u ku li na sa moj ri vi. Osim po vi je snih, znaëaj ne su za Vis i pri rod ne od li ke. Osnov ne hi dro graf ske znaëajke mo ra oko oto ka Vi sa upuêuju na in ten ziv no dje lo va nje otvo re nog mo ra, a pre ma mi kro bio loπ kim istraæi va nji ma pri pada ju ka te go ri ji Ëi stog mo ra. Pro sjeë na pro zirnost mo ra je do 35 m, te uz nje go vo pla vetni lo ima iz razi to vaæ no estet sko znaëe nje i pri do no si atrak tiv no sti prio ba lja. Oba la oto ka bo ga to je raz ve de na te iz no si 76,7 km. Poæe li te li uæi va ti u sa moêi, lako Êe te pro naêi ne ku pu stu uva li cu za od mor. Vis iz gle dom pod sjeêa na tra pez u ko ji su se du bo ko ure za la dva za lje va. Na sje ver noj strani oto ka na la zi se Viπ ki za ljev u ko jem je smjeπten grad Vis, a is pred su otoëiê Host te hri di Ve li ki i Ma li Vol i Kra vi ca. Vis je uprav no i gospo dar sko sre diπ te opêi ne Vis. Na se li li su ga Grci u 3. sto ljeêu pri je Kri sta i osno va li pr vi grad i dræa vu na te ri to ri ju Hr vat ske. Na ju go za padnoj stra ni oto ka Ko miπ ki je za ljev ko ji se proteæe od rta Stu piπêe do Kriæ nog rta u ko jem je smjeπ ten grad Ko miæa. On je uprav no i gospo dar sko sre diπ te opêi ne Ko miæa i vr lo sta ra na seo bi na viπe od 850 go di na. Juæ na stra na oto ka raz ve de ni ja je od sjever ne. Na istoë noj oba li (od rta StonËi ce do rta Po li va lo) na la ze se uva le Smo ko va Ve la i Ma la, Mil na, Za glav, Bar gu jac i Ru ka vac. Vis okruæu je i niz otoëiêa i hri di smjeπ te nih naj viπe is pred istoë ne oba le gdje se niæu: Rav nik, Bu di ho vac Ma li Bu di ho vac hrid Sanak, Paræanj, Ma li Paræanj, Gre be ni, te hri di Gam bur, Pu pak, Zu ber ka te PloËi ca od Milne i Smo ko ve. Ko miæa je ri bar sko mje sto sti snuto unu tar str mih li ti ca πto se iz diæu iz mora i tvo re Ko miπ ku uva lu.»e sto se na Vi su pre priëa va le gen da o na pa du gu sa ra na Komiæu, ko ji su uz osta lo op ljaë ka li i cr kvi cu Na vjeπ te nja Blaæe ne Dje vi ce Ma ri je. To je tro brod na cr kva s naj sta ri jim or gu lja ma u Dal ma ci ji. Ukra li su i sli ku sv. Ma ri je s ol tara. Meappleu tim, po pre da ji za de si la ih je olu ja i po to pi la brod, ali je sli ka Ma ri ji na is pli vala na oba lu. Od ta da se ta cr kva zo va Majka Boæ ja Gu sa ri ca. Od otoëiêa i hri di ko ji okruæu ju Vis poseb no je za nim ljiv otoëiê Rav nik na Ëijoj se juæ noj stra ni na la zi Ze le na πpi lja, ne kadaπ nje sta niπ te sre do zem ne med vje di ce. Graapplee na je od dvi ju dvo ra na: pr va, veêa, u ko ju se moæe uêi kroz dva pro la za, i druga, ma nja, u ko joj je zbog svo je zaπ tiêe nosti i pliëi ne æivjela sre do zem na med vje di ca. Uda ri ju ga to li ko su ja ki da se ti je kom godi na stvo rio otvor na svo du kroz ko ji pro lazi SunËe va svje tlost da juêi πpi lji pre k rasnu ze le nu bo ju. Od veêih oto ka, naj bliæi Vi su (4 km ju go za pad no) je Biπe vo. Povrπi na mu je 5,3 km², dug je 4,5 km, a ima samo 14 sta nov nika. Oba le su mu go to vo po svu da str me osim sa za pad ne stra ne. Na oto ku se na la zi svjetski poz na ta Mo dra πpi lja ko ja je viπ kim ri bari ma poz na ta od dav ni na. Oni sa mi upozorili su ba ru na Eu ge na Ran son ne ta na njezi nu lje po tu. Ba run je 1884. go di ne dao proπi ri ti ulaz ko jim je omo guêen lakπi pri stup u πpilju, te je din stve nom lje po tom po sta je pla netar no poz na ta. U viπ ki ar hi pe lag pri pa da ju i dva iz nim na oto ka vul kan skog po dri jetla, Bru snik i Ja buka. Osim to ga, Vi su pri pa da i na ju da lje ni ja sku pi na otoëiêa od oba le, Pa la gruæa (35 nautië kih mi lja) s naj juæ ni jim hr vat skim te ri to rijem otoëiêem Ga li ju lom. U geo loπ kom po gle du Vis ima svo ju osobitost. Tek ton ski po kre ti uvje to va li su pruæa nje istok-za pad ko jim Vis za jed no s BraËem, Hva rom i KorËu lom odu da ra od di nar skoga smjera pruæa nja osta lih oto ka i oba le. Ta se mi kroploëa, pre ma znan stvenim geo loπ kim istraæi va nji ma, po kreêe i s vre me nom (u da le koj bu duê no sti jer se u geo lo gi ji sve mje ri u mi li ju ni ma go di na) ona Êe pre po lo vi ti Ja dran sko mo re. Sje verni dio isuπi t Êe se i po sta ti svo jevr sno je zero. Sa mo Êe juæ ni dio osta ti ono πto mi danas poz na je mo kao mo re. Geo loπ ka pod lo ga ima do bra vo dodræiva svojstva. Obo ri ne ko je tu pad nu po ni ru, pro cjeappleu ju se i na niæim di je lo vi ma iz bi ja ju van. Ta ko su na sta li iz vo ri Gu sa ri ca, Dra ga vo da i Ka me ni ce. To su krat ki vo do to ci sla be iz daπ no sti. Sa svim su prot ne znaëajke ima ju Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME 37
vre la Piz di ca, Ve lo Æa lo i Uti li ca. Na sta li su na kon takt noj zo ni do lo mi ta i gli ne nih la po ra i od li ku ju se veêom ko liëi nom vo de. No sve te ko liëi ne ni su za do vo lja va le po tre be za vodom pa su du bo kim buπe njem naapplee ni no vi iz vo ri vo de (Ko ri ta) ka pa ci te ta pri bliæ no 50,1 m³/s. Ne bri ni te, u ljet nim mje se ci ma ima pitke vo de na oto ku. Na kon ra ta Vis po sta je rat na ba za JRM s bro jem voj ni ka ko ji je uvelike nad maπi vao broj sta nov ni ka oto ka. Na svu sreêu, u Do movin skome ra tu ni je stra dao. Pr vi po pis sta nov niπ tva 1857. godi ne utvr dio je 6777 sta nov ni ka, uz stal nu ten den ci ju porasta, a 1910. Vis je doæi vio svoj mak si mum sa 10.107 sta nov ni ka. Taj Viπ ka ri va poëet kom Pr voga svjet skog ra ta i na stav lja se do kra ja Dru goga svjet skog ra ta, od kada na stu pa stag na ci ja. No vi val ma sov nog ise lja va nja bio je u raz dob lju od 1961. do 1971. go di ne, ka da sta nov niπ tvo opet se li u pre ko mor ske zem lje, osobito Sje ver nu Ameri ku i Au stra li ju, te u Split. U San Pe dru blizu Los An ge le sa æi vi viπe Ko miæa na ne go na Vi su. Od tog vre me na sta nje se ni je popra vi lo. Zad njim po pi som sta nov niπ tva iz 1991. go di ne za bi ljeæe na su 4354 sta nov nika, πto je po boljπa nje u usporedbi s 1981. go di nom, ka da je na Vi su za bi ljeæen naj manji broj æitelja - 4134. Sta ri ji po dat ci utvrappleu ju na Vi su 450 vr sta bi lja ka, πto je re la tiv no malen broj. S ob zi rom na re la tiv nu vi si nu oto ka, ve ge tacij ski se mogu razli ko va ti dva po ja sa, sredozemno-li to ral ni i sredozemno-planinski po jas. Uz hrast cr ni ku i alep ski bor, naj za stuplje ni je su sa mo ni kle bilj ke ruæ ma rin, prπ ljena sta cr njuπa - re si ka, ka du lja i la van da, te od in tro du ci ra nih vr sta: ro gaë, olean dar, lovor, te agru mi (li mun, na ranëa i man da ri na) i ma sli na. Na rav no, ne moæe se ne spo me nuti sor te vi no ve lo ze po ko ji ma je Vis poz nat od an tië kih vre me na do da nas. Po god na klima uvje to va la je na sta nak je di nog rasad nika pal mi na hr vat skoj oba li. Na viπ koj vi no rod noj za rav ni smje rom ju go za pad-sje ve roi stok niæe se Zgra de u Vi su priëa ju po vi jest Vis je imao po seb nu ulo gu u Drugome svjet skom ra tu, kad je ne ko vri je me bio i sje diπ te Ti ta i Vr hov nog πta ba, te mjesto pre go vo ra i vaænih do go vo ra (sporazum Ti to-su baπiê), ali i rat ni ae ro drom sa vez ni ka. Pre ko Vi sa iπ li su i zbje go vi hr vat skoga stanov niπ tva u El Shat - Egi pat. Ze le na po rast u pr vom re du tre ba za hva li ti ri barstvu i uz go ju vi no ve lo ze. S po ja vom fi lok sere na glo pro pa da ju vi no gra di, no sta nov niπtvo se preo ri jen ti ra lo na ri bo lov i skup lja nje ruæ ma ri na za aro ma tië na ulja, pa u tom razdob lju ni je ta ko drastië no izraæe no ise lja vanje s oto ka. In ten ziv no na puπ ta nje poëi nje πpi lja niz po lja (DraËe vo, Ve lo, Pli sko i Zlo po lje) na ko ji ma se uz ga ja ju svjet ski poz na te sorte vi no ve lo za (vu ga va, ma li pla vac, kurte laπ ka). Osim za uz goj vi no ve lo ze, ta se po lja ko ri ste i za uz goj povrêa i agru ma, a plei sto cen ski pi je sci is kljuëi vo za uz goj vi no ve lo ze. 38 Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME
U Hr vat skoj su poz na ta podruëja en demië nih vr sta Ve le bit, Bio ko vo i Du bro vaë ko pri mo rje te viπ ko otoë je. Osobito to vri je di za puëin ske otoëiêe Ja bu ku, Bru snik, Sve tac, Suπac i Pa la gruæu, a i sje ve ro za pad na oba la oto ka Vi sa kod OkljuË ne bo ga ta je na la zi ma en de ma, te se moæe sma tra ti en dem skim podruëjem. Zanimljivo je spo me nu ti da je u drugoj po lo vi ci proπ loga sto ljeêa na hri di Sa nak naappleen joπ je dan en dem, sa naë ka mriæi ca. Na æa lost, velik dio oto ka pod πu ma ma izgo rio je u nizu pod met nu tih poæa ra koji su pro hu ja li Vi som poëet kom Do mo vinskoga ra ta, a i u ka sni jima uzro ko va nim ne paæ njom. U ljet nim mje se ci ma da nju moæe te uæi vati u glazbi cvrëa ka ko ji uz pa lië nja ke, ska kavce bo go molj ke te broj ne vr ste lep ti ra Ëi ne raz no lik æi vo tinj ski svi jet. Moæe mo su sre sti i Ëetiri vr ste guπ te ra, ali i neo pa snu zaπ tiêe nu zmi ju, Ëe tve ro pru ga stog kra vo sasa, jed nu od naj veêih eu rop skih zmi ja. Na Vi su nema otrov ni ca. Na oto ku æi vi i 180 vr sta kop ne nih puæe va, dok od ptië jeg svi je ta tre ba spo menu ti ga le bo ve, gnjur ce, so ko lo ve i fa za ne, a od si sa va ca jeæe ve i zeëe ve. Akva to rij Vi sa sta niπ te je mno gim vr sta ma bi je le (mo li, tri lje, piπ mo lji itd.) i plave ri be (sr de le, skuπe, lo kar de, pa la mi de i tu ne). U pliêa ci ma Vi sa i viπ kih otoëiêa æi ve mno ge πkolj ke (ka me ni ce, dag nje i pr sta ci), ra ko vi, mor ske kor njaëe i najrazliëi ti je vr ste niπ ta med vje di ce, te pra te njezinu po vre menu na zoë nost u Ja dra nu. Za nim lji va je priëa ka ko je ubi je na zadnja med vje di ca te pripovijesti sta ro sje di la ca o njoj. Ka ko je Vis bio voj ni otok, svu da su bi le po stav lje ne voj ne straæe, na kop nu i po oba li. Jed ne veëe ri voj ni ku na straæi uëi ni lo se da je Ëo vjek u mo ru, a bi la je to ljup ka med vje diëi na gla va. Traæio je lo zin ku, no od go vo ra ni je bi lo i voj nik je pu cao. Ka da je sva nu lo, ot kri la se ve li ka tra ge di ja. Ako se ne vo li te ku pa ti, moæe te pla nina ri ti ili moæ da le tje li pa ra glaj de rom. I te ra do sti pruæa Vis. Po le tje ti moæe te s najviπeg vr ha oto ka Hu ma (587 m), a pla nina ri ti koz jim sta zi ca ma moæe te i do Or lova (567 m), Sve tog Du ha (563 m) i Ma log Hu ma (514 m). Uz broj na kul tur na zbi va nja, Viπke i Ko miπ ke noêi, ne ne do sta je na Vi su ni drugih druπ tve nih dogaappleanja. Lje po te otoka moæe te kuπa ti i nep cem. U su sre tu s do maêim lju di ma, u nizu ma lih ugo stitelj skih obje ka ta ko jih je sve viπe po se li ma, a i uz mo re, su sret lji vi do maêi ni obra ti t Êe vam se spe ci fië nim viπ kim na rjeë jem, ko je se Ëak razli ku je u Ko miæi i Vi su. Naj poz na tiji spe ci ja li tet je viπ ka ili ko miπ ka po gaëa od sla ne sr de le, po ma (rajëi ca) i lu ka, a je dinstven je spe ci ja li tet sr de la na maëu te gulaπ od puæeva vi no grad nja ka ko ji se ku ha ju Bar gu jac Viπ ka po gaëa al ga. Viπki akvatorij bi o je sta niπ te sre do zemne med vje di ce. Na æa lost, ti je kom go di na nesta la je iz Ja dra na, πto zbog svo je proædr ljivo sti (tr ga la je mreæe ri ba ri ma na no seêi im ve li ke ma te ri jal ne πte te), πto zbog li je pog i kva li tet nog krz na. Mno gi znan stve ni ci i nevla di ne udru ge ulaæu na po re da istraæe sta- za jed no s kuêi ca ma, ali i brujet na faæol ko ji se priprema sa mo na Vi su. Kao i na ostalim naπim oto ci ma, za do brodoπ li cu Êe vam po nu di ti domaêu tra va ri cu, uz ko ju Viπa ni nu de hib ko ji ta koappleer moæete do bi ti sa mo na Vi su. To su ma li kruπëiêi od suπe nih mljeve nih smo ka va umi jeπa nih s ra ki jom i ma lo pa pra. Obli kuju se i suπe omo ta ni lo vo ro vim li sto vi ma. Od ko laëa poz na te su cvi te i hruπ tu le. Eto zaπ to na Vis tre ba doêi i sve ovo, i joπ pu no toga, osje ti ti i doæi vje ti, jer stranci to veê uve li ke Ëi ne. Broj ne jah te i gli seri svjet skih bo ga taπa go di na ma po sjeêu ju Vis. Mno gi su ot ku pi li kuêe i sta re pa laëe. Viπa ni ma tre ba po ti caj da se an gaæi ra ju na oëu va nju pri rod nog bla ga i u tom bogat stvu osmi sle svo ju si gur ni ju i ljepπu buduê nost. Doæiv ljaj ko ji se ne za bo rav lja re ci tal je pje sa ma prof. Ive Boæa niêa na do maêem narjeëju, πto se odræa va u Ze le noj πpi lji kamo uplo ve kaiêi s po sje ti te lji ma ko ji u tiπi ni noêi sa svi jeêa ma u ru ci pro naappleu istin ske trenut ke od mo ra. Ili u ne kom dru gom kut ku oto ka osje ti ti πto ui sti nu znaëi go diπ nji odmor, bez sa ta, bez no vi na. Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME 39
teorija πumarstva Piπe: dr. sc. Karlo Bezak Foto: Z. BoπnjakoviÊ TEO RI JA DE TER MI NIS TI» KOG KAO SA Teo ri ja re la tiv no sti, kvant na teo ri ja i teo ri ja de ter mi ni stië kog kao sa obi ljeæi le su pro te klo 20. sto ljeêe. De ter mi ni stië ki kaos je zna nost bu duê no sti, ko ji Êe omo guêi ti onaj men tal ni po mak ko ji je po tre ban da lju di shva te u ko joj je mje ri pri ro da de ter mi ni stië ki su stav, po dob na za isko riπêi va nje, a u ko joj je mje ri Êud lji va i ne pre dvid lji va Pre ma opêe pri hvaêe noj de fi ni ci ji, teo ri ja de ter mi ni stië kog kao sa je kva li ta tiv no prouëa va nje ne sta bilnog ne pe rio dië nog po naπa nja u deter mi ni stië kim ne li near nim di na mië kim su sta vi ma. Eko su sta vi, πu ma, lo viπ ta, div ljaë i druge æi vo tinj ske vr ste, kom plek sni su ne linear ni di na mië ki su sta vi. Teo ri ja kom pleksno sti je no va zna nost o kom plek snim i sloæe nim su sta vi ma. ProuËa va æi vot na rubu kao sa i istraæu je svoj stva kom plek snih su sta va u tom sta nju. Ti kom plek sni su stavi ima ju spo sob nost urav no teæi va nja re da i kao sa. ToË ka rav no teæe naz va na je ru bom kao sa, gdje je su stav u ne koj vr sti pri ta jena oëe ki va nja iz meappleu sta bil no sti i pa da. Kom plek snost se ba vi ti me ka ko se stvari do gaapplea ju, dok kaos teæi pro ma tra nju i prouëa va nju ne sta bil nog i ne pe rio dië nog po naπa nja. Kaos po kuπa va razu mje ti di nami ku ko ja je u po za di ni po naπa nja komplek snog su sta va. Kom plek snost na glaπava meappleu po ve za nost sve ga. VjeË na bor ba iz meappleu re da i ne re da, har mo ni je i kao sa proæi ma Ëi ta vu pri ro du. Red se iz jed naëava s do brim, a ne red s kao som. Red i kaos ogle da ju se kao dvi je su prot no sti, po lo vi oko ko jih se vr te naπe in ter pre ta ci je svi jeta. Teo ri ja kom plek sno sti saz da na je oko teæ nje sloæe nih su sta va da iska zu je jed nostav no po naπa nje, jed no stav no na ne kim razi na ma po naπa nja, ali ne na razi ni po- je di naë nih di je lo va od ko jih se su stav sasto ji. Fi lo zof ska sræ teo ri je kom plek sno sti je po jam emer gen ci je, prema ko jem su stav moæe transcen di ra ti svo je sa stav ni ce, Bifurkacijski dijagram ta ko da je cje li na veêa od zbro ja nje go vih di je lo va. Srod nost kao sa i kom pleksno sti ni je sluëaj na. I jedno i dru go Ëi ne bi tan dio teo ri je ne li near ne di na mike, jed nog od naj veêih otkriêa pro te kloga sto ljeêa. I kom plek snost i kaos iza zov su du bo ko usaapplee nim uvjere nji ma o uzro ku i po sljedi ci ko je moæe mo naz va ti oëu va njem kom plek sno sti. Ot kriêe kao sa proi stjeëe iz ne li near nih meappleu dje lo vanja ma log bro ja jed no stavnih kom po ne na ta. Teo ri ja kom plek sno sti na glaπa va su prot no, ka ko se meappleudje lo va nja vi so ke sloæe nosti ko ja dje lu ju u su sta vi ma sa stav lje ni ma od mnoπ tva in di vi dual nih ele me na ta, Ëe sto udruæu ju, ka ko bi stvo ri la, u ve li kom mje ri lu, jed no stav ne uzor ke - emergent ne fe no me ne. Ian Stewart (r. 1945.), pro fe sor ma te ma ti ke na SveuËi liπ tu u Warwic ku i je dan od vo deêih au to rite ta za kaos u En gle skoj, teo ri ju kom plek sno sti po - seb no je obra dio u posljed njem po glav lju svo je knji ge Koc ka li se Bog? No va ma te ma ti ka kao sa, Ste wart (1996.). Bo gat stvo i raz no likost meappleu dje lo va nja iz meappleu broj nih meappleuo visnih va ri ja bli do puπ ta ju kom plek snim su sta vi ma da se sa moor ga n izi ra ju. Pro ces sa moor ga n iza ci je do gaapplea se spon ta no. Sponta na sa moor ga n iza ci ja jedan je od glav nih zaπ tit nih zna ko va kom plek snih susta va. Pri mjer su pti ce se lice ko je kreêu na put. One se us klaappleu ju i pri la goapplea vaju svo jim su sje di ma i nesvje sno se or ga n izi ra ju u pra vil no obli ko va no ja to. Mo zak ne pre stano or ga n izi ra i reor ga n izi ra svoj æivëa ni sustav ka ko bi uëio iz isku stva. Jed no stav nim Ëi nom kup nje i pro da je, meappleu lju di ma se or ga n izi ra eko no mi ja. Ne li near ni su sta vi ko je prouëa va teo ri ja kao sa kom plek sni su su sta vi u smi slu ka ko vr lo mno go neza vi snih va ri ja bli iz meappleu dje lu ju jed na s 40 Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME
Raz voj fon do va div ljaëi u lov no go spo dar skim osno va ma pla ni ra se li near nim mo de lom, su klad nim Hof ma no voj struk tu ri. Po slje di ca ta k vog naëi na pla ni ra nja su di si pa tiv na lo viπ ta - lo viπ ta u rav no teæi, lo viπ ta bl izu rav no teæe i lo viπ ta da le ko od rav no teæe. dru gom na mno go naëi na. Kao tië ni su stavi su su sta vi ko ji ma se ba vi teo ri ja kao sa. Eu rop ski znan stve ni ci Geor ge An der la, Ant hony Dun ning i Si mon For ge pred loæibe, kao i pri rod ni su sta vi, po ka zu ju ve li ku osjet lji vost o poëet nim uvje ti ma, tj. kako vr lo slië ni poëet ni uvje ti na kon odreapplee nog vre mena dje lo va nja su sta va daju u pot pu no sti razliëi te re zul ta te. Ti traj ni su sta vi po sta ju kao tië ni, jer po sjedu ju ele ment po vrat ne veze. Kao tië no po naπa nje nasta je kad se ne li near ne si le oko me sa me na se be. To se na zi va ne li near nim povrat nim uëin kom, a ko ji je bi tan pre du vjet za kaos. Ta spoz na ja utje ca la je na razvoj dru gih zna no sti. Je dan fiziëar je istak nuo: Re la ti v izam je uklo nio njut nov sku ilu zi ju o ap solut nom pro sto ru i vre menu, kvant na fizi ka san o uprav lji vom po stup ku mjere nja, a kaos la pla si jan sku ilu zi ju o de ter mini stië koj pretka zi vo sti. Mno gi znan stve ni ci sklo ni su ig no ri ranju po vrat nog uëin ka, ka ko bi stvo ri li jed- li su ka ko kaos i kom plek snost tre ba zajed no Ëi ta ti kao kao tië nost. Kao tië nost se moæe upo tri je bi ti ka ko bi se stvo rio okvir unu tar ko jeg se mo gu na la zi ti no va rjeπenja za pro ble me, isto dobno ka ko se istraæu ju no vi naëi ni raz miπ lja nja. Komplek sni su sta vi ima ju sposob nost urav no teæi va nja re da i kao sa. Pod poj mom kao sa mi sli se na de ter mi ni stiëki kaos, tj. ne mo guê nost pre dviapplea nja sud bi ne ne kog su sta va u bu duê no sti, ia ko po sto je toë no odreapplee na pra vi la (jed nadæ be) po koji ma se taj su stav po naπa. VeÊi na pri rod nih za ko na odvi ja se po ne li near nim jed nadæ ba ma. Utvrapplee no je ka ko ne li near ne jed nadæno stav ne mo de le ko je je la ko prouëa va ti i s nji ma ra di ti. Zna ju za po vrat ni uëi nak i za sloæe no sti u pri ro di, ali ih ne razu mi ju. Mno go je lakπe prouëa va ti po pu la ci ju kao jed no sta van li near ni su stav, ne go kao sustav ko ji ukljuëu je kom plek snost i po vratnu ve zu. Jed no stav na li near na jed nadæ ba za rast po pu la ci je x je st x slje deêa = rx gdje je r br zi na rasta po pu la ci je. Ta kvu jed nadæ bu je naj lakπe ri jeπi ti. Po pu la cij skim eko lo zi ma su se za prouëava nje po pu la ci ja po god nim po ka za le ta kozva ne jed nadæ be razli ka. Funk ci ja ko ja daje real ni ji sce na rij je ne li near na re kur zi ja x n+1 =rx n (1-x n ), poz na ta pod na zi vom po pula cij ska jed nadæ ba. Po pu la cij ska jed nadæ ba poslije je do bi la stan dard ni na ziv lo gi stiëka jed nadæ ba. Za razli ku od di fe ren ci jal nih jed nadæ bi ko je opi su ju pro ce se ne pre kid no pro mje nji ve u vre me nu, jed nadæ be razli ka upo treb lja va ju se za opis dis kret nih pro cesa, ko ji pre skaëu iz jed nog sta nja u dru go. Funk ci ju je osmi slio 1845. go di ne bel gij ski ma te ma tiëar P. F. Verhulst. U po pu la cij skoj jed nadæ bi ma te ma tiëar P. F. Ver hulst naπao je kom pro mis iz meappleu realno sti i jed no stav no sti, osmi slivπi funk ci ju ko ja utje lov lju je raz dob lja obi lja, pre ko mjer nost po pu la ci je i izu mi ra nje. Poslije su tu jed nadæ bu prouëa va li Ro bert May, Ja mes Yor ke i Mitc hell Fei gen baum. Vaæ no je na pome nu ti za po pu la cijsku jed nadæ bu ka ko je x n omjer po pu la cije u n-toj go di ni i mak si mal ne po pu la ci je ko ja je spo sob na preæi vje ti.»lan (1-x n ) je ogra niëa va juêi fak tor, ko ji sp rjeëa va nezgod ne po slje di ce ko je ima li near ni oblik funk ci je, a funk cio ni ra na jed no sta van naëin. Ka da je x n ma len, (1-x n ) je ve lik, i obrnu to, pa nji hov um noæak ni ka da ne ide u kraj nost. Bio loπ ki gle da no, to znaëi da je broj nost po pu la ci je jed ne go di ne pro porcio nal na broj no sti po pu la ci je proπ le go dine x n i raspo loæi voj hra ni, æi vot nom prosto ru i osta lim æi vot nim uvje ti ma (1-x n ). Po slje di ca to ga je ka ko se x n u bi lo ko joj itera ci ji uvi jek zadræa va u in ter va lu [0,1]. Pri Ëe mu je x n broj je din ki po pu la ci je u ne kom po stot ku od ukup nog mo guêeg bro ja. Kontrol ni pa ra me tar r oda bi re se u in ter va lu [0,4]. U fizi kal nim su sta vi ma, bio tië ki poten ci jal r od go va ra iz no su za gri ja va nja, trenja ili ne ke dru ge neu red ne ve liëi ne. Ka da kon trol ni pa ra me tar r raste, ne li near nost po kreêe su stav sve jaëe i po tom na sta je kaos. Kon trol ni pa ra me tar r ne utjeëe sa mo na ve liëi nu re zul ta ta, ne go i na nje gov karak ter, πto Êe reêi mo guê nost da po pu la cija uopêe do seg ne rav no teæu. Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME 41
Na bi fur ka cij skom di ja gra mu veliëi na kon trol nog pa ra me tra r pri ka za na je vo do rav no i raste s li je va na de sno, a po pula ci ja je pri ka za na us prav no. Ka da je r vrlo ma li, po pu la ci ja zavrπa va na nu li, πto Êe reêi po pu la ci ja izu mi re. Za ma nji pa ra metar po pu la ci ja zavrπa va na niæoj razi ni, a veêi pa ra me tar do vo di do viπeg sta bil nog sta nja. Dalj njim po veêa va njem pa ra metra do la zi do bi furka ci je, rav no teæa se po dva ja. Pr vo gra nanje ko je vi di mo na sli ci po ka zu je ka ko po pu la ci ja poëi nje al ter ni ra ti iz meappleu dvi je fik sne toë ke, πto Êe reêi mi je nja se u dvo go diπ njem ci klu su, po jav lju je se atrak tor pe rio da Teo ri ja de ter mi ni stië kog kao sa je kva li ta tiv no prouëa va nje ne sta bil nog ne pe rio dië nog po naπa nja u de ter mi ni stië kim ne li near nim di na mië kim su sta vi ma. dva. Ra stom kon trol nog pa ra me tra, perio di se udvo struëu ju, bi fur ka ci je po sta ju ËeπÊe, atrak to ri pe rio da 4, 8, 16 itd. Ipak, usred ove sloæe no sti iz ne na da se po jav ljuje pra vil nost, red pre ruπen u kaos. Po jav ljuje se ta koz va ni pro zor u kaos, sta bil ni ci klusi ne par nog pe rio da tri. Uzo rak pro mje ne po nav lja se u tro go diπ njem ci klu su, bi furka ci je udvo struëu ju pe riod 3, 6, 12 itd., a po tom u ob nov lje ni kaos. Ma te ma tiëar Ja mes York sa SveuËi liπ ta u Mary lan du, za sluæan je za tvor bu ime na kaos. Izraz je pr vi put upo tri jeb ljen u nje govom Ëe sto ci ti ra nom Ëlan ku s neo bië nim naslo vom Pe riod tri upuêu je na kaos. to je to pe riod tri? - Ako se u bilo ko jem jed no di men zio nal nom su sta vu ikad po ja vi re gu lar ni ci klus pe rio da tri, taj Êe su stav po ka zi va ti pra vil ne ci klu se sva kog dru gog tra ja nja, a isto ta ko i ciklu se ko ji su pot pu no kao tië ni. Yor ke je po ka zao ka ko je ne mo guêe po sta vi ti sustav ko ji Êe se po nav lja ti u osci la ci ji s perio dom tri, a da pri tom ne stvo ri kaos. To je vr lo vaæ na i neo bië na spoz na ja. Obi ljeæje kao sa je frak tal ni atrak tor, a frak ta li su uzor ci kao sa. Ro bert May, Mitc hel Feigen baum i A. N. Sar kov ski po ka za li su kako se za odreapplee ne vri jed no sti kon trol nog pe rio da r u su sta vu ni ka da neêe uspo stavi ti rav no teæa. Ro bert May (r. 1936.), en gle ski fiziëar, ma te ma tiëar i bio log ot krio je ka ko su jed nadæ be ko ji ma se opi su ju fluk tua cije u æi vo tinj skim po pu la ci ja ma sloæe ne. ProuËa vao je od no se gra beæ lji vac-pli jen u æi vo tinj skim po pu la ci ja ma i ot krio je kako ne li near ne si le s po vrat nim uëin kom u oko liπu proiz vo de pseu do sluëaj ne pro mjene u æi vo tinj skoj po pu la ci ji. Ma te ma tië ki mo del ko jim se sluæio ka ko bi opi sao po pula ci ju je po pu la cij ska jed nadæ ba x n+1 =rx n (1-x n ), u ko joj je sim bol x pred stav ljao sadaπ nju po pu la ci ju ne ke vr ste (na pri mjer zeëe ve) u ne kom po druë ju. Kad je pa ra metar r (br zi na rasta) bio 2.7 naπao je ka ko je po pu la ci ja 0.629. Ka ko je pa ra me tar r rastao i ko naë na je po pu la ci ja zeëe va rasla. Iz ne na da, kad je pa ra me tar preπao vri jednost tri, po pu la ci ja se raspa la u dvi je. Taj je ras cjep znaëio ka ko je po pu la ci ja preπla iz jed no go diπ njeg u dvo go diπ nji ci klus. Ka ko je pa ra me tar da lje rastao, broj se toëa ka uvi jek na no vo po dvo struëa vao. Ponaπa nje je bi lo komplek sno, a opet pravil no. A opet, usred kao sa, na kon daljnjeg po veêa nja para me ta ra, sta bil ni su se ci klu si vra ti li. May je opi sao svoje ot kriêe kao zmiju u ma te ma tië koj tra vi, a ovo gra nanje je do bi lo na ziv bi fur ka ci ja. Nje go vo je dje lo potvr di lo zami sao ka ko bio loπ kim su sta vi ma uprav ljaju ne li near ni me ha niz mi. Po dvo struëe nje pe rio da je opêe pri rod no naëe lo - Mitc hell Fei gen baum (r. 1944.), ame rië ki fiziëar, pr vi je do ka zao ka ko kaos ni je ma te ma tië ki hir, ne go uni verzal no svoj stvo su sta va s ne li near nim po vratnim uëin kom. Lo gi stië kim pre sli ka va njem ot krio je do kaz ka ko na kraj njim vrπ ci ma smo kvi nog sta bla mo ra po sto ja ti ne ka mate ma tië ka struk tu ra ko ja osta je ista kad se ve liëi na mi je nja za fak tor 4.669201609. Omje ri ve liëi na de bla pre ma gra na ma, grana pre ma granëi cama, granëi ce pre ma iz dan ci ma, do la ze sve bliæe i bliæe broju 4.669, πto se viπe pri bliæa va ju vr hu sta bla. Fei gen baum je otkrio pri rod ni di na mië ki mo del, ma te ma tiëki do kaz kao sa u pri ro di. Po dvo struëe nje pe rio da je opêe pri rod no naëe lo. Na te me lju Ëi sto kva li ta tiv nog mo de la Fei gen baum je do bio kvan ti ta tiv no, nu merië ko pre dviapplea nje. Fei gen bau mov broj je opêa uni ver zalna kon stan ta jed na ko te me lje na kao i broj p, πto Êe reêi ka ko je omjer op se ga kruæ nice i nje zi nog pro mje ra 3.142, a omjer udvostruëe nja kod vi sin skog rasta je 4.669. Teo ri ja kao sa upuêu je i na teo ri ju ka ta stro fa. Glo bal no za top lje nje vo di do di si pa ci je eko su sta va. Bel gij ski ke miëar Ilya Pri go gi ne (r. 1917.) razli ku je su sta ve u rav no teæi, bl izu rav no teæe i da le ko od rav no teæe. Su stav ko ji je da le ko od rav noteæe ula zi u kao tië ni pe riod, mi je nja se u razliëi tu razi nu spon ta ne ureapplee no sti, samoor ga n iza ci je. U su sta vi ma da le ko od rav no teæe tvar se reor ga n izi ra. Tu vi di mo Pou ka pan di nog naëe la: Ka da se neπ to usta li, on da to ni je la ko za mi je ni ti neëim dru gim, Ëak ako i al ter na ti va pruæa bo lja rjeπe nja. pri je laz iz meappleu ne re da, to plin skog kao sa u red. Mo gu na sta ti no va di na mië ka stanja tva ri, sta nja ko ja su odraz in te rak ci je da nog su sta va s nje go vom oko li nom. Prigo gi ne je te struk tu re naz vao di si pa tiv nim (rasip nim) struk tu ra ma jer zah ti je va ju viπe ener gi je za op sta nak. OpÊe ni to, di si pa tivne struk tu re ukljuëu ju pro ces pri guπe nja. Ka da su stav ko ji je da le ko od rav no teæe uapplee u kao tië ni pe riod, mi je nja se u razliëitu razi nu spon ta ne ureapplee no sti sa moor gan iza ci je. Go di ne 1977. Pri go gi ne je do bio No be lo vu na gra du iz ke mi je za rad na disi pa tiv nim struk tu ra ma. Neo bra ti vi, iver zibil ni, pro ce si zapravo su iz vo ri re da, i to je na slov Pri go gi neo ve naj poz na ti je knji ge, Red iz kao sa (1984.). U pred go vo ru pre da va nja ko je je 1987. odræao bel gij ski ma te ma tiëar Da vi Ruel le (r. 1935.), na gla sivπi ka ko je u zna no sti otkri ve no neπ to no vo... bo ga to i raz no li ko po druë je, iskr slo neg dje iz meappleu ma te ma tike i pri rod nih zna no sti, ko je pruæa vaæan kon cep tual ni okvir za od go ne ta nje jedin stve nim naëi nom mno gih di na mië kih pro ce sa ( ) u fizi ci, bio lo gi ji, ke mi ji, ekono mi ji i teh ni ci. U Re pu bli ci Hr vat skoj joπ uvi jek se nje guju kru ti li near ni mo de li prog no ze rasta i razvo ja po pu la ci ja u bio teh nië koj zna no sti. Raz voj fon do va div ljaëi u lov no gospo dar skim osno va ma pla ni ra se li near nim mo de lom, su klad nim Hof ma no voj struk turi. Po slje di ca ta k vog naëi na pla ni ra nja su di si pa tiv na lo viπ ta. Loviπ ta u rav no teæi, loviπ ta bl izu rav no teæe i lo viπ ta da le ko od ravno teæe. Znan stve na grana Ureapplei va nje πu ma i zaπ ti ta joπ uvi jek nje gu je kru ti li near ni mo del prog no ze rasta i raz vo ja πu ma. Prije vre me na i ne kon tro li ra na sjeëa sta bil nih sta ba la i πu ma vo di u de gre si ju po traj no go spo da re nje. Do la zi do di si pa ci je πu ma, πu ma ula zi u ne pe rio dië no i ne sta bil no stanje, a po tom u kao tië no ka da πu ma ne ma do volj no ener gi je za op sta nak te do la zi do ne li near nog po vrat nog uëin ka, πto Êe reêi suπe nja. Hr vat ski πu ma ri i lov ci kro nië no pa te od ono ga πto pa leon to log Step hen Jay Gould na zi va pan di nim naëe lom. NaËe lo je ot krive no u evo lu ci ji cr ve nog pal ca u pan de. Pan da je, u jed nom sta di ju svo jeg raz vo ja, us pje la svoj pa lac preo b razi ti u pandæu poput osta lih. Poslije kad joj je za tre bao palac, mo ra la ga je raz vi ti iz kvr ga vog di je la svo jeg zglo ba. Pou ka pan di nog naëe la: Ka da se neπ to usta li, on da to ni je la ko za mi je ni ti neëim dru gim, Ëak ako i al ter na ti va pruæa bo lja rjeπe nja. 42 Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME
Piπe: dr. Ivo Belan zdravi æivot BOLESTI DANA NJICE to je to erektilna disfunkcija Erektilna disfunkcija je stalna nesposobnost odræavanja erekcije dovoljne za spolni odnos Istraæivanja pokazuju da starenjem muπkarci imaju izraæenije probleme s erekcijom. Jedna nedavna ameriëka studija utvrdila je da je oko 60 posto muπkaraca, u pedesetim godinama, u stanju postiêi erekciju, dok u dobi od 70 ili viπe godina, 33 posto muπkaraca ima normalne erekcije. Mnogi su riziëni faktori u vezi s erektilnom disfunkcijom, ukljuëujuêi πeêernu bolest, visoki krvni tlak, puπenje, poviπeni kolesterol u krvi, kirurπke zahvate / traumu, depresiju i zloupotrebu droga. Primjerice, muπkarci koji boluju od πeêerne bolesti imaju tri puta veêu vjerojatnost da Êe doæivjeti probleme s erekcijom nego oni iste dobi, ali bez dijabetesa. Hipertenzija i druge bolesti povezane s krvnim æilama (ateroskleroza, hormonalne bolesti, moædani udar) jedni su od najëeπêih uzroka erektilne disfunkcije. Neki kirurπki zahvati mogu rezultirati impotencijom (operacije na kiëmenoj moædini, u zdjelici, zraëenje u podruëju zdjelice, odstranjenje prostate itd.). Erektilna disfunkcija moæe rezultirati tjeskobom, depresijom, gubitkom uvjerenja o svojoj vrijednosti i gubitkom samopouzdanja. LijeËenje erektilne disfunkcije moæe rezultirati dramatiënim poboljπanjem kvalitete æivota. Erekcija je kompleks dogaappleanja, koja ukljuëuju meappleusobna djelovanja lokalne osjetne stimulacije penisa (dodir) i moædane stimulacije (vid, sluh i miris). Opuπtanje glatkih miπiêa u penisu omoguêuje dotok krvi πto rezultira erekcijom. Dok se prije smatralo da je kod veêine muπkaraca koji su patili od impotencije uzrok u psihiëkoj sferi, danas se zna da je istina sasvim suprotna. ObiËno je impotencija uzrokovana spomenutim medicinskim faktorima. Ipak, razumije se, postoji manji broj muπkaraca koji mogu imati teπkoêe s erekcijom zbog raznih oblika tjeskobe, depresije, seksualne inhibicije, konflikata u meappleuljudskim odnosima itd. Kompletni podatci, ukljuëujuêi i seksualnu proπlost, pomoêi Êe u odreappleivanju uzroka erektilne disfunkcije, to jest je li ona psihiëke naravi, organske ili njihova kombinacija. LijeËniËki pregled Ëitavog organizma prijeko je potreban. RazliËite terapeutske opcije stoje na raspolaganju. Eventualno potrebne modifikacije stila æivota dobar su poëetak. Bolesnike s dijabetesom treba ohrabriti da se savjesno dræe terapije, dijete i tjelovjeæbe. Ako su erektilni problemi u vezi sa stresom, ili strahom od seksualne izvedbe, psiholoπka pomoê i potpora moæe biti jedino πto je potrebno. Za one s organskom impotencijom postoji nekoliko opcija. Tako, primjerice, medicinsko sredstvo koje funkcionira na osnovi vakuuma, rezultira negativnim tlakom na penis, a to omoguêava poveêani dotok krvi Ṗostoje injekcije koje se daju izravno u penis i koje izazovu erekciju. Igla je tanka i mala i ne stvara teπkoêu pri primjeni. Viπe od 90 posto muπkaraca uspije ostalog i kod onih koji boluju od dijabetesa, hipertenzije, depresije i koji su preboljeli moædani udar. Ne smiju se primjenjivati kod onih osoba koje istodobno uzimaju nitroglicerin ili lijekove na bazi nitrata, za srce. Muπkarci koji imaju ozbiljnu srëanoæilnu bolest, nekontroliranu hipertenziju ili oënu bolest retinitis pigmentoza nisu kandidati za takvu vrst terapije. Postoji joπ nekoliko drugih oralnih preparata koji su u razliëitim fazama razvoja. Istraæivanja pokazuju da starenjem muπkarci imaju izraæenije probleme s erekcijom. Jedna nedavna ameriëka studija utvrdila je da je oko 60 posto muπkaraca, u pedesetim godinama, u stanju postiêi erekciju, dok u dobi od 70 ili viπe godina, 33 posto muπkaraca ima normalne erekcije. postiêi dobru do vrlo dobru erekciju. Osnovne informacije o primjeni tih injekcija treba dati lijeënik. Drugi naëin primjene istog lijeka (prostaglandin) u obliku je siêuπnog zrnca koje se unosi u mokraênu cijev, gdje se onda lijek resorbira i izazove erekciju. Testosteron je koristan u erektilnoj disfunkciji, ali samo u onih muπkaraca koji nedovoljno stvaraju testosteron u svojem organizmu. Danas na træiπtu postoji nekoliko oralnih preparata, na primjer sildenafil, za lijeëenje erektilne disfunkcije. Uzimaju se otprilike jedan sat prije spolnog odnosa. Pokazali su se djelotvornim u pribliæno 80 posto muπkaraca, izmeappleu U sluëaju da muπkarac ne æeli ili nije u moguênosti upotrijebiti spomenuta sredstva, kirurπkim se zahvatom u penis mogu umetnuti implantati - proteze. Erektilna disfunkcija ili impotencija viπe nije problem koji mora prolaziti nedijagnosticiran ili nelijeëen. S briæljivim ispitivanjem povijesti bolesti i pregledom, uzrok se Ëesto moæe identificirati i ispitati opcije lijeëenja. Ta se bolest moæe smatrati boleπêu para, jer pogaapplea i pacijenta i njegova partnera. Otvoren razgovor moæe dovesti do ponovnog uspostavljanja zdrave seksualne funkcije koja vodi prema boljoj intimnosti i za muπkarca i za njegova vaænog partnera. Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME 43
OT ROV NE GL JI VE gljive Piπe: Zoran Timarac Foto: Z. Timarac Ka ko pre poz na ti i πto o otrov nim glji va ma Pri bra nju glji va tre ba obra ti ti po zor nost na mno ge mor fo loπ ke znaëaj ke, ne sa mo na oblik i bo ju klo bu ka Raz voj pu pav ke Iz gled ovo ja u ne kih pu pav ki: A - ze le na pu pav ka /A. phal loi des/, - æuê ka sta pu pav ka /A. ci tri na/, C - mu ha ra /A. mu sca ria/, D - pan te ro va mu ha ra /A. pant he ri na/ Da nas se ma lo lju di otru je drugim otrov nim bilj ka ma i nji hovim plo do vi ma i sje me njem, dok se s glji va ma to ËeπÊe dogaapplea, a ne ri jet ko otro va nja zavrπa va ju smrêu ili s traj nim po slje di ca ma. NajËeπÊe se lju di otru ju glji va ma ko je sami ube ru, rjeapplee oni ma ko je do bi ju na dar, a naj rjeapplee glji va ma kup lje nim na træ ni ci. Uzrok za mje ne otrov nih glji va je sti vi ma po naj pri je je ne poz na va nje je sti vih ili otrov nih vr sta, Ëe sto i la ko mi sle nost i pod cje nji va nje opa sno sti ko je glji ve kri ju u se bi. Pri mje ri ce, ako dje ca be ru glji ve bez nad zo ra oso be ko ja do bro poz na je glji ve. Ne ka da se lju di otru ju je sti vim glji va ma, ko je se mo gu po kvari ti kao i me so. Po sto ji i in di vi dual na osjet lji vost na ne ke uvjet no je sti ve ili je sti ve vr ste glji va. Zna ci raspoz na va nja otrov nih pu pav ki od neo trov nih li stiëar ki (suk nji ca = pr sten, vreêi ca = ovoj) 44 Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME
tre ba zna ti Od ze le ne pu pav ke do volj no je po je sti jed nu kavenu æliëi cu, pa da doapplee do veo ma opa snog otro va nja. Smrt no su otrov ne i njezi ne roapplea ke - bi je la, smrd lji va i pan te ro va pu pav ka. U do brom glji var skom pri ruë ni ku sa sli ka ma u bo ji kod je sti vih glji va na ve dene su vr ste otrov nih, s ko ji ma je mo guêa za mje na, i obrat no. Na ve de ni su zna ci raspoz na va nja, i za otrov ne, i za je sti ve vr ste. Osim iz pri ruë ni ka, tre ba lo bi uëi ti i od ne kog isku snog glji va ra. Pri bra nju glji va tre ba obra ti ti pozor nost na mno ge mor fo loπ ke znaëaj ke, ne sa mo na oblik i bo ju klo bu ka. Vaæ na je i povrπi na klo bu ka, nje gov rub, li stiêi Ze le na pu pav ka ili cjevëi ce i ru pi ce, povrπi na i osno va struë ka, je li pun ili πu palj, pr sten, ako ga ima, je li objeπen ili po miëan, bo ja otru si ne itd. Vaæ na je i bo ja me sa gljive i nje go ve pro mje ne. Tre ba po gle dati i mje sto gdje je glji va iz rasla, i u ko je je to vri je me. Po seb nu po zor nost valja po sve ti ti po sve mla dim i ne raz vi je nim glji va ma, ko je mo gu bi ti opa sne i za do bre poz nava te lje glji va. Za to je bo lje ne s kup lja ti ta kve glji ve. Po treb no je ko ri sti ti i dru ga osje ti la osim vi da. Tu po sto je ne ka opêa pra vi la. Glji vu tre ba i po mi ri sa ti i mi ris, bio ugodan ili neugodan, do bar je znak raspozna va nja glji va, jer je sta lan i ka rak te ristiëan za odreapplee nu vr stu. Ne ke otrov ne vr ste glji va mo gu ima ti ugodan mi ris, no ri jet ko ko ja je sti va vr sta ima neugodan. Ta kve iznimke ter mië kom obra d- bom gu be neugodan, a po pri ma ju ugodan mi ris. Vaæan je i okus. Me so glji ve smi je se usit ni ti u usti ma i kuπa ti ka kvog je okusa, a za tim isp lju nu ti. Do bro je is pra ti usta vo dom, po go to vo ako Êe se po nov no kuπa ti, ka ko u njima ne bi ostao pri jaπ nji okus. Iznimka su pu pav ke, meappleu ko ji ma ima to li ko otrov nih da se ne smi ju kuπati. Po pra vi lu, glji va ko ja je lju ta ili gor ka u si ro vom sta nju, ostat Êe ta kva i po sli je ter mië ke obra dbe. Kao i mno ga dru ga pra vi la, i ovo ima iznimke. Po sto je i zna ci ko ji mo gu neo prez nog Ëo vje ka na ve sti da po gri jeπi. Pri mje ri ce, bo ja klo bu ka moæe va ri ra ti, osobito ako je izloæen sun cu i is pran kiπom.»e sta je pogrjeπ ka da Ëo vjek vje ru je ka ko je glji va je sti va, jer ju je na gr izao puæ ili dru ga æivo ti nja. I je st je sti va, ali za tu æi vo ti nju, a za Ëo vje ka moæe bi ti smrt no otrov na. Pre d rasu da je da sre bro pocr ni u so ku otrov nih glji va ti je kom ter mië ke obradbe i da su sve glji ve, Ëi je me so po tam ni na pre sje ku, otrov ne. Meappleu ta kvi ma ima izvr snih vr sta glji va. Za otro va nje je na jod go vor ni ji onaj ko ji be re glji ve. Mno gi glji va ri Ëi ste glji ve ta mo gdje ih ube ru. Ube ru li primje ri ce, ze le nu pu pav ku (Ama ni ta phalloi des), naπu na jo trov ni ju vr stu glji ve, odreæu joj ovoj, uklo ne pr sten sa struëka i joπ joj ogu le koæi cu s klo bu ka, on da je ne moæe ni sam glji var pre poz na ti. Poseb no se to do gaapplea ka da se ta ili dru ga otrov na vr sta glji ve po mi jeπa s mli jeë ni cama i umr lja nji ho vim mli je kom. Od ze le ne pu pav ke do volj no je po je sti jed nu kavenu æliëi cu, pa da doapplee do veo ma opa snog otro va nja. Smrt no su otrov ne i nje zine roapplea ke - bi je la, smrd ljiva i pan te ro va pu pav ka (A. ver na, A. viro sa i A. pant he ri na). Te pu pav ke tre ba do bro upoz na ti, jer niπ ta ne upozorava na nji ho vu otrov nost - ni iz gled, ni miris, ni okus. Ne ki glji var ski pri ruë ni ci pre po ruëu ju, ne bez razlo ga, da se sve vr ste glji va koje ima ju na bre kli ovoj na struë ku, mo ra ju sta vi ti po seb no po vr sta ma u koπaricu, a ne za jed no s dru gim vr sta ma. Od zre lih i ja ko otrov nih glji va opa sne su i spo re, ako su ta kve u glji var skoj koπarici za jedno s je sti vim vr sta ma. Tre ba zna ti i da se tok sin raz vi ja od bra nja ti je kom pri je nosa (pri je vo za) glji va. Vaæ no je zna ti da se sve pu pav ke pr vo po jav lju ju u obliku okru glih ili ovalnih pu po lja ka, ja ja, omo ta ne zaπ tit nim tki vom ko je se zo ve ovoj. Mla da glji va ili pu po ljak raz vi ja klo buk, li stiêe i struëak, ali su oni u mla do sti ma li i ne pot pu ni. U toj raz voj noj fa zi one se mo gu za mi je niti s je sti vim pu ha ra ma. To se la ko moæe iz bjeêi, ako se ta kvo ja je pre si jeëe uzduæ. Ra di li se o pu pav ki ili ne koj dru goj vr sti glji ve, vi djet Êe se naz naëe ni klo buk i struëak. Ka da se struëak glji ve poë ne iz duæi vati, ovoj pu ca u ko ma diêe. Ako je njeæan, zadræa va se na klo bu ku kao niz bra da vica - mu ha ra (Ama ni ta mu sca ri na), a ako je æi lav, nje go vi tra go vi ne osta ju na klobu ku (ze le na pu pav ka). Tra go vi ovo ja mo gu osta ti i na di je lu struë ka, ko ji je iz van tla. Na osno vi struë ka na sta je ovoj, dok je go re pr sten u obliku suk nji ce, ko ji je ostao na kon otva ra nja klo bu ka. Taj prsten kod sta ri jih glji va moæe ot pa sti, πto joπ lakπe moæe na ve sti na za bu nu. Klobuk je u poëet ku viπe ispupëen, s vre menom se is prav lja, a u sta ri jih glji va moæe bi ti i ulek nut. U obi te lji pu pav ki ima i je sti vih gljiva, a blag va (A. cae sa rea) pripa da meappleu naπe na ju ku sni je vr ste glji va. Ka ko su po mor fo loπ kim znaëaj ka ma slië ne je sti ve i otrov ne glji ve, ne sa mo u obi te lji pu pavki, to je joπ viπe po tre ban oprez i poz nava nje razli ka meappleu nji ma. Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME 45
sport Piπe: Miroslav Mrkobrad Foto: M. Mrkobrad DA NI HR VATS KOGA U MARST VA/SPORTS KI DIO Za grepëa ni sve pre vu kli! Sve pre vu kli - Za grepëa ni u pu nom na po nu sna ge Sport ska priëa Da na hr vatskoga πu mar stva je po teza nje ko no pa, od no sno ekipa za gre baë ke Up rave ko ja je po bje dom u fi na lu pro tiv Poæe ge πe sti put za redom, od no sno na svim do sadaπ njim na tje ca nji ma, po ni je la epi tet naj jaëih! VuÊi i pre vuêi sve pro tiv ni ke svih ovih go dina pra vi je pot hvat. Iz nim no je za nim ljiv bio i (muπ ki) nogo met ni zavrπ ni obraëun gdje su u tvr doj, kva li tet noj i neizvje snoj uta k mi ci sla vi li SiπËani (1:0) is pred Bje lo va ra, treêe Ko priv ni ce i Ëetvr tog Kar lov ca (3:0). SiπËa ni po ka zu ju kon stantu, iz nim no su ui gra ni i ko ri ste Pob jed nië ki sastav Si ska sva ki po klon, a po jav lji va nje Bje lo va ra u fi na lu na kon viπe go diπ nje odsutnosti sa sport skih iga ra (zbog sin di Si sak i Bje lo var vo di li su ve li ku bor bu kal- nih iga ra ) po ka zu je da su svi oπ teêe ni. Kod æe na neiz vje snos ti ni je bi lo jer su se Vin kovëan ke po ka za le pre ja ki ma za mladu i per spek tiv nu eki pu Naπi ca (6:1), a jaki sa stav Kar lovëan ki mo rao se za do vo lji ti treêim mje stom po bjed om nad Za gre bom (2:0). Po hval no je to da su se po ja vi le sve eki pe, Ëak i (usnu la) Di rek ci ja! U gaapplea nju na gli ne ne go lu bo ve u kon ku ren ci ji 19 ekipa (bi li su i Maapplea ri, Ru mu nji i u marski fa kul tet), Ko priv niëa ni opet naj pre cizni ji, πto sa mo po ka zu je da se u Po dra vi ni ovo me spor tu po kla nja ve li ka pozornost. Za ma lo su zao sta li Vin kov ci (dru gi) i Bjelo var (treêi). U po je di naë noj kon ku ren ci ji prπ ta lo je na sve stra ne, a naj toë ni ji je bio Le cio Ma teπiê (Split) s 42 po goapplee ne me te, is pred Stje pa na LonËa ra (Di rek ci ja) s 41, i Ti bo ra Ba lion ta, 41, ko ji su o sjaj ni joj meda lji od luë ili raspu ca va njem. Odræa no je i gaapplea nje na ispa da nje gdje je u kon ku renci ji 56 stri je la ca po sljed nji osta o, znaëi pobi je dio Stje pan LonËar. Ipak, ovo skraêe no sport sko na tjeca nje, u sa mo tri di sci pli ne, po ka za lo je da Êe ove dvi je ma ni fe sta ci je, Da ni hr vatskoga πu mar stva i sport ske igre, teπ ko iêi za jed no! Zbog to ga πto Da ni ima ju sa svim dru go znaëe nje i du go go diπ nju tra di ci ju struë nog nad me ta nja i nji ma ne tre ba nika kav do da tak. Pa ako se to joπ odvi ja para le l no, i πu ma ri i go sti stav lje ni su pred dvoj bu πto gle da ti, sje kaëe ili no go met, i Ëe mu se pri klo ni ti. A no vi sport ski te re ni u Go lu bi nja ku, dva igra liπ ta, po loæi li su ispit i sva ka ko Êe bi ti odlië na do dat na po nu da u ovom izle tiπ tu. Ve se lje Vin kovëan ki 46 Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME
Piπe: Ivica TomiÊ Foto: I. Fliszar Poæeπ ka po druæ ni ca Hr vat skih πu ma naëi ni la je Pro gram za po d iza nje vi no gra da ko ji obu hvaêa 14 ha vi no gra dar skih povrπi na. Loz ni cje po vi, pre teæi to graπe vi ne, po saapplee ni su la ni i ove go di ne na 8 ha, a iduêe ga pro ljeêa bit Êe obav lje na sad nja na preo sta lih 6 ha U sklo pu svo je po ljo pri vred ne djelat no sti, poæeπ ka po druæ ni ca Hrvat skih πu ma naëi ni la je Pro gram za po d iza nje vi no gra da ko ji obuhvaêa 14 ha vi no gra dar skih povrπi na. Program je na prav ljen u svrhu za poπ lja va nja za po sle ni ka s uma nje nom rad nom spo sobnoπêu u πu mar stvu, a isko riπ te ni su ne ka daπnji paπ nja ci od no sno povrπi ne bivπih zemljiπ nih za jed ni ca. Te su povrπi ne u sa sta vu po je di nih go spo dar skih je di ni ca. Ta ko je ovo ga pro ljeêa na po druë ju u ma ri je Ve li ka (Go spo dar ska je di ni ca Juæni Pa puk), u bl izi ni»eπ lja ko va ca, se la smjeπte nog iz meappleu Ve li ke i Kap to la, po saapplee no 25.0000 loz nih cje po va, uglav nom graπevi ne te neπ to char don naya (bi je le vin ske sor te) i zwei gel ta (sor ta cr no ga groæapplea). Sad nju su na su vre me ni naëin, la ser skom U P POÆE GA dogaappleaji I poæeπ ki πu ma ri osni va ju vi no gra de U mla dom vi no gra du kod πum sko-hor ti kul tur nog rasad ni ka Haj de ro vac teh no lo gi jom, oba vi li rad ni ci Ku tje vaë kih po dru ma d.d., a za bi ja nje ko la ca rad ni ci na odreapplee no vri je me i Ëla no vi poæeπ kog ogran ka Hr vat sko ga πu mar skog druπ tva. Pre ma ri jeëi ma dipl. ing. Ivi ce Fli sza ra, vo di te lja Proiz vod nog odje la, la ni je kod πum sko-hor ti kul tur no ga rasad ni ka Haj dero vac, u bl izi ni Ku tje va, na 2 ha po saapplee na graπe vi na. Na oko 6 ha naëi nje na je pri prema za sad nju mla do ga vi no gra da i iz nad se la Ve to va, iz meappleu Ku tje va i Kap to la, a sad nja cje po va pla ni ra se iduêe ga pro ljeêa. Poæeπ ka po druæ ni ca na mje ra va ispo ruëi ti cje lo kup ni urod groæapplea, a veê se obav lja ju pre go vo ri s kup ci ma. Poæeπ ki πu ma ri na vi no gra dar skoj povrπi ni kod se la»eπ lja ko va ca KO LA U PRI RO DI Brod mo ra vië ki uëe ni ci na Ma lom Loπi nju Piπe: Dijana Arbanas Foto: D. Arbanas Dje ca kao i od rasli, uvi jek bo lje pam te ono πto sa ma doæi ve, pokuπaju i vi de. Ta ko su i uëe ni ci 3. i 4. razre da O Brod Mo ra vi ce iz Gor skoga ko ta ra uëeêi o pri mor skome di jelu Primorsko-goranske æupanije, od no sno ci je le Hrvat ske poæe lje la vi dje ti i oku si ti pri mor ski kraj. Uz po ti caj ro di te lja, te po moê OpÊi ne Brod Mora vi ce pr vi su pu t rea l izi ra li ko lu u pri ro di. Smjesti li su se u od ma ra liπ tu del nië ke po druæ ni ce u Malom Loπi nju. Njih pet nae stak bi lo je vr lo to plo prim lje no. U pre k rasno ureapplee nim so ba ma, vr tu pu nom sredozemnoga bi lja, Ëe ti ri su da na pro le tje la u igri, istraæi va njima, uëe nju, sna laæe nju u sa mo stal nom æi vo tu. Po sjet Mio mi ri snom vr tu, Pla vom svi je tu, voænja bro di com, πet nja sta za ma»i ka ta, ku pa nje i skaka nje s mo la svi ma Êe osta ti u du go traj nom sjeêanju. Sa svo jim uëi te lji ca ma Er nom naj dar i Di ja nom Ar ba nas po sje ti li su i svo je pri ja te lje u loπinj skoj πko li. Ma li Brod mo ra viëa ni po laz ni ci ko le u pri ro di na Loπi nju Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME 47
turistiëka razglednica PutniËka agencija Hrvatske πume ID COD: HR-AB-01-080251008 Lj. F. VukotinoviÊa 2, 10000 Zagreb Tel. 01/4804 231, faks 4804 241 www.hrsume.hr e-mail: tours@hrsume.hr U P KOPRIVNICA Mala ulica bb 23207 Sveti Filip i Jakov 10 apartmana: 1/2, 5/3, 4/4 Kontakt: 098-449-318 ci iz meappleu Za dra i i be ni ka u Paπ man skom ka na lu, do volj no je bl izu da se br zo doapplee, a opet do volj no juæ no da se iz bjeg nu ljet ni hi ro vi vre me na! Tu je 15 ki lo me ta ra atrak tiv ne oba le, s ti him i Ëi stim uva la ma i sple tom otoëiêa po god nih za izle te. Apart ma ni u Sv. Fi li pu i Ja ko vu meappleu naj traæe ni ji ma! Meappleu naj traæe ni jim de sti na ci jama πu ma ra ovo ga lje ta je Sve ti Fi lip i Ja kov! Poz na to tu ri stië ko srediπte na sred njem di je lu Ja dra na, na pro met ni- U P KARLOVAC Blaæa JuriπiÊa br. 6 23207 Sveti Filip i Jakov 21 apartman: 5/2, 16/3 Kontakt: 098-446-820 Apart ma ni ko priv nië ke Upra ve pri je krat kog vre me na te me lji to su ob nov lje ni i meappleu na ju reapplee ni jim su u cje lo kup noj ponu di Hr vat skih πu ma. Uz pri rod ne lje po te (Ëi sto mo re, pre k- rasne plaæe i sto ljet ne bo ro ve πu me) ov dje moæe te uæi va ti u bo ga toj ugo sti telj skoj i sport sko-re krea tiv noj po nu di te broj nim zabav nim i kul tur no-po vi je snim sadræa ji ma. U bl izi ni ri vi je re Sve ti Fi lip i Ja kov na laze se na cio nal ni par ko vi Kor na ti, Kr ka, Pakle ni ca i Pli tvië ka je ze ra, πto go vo ri o iznimnoj atrak tiv no sti ovoga li je pog po druë ja. Pri pre mi la: Ve sna Po ljak 48 Broj 127-128 srpanj/kolovoz 2007. HRVATSKE UME
u πumskom miljeu Piπe: Miroslav Mrkobrad Foto: M. Mrkobrad LU GAR JU RE»O RAK Kad net ko ima do bru vo lju (i vre me na) - ra di ko ri sna dje la! Ta ko bi se u naj kraêem mo gao opi sa ti umirovljeniëki æi vot lu ga ra Ju re»or ka (1930.) iz Bi drov ca, se la pod no Me dved ni ce Lu gar ni ca GorπËi ca Strop od ljeskovih πi ba Vo li ra di ti pa ob nav lja lu gar ni cu! Ot ka ko je 1990. otiπao u mi ro vi nu, svaki dan, osim kad je bo le stan, iz svoje se kuêe pe nje do pet ki lo me ta ra uda lje ne lu gar ni ce GorπËi ca (zo vu je i Kap tol) u πum skome pre dje lu GorπËi ca na Markuπe vaë koj go ri ko ju do bro volj no, i sam, ob navlja! SluËaj je htio da je lugar ni ca do te me lja iz go rje la iste go di ne ka da je Ju re otiπao u mi rovi nu. Ne gu beêi ni da na, s pu no do bre vo lje, æelje i uz po moê pri ja te lja ko ji su da li πto su mogli, uspio je, na ra dost broj nih pla ni na ra πto vi ken dom obi la ze ovaj dio Me dved ni ce, ob novi ti lu gar ni cu. Ta ko da nas na ma lom pro planku, meappleu sta rim sta blima, jer lu gar ni ca se nala zi u zaπ tiêe nom re zer va tu pri ro de, po nov no sto ji zda nje Ëi ji su zi do vi pre kri ve ni ke ste no vim obli ca ma, a strop l je sko vim πib ljem. - Po sli je poæa ra osta la je sa mo pe cara i sta ra πta la - pri sjeêa se Ju re. - Bi lo mi je æao da broj ni po sje ti te lji ne ma ju krov nad gla vom i kre nuo sam u ob no vu sta re sta je. Po ma gali su mi pri ja te lji, ja sam ruπio, a Ju ra Hu zo viê izraapplei vao i do vo zio obli ce ko je sam po stavljao na zi do ve. Pri skoëio je u po moê i To mi ca Ru ka vi na s pro zo ri ma i brod skim po dom ko ji sam isto sla gao, po mo gao je i Æelj ko Go bac iz Pla ninar skog sa ve za. A πto je tek bi lo po sla sa stropom! Sje kao sam li je sku u Mar kuπev cu, Vu grov cu,»uëe rju i do no sio je go re. I ta ko sa ti, da ni i go di ne strp lji vog ra da, ti je kom ko jega je u strop (Ju re je sve paæ lji vo biljeæio) ugraapplee no 9000 ko ma da l jesko vih πi ba u kvadra te 90 x 90 cm! I krov je no v, od πin dre, a ra dio ga je, tko dru gi ne go Ju re. in dra je od Ne moæe bez lu gar ni ce - Ju re»o rak smre ke, a krov je pre kri ven, i tu po sto ji preciz na sta ti sti ka, s 3000 ko ma da πin dre. Joπ nije sve go to vo, no bit Êe, ve li neu mor ni Ju re. Ima vre me na! PriËa o lu ga ru Ju ri»or ku za pra vo je jed nostav na - ti je kom svo ga rad no ga vi je ka nauëio je ra di ti - i ne moæe bez to ga! Pri je ne go πto je s po sljed njeg rad nog mje sta u u ma ri ji Za greb otiπao u mi ro vi nu, ra dio je naj pri je se dam godi na u praπu mi u or ko voj uva li, on da ma lo izvan πu mar stva u In du stro grad nji, pa u πu ma ri ji. SjeÊa se i pi la πlin ge ri ca, pa pr vih teπ kih motor ki ( One pr ve, mar ke Te les i Mer kur, bi le su ta ko teπ ke da smo ih mo ra li dvo ji ca dræa ti ), pa pr ve jed no ruë ne, Bel ke, teπ ke 14 kg! Pla ni na ri ta ko opet po ho de πum ski pre djel GorπËi cu gdje mo gu od sje sti u lu garni ci ili, za li je pa vre me na, va ni za ne kim od dr ve nih sto lo va i klu pa.»e ka ih pri prem ljen roπ tilj, da mo gu peêi ono πto po ne su. Ako treba, Ju re Êe po moêi... U bl izi ni lu gar ni ce joπ je je dan za nim ljiv objekt - ka pe li ca. Nju je 1994. go di na da la izgra di ti Na da BoË kaj, ko ja se za vje to va la da Êe, ako oz dra vi nje zin bo le sni neêak, po diêi ka pe li cu. I bi ta ko.