»estit BoæiÊ i sretna Nova godina

Transcript

1 Broj 13/14. Godina I. CIJENA 7 KN 2,10 CAD 3,00 AUD 3,30 USA 2,00 CHF 3,50 SIT 430,00 SEK 17,00 NOK 17,00 DKK 15,50 GBP 1,30 PRINTED IN CROATIA ISSN X»estit BoæiÊ i sretna Nova godina

2 SVIJET ANCHORAGE Djed Mraz, Indijanci i zrakoplovci AmeriËki 517. zraëno-transportni odred Firebirds, stacioniran u zraënoj bazi Elmendorf na Aljasci veê gotovo Ëetrdeset godina svojim avionima dovozi Djeda Mraza u selo In di ja naca Atabasca. Djed Mraz u avionima dovozi darove, ali i ostale namirnice potrebne æiteljima sela. Prvi susret pripadnika plemena i postrojbe dogodio se joπ godine, kad su pripadnici odreda saznali da Indijancima prijeti glad, koja je uslijedila zbog migracije sobova, njihovog glavnog izvora hrane i odjeêe. Tada su dovezli lov ce bliæe stadu i zajedno s plijenom ih vratili kuêi. SlijedeÊe godine, u selo Atabaska prvi put je doπao Djed Mraz, i otada dolazi svake godine pa i ove... TOKIO Raketni πtit nad Japanom Generalni direktor japanske ob ram - bene agencije Yoshinori Ono 17. je pro sinca s ameriëkim veleposla ni - kom Howardom Bakerom supotpisao ugo - vor kojim poëinje suradnja dviju zemalja na izradi obrambenog raketnog πtita iznad Ja - pana. Prva razmiπljanja o tome poëela su joπ kad je Sjeverna Koreja πokirala svijet ispalivπi projektil dugog dometa Taepodong-1 koji je preletio Japan. Potpis ugovora znaëi i prekid starog ugovora koji je Ja - pan cima desetljeêima zabranjivao izvoz bilo kakvih vojnih proizvoda. Obje zemlje Êe jedna drugoj dostavljati informacije o svojim postignuêima i osnovati zajedniëki odbor za razvoj πtita. BUDIMPE TA BoæiÊni povratak Posljednji pripadnici maapplearskog kon - tingenta napustili su Irak 20. prosinca. Svih 300 pripadnika vratit Êe se kuêi prije BoæiÊa. Maapplearski premijer Ferenc Gyur csany zatraæio je od parlamenta da produlje misiju tri mjeseca i tako priëekaju rasplet iraëkih izbora, ali bio je odbijen veêinom gla sova. Meappleutim, potvrappleeno je da Êe sredinom iduêe godine u Irak biti poslana postroj ba od 150 pripadnika koja Êe osiguravati bagdadsku NATO bazu u kojoj Êe biti uvjeæbavani Ëasnici nove iraëke vojske.» LONDON Spaπavanje prve bojne elnici vojske Velike Britanije res - trukturiranjem namjeravaju saëu - va ti 1. bojnu jedne od najpoznatijih padobransko-pjeπaëkih pukovnija (The parachute regiment). Ukidanje prijeti zbog nadolazeêeg smanjenja britanske vojske. Po nedavno obznanje - nim plano vima, prva bojna regimente bit Êe pre baëena iz pjeπaπtva u sastav specijalnih snaga, dok Êe preostale dvi je ostati u sastavu 16. zraëno-de - sant ne brigade kop nene vojske. Na - Ëelnik britanskog glav nog stoæera ge - neral Sir Michael Jack son izjavio je da Êe plan zahtijevati oprezan pristup kako bi se vojska odræala u okvirima predviappleenog smanjenja osoblja i novog proraëuna. STOCKHOLM Nove smjernice πvedske vojske vedski parlament (Rik sdag) 17. je prosinca us vojio smjernice za ob ram benu politiku u razdoblju od do godine. Smjernice se odnose na modernizaciju kapaciteta, te smanjenje broja osoblja i vojnih baza. Vojne baze bit Êe zatvorene ili premjeπtene u deset gradova, a oko 3000 vojnika i 2500 civilnih zaposlenika izaêi Êe iz sustava. Vojska Êe se viπe fokusirati na zadaêe obrane od teroristiëkih prijetnji, a s druge strane, kao odgovor na te nove prijetnje, ojaëat Êe policijski i pravni sustav. LIMA/RENO Dvije zrakoplovne nesreêe Uobje Amerike sredinom pro sinca dogodila se po jed na havarija vojnih zrakoplova. Juæno od peruanske pri jestolnice Lime 17. se prosinca sruπio Sukhoi S-22. Oba Ëlana posade su poginula, a po - sljednjim manevrom izbjegli su da zrakoplov udari u kuêe. Tri dana kasnije, tijekom polijeta - nja iz svoje baze u Nel lisu, Ne vada, sruπio se ame riëki zrakoplov F/A-22 Rap tor. Pilot, pripadnik 422. od reda za testiranje i razvoj us pjeπ no se katapultirao. 2

3 IMPRESUM TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ Zamjenik glavnog urednika: Vesna PintariÊ Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ Izvrπni urednik: Mario GaliÊ Urednici rubrika: Marija Alvir Domagoj VlahoviÊ Novinari: Leida Parlov, Milenka Pervan StipiÊ, Josipa Perica Fotografi: Tomislav Brandt, Davor Kirin, Dubravko KovaË GrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) Ante PerkoviÊ, Predrag BeluπiÊ, Damir Bebek Webmaster: Drago Kelemen Redaktor: Danica PajiÊ Lektor: Lidija BogiπiÊ Korektor: Gordana JelaviÊ Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: ; fax: Tajnica redakcije: Jasmina AugustiÊ tel: ; fax: Pretplata: Ino zem stvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, Zagreb (za: Sluæba za od nose s jav noπêu i informiranje), devizni raëun u ZagrebaËkoj banci Tuzem stvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d., Slavonska avenija 2, Zag reb, (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), æiroraëun poziv na broj 165, ci jena 280,00 kn godiπnje, Molimo pretplatnike da nakon uplate kopiju uplatnice poπalju na ad re su TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, Zagreb. Tisak: AKD Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o., Zagreb, Savska 31 Naslov uredniπtva: MORH Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje, p.p. 252, Zagreb, Republika Hrvatska hrvojnik@morh.hr U Ëlan stvu Eu rop skog udruæe nja vojnih novinara (EMPA) IZ SADRÆAJA Sprega vojske i vrhunskog padobranstva bio bi idealan model koji vani izvrsno funkcionira. Ne znam zaπto u nas nije tako. Mi, kao padobranci, voljni smo uvjeæbavati druge, to radimo i u klubovima. A joπ kad bismo za to bili plaêeni, imali opremu i moguênost skakanja, gdje bi nam bio kraj... Juriπni helikopter AGUSTA A 129 INTERNATIONAL Na dobrim osnovama A 129 tvrtka Agusta razvila je joπ napredniji juriπni helikopter A 129 In ter - national namijenjen izvozu. Iako je po kriteriju cijena/uëinkovitost A 129 International vrlo dobar borbeni helikopter, do danas nije naπao kupca brigadir Zdravko Andabak, zapovjednik Zapovjedno - -stoæerne πkole Danas je nastavni plan i program ZS -a kompatibilan programima sliënih πkola dræava koje pripadaju zapadnim vojnim integracijama kojima i mi teæimo Strana 4 Goran Ratkajec, sportski padobranac i roënik sportske satnije Strana 12 MORH i OS RH u Godinu koja je iza nas u MORH-u i OSRH-u obiljeæilo je niz bilateralnih posjeta, razmjena iskustava, meappleunarodnih vojnih vjeæbi, intenzivnog osposobljavanja uz uvoappleenje novih obuënih sustava, odlazaka u mirovne misije... Strana 16 Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraêamo. Copyright HRVATSKI VOJNIK, Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu sluæbeni stav Ministarstva obrane RH Naslovnicu izradio Predrag BELU IΔ Strana 25 3

4 RAZGOVOR brigadir Zdravko Andabak zapovjednik Zapovjedno-stoæerne πkole nastavni plan i program kompatibilan programima sliënih vojnih πkola zapadnih zemalja u ZS -u stjeëu se znanja o operativnom integriranom djelovanju svih grana i rodova poznavanje engleskog jezika i informatiëka pismenost ozbiljan je zahtjev vremena Timskim radom do Ëasnika za zdruæeno djelovanje Danas je nastavni plan i program ZS -a kompatibilan programima sliënih πkola dræava koje pripadaju zapadnim vojnim integracijama kojima i mi teæimo. U skladu s tim, Ëasnik - polaznik ove πkole dobiva potrebna znanja, ne samo za moguêi domaêi teren, veê i za sve moguêe meappleunarodne misije Domagoj VLAHOVIΔ Snimio Tomislav BRANDT U ti je ku je pro ces in for - ma ti za ci je u funk ci ji iz o - braz be po laz ni ka. In for - ma ti za ci ja krat ko roë no zna Ëi ve Êe ula ga nje, ali du go roë no se is pla ti. Naj - ve Êi do bi tak je onaj ko ji je tre nu taë no ne vid ljiv i teπ ko mjer ljiv, a to je zna nje po laz ni ka. Da nas smo u po zi ci ji da dio za - da Êa, po se bi ce tak tië kih, mo æ e mo ra Ëu nal no pri - pre ma ti i pro vo di ti πto je ve lik na pre dak Pri bli æ a va nje za pad nim voj nim aso ci ja - ci ja ma nu æ no uv je tu je i kom pa ti bil - nost s pro gra mi ma voj nih πko la dru - gih ze ma lja ko je su veê u nji ma. Nam je ra nam je de talj ni je pred sta vi ti na πe voj ne πko le ka ko bis mo vid je li do ku da smo od - ma kli na tom pu tu te smo po raz go va ra li i s no vim za pov jed ni kom Za pov jed no-sto æ er - ne πko le, bri ga di rom Zdrav kom An da ba - kom. Ri jeë je o Ëov je ku bo ga te voj ne ka ri - je re ko ji se u ob ra nu RH uklju Ëio joπ kao pri pad nik Spe ci jal ne po li ci je u Ra kit ju. Ustro ja van jem ZNG-a i for mi ra njem 1. gar dij ske bri ga de Ti gro vi pos ta je nje zin pri pad nik. Ka ri je ru nas tav lja u GS-u kao sav jet nik za obu ku KoV-a, a po tom pre la zi na du æ nost po moê ni ka glav nog in spek to ra HV-a. Go di ne ustro ja va i ob na πa du - æ nost na Ëel ni ka In spek cij skog od je la u Ve - ri fi ka cij skom sre diπ tu, a u ruj nu pos ta je za - pov jed nik Za pov jed no - sto æ er ne πko le. Za nim lji vo je da ste bi li po laz nik 1. na ra - π ta ja Za pov jed no -sto æ er ne πko le, a da nas ste nje zin za pov jed nik. Ka kva su Va πa sje Êa nja na vre me na 1. na ra π ta ja? U ono do ba je tre ba lo u krat kom ra zdob - lju i u teπ kim rat nim okol nos ti ma iz uëa va ti voj nu stru ku, jer se ve Êi na nas dra go vo lja - ca i bra ni te lja uklju Ëi la u ob ra nu do mo vi ne iz ci vil nog sus ta va. Mo ra li smo se or ga ni - zi ra ti, svla da ti te o ri ju - prak se ni je ne dos - ta ja lo. Uspo re apple uj uêi moj pr vi i da naπ nji tri - naes ti na ra π taj oëit je i oëe ki va ni ve li ki na - pre dak πto je od bit nog zna Ëe nja za ra zvoj OS-a u cje li ni. Ne za bo ra vi mo ka ko je ZS do pri je ne ko li ko go di na, ka da je ustro je na Rat na πko la, bi la naj vi πa ra zi na voj ne iz o - braz be, πto je i sa da u struë nom smi slu. Na i me, Rat na πko la svo jim sad ræ a jem vi πe je ci vil no-voj na πko la. Po se bi ce is ti Ëem, iz o braz ba pr vog na ra π ta ja pro voapple e na je u ote æ a nim rat nim okol nos ti ma, u vri je me oku pa ci je di je la Hr vat ske, od nos no, u vri - je me iz ved be i pri pre ma oslo bo di telj skih voj nih ak ci ja. Nas tav ni plan i pro gram bio je ci lja no pri la goapple en po tre ba ma obav lja nja za da Êa ko je su bi le pred na ma. VeÊ ta da smo se pre ko na sta ve uëi li op ti mal nom zdru æ i va nju pos to je Êih voj nih spo sob nos ti, od nos no zdru æ e nom dje lo va nju tri ju na πih gra na: kop ne ne voj ske, mor na ri ce i zra ko - plov stva i PZO-a πto Êe se u kas ni jim rat - nim ope ra ci ja ma i po tvr di ti. Ve Êi na rat nih za pov jed ni ka na πih po stroj bi, po se bi ce u Bl jes ku i Olu ji πko lo va ni su u Za pov jed no- -sto æ er noj πko li. Da nas je nas tav ni plan i pro gram ZS -a kom pa ti bi lan pro gra mi ma slië nih πko la dræ a va ko je pri pa da ju za pad - nim voj nim in te gra ci ja ma ko ji ma i mi te æ i - mo. U skla du s tim, Ëas nik - po laz nik ove πko le do bi va po treb na zna nja, ne sa mo za mo gu Êi do ma Êi te ren, veê i za sve mo gu - Êe me apple u na rod ne mi si je u ko ji ma je pred vi - 4

5 RAZGOVOR apple e no sud je lo va nje i Hr vat ske voj ske. Na - da mo se da Êe na po ri ko je ula æ e mo bi ti i naπ do pri nos la kπoj in te gra ci ji Hr vat ske u NA TO. Ko li ko je Va ma po haapple a nje πko le po mo glo u voj noj ka ri je ri? U ovoj πko li nau Ëio sam bit zdru æ i va nja spo sob nos ti, i na rav no ste kao zna nje i spo - zna je o zna Ëe nju ope ra tiv nog in te gri ra nog dje lo va nja svih gra na i ro do va, ali i o po - tre bi tim skog ra da vaæ nog za uëin ko vi ti je dje lo va nje za pov jed ni ka, od nos no sus ta va za po vi je da nja u cje li ni. Ovaj raz go vor vo di mo u no vim pro sto ri ja - ma. Od go va ra ju li one po tre ba ma πko le? Hr vat ska voj ska je u pro ce su pre u stro ja - van ja i sma nji va nja. Na rav no da taj pro ces po draz umi je va i sma njen je bro ja voj nih ob - je ka ta. Tre nu taë no nam nedostaje pro sto ra za dje lat ni ke, πto ni je slu Ëaj s po laz ni ci ma. No vaæ ni je od ve li Ëi ne pro sto ra je in for - ma ci ja ko li ko je taj pro stor oprem ljen i u funk ci ji za da Êa πko le. To je ono πto je bit - no. S tim u ve zi mo ram re Êi da je u ti je ku pro ces in for ma ti za ci je u funk ci ji iz obraz be po laz ni ka. In for ma ti za ci ja krat ko roë no zna Ëi ve Êe ula ga nje, ali du go roë no se is - pla ti. Naj ve Êi do bi tak je onaj ko ji je tre - nu taë no ne vid ljiv i teπ ko mjer ljiv, a to je zna nje po laz ni ka. Da nas smo u po zi ci ji da dio za da Êa, po se bi ce tak tië kih, mo æ e mo ra Ëu nal no pri - pre ma ti i pro vo di ti πto je ve lik na - pre dak. Æe lim is tak nu ti ka ko je stal no po bolj πa nje rad nih uv je ta nas tav ni ka, glav nih no si te lja nas tav nog pro ce sa, te melj na za - da Êa πko le, na rav no i me ne kao za pov jed ni ka. Ima te li do vo lj no lo gis tië kih po ma ga la za nas ta vu? S ob zi rom na mo guê nos ti ko je su nam na ra spo la ga nju mo gu re Êi da se sus tav no po - pu nja va mo. No mo ram na po me nu ti, ka ko je ZS od ove πkol ske go di ne uëi ni la ko rak na pri jed do no πe njem no vog nas tav nog pla - na i pro gra ma ko ji na rav no zah ti je va i no - vu li te ra turu - pre teæ no stra nu. Pre ko na πih knji æ ni ca æe l je li bis mo na ba vi ti od re apple e nu li te ra turu ko ja je po treb na po laz ni ci ma, ali i nas tav ni ci ma. Kriterije za prijam u ZS treba pooπtriti Raz li ku je li se kri te rij za iz bor po laz ni ka da nas od onih ra ni jih? Kri te ri je ko je po laz ni ci mo ra ju za do vo lji ti i tko Êe bi ti upu Êen na πko lo va nje u ZS od re apple u je Per so nal na slu æ ba MORH-a. S ob zi rom na is kus tva miπ lje nja smo ka ko bi te kri te ri je tre ba lo po oπ tri ti. Po se bi ce se to od no si na ulaz na voj na zna nja. Da bi us - pjeπ no svla da li nas tav ni plan i pro gram po laz ni ci tre ba ju pro Êi pret hod ni pro ces sljed ne voj ne iz obraz be. Ako po laz nik ne - ma taj kon ti nu i tet u πko lo va nju, spo ri je se ukla pa πto je on da prob lem, ne sa mo za nje ga, veê i za cje lo kup ni nas tav ni pro ces, a to zna Ëi i za os ta le po laz ni ke, pa naj Ëeπ - Êe i nas tav ni ke. Kri te rij po - zna va nja stra nog je zi ka, po se bi ce en gles kog, sve se vi πe na me Êe kao vr lo vaæ an. Ne ma vi πe kva li tet nih zna - nja bez zna nja stra nog je zi ka i in for ma tië ke pis me nos ti - to je oz bi - ljan zah tjev vre me na ko jim mo ra bi ti pro æ et uku pan nas tav ni pro ces u ovoj πko li. U skla du s ci ljem πko lo - va nja - us - va - ja - Æe lja mi je da une se mo ma lo vi πe æi vos ti, vi πe di - na mi ke u nas ta vu. Ono πto te o rij ski i ka bi net ski dio nu di u re du je, ali ga Ëov jek mo ra ne ka ko pro - ves ti prak tië no i pri la go - di ti te re nu. Hr vat ska voj - ska pro vo di vi πe vje æ bi ti - je kom go di ne i nas to jat Êe mo uves ti no vi nu da po laz ni ci pra te pro ved bu tih vje æ bi ka ko bis mo mo gli raz go va ra ti i ana li - zi ra ti ih sa svim ele men - ti ma ko ji su se te o rij ski uëi li, πto zna Ëi i prov je ru us vo je nih zna nja. Ta ko - apple er, æe l je li bis mo upo - zna ti po laz ni ke s ci vil nim struk tu ra ma, po sje ti ti ne - ke tvrt ke, upo zna ti se s or ga ni za ci jom i na Ëi nom nji ho va funk ci o ni ra nja, ta ko da na kon za vr πet ka ZS -a po laz ni ci ima ju vi - zi ju i tog ci vil nog di je la æi vo ta i ra da 5

6 RAZGOVOR nja zna nja i vjeπ ti na po tre bnih za pla ni ra nje i pro ved bu rat nih i ne rat - nih ope ra ci ja za ra zi nu zdru æ e nih nam jen sko -or ga ni zi ra nih sna ga iz sas ta va OS-a u svim stra te gij skim okru æ ji ma ima mo po laz ni ke iz sve tri gra ne. Nas tav nim pro ce som svi po - laz ni ci iz uëa va ju dok tri ne svih gra - na, no bit ove πko le je zdru æ e no dje - lo va nje. Da bi se pos ti gao cilj po laz - ni ci naj ve Êi dio te ma pro u Ëa va ju prob lem ski ra dom u ma njim sku pi - na ma, a vje æ ba ma i is pit nim za da Êa - ma iz po druë ja Tak ti ke i Ope ra tiv nog umi je Êa prov je ra va ju se za stu panj pos tig nu tih zna nja u ovoj πko li. Da bi us pjeπ no za vrπi li πko lo va nje po laz ni ci su du æ ni iz ra di ti i di plom ski rad. Oda bir te ma obav lja se u skla du s nje go vom svr hom, a to je prak tië na i funk ci o nal na prim je na. Na te me lju to ga naj za stup lje ni je te me Ëi ne pri - jed lo zi po je di nih gra na, ro do va ili po - stroj bi iz ko jih do la ze na πi po laz ni ci. to na kon πko le? U no vom pra vil ni ku o pro fe si o nal - nom ra zvo ju πko la ima vaæ no mjes to. Ve za na je za su stav pro mak nu Êa, od - nos no ukup no voapple e nje Ëas ni ka u voj - noj ka ri je ri. Po seb no bih is tak nuo nje zi no zna Ëe nje u oda bi ru Ëas ni ka za od go va raj uêa voj na mjes ta u me - apple u na rod nim voj nim mi si ji ma i aso ci - ja ci ja ma ko ji ma te æ i mo. Ko li ko nas tav ni ka dar od go va ra za - da nim kri te ri ji ma i ka ko obav lja svoj po sao? U ustro ju πko le osim Za pov jedniπ - tva, u sklo pu nas tav nog od je la ima - mo Ka te dru uprav lja nja i voapple e nja, Ka te dru ope ra tiv nog umi je Êa i Ka te - dru tak ti ke. Ne ki dje lat ni ci ima ju vi - πe is kus tva, ne ki ma nje, ali to ne zna Ëi da oni ne iz vo de nas ta vu kva li - tet no. Ima mo i dje lat ni ka ko ji su za - vrπi li ZS i sa da su nas tav ni ci u toj is toj πko li. I to je je dan od na Ëi na da se Ëas nik mo æe do ka za ti u svoj oj ka - ri je ri. Dje lat ni ci u skla du sa svo jim mo guê nos ti ma, in for ma tië kom i os ta - lom opre mom obav lja ju sve svo je za - da Êe. Mo ra te ima ti u vi du da mi ima - mo i vanj ske su rad ni ke; te me ko je oni pre da ju pra te i na πi dje lat ni ci, te se po ku πa va ju in te gri ra ti u tom di je lu da to sut ra mo gu pre da va ti i oni. Vr - lo je vaæ no zna ti da pro vo di ti nas ta vu ni je sa mo do Êi u ka bi net i go vo ri ti ne go se tre ba pri pre mi ti (pre zen ta ci - je, kar te, svim ono πto je po treb no za je dan ta kav ob lik na sta ve. Po no vom ustro ju, ima naz na ka da Êe mo se mo - ra ti i broj Ëa no po ve Êa ti jer s ovim bro jem nas tav ni ka ne Êe mo mo Êi po - kri va ti sve na πe ob ve ze. Osim iz o - braz be re do vi tog na ra π ta ja ZS -a, go diπ njim pla nom πko la pro vo di i te - Ëa je ve za za pov jed ni ke bri ga da, za - pov jed ni ke boj ne, te Ëaj ope ra tiv nog umi je Êa i te Ëaj za ni æe sto æ er ne Ëas - ni ke. Ne smi je mo za bo ra vi ti da idu Êe go di ne tre ba mo po Ëe ti s iz obraz bom 4. iz van red nog na ra π ta ja ZS -a. JaËanje meappleunarodne suradnje Do ko jih Êe joπ no vi na do Êi u na do - la ze Êem ra zdob lju? Gle daj uêi ovaj nas tav ni plan i pro - gram uo Ëio sam da za ovu go di nu ne ma mo pu no iz la za ka van osim U 12 redovnih i 3 izvanredna naraπtaja dosad je odπkolovano ukupno 696 polaznika, od toga 588 redovitih i 108 izvanrednih onih za da Êa ko je tre ba mo ope ra tiv no od ra di ti. Æe lja mi je da une se mo ma - lo vi πe æi vos ti, vi πe di na mi ke u nas ta - vu. Ono πto te o rij ski i ka bi net ski dio nu di u re du je, ali ga Ëov jek mo ra ne ka ko pro ves ti prak tië no i pri la go - di ti te re nu. Hr vat ska voj ska pro vo di vi πe vje æ bi ti je kom go di ne i nas to jat Êe mo uves ti no vi nu da po laz ni ci pra - te pro ved bu tih vje æ bi ka ko bis mo mo gli raz go va ra ti i ana li zi ra ti ih sa svim ele men ti ma ko ji su se te o rij ski uëi li, πto zna Ëi i prov je ru us vo je nih zna nja. Ta koapple er, æe l je li bis mo upo - Ci lje vi πko lo va nja u ZS -u - os po so bi ti Ëas ni ke sto æ er nim pro ce - si ma in te gri ra nja sna ga raz li Ëi tih ro do - va i gra na u ope ra ci ja ma, - os po so bi ti oda bra ne Ëas ni ke za za - po vi je da nje zdru æ e nim tak tië kim i ro - dov skim po stroj ba ma svih gra na (boj - na, pu kov ni ja, bri ga da), te za za po vi - je da nje nam jen ski ob li ko va nim in ter - gran skim sna ga ma u ope ra ci ja ma, - raz vi ja ti hr vat sku voj nu zna nost s na glas kom na na πe po seb nos ti i na is - kus tvi ma iz Do mo vin skog ra ta - pos ti Êi vi sok stu panj raz umi je va nja i uskla apple e nos ti s NA TO stan dar di ma kao te melj nu pret po stav ku uëin ko vi tog sud je lo va nja na πih Ëas ni ka u mi rov nim ope ra ci ja ma vi πe na ci o nal nih sna ga. zna ti po laz ni ke s ci vil nim struk tu ra - ma, po sje ti ti ne ke tvrt ke, upo zna ti se s or ga ni za ci jom i na Ëi nom nji ho va funk ci o ni ra nja, ta ko da na kon za vr - πet ka ZS -a po laz ni ci ima ju vi zi ju i tog ci vil nog di je la æi vo ta i ra da. Ima te li ka kav plan za me apple u na rod - ne ak tiv nos ti? Idu Êe go di ne pla ni ra mo po sjet πko li u Maapple ar skoj, za pra vo po sjet maapple ar - skim oru æ a nim sna ga ma da vi di mo ka ko i na ko ji na Ëin to oni ra de. Æe - l je li bis mo i vi πe me apple u na rod nih po - sje ta, ali to nam ovi si o fi nan cij skoj kon struk ci ji. Jed na od ob jek tiv nih za pre ka je da ima mo 42 po laz ni ka, pa je to fi nan cij ski te æe iz ves ti u od - no su na Rat nu πko lu ko ja ima da le ko ma nji broj po laz ni ka. Ne ke in for ma - ci je ka ko je u πko la ma dru gih ze ma - lja, nji hov na Ëin ustro ja i su stav iz o - braz be do bi va mo od na πih voj nih iza - s la ni ka i Slu æ be za me apple u na rod nu ob - ram be nu su rad nju. Spo me nu li ste ne ke Va πe æe lje i nam je re ko je bi ste vo lje li da se is - pu ne u naj sko ri je vri je me. ta o to - me mis le u Za pov jedniπ tvu ZZI O-a i ho Êe li bi ti slu ha da se to ostva ri? S ob zi rom na sva ova prem jeπ ta nja, sma nji va nje bro ja dje lat ni ka i slië no, u kon tak ti ma i raz go vo ri ma s nad re - apple e ni ma mo gu vam re Êi da ima po zi - tiv nih raz miπ l ja nja i prih va Êa ju se ne ke ide je ko je se sa da mo gu re a li zi - ra ti, a i ne ke ko je mo æ da tra æe i vi πe vre me na i nov ca. Jed nom ri jeë ju, ima slu ha u ZZIO-u da na pra vi mo ne ke po ma ke i na dam se da Êe mo to ostva ri ti u idu Êem ra zdob lju. 6

7 MORH Vojno-tehniËka suradnja s Republikom Francuskom Prvi offset program Rij eë je o proj ek tu opre man ja OS RH mo der nom ra dio ko mu ni ka cij skom opre mom tak - ti Ë ko-ope ra tiv ne ra zi ne, prij eno som tehno lo gije fran cu ske tvrtke Tha les hrvat skim tvrt - ka ma koje sud je luju u re a li za ci ji. Proj ekt opre man ja mo der nom ra dio ko mu ni ka cij skom opre mom vrij edan je ot pri li ke 27 mi lij una eura, i tra jat Êe od do Toma VLA IΔ, snimio Tomislav BRANDT UMi ni star stvu ob rane 17. pro - sin ca ove go di ne dræav ni taj - nik Ma te Ra bo teg pri mio je fran cu sko iza slan stvo koje je pred - vo dio na Ë el nik Upra ve za na o ru æa - n je Mi ni star stva ob rane Re pu bli ke Fran cu ske gen eral Ni co las De Chez el les. Tom je pri go dom na ti skov noj kon - fe ren ci ji prvi put u nas pred stav l jen offset pro gram koj im se us po stavl ja du go ro Ëna vojno tehni Ë ka su radn ja u pro iz vodn ji voj no-ko mu ni ka cij - skih su sta va iz me appleu fran cu ske tvrtke Tha - les i split ske tvrt ke Po mor ski cen tar ze elek troni ku d.o.o. Rij eë je o proj ek tu opre man ja OSRH mo der nom ra dio ko - mu ni ka cij skom opre - mom tak ti Ë ko-ope ra - tiv ne ra zi ne prij eno - som tehno lo gije fran - cu ske tvrtke Tha les hrvat skim tvrtka ma koje sud je luju u re a li - za ci ji. Novi oblik ekonomske suradnje Proj ekt je pred sta vio dræav ni taj nik Mi ni star stva ob rane Ma te Ra bo teg ob jas ni vπi os nov ni eko nom ski i po li - ti Ë ki okvir do go vo ra o su radn ji. Na - zoëni ma se za tim ob ra tio pred stav - nik Mi ni star stva gos po dar stva, ra da i po duz et ni π tva dræav ni taj nik Vla - di mir Vran ko viê iz ra zi vπi za do volj - stvo prvom kon kret nom re a li za ci - jom no vog obli ka eko nom ske su rad - n je prim je nom offset pro gra ma. Uv - je ren je ka ko je to dob ra pri go da za bu du Êu su radn ju, te je poz vao fran - cu ske pred stav ni ke da isko ri ste mo - guê no sti i po ve Êaju svoju na zoë nost na hrvat skom træi π tu na dob ro bit obi ju stra na. No vi na ri ma su se kra Êim pri god - nim go vo ri ma ob ra ti li i fran cu ski go sti: ve le po sla nik Fran co is Saint- Paul, na Ë el nik Upra ve za na o ru æa - nje fran cu skog MO gen eral Ni co las De Chez el les te pred stav nik tvrtke Tha les Marc Du flot. Proj ekt opre man ja mo der nom ra - dio ko mu ni ka cij skom opre mom vrijedan je ot pri li ke 27 mi lij una eura, a odvi jat Êe se od do Tij ekom tog vre me na split ska Êe tvrt ka Po mor ski cen tar za elek tro ni - ku is po ruë i va ti MORH-u ra dio u re - applea je. Broj pre da nih ra dio u reappleaja po - s tup no Êe se po ve Êa va ti su klad no po ve Êan ju pro iz vod nih ka pa ci te ta. Pre dviappleeno je da Po mor ski cen tar za elek tro ni ku pro iz vo di, u do go vo ru s Tha le som, opre mu za treêe ko ris ni ke (iz voz, osta li obli ci su radn je s pro - izvo applea Ë em ili dru gim part ne ri ma). U zadn joj go di ni is po ru ke Po mor - ski cen tar za elek tro ni ku Êe bi ti os - po sobl jen na sta vi ti sa mo stal nu pro - iz vodn ju za treê eg ko ris ni ka. Ti me bi se cij eli prij enos tehno lo gije s tvrtke Tha les na tvrtku Po mor ski cen tar za elek tro ni ku pro veo do kraja, a hrvat ska bi tvrtka bi la os po - sobl je na za pro iz vodn ju mo der nih ra dio ko mu ni ka cij skih ureappleaja ko ji se dos ad u Hrvat skoj ni su pro iz vodi li. Otvaranje novih radnih mjesta Or ga ni zi ran jem pro iz vodn je u Hrvat skoj ja Ëa tehno lo πka moê tvrtki ukl juë e nih u taj po sao. Prij enos mo der ne tehno lo gije omo gu Êa va po stup no ukl juë i van je tvrtki na glo bal no træi π te i ja Ëa njihov pro iz vod ni po - ten ci jal. Zbog po kre - tan ja pot pu no no ve pro iz vodn je, otva rat Êe se i no va rad na mjes ta, a pre dviappleeno ih je ot pri li ke 50. Ne tre ba za bo ra vi ti na to da se ovak vim mo de - lom na ba ve os im tehno lo πkih ostva ruju i eko nom ske pred no - sti za hrvat sko gos po - dar stvo, jer se uve li ke sman juje od - ljev pro ra Ë un skih sred sta va iz van Hrvat ske. Ka ko je pro iz vodn ja u Hrvat skoj, ta ko i ve lik dio nov ca po - rez nih ob vez ni ka os taje u Hrvat skoj, uplaê en do ma Êoj tvrtci za is po ru - Ëene ureappleaje. To je prvi ta kav pro - gram ko ji uvo di mo del offse ta pri na ba vi sku pe voj ne opre me. Ta kav mo del po stoji veê ne ko vrij eme na glo bal nom træi π tu, a dos ada πn ja inoz emna po zi tiv na is ku stva uka - zuju na to ka ko je to do bar put za is - to dob no ja Ë an je hrvat skih ob ram be - nih i gos po dar skih po ten cij ala. 7

8 RE PUB LI KA HR VAT SKA MI NIS TAR STVO OB RA NE UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE PERSONALNA SLUÆBA ras pi su je IN TER NI NA TJE»AJ za sljedeêu ustrojbenu duænost 1.) NaËelnik Odjela za meappleunarodne verifikacije - naëelnik stoæera i zamje - nik direktora RACVIAC-a (ustrojbeni Ëin: brigadni general) Osnovne duænosti: 1. Zamjenjuje direktora RACVIAC-a u sluëajevima njegove odsutnosti, uklju - ËujuÊi i sluæbeno zastupanje RACVIAC-a, 2. Provodi zadaêe u ime di - re ktora RACVIAC-a i u skla - du s njegovim smjernicama, 3. Savjetuje direktora RACVIAC-a u svim temelj - nim i operativnim zadaêa - ma, koordinira i nadzire rad svih ustrojbenih cjelina RACVIAC-a, te rad svih djelatnika RACVIAC-a, 4. Operativno koordinira suradnju sa svim relevantnim organizacijama i verifi - kacijskim srediπtima u regiji, 5. Prisustvuje sastancima multinacionalne savjetodavne skupine (MAG), 6. Obnaπa duænost Ëasnika za vezu s dræavnim tijelima RH. Osnovni uvjeti: 1. Visoka struëna sprema, 2. OdgovarajuÊa vojna izobrazba ili pet (5) godina radnog iskustva na sliënim poslovima, 3. Iskustvo u zapovjednostoæernom radu, 4. Znanje engleskog jezika (SLP). Posebni uvjeti: 1. Iskustvo u podruëju kontrole naoruæanje i/ili iskustvo u podruëju vojne obrambene politike. Prijave zainteresiranih kandidata sa æivotopisom potrebno je dostaviti u Ministarstvo obrane RH, Uprava za ljudske resurse, Personalna sluæba, StanËiÊeva 4. Zagreb, najkasnije do 31. prosinca godine. MORH BoæiÊno primanje za Ëlanove VDZ-a Pri go dom boæiê nih i no vo go - di πn jih blag da na u MORH-u je 17. pro sin ca upri li Ë en veê tra di cio nal ni bo æiê ni dom je - n ak za stra ne voj ne iza sla ni - ke ak re di ti rane u RH. U ime doma Êi na, MO i OS RH, Ëla no ve Voj no di plo mat - skog zbo ra poz dra vi li su i zaæe lje li im uspjeha u dalj - njem ra du na Ë el nik GSOS-a RH ge neral zbo ra Jos ip Lu ciê i dræav ni taj nik Ma te Ra bo teg. Na Ë el nik GSOS-a je tom pri go dom re kao ka ko sma tra da su re for me u Hrvat skoj vojs ci uspjeπ no pro ve dene, ali ti me ni su i za vr π ene. Pred stoji nam daljnji go le mi po sao u ureapplee - nju na π eg ob ram be nog su sta va i oruæa nih sna - ga. Sto ga Êe mo u na π em na po ru do sti zan ja ci - lje va bi ti slo bod ni ko ri sti ti se vaπ im sav jet ima i traæi ti vaπa is ku stva re kao je gen eral Lu ciê ob - ra Êaj uêi se voj nim iza sla ni ci ma. Dræav ni taj nik Ma te Ra bo teg iz ra zio je za do - voljstvo dos ada πn jom su radn jom is tak nu vπi ka - ko su voj ni iza sla ni ci svoj im od go vor nim ra dom pri do nij eli ja Ë an ju pov je ren ja iz meappleu Re pu bli ke Hrvat ske i ze mal ja koje pred stavl jaju. Vi ste svoj im ra dom pro mo vi ra li dob re od no se iz meappleu svoj ih ze mal ja i Re pu bli ke Hrvat ske i pri do ni - jeli to me da se po bol jπa per cep ci ja Re pu bli ke Hrvat ske u vaπ im zeml ja ma. Svoje znan je i is - ku stvo nes ebië no ste po nu di li na ma, ko ji ra di - U po vo du boæiê nih i no vo go di πn jih blag da na u or ga ni za ci ji Glav nog stoæe ra OSRH-a pri re - appleen je pri go dan dom jen ak za Ëla no ve obi tel ji za to Ë e nih i ne sta lih hrvat skih bra ni tel ja. Na po ziv Ëel ni ka Glav nog stoæe ra u Do mu Hrvat ske voj ske 14. pro sin ca oku pi li su se broj - ni Ëla no vi Sa ve za udru ga obi tel ji za to Ë e nih i ne sta lih hrvat skih bra ni tel ja pri sti gli iz raz nih kraj eva Hrvat ske, a tim su im se po vo dom pri - god nim go vo rom ob ra ti li na Ë el nik Glav nog stoæe ra ge neral pu kov nik Jos ip Lu ciê i nje gov zam je nik gen eral boj nik Slav ko Ba riê. Sus re tu je u ime mi ni stra ob rane na zoë io nje gov po - moê nik za ljud ske res ur se Æeljko Go rπ iê te ne - ko li ko vi so kih Ëa sni ka Hrvat ske voj ske. U ime obi tel ji za to Ë e nih i ne sta lih hrvat skih bra ni tel ja or ga ni za to ri ma je zahva lio preds jed nik Sa ve za snimio T. BRANDT mo na re for ma ma OS-a re kao je Ra bo teg. U ime voj nih iza sla ni ka na poz dra v nim rij eë i - ma zahva lio se do aj en VDZ-a bri ga dir Bog dan Ko priv ni kar, ka za vπi da Êe voj ni iza sla ni ci i ubu duêe pri do no si ti in ten ziv noj su radn ji iz - meappleu oruæa nih sna ga Re pu bli ke Hrvat ske i oruæa nih sna ga ze mal ja koje pred stavl jaju. Is - tak nuo je da je ova go di na bi la iz ra zi to di na - mië na u po gle du tran sfor ma cije OS RH, te je do dao ka ko i slje deêe go di ne pred MO i OS RH stoje zahtjev ne za daêe te se na da da Êe se i one uspjeπ no re a li zi ra ti. Iz ra zio je za do voljstvo vi so kim stupnjem su radn je, ra zu mij evan ja i meappleusob nog uvaæa van ja te uspjeπ no pro ve de - nim go di πn jim ak tiv no sti ma Voj no di plo mat skog zbo ra. L.PARLOV Susret s obiteljima zatoëenih i nestalih branitelja Jos ip Ju gec, a svi zaj ed no su zakl juë i li ka ko bi se uz ma lo dob re vol je tak vi sus re ti mo gli i ËeπÊe or ga ni zi ra ti. Ka ko je ovo prvi ta kav sus ret u po sljedn jih trina est go di na, ko li ko ve Êi na obi - tel ji tra ga za svoj im naj mi lij ima, ra zuml ji vo je bi lo i po Ë et no meappleusob no ne ra zu mij evan je do - ma Êi na i go stiju, no ob eêan ja ko ja su tom pri go - dom pred stav ni ci oruæa nih sna ga da li Ëla no vi - ma obi tel ji, Ëi ji su naj mi li ji ne sta li kao hrvat ski bra ni tel ji, go vo re u pri log to me da bi usko ro na - po kon mo gli pro na Êi zaj ed ni Ë ki je zik. Pre duv jet za to su, da ka ko, is pun je na ob eêan ja koj ima se, una toë broj nim ra zoë a ran jima u dræav ne in sti - tu cije, obi tel ji ipak na daju, vje ruj uêi da je to tek prvi ko rak u mo gu Êoj bu du Êoj su radn ji. M.AL VIR 8

9 »ETVRTI KONTINGENT OSRH U MISIJI ISAF VI Slobodne aktivnosti u kampu Ia ko je pro gram ra da naπ ih pri pad ni ka pri lië no zahtje van, slo bod no vrij eme u kam pu Wa rehouse Ëes to se isko ri sti i za raz ne sport ske ak - tiv no sti. Jed na od njih je i ne dav no odræa no nat je can je u voj noj hodn ji u koj oj je sud je lo va lo 250 su dio ni ka iz svih na cio nal nih kon tin ge na ta. Naπ naj uspjeπ ni ji nat je - ca telj bio je Ëa sni Ë ki nam jes nik Jos ip Go lu biê ko ji je osvoj io dru go mjes to... Iz Afganistana Predrag MIKULIΔ Upri pre ma ma za mi siju ne rij et - ko se spo min je vaænost sport - skih ak tiv no sti, ne sa mo kao naë i na da se odræi dob ra fi zi Ë ka kon di ci ja i tje les na spre mnost, ne go is to ta ko, vaænost spor ta u sklo pu cje lo ku pne psihofi zi Ë ke spre mno sti pri pad ni ka mi sije. Go to vo sav dru - πtve ni æi vot svih na cio nal nih kon - tin ge na ta do gaapplea se u sa mom kam - pu. Raz log je sva ka ko i Ëin je ni ca da je iz la zak iz kam pa re gu li ran raz no - raz nim res trik cij ama, voj nim pra vi - li ma i pro ce du ra ma. Va ni se moæe izi Êi iskljuë i vo s pu nom rat nom spre mom πto ukl juë uje pan cir ku i na o ruæan je, a no π en je ka ci ge ovi si o tre nu ta Ë nom stupnju pri - prav no sti. Na voj noj hodn ji naπ pri pad nik izvrstan dru gi Zbog sve ga spo me nu tog na cio nal - ni kon tin gen ti smjeπ te ni u kam pu mo raju se sa mi po tru di ti stvo riti adek vat ne uv je te za sport ske ak tiv - no sti. Je dan od naj pos jeê enij ih πa - to ra u kam pu je sva ka ko fit ness cen tar ko ji je izvrsno opre mio nje - ma Ë ki kon tin gent, a otvo ren je prak tië no non-stop. Tu se Ëes to moæe sre sti i pri pad ni ke hrvat skog kon tin gen ta. Naπ pripadnik s kolegama koji su zauzeli prvo i treêe mjesto u hodnji Ka ko se zi ma za o π tra va, igra li π te za od boj ku u pij esku, na pravl je no u bli zi ni hrvat skog dij ela kam pa, po - staje sve vi πe pu sto, ali do la skom prol je Êa za si gur no Êe opet na nje - mu bi ti vrlo æi vo. Kad je rij eë o od - boj ci, mo ram spo me nu ti da je naπ kon tin gent osvoj io treêe mjes to na tur ni ru ko ji je ne dav no ovdje or ga - ni zi ran, a na koj emu je sud je lo va lo 16 ti mo va iz raz li Ë it ih na cio nal nih kon tin ge na ta. Os im od boj ke, trë an je po sta zi du - goj oko 2 km ko ja vo di ukrug ci - jelog kam pa, ak tiv nost je ko ja ne pres taje ni za vrij eme hlad nij ih da - na. Os im jog gin ga, tu je i hodn ja. Upra vo se odræa lo nat je can je u voj - noj hodn ji u koj emu je sud je lo va lo 250 su dio ni ka iz svih na cio nal nih kon tin ge na ta. Prij avi lo se i se dam naπ ih pri pad ni ka. Hodn ja se iz vo di u voj noj odo ri, a no si se i osob no na o ruæan je, te naprtnja Ëu ko ja teæi 10 ki lo gra ma. Naπ naj uspjeπ ni ji nat - je ca telj bio je Ëa sni Ë ki nam jes nik Jos ip Go lu biê ko ji je u ukup nom po ret ku ta koappleer bio iz nim no uspje - πan. Osvoj io je dru go mjes to, iza, za nij an su bræeg, ta lij an skog ko le ge. Dio ni cu od 25 km Go lu biê je svla - dao za sve ga 2 sa ta i 48 mi nu ta. Ina Ëe se za to nat je can je pri pre mao od po Ë et ka mi sije i sva ki slo bod ni tre nu tak isko ri stio je za tre nin ge. Na ras po la gan ju i vre Êa za boks U na π em dij elu kam pa ne ma baπ pu no mo guê no - sti za spor to ve jer je pro - stor do sta sku Ë en. Ipak tu je joπ uvi jek koπ, po stavl jen u smje ru bok se va za voj nopo li cij ske pse. I on, kao i od boj ka π ko igra li π te, Ëe ka Dio ni cu od 25 km Go lu biê je svla dao za sve ga 2 sa ta i 48 mi nu ta ne ka to pli ja vre me na. Os im to ga ima mo i stol za stol ni te nis, i na po - Ë et ku je bio pra va at rak ci ja. Na æa - lost zbog zi me i on je na Ëe kan ju. Da kle, pre os taje nam je di no igra - nje πaha ili uda ran je u bok saë ku vre Êu te se ta ko pri druæi mo na π em Ëa sni Ë kom nam jes ni ku Ma riju Ro si, ko ji je maj stor u to me. Ro so je, nai - me, du go tre ni rao boks i dru ge bo - ri la Ë ke spor to ve ta ko da je od mah po do la sku ova mo zat raæio da se na ba vi vre Êa. I na bavl je na je, a na njoj je na pi sa no: Ne uda raj te no - ga ma!. Ro so mi je ob jas nio da je to je di ni naë in da se vre Êi pro duæi vi - jek tra jan ja. Ako se net ko pak ne pro naapplee ni u jed nom od nab roj anih spor to va, pre os taje mu gle dan je te le vi zije ili Ëi tan je knji ga u na πoj im pro vi zi ra - noj knjiæni ci opreml je noj naj no vi jim edi cij ama Ju tarn jeg i VeË ern jeg li - sta, πto su nam ih do ni ra li pri li kom od la ska u mi siju. Pri pad ni ci mi sije mo gu se druæi ti i u ne kom od ba ro - va ko ji se na la ze u kam pu, a ne ri - jet ko or ga ni zi ra mo i ro π tilj-par ty, po zi vaj uêi gos te iz dru gih kon tin ge - nata. Is to ta ko, na πe vrsne kuha re: Bol fa, Mas la ka, Æeπ ka, Ma gi Êa i osta le, veê ne ko li ko pu ta su po zi - vale nje ma Ë ke ko le ge da sku pa s njima pri pre maju naπ poz na ti Ëo banac. 9

10 DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - MINURSO Zavrπetak misije i povratak kuêi Proteklih godinu dana brzo je iscurilo. Godina je to u kojoj smo obogatili svoje æ i - vot ne i vojne spoznaje i iskustva te stekli mnogo novih poznanstava i prijateljstava. Go dina koju Êemo sigurno pamtiti do konca æivota... Iz Zapadne Sahare Hidajet»OBO Nakon vi πe od pet mjes eci, po - nov no smo se Go ran i ja sus - re li u za pov jed ni π tvu mi sije u La a y ou nu. Na po kon, bi lo je i vrijeme da se vi di mo dru gi put u go di - ni da na. Pro ve li smo zaj ed no zadnjih se dam da na mi sije, i oba vi li UruËenje MINURSO plakete na kraju misije sve ad mi ni stra tiv ne i for mal noprav ne po slo ve, koje smo mo ra li za - vrπ i ti prije sa mog na pu πtan ja po - druë ja mi sije i pov rat ka do ma. Sravnji van je ra Ë u na To je vrij eme za tzv. check out tj. vrij eme za pod vla Ë en je za vrπ ne crte i fi nal no sravnji van je svih naπ ih ra Ë u na. Ia ko je u ovoj mi si ji ta pro ce du ra vrlo dob ro or ga ni zi ra - na i uho da na, ona pon ekad zna bi ti i ve o ma zahtjev na i du go traj na. Mi smo re la tiv no brzo priku pi li sve pot - reb ne pot pise za do bi van je za vrπ ne potvrde o uspjeπ nom za vrπ et ku mi - sije. S ob zi rom na to da smo se prethod no vrlo dob ro pri pre mi li i na o ruæa li pres li ka ma svih primo - pre daj nih za pis ni ka naπ ih duæno sti tij ekom cij ele mi sije. Nakon za vrπ et ka tog pa pir na tog dij ela po sla, ima li smo sluæbe no pri - man je kod na Ë el ni ka stoæe ra i za - pov jed ni ka mi sije, maapplear skog ge - nera la Ge or gya Sza ra za. Pri man ju je na zoë io i ko le ga Dik son iz Gane, nakon na por nog pu to van ja, du go ko ji je s na ma isto ga da na za po Ë eo smo se zadræa li u raz go vo ru. Pi ta - a i za vrπ io mi siju. Bi ra nim rij eë i ma nja su plju πta la sa svih stra na i ni - pohva le za naπ rad i po na π an je ti - sam mo gao a da se ne pris jet im jekom mi sije, gen eral Sza raz nam je svo ga i Go ra no vog po Ë et ka prije na kraju uruë io MI NUR SO pla ke te. toë no go di nu da na. Pi tan ja su ma - Boj nik Kar lo viê voapplea na π eg ti ma, nje-vi πe bi la is ta, sa mo su dru ge bi - nakon to ga je zahva lio le oso be. Uk rat ko smo im ob jas ni li gen era lu i uruë io mu pla - naj os nov nije i naj vaænije stva ri koje ke tu MORH-a. Us lij edi lo Êe im bi ti ko ris ne prije uvod nih bri - je za vrπ no fo to gra fi ran je i fi ran ja u za pov jed ni πtvu mi sije. na sta vak ne for mal nog i Vrij eme neizbjeæno prot jeëe, pa je ugod nog raz go vo ra, ti - ta ko i prethod na go di na vrlo brzo jekom koj ega smo se pris - is cu ri la. Go di na je to u koj oj smo je ti li zaj ed ni Ë kih sus re ta i obo ga ti li svoje æi vot ne i voj ne spoz - do gaappleaja u mi si ji. Ra sta li naje i is ku stva te ste kli mno go no - smo se razmije ni vπi vih poz nan sta va i prij ateljsta va. Go - meappleusob no na iskre nije i di na koju Êe mo si gur no pam ti ti do naj bol je æel je, te Ëes tit ke kon ca æi vo ta. Sa ma Ëin je ni ca da za BoæiÊ i No vu go di nu, smo ve o ma uspjeπ no pred stavl jali u na di da Êe mo se moæda na πe oruæane sna ge i na πu zeml ju opet sre sti na ne kom dru - tij ekom te go di ne da na, is pun ja va gom mjes tu ili u ne koj dru goj mi si ji nas po seb nim po no som i za do - UN-a. voljstvom. Vra Êa mo se naπ im obi - teljima sret ni i za do voljni nakon vi - Do Ë ek na π eg no vog ti ma πe ne go uspjeπ no obavl je nog po sla Posl jedn ja tri da na mi sije ra di li ovdje u Za pad noj Saha ri. I na kraju smo na or ga ni za ci ji i pri pre mi do Ë e - nam je sa mo pre o sta lo da Ëla no vi - ka na π em no vom ti mu voj nih pro - ma na π eg no vog ti ma mi rov nih voj - ma traëa (Ro bert Gla vi na i Kar lo Pil - nih pro ma traëa u MI NUR SO-u ko). A oni, za raz li ku od nas, ni su poæe li mo pu no zdravl ja, sreêe i uspjeha u idu Êih go di nu da na. ima li ve Êih pro ble ma s ma ro kan - skim vi za ma i ka πn jen jem prtlja ge, pa smo, nakon obavl je nih po li cij sko-ca - rin skih for - mal no sti u zra Ë noj lu ci, svi zaj ed no do πli u ho tel La kou ra, gdje nas je Ëe kao os igu ran smjeπ taj. Ia ko su bi li umor ni Bojnik KarloviÊ i autor teksta ispred zapovjedniπtva misije 10

11 DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - MINUSTAH Kad ulice utihnu... Ima da na ka da su uli ce go to vo praz ne.tak va sli ka naj bol ji je sig nal da se u gra du neπ to do gaapplea ili pri pre ma, ne kak va ma sov na okupl jan ja bi lo pri staπa Ari sti dea ili sku pi na ras pu πtene voj ske ili lo kal nih ban di. Ha i Êa ni su nau Ë i li tih da na bi ti tihi i ne prim jet ni, a UN-ovim sna ga ma to je jas an sig nal da poj aë aju mje re si gur no sti Iz Haitija Zvonimir MAJER UliË na vre va u Port au Prin ceu ne jen ja va od ju tra do veë e ri, ukl juë uj uêi i vi kend. Vo zi la mi le uli ca ma koje su go to vo bez ikak ve sig na li za cije i pro met ne re - gu la cije. Bez broj na tap-tap vo zi la ko ja staju i kre Êu bez sig na li za cije osta li ma, stal na su prij etn ja i Ëe sti uz ro Ëni ci ko lap sa, ta ko da voænja od 5 km zna po tra ja ti i do 1 sat. Uz to broj ni pjeπ a ci ta koappleer se sluæe ce stom, jer ne maju pjeπ a Ë kih sta za ili su one zak rë ene uli Ë nim pro da vaë i ma. Ima meappleju tim, da na ka da su uli ce go to vo praz ne, s rij et kim au to mo bi - li ma i joπ rjeappleim pjeπ a ci ma. Tak va sli ka uli ca naj bol ji je sig nal da se u gra du neπ to do gaapplea ili pri pre ma, ne kak - va ma sov na okupl jan ja, bi lo pri staπa Ari sti dea ili sku pi na ras pu πtene voj ske ili lo kal nih ban di. Tak va okupl jan ja ne - rij et ko su praê ena blo ka da - ma uli ca, pal jen jem au to mo - bil skih gu ma, plja Ë ka ma ili na sil jem pre ma pro laz ni ci - ma. Sto ga su Ha i Êa ni nau Ë i li tih da na bi ti tihi i ne prim jet ni, a UN-ovim sna ga ma to je jas an sig - nal da poj aë aju mje re si gur no sti. Ope ra ci ja Baghdad Pro π li mjes ec Port au Prin ce om je pro π ao val na sil ja i za so bom osta - vio oko 90 mrtvih na uli ca ma i naj - man je 10 ubij enih po li caj aca. Pre - ma do stup nim in for ma cij ama val na sil ja po kre nu le su pri staπe Ari sti - dea in zi sti raj uêi na nje go vom pov - rat ku. Svoje dje lo van je naz va li su Ope ra ci ja Baghdad a nam je ra im je bi la prot je ra ti strance, prije sve ga Ame ri kana ce iz Ha i ti ja. No njiho vo dje lo van je ipak je tek blij eda ko pi ja Ira ka. Prije sve ga, oni se ne bo re za vi πe ide a le, veê za vlast. Za bil jeæe - na su i prva ran ja van ja UN-ovih voj ni ka ot kad su u mi si ji. Je dan ar - gen tin ski voj nik ran jen je u Go na i - ve su, a je dan bra zil ski voj nik ran jen je u Port au Prin ceu. Po raz no izvjeπêe UNDP-a o stan ju u zeml ji U me dij ima je ob javl je no i izvjeπêe UNDP-a o stan ju na Ha i tiju. Pre ma tom izvjeπ Êu 76% sta nov ni π - U do bi do 9 go di na 21 % dje ce uop Êe ne pohaapplea πko lu, a sve ga 15 % na stav ni ka ima adek vat nu na ob raz bu tva æi vi s man je od 2 ame ri Ë ka do la - ra dnev no, a 55% njih æi vi s man je od jed nog do la ra dnev no.»etvrti na sta nov ni π tva za robl je na je u ek stre - mnom si ro ma π tvu. S po manjkan jem hrane suo Ëa va se oko 40% doma Êin - sta va, 2.4 mi liju na Ha i Êa na ne ma dnev ni mi ni mum od 2240 ka lo ri ja i u ran gu su s Af ga ni sta nom i So ma - li jom. Tim de fi ci tom naj vi πe su po - goappleena dje ca, ta ko da je 42% dje ce mlaapplee od 5 go di na pothran je no. Ra - pid no se po ve Êa va po sto tak smrtno - sti æe na pri po roappleaju i to je tre nu ta - Ë no dru gi uz rok smrti ha i Êan skih æe na. Raz log to mu je Ëin je ni ca da 80% æe na raapplea iz van zdra vstve nog su sta va i lij eë ni Ë ke skrbi. U po gle - du zdra vstvene si tua cije u izvjeπ Êu se na vo di po da tak o kro nië nom ne - do stat ku lij eë ni ka - ta ko u za pad - nom dij elu zeml je ra di je dan lij eë - nik na sta nov ni ka. Ako se na sta ve po stoj eêi tren do vi, go di ne Êe 10% po pu la cije Ha i ti ja bi ti za raæe no vi ru som HIV-a. Do 80% sta nov ni π tva iz loæe no je ri zi ku za ra ze od ma la rije jer ne po stoji na - cio nal ni pro gram pre ven cije. Ero zi - ja tla bil jeæi se na Ëetvrti ni te ri to ri - ja,a πum ska po dru Ëja su pre po lovl - je na u po sljedn jih 15 go di na. to se ti Ëe πko lo van ja 21 % dje ce u do bi do 9 go di na uop Êe ne pohaapplea πko lu, sve - ga 15 % na stav ni ka ima adek vat nu na ob raz bu, dje - voj Ëi ce pohaappleaju πko lu u veê em po stot ku u od no su na djeë a ke, ali i dva pu ta ËeπÊe na pu πtaju πko lu prije njih. esti mjes ec mi sije MI NU STAH se u πest mjes eci svog dje lo van ja su - oë io i s ot mi com. Nai me, sku pi nu ar gen tin skih voj ni - ka, ko ji su æel je li ned jeljni od mor pro ve sti na plaæi, pres re la je na ce - sti sku pi na na o ruæa nih ci vi la, od ve - la ih na po druëje koje ne na dzi ru UN-ove sna ge i po li cija, te ih opl ja - Ë ka la, fi zi Ë ki zlo stavl jala i vra ti la ih nat rag na mjes to gdje su ih ote li. Mi si ja se pri pre ma i za prvu smje - nu, a u po vo du to ga or ga ni zi ra na je i sveë a na dod je la me dal ja za sud je - lo van je u mi si ji. Me dal je je dij elio pred stav nik iza sla ni ka glav nog taj - ni ka UN-a. to se ti Ëe po pune, sva kim da nom pri stiæu no ve po stroj be, ta ko da mi - si ja tre nu ta Ë no bro ji 5000 voj ni ka i sve je bliæe pla ni ra noj broj ci od 6700 voj ni ka. 11

12 RAZGOVOR Goran Ratkajec, sportski padobranac i roënik sportske satnije Svjetski viceprvak s 2000 skokova Sprega vojske i vrhunskog padobranstva bio bi idealan model koji vani izvrsno funkcionira. Ne znam zaπto u nas nije tako. Mi, kao padobranci, voljni smo uvjeæbavati druge, to radimo i u klubovima. A joπ kad bismo za to bili plaêeni, imali opremu i moguênost skakanja, gdje bi nam bio kraj... Domagoj VLAHOVIΔ, fotografije Tomislav BRANDT i arhiva sportske satnije Ia ko je lju bi tel jima spor ta uvi jek za - niml ji vo pro Ë i ta ti raz go vor s ne kim poz na tim no go me ta π em ili ko π ar - ka π em, vje ruj emo da su naπ im Ëi ta te - lji ma iz OS-a ba rem jed na ko za niml ji - vi raz go vo ri sa spor taπ i ma ko ji su is - tak nu ti u dis ci pli na ma bli skim vojs ci. Raz go vor s pa dob ran cem Go ra nom Rat kaj com, za nas nije bio za niml jiv sa mo zbog spor ta ne go i Ëin je ni ce da se ovaj Ëlan rij eë kog Pa dob ran skog klu ba Kri la Kvar ne ra i tre nu ta Ë ni ro Ënik sport ske sa tnije, u ruj nu u Ri - jeci u sklo pu hrvat ske re prez en ta cije okit io na slo vom svjet skog vi cepr va ka, te sa svoj im ko le ga ma bio priml jen i kod preds jed ni ka Mes iêa. Je li ovaj na slov i Vaπ naj ve Êi sport - ski uspjeh? Re kao bih da je moj naj ve Êi uspjeh po stig nut na ovo go di πn jem dræav nom prven stvu u Osij eku, u sklo pu koj eg su odræa na i dva me mo rij ala u spo - men na po gi nu le hrvat ske zra ko plov - ce. Po sti gao sam sa mo tri ne ga tiv na cen ti me tra u des et sko ko va na cilj (prom jer to Ëke na koju tre ba dos ko Ë i ti je ina Ëe 3cm,op.a.) i po stao prvak Hrvat ske. Ot kud lju bav pre ma pa do bran stvu? SluË aj no. Dok sam iπ ao u 2. ili 3. raz red sredn je πko le, u jed nom od hod ni ka vi dio sam pla kat ko ji je po zi - vao na teë aj. Za pra vo, joπ prije, gle - daj uêi emi siju Si no vi olu ja na TV-u, vi dio sam re por taæu o pa dob ran ci ma 1. hrvat skog gar dij skog zdru ga i za - in tri gi ra lo me. Pla kat je pri do nio de fi - ni tiv noj od lu ci. Imao sam 17 go di na i mo ja od lu ka izaz va la je pro ble me s ro di tel jima. Ma ma je prvo re kla ne, a ta ta za π to ne?. Nakon πto sam oba vio lij eë ni Ë ki pre gled i pro π ao, re - kli su moæeπ, ali o svom tro πku. Sku pio sam lo vu i pro π ao teë aj. Po stoji li kak vo ogra ni Ë en je za upis na teë aj? Mo raπ na vrπ i ti bar 16 go di na. Uz to, pot reb no je sa mo pro Êi lij eë ni Ë ki pre - gled u In sti tu tu za zra ko plov nu me di - ci nu. Mo ra te ima ti zdra vo srce, do bar vid, mo ra te bi ti kon di cij ski spre - mni...lij eë ni Ë ki pre gled sli Ëi ono me za vo za Ë ki is pit, ali je neπ to stroæi. Ko li ko vre me na pro applee iz me appleu upi - sa i prvog sko ka? TeË aj ina Ëe traje dva vi ken da. UËi se te o rij ski dio, ne kih πest pred me ta, te pa ki ran je pa dob ra na. Nakon to ga pri - stu pa se sko ko vi ma. Sva ki no vo peë e - ni pa dob ranac ima ne ki svoj tem po koj im ras po re di po Ë et nih des et sko ko - va ko ji su ukl juë e ni u teë aj. Prvi skok? Bi lo je dob ro, za niml ji vo, ne o bië no, ne o pi si vo...bio sam dru gi po re du: moj ko le ga je sko Ë io, ja sam gur nuo gla vu van iz avio na, on mi je mahao...nakon dvi je-tri se kun de sko - Ëio sam i ja. Sa mo sam Ëe kao znak in - struk to ra. Vi si na je bi la 700 me ta ra, avion Ces na 207, na la zi li smo se iz - nad Grob ni ka. Bi lo je to 23. stu de nog Nakon prvih sko ko va, ne ki se lju di pa dob ran stvom na sta ve ba vi ti iz ho bi - ja, a ne ki ga prihva te kao svoju sport - sku dis ci pli nu. Kad ste se Vi od luë i li? Nakon des etog sko ka, mi slio sam da je kraj i da tu pri Ëa za vrπava. Kad sam slet io, in struk tor mi je re kao: Aj de, ma li, πto Ëe kaπ? Pri pre maj se za da - lje!. Ubr zo sam sko Ë io 11. put i na - sta vi lo se do da nas, do sko ka. Usko ro sam po loæio i ne ke pa dob ran - ske is pi te, po Ë eo se pri pre ma ti za nat - je can ja; upra vo na prvom nat je can ju na pra vio sam naj bol ji re zul tat. VeÊ na stu pio sam na svom prvom dræav nom prven stvu i osvoj io 3. mjes - to u gen eral nom pla sma nu ju nio ra. Ta ko je in ten ziv nije kre nu la mo ja nat - je ca teljska ka rij era. Ve Êi na naπ ih sport skih su go vor ni ka mu ku muëi s fi nan cij ama. Je li ta kav sluë aj i kod pa dob rana ca? Svi pa dob ran ski klu bo vi imaju tak - vih pro ble ma, ali na πa kon kret na pred nost je u to me πto ima mo vla sti ti avion. Isko ri π ta va mo ga ne Êu re Êi ko - mer cij al no, ali...ne fi nan ci ra nas je di - no grad i æu pa ni ja. U Hrvat skoj po - stoje sa mo tri ja ka klu ba, naπ, za gre - ba Ë ki i os jeë ki. Mi slim da se u Rij eci ipak naj vi πe ra di, or ga ni zi raju se i svjet ska prven stva. 12

13 Go to vo sva ki sport ima svoju svjet - sku fe de ra ciju. Ne ki ih imaju i vi πe. Ka ko je s pa dob ran stvom? U svjet skim okvi ri ma cij elo je pa do - bran stvo udruæe no u Svjet sku zra ko - plov nu fe de ra ciju (FAI) i Me appleu na ro - dnu pa dob ran sku ko mi siju (IPC). To su dvi je krov ne or ga ni za cije; IPC dje luje unu tar FAI-ja. U Hrvat skoj po stoji Hr - vat ski zra ko plov ni sa vez, ko ji uj edin ju - je sve zra ko plov ne grane. Unu tar nje - ga ima mo svoju pa dob ran sku ko mi siju. Ta re la ci ja naæa lost sla bo funk ci o ni ra. Za pa dob ran stvo ste se od luë i li vid - je vπi hrvat ske voj ni ke ka ko ska Ëu. Ko li ko vas to voj no pa dob ran stvo priv laëi? Za niml ji vi su mi tzv. HA-HO i HA- LO sko ko vi, ko ji se iz vo de s ve li kih vi si na. Kod prvih se pa dob ran otva ra na ve li koj vi si ni, a kod dru gih na man joj. HA-HO sko ko vi se iz vo de pa - dob ra ni ma za pre let. Ta kav voj ni skok iz vo di se ta ko da avion pro applee iz - nad ne prij ateljskih li ni ja, a pa dob - ran ci iz vo de pre let du bo ko u te ri to rij. Kod HA-LO sko ko va avion je iz nad ne prij ateljskog te re na, pa dob ran ci otva raju pa dob rane ni sko i ta ko su ne vidlji vi za ra dar i pro tuz ra Ë nu ob ra - nu. Sve to prou Ë a vam ona ko iz ho bi ja. U inoz em stvu su sport ski pa dob - ran ci uglav nom voj ni ci i po li caj ci? Na protek lom SP-u je % nat je - ca tel ja bi lo u tak voj sluæbi, dje luju, ska Ëu i tre ni raju iskljuë i vo pre ko tih in sti tu ci ja. Od naj bol jih, mi smo je di ni bi li ci vi li ko ji za pra vo sa mi fi nan ci ra - mo svoje sko ko ve, u sklo pu klu bo va i sa ve za. Us pij eva se do bi ti neπ to i od voj ske, ali to nije do voljno za stal ni vrhun ski sport ski re zul tat. U Slo ve ni - ji, ko ja je pa dob ran ski vrlo ja ka, vrhun ske pa dob ran ce za po sli li su u vojs ci. Kod nas je naæa lost ob rnut su - stav, od voj ni ka se ra de pa dob ran ci. Nakon πto se Pa dob ran ski zdrug ras - pu stio, oni ko ji su se prije voj ske ba vi - li pa dob ran stvom to su i na sta vi li, ali oni ko ji su po Ë eli u vojs ci pre sta li su. A me appleu njima je bi lo dob rih pa dob - rana ca. to mi sli te o spre zi voj ske i vrhun skog pa dob ran stva? To bi bio ide a lan mo del ko ji va ni izvrsno funk ci o ni ra. Ne znam za π to u nas nije ta ko. Mi, kao pa dob ran ci, voljni smo uv jeæba va ti dru ge, to ra di - mo i u klu bo vi ma. A joπ kad bis mo za to bi li plaê eni, ima li opre mu i mo guê - nost ska kan ja...gdje bi nam bio kraj. Inæen jer sam stroj ar stva i imam svoj RAZGOVOR po sao, ali, kad bi se taj mo del ostva - rio, vje roj at no bih se i ja nje mu pri - klo nio. Moæe te li nam uk rat ko pre pri Ë a ti ka - ko je bi lo na SP-u u Rij eci? Po stoje dvi je hrvat ske re prez en ta cije: jed na u kla si Ë nim dis ci pli na ma, a dru ga u re la tiv nim, ko ja ra di for ma cije u slo bod - nom pa du. Njih Ëe tvo ri ca ra de za dane li - ko ve, a pe ti je ka mer man ko ji sve to sni - ma. Na πe kla sië no pa dob ran stvo se dij eli na sko ko ve na cilj i sko ko ve fi gu ra, koje se sa zeml je sni maju jed nom po seb nom ka - me rom s ve li kim ob jek ti vom. Nakon πto ska Ë e mo i iz ve de mo fi gu re sa πest za da nih ele me na ta (za o kre ti, sal to), su ci gle daju snim ku i mje re vrij eme, a po tom us po re no gle daju ne pra vil no sti, te nas deb elo kaænja vaju, πto mi ne vo li mo. Od oc je na pet su da ca, izu zi maju se naj bol ja i naj lo πi - ja. Od pre o sta lih se ra di pros jek. Sko ko vi na cilj su pre ciz ni ji, ni kak va sub - jek tiv na su da Ë ka proc je na ovdje ne ma ud - je la, ia ko su ci pra te da naπ cilj, tzv. pa la - Ë in ku, ni ste prvo do dir nu li ne kim dru gim dij elom tij ela, a ne no gom. No, sve se to da nas oë i ta va i elek tro ni Ë ki. Da nas su vr - hun ski pa dob ran ci ja ko pre ciz ni. Na SP-u se do go di lo da je na prvom sko ku 50-ak lju di po go di lo nu lu2, sre di π te. Za to je pot reb no osam do des et sko ko va da bi se sve iskri sta li zi ra lo. Da mir Sla det iê, ko le ga iz re prez en ta cije, je u poj edi na Ë noj kon ku ren ci ji do zadn jeg sko ka bio iz jed na Ë en s ne ko li ko pa dob - rana ca, ali u zadn jem sko ku je di ni nije kik - sao i po stao svjet ski prvak. U mo më ad skoj se kon ku ren ci ji do go di lo neπ to slië no, naj - bliæi pro tiv ni ci su nas po Ë a sti li u svo ja posl jedn ja dva sko ka, i mi smo is pli va li na dru go mjes to, πto je dos ad naj ve Êi uspjeh hrvat skog pa dob ran stva. Sko ko vi na cilj su pre ciz ni ji, ni kak va sub jek tiv na su da Ë ka proc je na ovdje ne ma ud je - la, ia ko su ci pra te da se cilj, tzv. pa la Ë in ka, ne do dir ne prvo ne kim dru gim dijelom tij ela, nego no gom Za kraj, jes te li ikad bi li u ne kak voj opas noj si tua ci ji? Sva ki put sam u opas noj si tua ci - ji(smij eh)! Bu de si tua ci ja kad se pa - dob ran ma lo spo rije otva ra ili se ne da otvo ri ti, pa mu tre ba po mo Êi lak to - vi ma. Jed nom sam ga kri vo spa ki rao, neπ to se spetl jalo i mo rao sam ga od - ba ci ti, te otvo ri ti rez er vni. To je za pra - vo bio iz nim no do bar os je Êaj i htio sam ga doæiv je ti opet, ali bi us lij edi le ne ke sank cije u klu bu. 13

14 OSRH 10. boæiêna regata i 3. kup HRM-a u Splitu Sportski korektno i humano Trideset i osam jedrilica i jedriliëara ove godine deseti je put sudjelovalo u tradicionalnoj BoæiÊnoj regati. Poseban, blagdanski duh regati je svakako dao njezin humanitarni karakter. Naime, prihod od startnina doniran je Centru za rehabilitaciju Fra Ante Sekelez Andrea DE»AK, snimio Dubravko KOVA» Udu hu tra di ci je i pred sto je Êih blag da na, odræ a na je u Spli tu 10. bo æ iê na re ga ta i 3. kup HRM-a. Or ga ni za to ri su i ove go di ne bi li Jed ri li Ëar ski Klub Zen ta - Split i Hr vat ska rat na mor na ri ca, a po kro vi telj stvo su pre u - ze li Mi nis tar stvo ob ra ne RH, te Po gla var - stvo gra da Spli ta, dok je glav ni spon zor bi la ma ri na Fra pa. Ovo go diπ njoj re ga ti pret ho di la su dva do gaapple a ja: Jed ri li Ëar - ski kup split skog sve u Ëi li π ta, odræ an u Kaπ te lan skom za lje vu 16. pro sin - ca, te Pro mo tiv na re ga ta - Nau to - ma nia tour, odræ a na dan pri je. Svo je vrsni za vr πe tak uver ti re ovo - go diπ nje re ga te obi lje æ en je u Do mu HV-a na Po lju du 17. pro - sin ca, sve Ëa nim otva ra njem re - ga ta, pred stav lja njem Sa lo na bro do va u po vo du za vr πet ka grad nje 50. bro da, te pri - god nim kok te lom. Po seb nu dob ro doπ li cu voj nim po sa - da ma na 3. ku pu HRM-a, zaæ e lio je za pov jed nik HRM-a, ad mi ral Zdrav ko Kar dum. I igre su po Ëe le... Pr vo ga da na, 18. pro sin ca, zbog vre - me na Ëi ni lo se da je jed re nje go to - vo ne mo gu Êe. Na star tu je krs ta πe do Ëe - kao slab is - toë njak, od - go di vπi po Ëe tak za sat vre me na, da bi po sli je pre πao u jed na ko sla bu tra mun ta nu, prisi lja va ju Êi 38 bro do va na mir s mo rem iz lu Ëi ce Zen ta pre ma ci lju u Lori. Obi lje æ e no mjes to pr vi je pro πao De sert Ro se iz JK Zen ta. No, sve je joπ bi lo otvo re no...sli je - de Êeg da na, uz tak to ve or ke - stra HRM-a, bu ra od oko 15 Ëvo ro va omo gu Êi la je vi πe di - na mi ke, vi πe okret nos ti i æeπ - Êu, ali i da lje sport sku bor bu jed ri li ca, kor mi la ra i po sa - da. Na kon vi πe od tri sa ta jed ra su se pri ma kla ci lju, a zvuk si re ne pra tio je nji hov ula zak u lu ku, a mje ri lo se os tva re no vri - je me i pos tig nu ti rez ul - ta te. Ti me je sport ski dio bio za vr πen i pre - os ta lo je bi lo joπ sve - Ëa no pro gla si ti i na - gra di ti naj bo lje. I opet u du hu tra - di ci je, za vrπnica je pri re apple e na u Do mu HV-a na Po lju - du, gdje se oku - pio ne - ma li broj jed ri li Ëa ra, Ëla no - va nji ho vih obi te l ji, pri ja te - lja i os ta lih za lju blje ni ka u jed ra. U opuπ te noj, ali sve - Ëa noj at mos fe ri Ëes ti ta lo se naj bo lji ma, ali i svi ma ko ji su sud je lo va li na ovo go diπ - njem su sre tu krs ta πa, te su ur u Ëe ni za slu æ e ni pe ha ri. Po se ban, blag dan ski duh Bo æ iê noj re ga ti sva ka ko je dao njezin hu ma ni tar ni ka - rak ter. Na i me, pri hod od start ni na svih spo me nu tih jed re nja do ni ran je Cen tru za re ha bi li ta ci ju Fra An te Se ke lez. Uz Ëes tit ke pob - jed ni ci ma i za hva lu or ga ni - za to ri ma i po kro vi te lji ma 10. bo æ iê nu re ga tu i 3. kup HRM-a za vr πe nim je pro - gla sio na Ëel nik Sto æ e ra HRM-a, ka pe tan boj nog bro da An te Ur liê. Ukup ni pob jed nik po ORC-u je brod Mrs Dee Jay iz klu ba Mor - nar - Split, s kor mi - la rom Ma tom Ara - po vim. Ukup ni pob jed nik po re al - nom vre me nu je brod UFO iz JK Split s kor mi - la rom Ton Ëi - jem An tu no - vi Êem. 14

15 Pri god nim pro gra mom 16. top nië ko-ra ket na bri - ga da obi lje æ i la je 17. pro - sin ca dva naes tu ob ljet ni - cu svog ustro ja van ja. Sve Ëa no obi ljeæ a va nje ob ljet ni ce za po Ëe lo je po - la ga njem vi jen ca u ka pe - li ci Sve tog kri æa u kru gu vo jar ne, a nas tav lje no je po stro ja van jem na stro ji - li π tu. Dje lat ni ci ma bri ga - de Ëes tit ke su upu ti li izas la nik ZHKoV-a bri - Vojni izaslanici u ZZIO-u Sed mo ri ca ino zem nih voj nih izas la ni - ka ak re di ti ra nih u Re pub li ci Hr vat skoj po sje ti li su sredinom pro sin ca Za pov - jedniπ tvo za zdru æ e nu iz obraz bu i obu - ku Pe tar Zrin ski. Tom su pri go dom gos ti ma pred stav lje ni rad, ustroj i za da Êe ZZI O-a, te su stav iz obraz be stra nih je zi ka. Pre zen ta ci ju o sus ta vu voj ne iz obraz be vo dio je bri ga - dir Sti pe Ba ri πiê, za pov jed nik Ka det ske πko le, sta vi vπi na gla sak na pro jekt Ka - det, dok je o sus ta vu iz obraz be stra nih Gaπenje 601. pbr Sisak Na pri god nom sku pu u To pus kom 17. pro sin ca pres ta la je s ra dom i dje - lo va njem 601. pje πaë ka bri ga da iz Sis ka. Po stroj ba je to ko ja je ustro je na od rat nih po - stroj bi Sis ka i Ba no vi ne i to 57. bri ga de HV-a "Ma - ri jan Ce ljak", 12. do mob - ran ske pu kov ni je Pe tri nja i 17. do mob ran ske pu - kov ni je Su nja.sku pu su na zo Ëi li rat ni za pov jed ni - ci svih po stroj bi ko je su pret ho di le 601. pje πaë koj bri ga di, a uve li Ëa li su je za pov jed nik 1. kor pu sa HKoV-a bri gad ni ge ne ral OSRH Obiljeæen dan 16. trbr ga dir Mir ko trk, zam je - nik gra do na Ëel ni ce Bje lo - va ra Jo sip Gru la, do æ u - pan Bje lo var sko-bi lo go r - ske æu pa ni je An te Ra de te do sa daπ nji za pov jed ni - ci bri ga de bri ga dir Pre - drag Mar ko tiê i pu kov nik Bran ko Be πe niê. Svi ma se na kra ju ob ra - tio i o.d. za pov jed ni ka bri ga de pu kov nik To mis - lav Pa vi ËiÊ i tom pri go - dom is tak nuo: Ne sum - Jo sip Stoj ko viê, na Ëel nik Upra ve J-7 bri gad ni ge - ne ral Dra go Ma ta no viê, æu pan Si saë ko-mos la vaë - ki uro Bro da rac i dru gi. Svi su go vor ni ci is tak nu li da for mal no ga πe nje te po stroj be ne zna Ëi i za bo - rav sve ga ono ga πto su nje zi ni pri pad ni ci uëi ni li ti je kom Do mo vin skog ra - ta veê da to mo ra bi ti do - dat ni po ti caj do ku men ti - ra nju svih do gaapple a nja ko ja su obi lje æ i la osa mos ta lji - va nje RH, nas ta nak Hr - vat ske voj ske i pob je du os tva re nu u Do mo vin - skom ra tu. OJI njam u spo sob nost pri - pad ni ka 16. trbr ko ji su uz voj nos truë na zna nja i vjeπ ti ne i iz nim no mo ral - no i du hov no iz gra apple e ni. Uv je ren sam da Êe mo u bu duê nos ti ostva ri ti po - stav lje ni cilj, te da Êe nam sprem nost za pro - ved bu svih za da Êa bi ti na naj vi πoj ra zi ni. U na - stav ku je slu æ e na i sve ta mi sa. OJI je zi ka go vo rio rav na telj ko le stra nih je zi ka emal Kad riê. Na kon pre zen ta - ci ja, izas la ni ci su obiπ li Ka det sku i ko - lu stra nih je zi ka. J. P. Odræavanje znanja u 16. trbr U 16. trbr ustro je no je Pov je ren stvo za prov je ru zna nja Ëas ni ka iz po druë - ja opêih voj nih zna nja, a obuh va Êa vje æ bov nik, slu - æ bov nik, pje πaë ko na o ru - æ a nje, ori jen ta ci ju i stra - æ ar sku slu æ bu.»la no vi Pov je ren stva su za pov jed - ni ci pod re apple e nih po stroj bi i Ëel nik Ope ra tiv nog od - sje ka. Is ta se ak tiv nost pro vo di i za do Ëas ni ke. Nam je ra je na ovaj naëin osvje æ iti i podiêi zna nje pripadnika na vi πu ra zi nu i pro vo dit Êe se per ma - nent no. OJI Ispravak Nenamjernom pogreπkom u Hrvatskom vojniku br. 11 od 10. prosinca uz tekst na str.14 pod naslovom Top niëko bojno gaappleanje u 16. trbr objavljena je pogreπna fotografija. IspriËavamo se postrojbi i Ëitateljima. Uredniπtvo snimio D. Kirin V I J E S T I Da ri va li krv u vo jar ni"cro a tia" U or ga ni za ci ji Za pov jedniπ tva 1. kor pu sa HKoV-a, a u su rad nji s Hr vat skim za vo dom za trans fu zij sku me di ci nu 13. pro sin ca u vo jar ni "Cro a tia" odræ a na je ak ci ja da ri va - nja kr vi. Toj hu ma noj ak ci ji pri stu pi li su pri pad ni ci svih po stroj bi ko je bo ra ve u vo - jar ni "Cro a tia", a naj ve Êi od ziv bio je me appleu roë nim voj ni ci ma 66. boj ne Voj ne po - li ci je. Pri kup lje - no je 168 do za kr vi, a po seb no ve se li Ëi nje ni ca πto stal no ras te broj da ro - va te lja. Dje lat ni ci HZTM-a sva kom su se da ro va te lju odu æ i li pri god nim da rom. OJI Pri pad ni ci 202. br PZO u hu ma noj ak ci ji U vo jar ni Pu kov nik Mi li voj Ha lar u Du - gom Se lu 13. pro sin ca pri pad ni ci 202. br PZO or ga ni zi ra li su ak ci ju dob ro volj nog da - ri va nja kr vi, Ëet - vr tu ove go di ne, a or ga ni zi ra na je u su rad nji s Hr - vat skim za vo - dom za trans fu - zij sku me di ci nu u Za gre bu. Ak ci - ji su se pri dru æ i li pri pad ni ci 607. pje πaë ke bri ga de, 38. inæ e nje rij ske bri ga de i 506. sa tni je AB KO. Ukup no su se ja vi la 82 pri - pad ni ka. Li jeë nik Ma tej Mus ta piê za hva lio je na pro ve de noj ak ci ji. OJI Novi vojni kapelan Tigrova U æu pi Pre sve tog Sr ca Isu so va u Kar lov - cu 15. pro sin ca slav lje na je kon ce leb ri ra - na mi sa ko ju je pred vo dio voj ni or di na rij mons. Ju raj Je ze ri nac, a u pri go di uvoapple e - nja u slu æ bu no vog voj nog ka pe la na 1. gar dij ske bri ga de, don Vla di sla va Man du - re.no vi ka pe lan Man du ra dva de se tlje Êa pas to ral no je dje lo vao u ju æ no nje maë koj sa le zi jan skoj pro vin ci ji a idu Êe tri go di ne obav ljat Êe du æ nost voj nog ka pe la na u Ti - gro vi ma. Ob ra Êaj uêi se voj nic ma ka zao je ka ko se uvi jek mo gu oslo ni ti i ra Ëu na ti na du hov nu pot po ru i Ëov jeë nost. Dob ro doπ li - cu mu je zaæ e lio i za pov jed nik 1. gbr bri - ga dir To mo Med ved. I.M. 15

16 MORH I OSRH U Godina mirovnih misija i novih sustava obuke Pripremio Domagoj VLAHOVIΔ, Foto: Arhiva HVG-a Sij eë anj Na Ë el nik GSOS-a RH gen eral zbo ra Jos ip Lu ciê u sed mo dnev nom pos je tu Sje din je nim Ame ri Ë kim Dræa va ma; uruë e no mu je od li ko van je ame ri Ë kog preds jed ni ka Ge or gea Busha zbog re for me HV-a i do pri no sa u Af ga ni sta nu ske voj ne po li cije u Af ga - ni sta nu U RA CVI AC-u odræan se mi nar o kon tro li na o - ruæan ja u zeml ja ma ju - gos to Ë ne Euro pe Oæuj ak U sklo pu pro ce sa PARP u sre di π tu NA TO-a u Bru xel le su bo ra vi lo hrvat sko iza slan stvo na Ëe lu s po moê ni com mi ni - stra Je le nom GrË iê Po liê U or ga ni za ci ji MORH-a i DE FI MI-ja pred stavl je na knji ga Ro - dol ju ba Ba ri Êa, An te Ba ri - π i Êa i Ma rij ana Ma re ko vi - Êa Hrvat ska voj ska u eri glo ba li za cije po li ti ke Mi ni star Ro në e viê u Ka bu lu pos jet io 3. hrvat - ski kon ti ngent VP-a U MORH-u odræa na voj no nam jen ska iz loæba Hrvat ski voj nik CRO-2004 Obil jeæen dan OS RH i Dan HKoV-a Na Ë el nik grë kog GS-a, gen eral zbo ra Ge - or gi os An to na ko po u los u MORH-u i GS-u Na po li go nu Eu gen Kva ter nik u Slun ju odræa na prva jav na de - mon stra ci ja ob uë nog su - sta va MI LES 2000 Za pov jed nik πpan jol - ske rat ne mor na ri ce ad - mi ral Fran scis co Tor ren te u sluæbe nom pos je tu HRM-u Vel ja Ëa Ame ri Ë ki mi ni star ob - rane Do nald Rum sfeld 8. vel ja Ëe u Hrvat skoj Mi ni star Ro në e viê u pos je tu au strij skom mi ni - star stvu ob rane; tom pri - go dom pre da ni su mu osob ni pred me ti hrvat - skog pi lo ta Ru dol fa Pe reπ i na Na Ë el nik GSOS-a Kral je vi ne Bel gije, gene - ral zbo ra Au gust van Da - el, u pos je tu hrvat skom GSOS-u Svi banj Hrvat ski voj ni ci i po li - caj ci na 46. meappleuna ro - dnom voj nom ho do Ë a π Êu u Lour de su Li panj Faust Vra në iê u prvom sluæbe nom pos je tu hrvat skog rat nog bro da al ban skoj mor na ri ci Mi ni star ob rane Be ri - slav Ro në e viê na 40. münchen skoj kon fe ren ci ji o si gur no snoj po li ti ci SveË a no obil jeæe na 5. obl jet ni ca ZIO HKoV-a Fran Krsto Fran ko pan NA TO-ov struë ni tim u trod nev nom pos je tu MORH-u Tre Êi kon tin gent hrvat - Sus ret hrvat skog i maapplear skog (Fe renc Ju - hasz) mi ni stra ob rane u maapplear skom po gra nië nom mjes tu Kas zo puszta U voj ar ni Cro a tia uz sud je lo van je svih naj vi π ih Ëa sni ka HKoV-a, odræa na pri kaz na vjeæba Rad stoæe ra kor pu sa u pro ce su do no π en ja od lu ke - STAN DARD 1 Tra vanj Lat vij ski mi ni star ob - rane Atis Slak te ris u MORH-u Pos jet na Ë el ni ka GS-a Maapplear ske, gen eral pu - kov ni ka Zol ta na Szen esa, MORH-u i GS-u U Pu li odræan MORH-ov se mi nar za pred stav ni ke me di ja U Pa ri zu odræan sa sta - nak mi ni stra Ro në e vi Êa i nje go ve fran cu ske ko le gi - ce Michel le Al liot-ma rie Hrvat ski tim na meappleuna rod noj voj noj vjeæbi Com bi ned En de a - vor 2004 Na slunjskom voj nom 16

17 MORH I OSRH U po li go nu za vrπ e na dvom - jes eë na inæen je rij ska mul - ti la te ral na voj na vjeæba Ad ri atic Phi blex 04-2 En - ge en erex Mi ni star Ro në e viê u pos je tu Bu gar skoj U Spli tu sveë a no obi - ljeæen Dan HRM-a Hrvat ski ti mo vi spe ci - jala ca i iz vid ni ka osvoj ili prva mjes ta na dva me - appleuna rod na voj na nat je - can ja u Maapplear skoj i Slo - vaë koj la cij skom sre di π tu u sklo - pu meappleuna rod ne vjeæbe SE ES IM 04 Uz sud je lo van je hrvat - skog iza slan stva odræan ve li ki NA TO sum mit u Istan bu lu Odræa na prva voj na vjeæba uz upo ra bu su sta - va MI LES 2000 Hrvat ska doma Êin 46. svjet skom voj nom prven - stvu u ko π ar ci; zla to pri - pa lo re prez en ta ci ji Ru sije U Vu ko va ru u po vo du Da na dræav no sti sveë a no obil jeæen za vrπe tak izo - braz be svih πko la i uë i li π - ta OSRH Srpanj Mi ni star ob rane Ro n - Ëe viê u pos je tu SAD-u sa - stao se s ame ri Ë kim mi ni - strom Do na ldom Rum sfel - dom, a u Ita li ji s ko le gom An to niom Mar ti nom Ko lo voz U Kni nu sveë a no obi - ljeæen Dan pob je de i do - mo vin ske zahval no sti i 9. obl jet ni ca voj no re dar - stvene ak cije Olu ja Por tu gal ski mi ni star ob rane Pa u lo Sa ca du ra Cab ral Por tas u Hrvat skoj Troj ica hrvat skih voj - nih pro ma traëa ot pu to va li u mi siju UN-a u Oba lu Bje lo ko sti SveË a no otvo ren je no - ve zgra de Sre di πn jeg voj - nog arhi va Kamp prvog na ra π taja hrvat skih ka de ta Ru jan Iza slan stvo MORH-a na au dij en ci ji kod Sve tog Oca Iva na Pav la II. u Va - ti ka nu Tre Êa smje na hrvat skog kon tin gen ta u ISAF-u Li sto pad U ak va to riju sredn jeg Jad ra na odræa na zdruæe - na vi π en acio nal na vjeæba Ad ri atic Phi blex 04-6 Mi ni star ob rane BiH Ni ko la Ra do va no viê u pos je tu Hrvat skoj Obil jeæe na pe ta obl jet - ni ca sud je lo van ja pri pad - ni ka OSRH u mi rov nim mi sij ama Preds je da vaj uêi Voj - nog od bo ra NA TO-a ge - neral zbo ra Ha rald Kuj at u Hrvat skoj Stu de ni Hrvat ski tim odræao vjeæbu u Tak ti Ë ko - si mu - Hrvat ski film Ka det 2003 u kon ku ren ci ji 15. meappleuna rod nog film skog fes ti va la Voj ska i na rod u Ita li ji Na slunjskom po li go - nu odræa na pri kaz na voj - na vjeæba Spre mnost 04 Mi ni star ob rane Ve li ke Bri ta nije Ge of frey Ho on u pos je tu Hrvat skoj U Za grebu, u or ga ni - za ci ji NA TO-a i MORH-a, odræa na tre Êa PfP ra dio ni - ca za voj ne in for ma cije Pro si nac Fran cu ska fre ga ta Cour bet u pos je tu Hrvat - skoj U split skom do mu HV-a odræan trod nev ni se mi nar o izo braz bi u OSRH Gen eral zbo ra Jos ip Lu ciê pos jet io 4. hrvat ski kon ti ngent u mi si ji ISAF Obil jeæe na 13. go di - πnji ca HRZ-a i PZO-a 17

18 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE BONUS II FRAN CU SKA tvrtka Gi at In du - stri es i πved ska Bo fors De fen ce do - vrπ avaju ra zvoj proj ek ti la ka li bra 155 mm BO NUS II na mij en jen na - pa du na raz ne vrij ed ne cil je ve na ve li kim udal je no sti ma. BO NUS se moæe ispa li ti iz hau bi ca ka li bra 155/39 mm, 155/45 mm i 155/52 mm koje od go va raju JBMOU stan dar du (Joint Ballistic Memorandum of Understanding). Mak si mal ni do met ovi si o duæi ni cij evi iz koje se ispal juje, pa ta ko cij ev duæi ne 52 ka li bra ostva ruje do - met od 35 km, dok iz cij evi duæi ne 39 ka li ba ra dos eæe 27 km. Cij eli proj ek til je ustva ri trans port ni kon - tej ner u koj em su dva ci lin dra, a u sva kom je smjeπ te no na pred no stre - l ji vo. Nakon do la ska u pre dvi applee no po druëje strel ji vo se u zra ku iz ba cu - je iz kon tej ne ra i sa mo stal no tra æi cilj. Strel ji vo ima IC sen zo re i pr e- t raæuje po druëje po vrπ i ne 32 km 2. Prva gen era ci ja BO NUS-a ima jed no stav ne IC sen zo re i pro cij en je - no je ka ko Êe no ve ten ko ve, sa sman je nim to plin skim pot pi som i prim je nom dru gih ste alth tehni ka, bi ti sve teæe detek ti ra ti. Za to se pri - stu pi lo ra zvoju inaë i ce BO NUS II opreml jene no vim mul ti spek tral nim sen zo rom ko ji dje luje u tri val na po - druë ja spo sob nim za stva ran je 3D sli ke ske ni ra nog po druë ja. Elek tro - ni ka raπ Ëlan juje ob jek te na ske ni ra - nom po druëju, eli mi ni raju se oni ne od go va raj uêih di men zi ja, eli mi ni - raju se prev ru Êi jer su mam ci-bakl je ili go re Êi ob jek ti na boj iπ ni ci. Pro be su po ka za le ka ko je vje roj at nost po - got ka naj man je 60%. BO NUS pro iz vo de i Gi at i Bo fors, a me appleu sob no razmjen juju dij elo ve koje ne pro iz vo de. Prva na rudæba iz no si 6000 BO NUS II za Fran cu - sku i 3000 za ved sku. Is po ru ka Êe se odvi ja ti do Tvrtke na stoje Giat pro na Êi i strane kup ce pa je ta ko pro ve de no tes ti ran je u V. Bri ta ni ji na sa mo voz nom su sta vu AS 90, a za je pre dvi applee no tes ti ran je u SAD-u. Na stup na ame ri Ë kom træi π - tu os igu rat Êe ame ri Ë ka tvrtka Uni - ted De fen ce ko ja je i vlas nik Bo fors De fen cea. I. SKEN DE RO VIΔ MiG-29 dobiva novi radar PROJ EK TANT SKI bi ro Pha zo t- ron - NI IR po Ë eo je u su radn ji s kor po ra ci jom RSK MiG pot kraj ove go di ne s ek spe ri men tal nim in te gri - ran jem ra da ra Zhuk - MFE s pa siv - nom faz nom reπ et kom na bor be ni avion MiG-29SMT. Slje de Êa fa za in te gri ran ja no vog ra da ra pre dvi applea ug rad n ju AE SA (Ac ti ve Elec tro ni - cal ly Scan ned Ar ray) ra da ra s ak tiv - nom faz nom reπ et kom, πto se oë e - kuje tij ekom prve po lo vi ce iduêe go di ne. AE SA ra da ri su pri mar no pre dvi applee ni za ugradn ju na zadn ju gen era ciju la kog bor be nog avio na MiG-29, ali je mo gu Êa njiho va ugrad n ja i na sta rije mo der ni zi rane inaë i ce Fulc ru ma. Ra dar Zhuk - MFE je tzv. iz voz na inaë i ca ra da ra Zhuk - MF, ka kav se veê ne ko vrij eme tes ti ra na pro to ti - pu MiG-u 29SMT, a kao ta kav je da ljni ra zvoj ni na sta vak ra da ra Zhuk - ME ko ji su ugra applee ni na MiG-ove 29SMT koje je na ruë io Je - men. Du go go di na te meljni ra dar na MiG-ovi ma 29 bio je Zhuk - M, ko ji ima mak si mal ni do met 120 km s di a met rom an tene od 624 mm. Pha zo tro no vom ra zvoju ra da ra Zhuk - MF i Zhuk - MFE pretho di - la su tes ti ran ja ra da ra Zhuk - MS i Zhuk - MSF (s pa siv nom faz nom reπ et kom) na bor be nim avio ni ma Su-35UB i Su-27KUB. Nakon ini ci - j al nih tes ti ran ja odu sta lo se od dalj - njeg ra zvo ja MS i MSF inaë i ca, te je ubr zan rad na no vim inaë i ca ma MF i MFE s na ka nom da se u vrlo krat kom ro ku pri la go de ugradn ji na MiG-ove 29. D. OSLOV»AN 18

19 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE TipËak PROJ EK TANT SKI bi ro Lutch ne - dav no je pred sta vio svoju no vu be - spi lot nu let je li cu Ti pë ak. Let je li ca je pri mar no na mij en je na za zra Ë no iz - vi applean je za pot rebe top ni π tva, od no - sno za lo ci ran je i oz na Ë a van je pro - tiv ni Ë kih cil je va. Pret po stavl ja se ka ko je na iz gled ni ja nje go va ope ra - tiv na upo ra ba uz ru ski mo bil ni lan - ser ra ke ta Sme rë. Kao je dan od naj - na pred nij ih proj eka ta u toj ka te go ri - ji, Ti pë ak je sve don edav no bio ne - poz nat πi roj jav no sti, od no sno po - zor nost je bi la vi πe usmje re na pre - ma dru ga dva slië na proj ek ta ru skih be spi lot nih let je li ca Osa i PË ela. Dos ad je pro iz ve de no de vet pro to ti - po va Ti pë a ka ko ji nose oz na ku pro - to ti po va 9M62, a tre nu ta Ë no se na - la ze na eva lua cij skim is pi ti van jima, od no sno tes ti ran jima u 924. sre di π tu za bor be nu prim je nu be spi lot nih let je li ca smjeπ te nom bli zu Mos kve. Pre ma proj ek tu za mi πl je no je da se cij eli su stav Ti pë ak sa stoji od πest be spi lot nih let je li ca, vo zi la za trans - port i lan si ran je (za sva ku let je li cu pre dvi applee no je po jed no vo zi lo), ze - maljske ko man dne po staje, te vo zi la za odræa van je i po pra vak let je li ca. Pre dvi applee no vrij eme za stavl jan je su - sta va u funk ciju na te re nu je iz me - appleu pet na est i dva des et mi nu ta. Ta - ko appleer, pre dvi applee no je da od tre nu tka lo ci ran ja i oz na Ë a van ja pro tiv ni Ë kog cil ja pa do prij eno sa po da ta ka krajn jem ko ris ni ku tre ba sve ga tri - des et se kun di. Po gon sku sku pi nu Ti pë a ka Ëi ni klip ni mo tor ja ko sti 13 KS, ko ji po go ni dvo kra ku eli su. Mak si mal na po let na teæi na let je li ce je 50 kg, ukl juë uj uêi i 14,5 kg ko ris - nog te re ta. Let je li ca se lan si ra s pneu mat skog ka ta pul ta po stavl je - nog na te ren skom te ret nom vo zi lu, dok se priz eml jen je let je li ce obavl ja po mo Êu pa dob ra na. Ras pon ope ra - tiv ne vi si ne le ta se kreêe od 195 m do 2990 m, od no sno ras pon krsta re - Êe brzi ne se kreêe iz me appleu 90 km/h i 200 km/h. Pre dvi applee no vrij eme bo - rav ka let je li ce u zra ku je oko dva sa ta, a efek tiv ni do met da ta lin ka (ovis no o kon fi gu ra ci ji te re na) iz no - si iz me appleu se dam des et i sto ti nu ki lo - me ta ra. Ti pë ak moæe let je ti po pret - hod no ra Ë u nal no za da noj ru ti, od - no s no njime se moæe upravl ja ti i ruë no pre ko ze maljske ko man dne po staje. Uz top ni Ë ko iz vi applean je, Ti - pë ak je isko ri stiv za raz na dru ga zra Ë na iz vi applean ja i sni man ja, ke mij - sku ana li zu zra ka, te kao plat for ma za ra dio ko mu ni ka cij ska sred stva. D. OSLOV»AN KA NAD SKA je voj ska na ba vi la 11 su sta va Fer ret za detek ciju i lo ci ra - n je paljbe iz pjeπ a Ë kog oruæja. Su - sta vi Êe bi ti po stavl je ni na oklopnja - ke LAV III u sa sta vu ka nad skog kon tin gen ta u Af ga ni sta nu. Su stav Fer ret je raz vi la i pro iz vo di tvrtka Mac do nald Dettwi ler and As so ci - ates u su radn ji De fen ce Res earch and De ve lop ment Can ada (DRDC). Senzor za otkrivanje paljbe Fer ret je os mi πl jen ka ko bi os igu rao po - dat ke o iz vo ru palj - be iz pjeπ a Ë kog oruæja ukl juë uj uêi smjer, udal je nost, ele va ciju, pu tan ju i ka li bar proj ek ti la ispal je nog u ra dij u - su veê em od 1 km. Sen zor ski dio se sa - stoji od 4 mi kro fo na, ko ji omo gu Êa - vaju detek ciju iz vo zi la u po kre tu i na raz li Ë i tom te re nu. Su sta vom se upravl ja pre ko po seb nog ter mi na la ko ji po ka zuje gra fi Ë ke i al fa nu me ri - Ë ke po dat ke. Po da ci ukl juë uju pri - kaz mjes ta s koj eg se pu ca i uë in ko - vi ti do met oruæja koje pu ca. Os im inaë i ce za vo zi lo, oz na Ë ene kao Fer ret (V), po stoji i sta cio nar na inaë i ca na tro noænom po stol ju oz - na ke Fer ret (S). Sta cio nar na se inaë i ca po stavl ja za 10 mi nu ta. Za po kri van je veê eg po druë ja moæe se po sta vi ti vi πe sen zo ra ko ji do stav l ja - ju po dat ke pre ko æi Ë ane ili beæi Ë ne ve ze iz rav no na ra Ë u na lo za pri kaz tak ti Ë ke si tua cije. Po stoji i pro to tip prij enos ne inaë i - ce ko ji se raz vi ja u sklo pu ka nad - skog pro gra ma za ra zvoj voj ni ka bu duê no sti. Nam je ra je in te gri ra ti sen zo re u osta lu opre mu ka ko bi voj nik mo gao brzo i pre ciz no lo ci ra - ti prij etn ju i uë in ko vi to od go vo ri ti na nju. Sa da πn ja se inaë i ca no si u naprtnjaëi ali cilj je ra zvi ti mi nij atu - ri zi ra nu inaë i cu ko ja Êe se po sta vi ti na ka ci gu. I. SKEN DE RO VIΔ 19

20 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE Nova bojna glava POVRS-a Spike IZ RA EL SKA tvrtka Ra fa el Ar ma - ment De ve lop ment Autho ri ty raz vi - la je i uspjeπ no tes ti ra la no vu boj nu gla vu pro tuo klop nog vo applee nog ra - ket nog su sta va (POVRS) Spi ke-er. Sa da πn ja boj na gla va proj ek ti la Spi ke-er (do me ta 8000 m) je ku - mu la tiv na s tan dem kon fi gu ra ci jom. To znaëi ka ko po stoje dvi je boj ne gla ve, prva, man ja ko ja sluæi za on e s po sobl ja van je re ak tiv nog oklo - pa, te dru ga, os nov na, bit no ja Ëa ko ja sluæi za uni π ta van je cil ja. Re cent na is - ku stva u su ko bi ma na Bli - skom isto - ku po ka za la su ka ko ku mu la tiv ne tan dem boj ne gla ve ni - su naj po god nije za uni π ta van je mno gih cil je va na mo der nom boj iπ tu, oso bi to u ur ba nom okruæju. Za to su u Ra fa e lu raz vi li no vu boj - nu gla vu koju su naz va li PCB (Pe - n e t ra ting, Blast and Frag men ta tion, od no sno pro boj no-ek splo ziv no-frag - men ta cij ska) ko ja naj prije pro bi ja, npr. zid bun ke ra, te ek splo di ra unu - tar ob jek ta ka ko bi se mak si mi zi rao uë i nak. Ta ko je mi ni ma li zi ra na i ko - la te ral na πte ta iz van cil ja. No va je gla va uë in ko vi ta i pro tiv la ko o klopl je nih vo zi la. Nam je na je no ve boj ne gla ve pre - ciz no dje lo van je pro tiv izab ra nih ci - l je va u gu sto na puë e nim po druëj i - ma. Pre ma ob javl je nim po da ci ma moæe se zakl juë i ti ka ko je ide al na za ga applea - n je man jih zgra da, ot - por nih to Ë a ka i bun ke ra, po - je di nih dij elo va ve Êih zgra da, raz - nih vo zi la i sli Ë nih cil je va. Osta li ele men ti su sta va Spi ke ni su mij en ja ni. Spi ke se nu di u vi πe inaë i ca od krat kog pa do du gog do me ta, a os im iz ra el ske voj ske na ba - vi li su ga fin ska, polj - ska, ru munjska, sin - ga pur ska i ni zoz em - ska voj ska. I. SKEN DE RO VIΔ EDO MBM nosaëi za bespilotne letjelice NA SPE CIJ ALI ZI RA NOJ kon fe - ren ci ji IQPC UCAV odræa noj u li - sto pa du u Lon do nu, ko ja je te mat - ski po sveê ena be spi lot nim let je li ca - ma, tvrtka EDO MBM Techno lo gy pred sta vi la je no ve mi ni nos aëe za raz li Ë i te ti po ve zra ko plov nih uboj - nih sred sta va. Rij eë je o nos aë i ma ko ji su pre dvi applee ni za ugradn ju na be spi lot ne let je li ce. Po seb nost tih nos aëa je u Ëin je ni ci πto oni svo j im te meljnim tehni Ë kim ka rak te ri sti ka - ma iz ra zi to πi re ar se nal uboj nih sred stva koje mo gu no si ti be spi lot - ne let je li ce, od no sno ti me je uë in jen joπ je dan kru pan i kon kre tan ko rak ka vrlo iz gled noj do mi na ci ji be spi - lot nih let je li ca na boj iπt ima. U kon kret nom sluë aju rij eë je o MUCS su sta vu (Mi ni a tu re UAV Car ri a ge Sy stem), ko ji se ub raja u no vu gen era ciju la kih, ne pi ro teh - ni Ë kih podvjes nih to Ëki za no π en je i od ba ci van je raz nih ti po va zra ko - plov nih bom bi i proj ek ti la. MUCS su stav teæi sve ga 13 kg a moæe no - si ti do 600 kg raz nog te re ta. Je dan od tak vih ti pi Ë nih prim je ra mo gao bi bi ti i kon fi gu ra ci ja s dva proj ek ti - la zrak-zeml ja AGM-114 Hell fi re ili bom bi JDAM GBU-38 (bom ba op Êe nam jene Mk 82 mo di fi ci ra na s GPS opre mom za na vo appleen je). Uz uboj ni te ret su stav MUCS moæe no si ti i raz li Ë i te vrste sen zo ra, di spen ze ra, te mi ni be spi lot ne let je li ce. D. OSLOV»AN 20

21 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE Francuska odabrala novi nosaë zrakoplova PRE KO ag en cije za na ba vu na o - ruæan ja DGA (De le ga tion Gen era le po ur l Ar me ment) fran cu ska Êe mor - na ri ca od no vo osno va nog kon zor ci ja DCN/Tha les (od nos vlas ni π tva 65 na pra ma 35) na ruë i ti po Ë et na kon - cep cij ska rjeπ en ja svog no vog nos a - Ëa zra ko plo va ko ji je tre nu ta Ë no oz - na Ë en kao PA2. DGA proc jen juje da Êe vrij ed nost tog po Ë et nog ugo vo ra bi ti oko 20 mi lij una eura, a od DCN-a i Tha le sa se oë e kuju da prij ed lo ge kon cep cije no vog nos aëa prez en ti raju naj ka snije u lipnju 2005., uz izuz etak ne kih rjeπ en ja, kao πto je pro blem os igu ran ja pa re za ka ta pul te, ko ji se tre baju u DGA do sta vi ti do kraja go di ne. Po sa da πn jim pla no vi ma PA2 bi tre bao uêi u ope ra tiv nu upo ra bu do kraja ka ko bi se pri druæio fran cu skom nos aëu zra ko plo va na nu kle ar ni po gon Char les de Gaul le. Ta ko bi fran cu ska mor na ri ca do bi la mo guê nost da u sva kom tre nu ku na ras po la gan ju ima ba rem je dan no - s aë spre man za dje lo van je. Naj ve Êa raz li ka iz me appleu Char les de Gaul lea i PA2 bit Êe u po go nu. Za raz li ku od nu kle ar nog po go na na de Gaul leu, PA2 Êe ima ti kon ven cio nal ni po gon. Proc je na je da Êe se ti me znat no sman ji ti tro πko vi gradn je i odræa - van ja. Sman jen je tro πko va gradn je ostva ri lo bi se su radn jom s Ve li kom Bri ta ni jom ko ja tre nu ta Ë no vo di ve - li ki pro gram gradn je svoj ih bu du Êih nos aëa zra ko plo va ime no van Fu tu re Car ri er (CVF). Fran cu zi se na daju da krajn ja cij e - na 284 me ta ra du ga Ë kog nos aëa neêe pre maπ i ti dvi je mi lij ar de eura. Brod is tis ni ne oko to na tre - bao bi po kre ta ti elek tri Ë ni po gon ski su stav raz vi jen za no ve bri tan ske nos aëe. Ta ko bi se PA2 te mel jio na proj ekt noj do ku men ta ci ji nos aëa De Gaul le i na po gon skim rjeπ en jima bri tan skih nos aëa CVF. Kao naj veêe tehni Ë ko rjeπ en je is po sta vi lo se ka - ko os igu ra ti do voljnu ko li Ë i nu pa re za dva par na ka ta pul ta (bri tan ski nos aëi neêe ima ti ka ta pul te). Ne ka - da πn ji fran cu ski nos aëi za ra ko plo va Foch i Cle men ce au ima li su po gon - ski su stav s par nim kot lo vi ma ko ji su pro iz vo di li pa ru i za ka ta pul te. Nos aë de Gaul le ima nu kle ar ni po - gon ko ji os igu ra va vi πe ne go do - voljno pa re za nje go va dva ka ta pul - ta. PA2 Êe ima ti elek tri Ë ni po gon ski su stav te se pro iz vodn ja pa re mo ra rijeπ i ti na ne ki dru gi naë in. Pre tva - ran je vo de u pa ru zahtij eva pu no en er gije, a pri sva kom uz lij e tan ju avio na uz po moê par nog ka ta pul ta upo rabl je na se pa ra iz gu bi u ne pov - rat. Je di no je rjeπ en je ugrad n ja za - seb nih par nih kot lo va ili boj le ra u koj ima Êe se pro iz vo di ti pa ra. Ugradn ja kla si Ë nih kot lo va znaë ila bi pot rebu za os igu ran jem spre mni - ka za go ri vo i do dat nih dimnja ka. Zbog to ga su se DCN i Tha les od - luë i li za boj le re na elek tri Ë nu en er - giju. Ko na Ë no rjeπ en je tog p ro ble ma oë e kuje se do kraja go di ne. Uz to fran cu ska rat na mor na ri ca zahtij eva da se PA2 opre mi s dva par na ka ta pul ta C-13 ko ji su i na no s aëu de Gaul le. Raz li ka Êe bi ti u Ëin je ni ci da su ka ta pul ti na de Gau - l leu duæi ne 75 me ta ra dok Êe oni na PA2 mo ra ti ima ti duæi nu Ëak 90 me - ta ra. Duæi i is to dob no jaëi par ni ka - ta pul ti nuæni su ka ko bi se os igu ra - la mo guê nost uz lij etan ja Ra fa lea pri mak si mal nom opte reê en ju, u tre nu - ci ma kad nos aë mi ruje i pri nul toj brzi ni vje tra. Is to dob no jaëi ka ta pul - ti zna Ëe i ve Êu po tro πn ju pa re. Os nov ni zahtjev fran cu ske rat ne mor na ri ce je da PA2 nos aë mo ra ima ti do voljno ka pa ci te ta za smjeπ - taj 32 vi π e nam jen ska bor be na avio - na Ra fa le M, tri avio na za ra dar sko mo tren je E-2C Hawke ye i naj man je pet vi π e nam jen skih bor be nih he li - ko pte ra NH90. Au to no mi ja dje lo va - n ja no vog nos aëa ne smije bi ti ma - n ja od 75 da na. Ako prva fa za pro applee bez teπ ko Êa i ka πn jen ja, DGA oë e kuje da Êe se glav ni ugo vo ri za proj ek ti ran je i gradn ju PA2 pot pi sa ti po Ë et kom go di ne. T. JAN JIΔ 21

22 VOJNA TEHNIKA AmeriËka tvrtka ITT Industries jedna je od kljuënih isporuëitelja taktiëkih komunikacijskih sustava koji se rabe u kopnenim snagama, zrakoplovstvu i mornarici vojski brojnih zemalja diljem svijeta. Temeljni proizvodi te tvrtke predstavljaju SINCGARS taktiëki radioureappleaji, te usavrπeni SINCGARS ureappleaji i oprema za sustave mreænih komunikacija za prijenos govora i podataka s frekvencijskim skakanjem zaπ ti - Êenih od ometanja i prisluπkivanja Vlado BOGOVIΔ SINCGARS - taktiëki komunikacijski sustavi tvrtke ITT Industries Tvrtka ITT In du stri es pro iz vo di, os im tak ti Ë kih ko mu ni ka cij skih su sta va, i mul ti me dij al ne ko - mu ni ka cij ske su sta ve kao πto su πi - ro ko poj as ni mreæni ra dio (WNR-Wi- de band Network Ra dio) i tak ti Ë ki su stav za praê en je stan ja i slan je po ru ka o stan ju na boj iπ ni ci u re al - nom vre me nu, te pri kaz cje lo vi te sli ke mo der no ure appleene boj iπ ni ce u re al nom vre me nu (SINC GARS- Prijamnik/predajnik RT-1702E(V) TAC TI CAL BAT TLE FI ELD MA NA - GE MENT SY STEM - S-TBMS). SINC GARS tak ti Ë ki ra dio U su radn ji s voj skom SAD-a tvrtka ITT raz vi la je je dan od prvih boj iπ - ni Ë kih ra dio u re appleaja pod na zi vom SINC GARS (SIN gle-chan el Ground and Air bor ne Ra dio Si stem od no sno jed noka nal ni ra diosu stav za zra ko plov stvo i ko pnene sna ge). Tij ekom upo rabe su stav SINC GARS je su stav no i plan ski usa vrπ avan u svrhu ostva ri van ja tak ti Ë kog ko mu - ni ka cij skog su sta va ko ji da nas pred stavl ja glav nu ka ri ku voj - nog tak ti Ë kog in ter ne ta i jez - gru za VHF tehno lo giju ko ja se ra bi za pot rebe voj ske SAD-a, kao i u re a li za ci ji pro - gra ma Bowman (pro gram re a - li za cije mo der nog ko mu ni ka cij skog su sta va za pot rebe bri tan ske voj - ske). ITT SINC GARS ra dio u re applea ji u pot pu no sti za do vol ja vaju uv je te upo rabe i nor mi za cije pre ma zahtje - vi ma ko pnene voj ske i mor na ri ce SAD-a jer su bi li podvrgnu ti stro - gim uv jet ima is pi ti van ja u raz no li - kim kli mat skim uv jet ima dil jem svi - je ta. SINC GARS je no va obi telj boj iπ ni - Ë kih ra dio u re appleaja ko ja se ra bi za vo appleen je i za po vi je dan je pjeπ a Ë kim, oklop nim i top ni Ë kim po stroj ba ma. Te mel ji se na mo du lar noj iz ved bi Ëi - me pruæa mak si mal ne mo guê no sti raz li Ë it ih kon fi gu ra ci ja su sta va za upo ra bu u ko pne nim sna ga ma, zra - ko plov stvu i mor na ri ci. Tekst u cijelosti proëitajte na: 22

23 VOJNA TEHNIKA Offset u Poljskoj Poljska je, s gotovo nikakvim iskustvom u offset poslovima, u vrlo kratkom roku uspjeπno poëela ubirati plodove zakljuëenih offset sporazuma. Rezultati promiπljenog osposobljavanja domaêeg gospodarstva veê su mjerljivi u milijardama dolara Josip MARTIN»EVIΔ MIKIΔ Pri li kom opi si van ja mo de la in - du strij ske par ti ci pa cije ili offset pro gra ma pri na ba vi voj ne i spe cij al ne opre me (Hrvat ski voj - nik br. 9/2004), na ve den je prim jer vrlo uspjeπ ne pro ved be offset spo ra - zu ma pri na ba vi fin skog mo du lar - nog bor be nog vo zi la AMV za pot - rebe poljskih oruæa nih sna ga. Pre - ma poljskim po da ci ma rij eë je o offset pro gra mu vrij ed no sti 1,61 mi li - j ar da eura u ko ji je ukl juë e na na ba - va 690 mo du lar nih bor be nih vo zi la AMV, od koj ih Êe 313 vo zi la bi ti Kroz ugovorenu modernizaciju tri fregate tipa Orkan, tvrtka Thales Nederland B.V. Êe Poljskoj osigurati offset obveze u pribliænoj vrijednosti od 77 milijuna dolara opreml je no ku po lom 30 mm ta lij an skog pro - iz vo applea Ëa Oto Mel ara. Ta lij an ski pro iz vo appleaë je ta ko appleer ukl juë en u offset pre ko offset spo ra zu - ma s 18 poljskih tvrtki. Kao dio offse ta s Ta lij a - ni ma ukl juë e na je i pro - iz vod n ja ta lij an skih oruæja u ka li bru 105 mm u Polj skoj (tvrtka Za kla - dy Mecha nic zne Tar now) pri Ëe mu se Pol ja ci ma ja mëi po sao u vrij ed - no sti ne man joj od 10 mil. eura i prij enos tehno lo gije za pro iz vodn ju ku po la HIT FIST 30. U ime poljskog mi ni star stva ob - rane, po slo ve oko pro ved be pro gra - ma pro vo dit Êe Woj skowe Za kla dy Mecha nic zne Si e mi a nowi ce ko ji je za duæen za im ple men ta ciju pro gra - ma prij eno sa tehno lo gije i or ga ni za - ciju pro iz vodn je u Poljskoj gdje Êe bi ti pro iz ve de no 650 vo zi la za Poljsku, a ka snije i is po ru ka vo zi la za treêe zeml je. Kroz ukl juë en je ve - panjolska tvrtka CASA EADS Êe isporuëiti Poljskoj 8 transportnih zrakoplova C-295M u offset obvezi 212 milijuna dolara li kog bro ja poljskih tvrtki, proc jen ju je se da bi ukup ni udio poljskog sud je lo van ja u tom po slu iz no sio vi - πe od 52 % vrij ed no sti ugo vo ra za na rudæbu bor be nih vo zi la. Mno gi ana lit ië a ri is ti Ëu da je taj proj ekt prim jer dob re europ ske ko - op era cije nad snaænom do mi na ci - jom ame ri Ë ke voj ne in du strije, te da je u ovom tre nu tku je dan od naj ve - Êih offset po slo va u tom dij elu Euro pe. Tekst u cijelosti proëitajte na: 23

24 VOJSKE SVIJETA Reforme njemaëke obrane NjemaËka planira prijelaz s vojske orijentirane prema sposobnostima na vojsku orijentiranu prema provedbi zadaêa, a da pritom ne bude preveliko optereêenje za porezne obveznike Igor SKENDEROVIΔ EADS Rheinmetall Pet na es et go di na nakon uj edin jen ja nje ma Ë ka voj - ska (Bun deswehr) na pu tu je tran sfor ma cije u mo - bil nu, flek si bil nu i snaænu si lu spo sob nu za sud je - lo van je u zdruæe nim ope ra cij ama. Te su prom jene bi le po tak nu te prom je na ma u me appleu na - rod nim od no si ma ali i po ra stom unu tardræav nih su ko ba, te ro riz ma te na kraju i fi nan cij skim raz lo zi ma. Nje ma Ë - ka joπ uvi jek os je Êa fi nan cij ski pri ti sak uj edin jen ja, a iz to ga pro iz la ze i mno gi pro ble mi, po put teπ ko Êa u odræa - van ju de fi ci ta dræa ve unu tar 3% BDP-a, kao zahtije va Eurofighter Êe biti okosnica njemaëkog ratnog zrakoplovstva u buduênosti EU-a. U ob ra ni se to ogle da u sman je nim iz dvaj an jima, pa ta ko Nje ma Ë ka posl jedn jih go di na za ob ra nu iz dvaja do 1,5% BDP-a dok je pros jek NA TO-a oko 2 do 2,2%. Ove je go di ne nje ma Ë ka vla da zamrznu la sa da πn ji iz - nos ob ram be nog pro ra Ë u na (iz no si 24,24 mi lij ar de eura) na iduêe tri go di ne, uz pla ni ra no po ve Êan je tek ali od sa mo mi lij ar du eura. U oæuj ku mi ni star ob rane do nio je smjer ni ce ko - j ima se na gov jeπ Êuje daljnji smjer ra zvo ja ob ram be nog sek to ra. Raz ra appleuje se bu du Êi pro fil pot re ba ka ko bi se mo gli suo Ë i ti s iza zo vi ma bu duê no sti. Plan i nam je ra je uskla di ti za daêe sa spo sobnsti ma i fi nan cij skim mo guê - no sti ma. Sve bi to tre ba lo uro di ti znat nim dok tri nar nim prom je na ma koje Êe odraæa va ti pri la god bu no voj si gur - no snoj si tua ci ji na glo bal noj i re gio nal noj ra zi ni. Bun - deswehr Êe se orij en ti ra ti u skla du s najvje roj at nij im ope ra cij ama: glo bal nim spreë a van jem kri za i upravl ja - n je kri za ma te na rav no bor bom pro tiv te ro riz ma. Za te za daêe tre ba stvo ri ti no ve pri la go appleene sna ge te pla ni ra ti opre man je u skla du s no vim pro fi lom sna ga. Tekst u cijelosti proëitajte na: 24

25 RATNO ZRAKOPLOVSTVO Juriπni helikopter AGUSTA A 129 INTERNATIONAL Na dobrim osnovama A 129 tvrtka Agusta razvila je joπ napredniji juriπni helikopter A 129 International namijenjen izvozu. Iako je po kriteriju cijena/uëinkovitost A 129 International vrlo dobar borbeni helikopter do danas nije naπao kupca Ljudevit POHAJDA Ka ko je na pre do vao di zajn A 129, ta ko su se zahtje vi za ju ri π nim he li ko pte rom mij en jali. Od luë e no je da Êe A 129 bi ti pro tuo klop na plat for ma ali, ve Êi nom zbog tro - πko va, iz vid ni Ë ka ulo ga mo gla bi bi ti ostva re na dru gim he li ko pte ri ma (npr. A 109). Kom plet na flo ta A 129 od pri bliæno 100 ko ma da ne bi vi πe bi la priu πti va, a A 109 je veê ta da bio in ven tar. Go di ne obavl je na je za vrπ na re vi zi - ja ope ra tiv nih zahtje va za pro tuo klop ni/iz vid - ni Ë ki he li ko pter ta lij an ske voj ske. U pro sin - cu is te go di ne pro gram A 129 do bio je sluæbe no ze le no svjet lo. Ne ko li ko na - pred nih su sta va A 129 tes ti ra no je u le tu na A 109. Go di ne 1982/83. ma - ke ta tru pa A 129 je iz gra applee na i rabl je na za sva is pi ti van ja IMS in te gri rane avio ni ke. U oæuj - ku do bi ven je ugo vor za pro to ti po ve i is pi ti - van ja u le tu. Petna - es tog ruj na pro to tip (P1) A 129 (br , EI901/MM590) iz veo je svoj prvi sluæbe ni let u Cas ci na Co sti, ali je za pra vo na krat ko po - let io dva put 11. i 13. ruj na. P1 nije bio opreml jen stan - dar dnom avio ni kom i ko ri π ten je za di na mi Ë ko is pi ti va - n je teæin skog opte reê en ja. Dru gi le te Êi pro to tip P2 (29003) iz veo je prvi let 26. srpnja i oba vio po Ë et - ne tes to ve istraj no sti i per for man se iza Ëe ga je slij edi lo is pi ti van je po gon ske gru pe i ugra applee nih su sta va. Ne kad ne le te Êi GTV (29002) pre pravl jen je u le te Êi. Tre Êi pra vi pro to tip (P3, 29004) po let io je 23. svibnja Bio je prvi ko ji Êe bi ti oprem - l jen IMS-om i oba vio je is pi ti - van je na o ruæan ja i avio ni ke na mij en jene obavl jan ju za da Êa. Osamnaestog srpnja Ëetvrti pro to - tip (P4, 29005) pri druæio se ak tiv noj flo ti test-zra ko plo va i ta ko appleer je bio ukl juë en u is pi ti van je IMS-a i na o ruæan ja. Prvo po kus no ga applean je pro ve de no je u mjes tu Sal to di Quir ra na Sar di ni ji, tij ekom li sto - pa da ko ri ste Êi se gled ni kom M65 i ra - ke ta ma TOW. Glat ko odra applee no is pi tno raz dobl je do ve lo je do do bi van ja ugo vo ra go di ne za 15 ko ma da A 129 u pro tuo klop noj inaë i ci uz kom plet nu lo gi sti Ë ku pot po ru. Ti he li ko pte - ri poz na ti su kao prva se ri ja A 129. Naj - ve Êa raz li ka iz me appleu te i slij edeêe se rije od - no si se na opre mu za vi zual no pro ma tran je. Tekst u cijelosti proëitajte na: Man gu sta sniml je na iz nad So ma lije tij ekom ope ra cije Ibis I Naj oë i ti ji do da tak na Man gu sti In ter na tio nal je tro cij ev ni top ka li bra 20 mm 25

26 RATNA MORNARICA MornariËki PZO raketni sustav Barak Iako je napravljen prije viπe od dvadeset godina PZO raketni sustav Barak i danas ulazi meappleu tri najmodernija sustava za blisku obranu broda od protubrodskih voappleenih projektila. UnatoË mnogim politiëkim zaprekama ostvario je i dobar izvozni uspjeh Domagoj MI»IΔ Iz ra el se od svog na stan ka na la zi u spe ci fië noj po li ti Ë koj si tua ci ji ko ja je Ëes to do vo di la do iz bij a- n ja oruæa nih su ko ba s nje go vim sus je di ma, ali i ko ja je po ka za la ka - ko su po li ti Ë ke ve ze ne sta bil ne, oso - bi to kad je rij eë o na bav ci oruæja. Zbog to ga je Iz ra el vrlo ra no usvoj io po li ti ku ra zvo ja svoje voj ne in du - strije, ko ja je da nas, ako se us po re di s ve li Ëi nom dræa ve, naj raz vi je ni ja Ba rak je ugra appleen i na πest sin ga pur skih kor ve ta klase Vic to ry na svi je tu. Iz ra el ska voj na in du stri ja spo sob - na je pro iz ve sti sve oruæane su sta ve, od obië nog strel ja Ë kog na o ruæan ja pa sve do sa te li ta. Je dan od tak - vih naj mo der nij ih bor - be nih su sta va je i mor - na ri Ë ki pro tuz ra Ë ni ra - ket ni su stav Ba rak. Po Ë e ci Ra zvoj PZO ra ket nog su sta va Ba rak po Ë eo je go di ne. Po Ë et ni uv je ti bi li su - na pra vi ti ma len i la gan su stav ko ji bi se bez ve Êih pre - i na ka bro da mo gao ugra di ti i na iz - ra el ske ra ket ne Ëam ce klase Sa ar 4 i Sa ar 4,5. Od sa mog po Ë et ka os - nov na mu je nam je na bi la ob ra na bro do va od pro tub rod skih vo applee nih proj ek ti la, a se kun dar na dje lo van je pro tiv avio na i he li ko pte ra. Zbog to - ga se nije traæio ve li ki do met, veê krat ko vrij eme re ak cije, mo guê nost dje lo van ja na vrlo ma lim udal je no - sti ma od bro da s koj eg je ra ke ta lan si ra na i mo guê nost dje lo van ja 360 stupnje va oko bro da. Da bi se od - go vo ri lo na sve te zahtje - ve, od luë e no je da ra ke ta ima ver ti kal no lan si ran je iz kon tej ne ra-lan se ra, πto je u ono vrij eme bi lo vrlo na pred no rjeπ en je. Su stav oz na Ë en kao Ba - rak 1 prvi je put jav no pri ka zan na Pa ris Air Showu kao zaj ed ni Ë - ki pro iz vod tvrtki Is ra el Airc raft In du stry (IAI) i Ra fa el. Prva prob na lan si ran ja iz ver ti kal nih lan - se ra iz ve de na su tij ekom 1984., da bi veê dvi je go di ne ka snije iz ve de - no prvo uspjeπ no oba ran je proj ek ti - la ko ji je si mu li rao let pro tub rod - skog vo applee nog proj ek ti la. Is pi ti van ja na mo ru po Ë ela su 1989., des et go - di na nakon po Ë et ka ra zvo ja. Dvi je go di ne ka snije po Ë ela su tes ti ran ja kom plet nog su sta va, a prvo lan si - ran je ra ke te unu tar pot pu no do vrπ e - nog su sta va obavl je no je 16. ko lo vo - za Za vrπ na fa za tes ti ran ja iz - Tre nu ta Ë no je di ni rat ni bro do vi iz ra el ske rat ne mor na ri ce opreml jene su sta vom Ba - rak su ra ket ne to povnja Ëe klase Hetz ve de na je kad je Ba rak us - pjeπ no obo rio pro tub rod ski proj ek til Ga bri el. Brod ska inaë i ca Ba rak 1 uπ la je u ope ra tiv nu upo ra bu na bro do vi ma iz ra el ske rat ne mor na ri - ce 1994., pet na est go di na nakon po - Ë et ka ra zvo ja. Prvi bro do vi opreml je ni tim su sta - vom po sta li su iz ra el ske ra ket ne to - povnja Ëe klase Hetz (SA AR 4,5) na koje se moæe po sta vi ti 16 ili 32 ver - ti kal na lan se ra. Pla no vi da se Ba ra - kom opre me i iz ra el ske kor ve te klase Ei lat (vi di HV br. 10.) do da - nas ni su ostva re ni ia ko na njiho vom pram cu ima mjes ta za smjeπ taj 32 ver ti kal na lan se ra. Tekst u cijelosti proëitajte na: 26

27 VOJNA POVIJEST Prvi svjetski rat - devedeset godina poslije Ruska revolucija Slika Europe po zavrπetku l. svjetskog rata gotovo ni u Ëemu viπe nije nalikovala onoj koja je svjedoëila njegovu izbijanju. Propast velikih imperija i stvaranje novih dræava na njihovim ruπevinama, preustroj politiëkih sustava i radikalno premjeπtanje teæiπta moêi uvelike su izmijenili politiëki zemljovid kontinenta, Ëiji su se prevladani vrijednosni sustavi naprasno raspali u oluji socijalnih i politiëkih revolucija i buna Boris PERIΔ Prvi pre o kret, Ëije Êe posl je di ce bit no obil jeæi ti po vi jes ne to ko - ve dva des etog stol je Êa, odi - grao se u Ru si ji, re pre siv noj, au to - krat skoj mo narhi ji, ko ja Êe se iz Car stva, obil jeæe na ko rup ci jom i po - li ti Ë kom sa mo vol jom, pod pri ti skom bij ede i na ras la ne za do voljstva nje - go vih po da ni ka, ali i uz ne zan ema - ri vu po moê in ter nih i me appleu na rod - nih po li ti Ë kih kal ku la ci ja, na pos - l jet ku pre tvo ri ti u prvu ko mu ni sti Ë - ku dræa vu na svi je tu. Ka ko je naj ve Êi dio sta nov ni π tva Ru skog Car stva stol je Êi ma æi vio u Privremena vlada Ruski car Nikola ll abdicirao je 16. oæujka u svoje ime i u ime svog boleæljivog nasljednika Alekseja ve o ma teπ kim so cij al nim i po li ti Ë - kim uv jet ima, me appleu stu den ti ma, in te lek tu al ci ma, rad ni ci ma, sel ja ci - ma, pa i dij elom plem stva od po Ë et - ka XIX. stol je Êa na staju raz li Ë i ti po kre ti, koj ima je zaj ed ni Ë ko na stoj an je bi lo ruπ en je re pre siv ne car ske vla sti. Dva naj poz na ti ja - usta nak de cem bri sta pro tiv ca ra Ni ko le I i re vo lu ci ja iz 1905., s cil jem us po sta ve ustav ne mo - narhije - ni su po luë ila go to vo ni ka - kav uspjeh. Car Ni ko la II., ko ji je kao sin u aten ta tu ubij enog Alek - san dra III., nas lij edio prij es - tol je, nije, do duπe, slo vio kao zlo - nam je ran, no bio je na das ve slab i ko lebl jiv vla dar, Ëvrsto uv je ren u is prav nost au to krat skih na Ë ela koje je nas lij edio od svoj ih moê nih pre da ka. Tekst u cijelosti proëitajte na: 27

28 DOSSIER Zaboravljene ratne epizode (V) Vojni udar u»ileu Na Ëileanskim predsjedniëkim izborima godine pobijedio je kandidat lijeve koalicije Salvador Allende. Allendeova vlada pokrenula je radikalne reforme koje su povrijedile interese Ëileanskog krupnog kapitala, u kojem je bio involviran i ameriëki interes. Razdoblje unutraπnje politiëke napetosti prekinuo je vojni udar Ëileanske vojske 11. rujna tijekom kojega je Allende ubijen. Nakon puëa uslijedili su progoni politiëkih protivnika vojne hunte u kojima su ubijene tisuêe ljudi Hrvoje BARBERIΔ Nakon du gog raz dobl ja vla da vi - ne gra applean skih stra na ka, na Ëi - le an skim preds jed ni Ë kim iz - bo ri ma go di ne po bij edio je kan di dat lij eve ko a li cije Sal va dor Al len de Gos sens. Al len de o vu ko a li - ciju, ko ja je no si la na ziv Na rod no je din stvo, Ëi ni li su Ëi le an ski so cij ali - sti i ko mu ni sti te joπ Ëe ti ri lij eve stran ke. Do la skom na vlast Al len de Voj na hun ta je zau sta vi la i vra ti - la na sta ro sve prom jene koje je Al len de za po Ë eo. Nakon tri go di - ne æel jez ne ru ke vla da vi na Ëi le an ske voj ne hun te dje lo mië - no je po pu sti la te je go di - ne uki nu to iz van red no stan je a ne ko li ko ci vil nih oso ba ime no va - no u vla du len do vim re for ma ma iz gu bi la zbog gos po dar skog na za do van ja i ra stuêe in fla cije te nes taπ i ca. Gu bi tak na rod ne pot po re Do kraja go di ne»ile se na - la zio u du bo koj po li ti Ë koj i gos po - dar skoj kri zi. U svibnju go di - ne iz bi ja val de mon stra ci ja pro vla - di nih i opor be nih po li ti Ë kih sku pi - na, zbog Ëe ga je u dij elu pro vin cije San ti ago pro glaπ e no iz van red no stan je. Za Al len de o vu vla du se oso - bi to teπ kim po ka zao πtrajk u rud ni - ku El Te ni en te ko ji je ini ci rao niz dru gih rad ni Ë kih ne mi ra. Tij ekom ko lo vo za go di ne iz ve de no je Pogrijeπivπi u procjeni, Pi noche ta je na mjes to naëelnika glav nog stoæe ra Ëi - le an ske voj ske po sta vio sam Al len de je po stao prvi le gal no izab ra ni mark si sti Ë ki preds jed nik na za pad - noj he mis fe ri i ta ko se pri druæio ku - ban skom preds jed ni ku Cas tru, koj e - ga je um jes to bi ra Ë kih ku ti ja na vlast do ve la re vo lu ci ja. Al len de je po li ti Ë ku pot po ru uglav nom crpio iz broj nog Ëi le an skog rad ni π tva i ru - ral ne po pu la cije, no Ëin je ni ca da je za preds jed ni ka bio izab ran s tek 36,3 po sto gla so va bi ra Ëa nije mu ja më ila op Êu po pu lar nu pot po ru za ra di kal ne re for me koje je nam je ra - vao pro ve sti. Al len de je po ku π ao pro mij eni ti ne - pra ved nu di stri bu ciju Ëi le an skog na cio nal nog bo gat stva te su re for - me po Ë e le na cio na li za ci jom in du - strije i ba na ka. Al len de o va vla da pred sta vi la je i ag rar nu re for mu ko - ja je pre dviappleala ek spro prij aciju vlas - ni π tva nad zeml jom. Taj no vi smjer Ëi le an skog dru πtva Al len de je naz - vao Ëi le an skim pu tom u so cij ali - zam. Meappleutim, prom jene su nai π le na ogo rë en ot por ve li kog dij ela Ëi le - an skog dru πtva, sredn jeg slo ja i Ka - to li Ë ke crkve te krup nih in du strij a - la ca. Re for ma ma nije po go do vao pad cij ena ba kra na svjet skom træi π - tu koje su opte re ti le Ëi le an sko gos - po dar stvo, no sud bi nu Al len de o vih re for mi joπ je vi πe za peë a ti lo za di - ran je u in te rese ame ri Ë kih kom pa - ni ja koje su po slo va le u»ileu, kao i sa ma Ëin je ni ca da je Washing ton od po Ë et ka gle dao u Al len deu prij etn ju svoj im stra teπ kim in te res ima.»ileu je go di ne ob ustavl je na ame ri - Ë ka eko nom ska po moê, ko ja je tij e - kom ra nij ih Ëi le an skih vla da re do vi - to sti za la, a po stup no se pot po ra Al - Voj ska oko preds jed ni Ë ke pa la Ëe ne ko li ko te ro ri sti Ë kih di ver zi ja na mo sto vi ma i elek tra na ma dil jem»ilea, a u glav nom gra du San ti agu do la zi do uli Ë nih okrπ aja iz meappleu pri staπa lje vi ce i des ni ce. Ia ko su na par la men tar nim iz bo ri ma, odræa nim u oæuj ku 1973., des ne opor bene stran ke do bi le vi πe od pe des et po sto gla so va, to ipak nije bi lo do voljno za os vaj an je dvi je tre Êi ne mjes ta u par la men tu pot reb nih za opo ziv preds jed ni ka Al len dea. Meappleutim, li de ri opor be su veê i sa mu uv jerl ji - vu iz bor nu pob je du sma tra li svoj e - 28

29 DOSSIER vrsnim na rod nim ple bis ci tom na kon koj eg je preds jed nik Al len de sam tre bao od stu pi ti. Za raz li ku od ve Êi ne la tin sko a me - ri Ë kih ze mal ja tog vre me na gdje se voj ska uple ta la u po li ti ku, Ëi le an ske oruæane sna ge po π ti va le su gra ni cu koju joj je po sta vi lo ci vil no dru πtvo. No, 29. lipnja po ku π an je voj - ni udar, ka da je sto ti nu i pe des et voj ni ka iz oklo pne re gi men te Ëi le - an ske voj ske pod za po vi je dan jem pu kov ni ka Sou pe ra kre nu lo zau zeti preds jed ni Ë ku pa la Ëu, no taj su po - ku π aj je di ni ce loj al ne Al len deu us - pjeπ no suz bi le. Neuspje li des ni Ë ar - ski udar dao je Al len deu mo guê nost Posl jedn ji Al len de o vi sa ti da se ob ra Ë u na s li de ri ma ek stre - mno des ne stran ke Pa tria y Li ber tad te pro gla si iz van red no stan je u zeml ji. U ko lo vo zu Al len de je za na Ë el ni ka glav nog stoæe ra Ëi le - an ske voj ske ime no vao gen era la Au gu sta Pi noche ta, Ëi ji se iz bor po - ka zao ve li kom po greπ kom. Voj ni udar U ko lo vo zu su des ne stran ke u na - cio nal noj sku pπ ti ni otvo re no poz va - le Ëi le an sku voj sku da pri ve de kraju Al len de ov reæim, a od go vor voj ske nije tre ba lo du go Ëe ka ti. U ra no ju - tro 11. ruj na Ëi le an ska voj ska je po Ë ela ruπ en je Al len de o vog reæi - ma. Zau ze te su sve vi tal ne to Ëke u glav nom gra du, a preds jed ni Ë ka pa - la Ëa La Mon eda je op kol je na. PuË i - sti su iz da li ul ti matum Al len deu da pod nese ostav ku do pod ne va istog da na, no Al len de je u ob ra Êan ju Ëi - le an skoj jav no sti pre ko ra dio e mi sije od bio od stu pi ti s preds jed ni Ë kog mjes ta. Ne du go po tom su zra ko plo - vi Ëi le an skog rat nog zra ko plov stva ra ke ti ra li preds jed ni Ë ku pa la Ëu, a nakon dva des et mi nu ta zra Ë nih na - pa da po Ë eo je pjeπ a Ë ki na pad Ëi le - an ske voj ske na zgra du u koj em je pre moê na voj ska brzo slo mi la ot por bra ni tel ja pa la Ëe. Pri pret raæi van ju zgra de pro naappleeno je i beæi vot no tij elo preds jed ni ka Sal va do ra Al len - dea.»el ni π tvo hun te ob ja vi lo je da je Al len de po Ë i nio sam ou boj stvo, πto je potvrdio nje gov osob ni lij eë - nik. Na vod no je Al len de po Ë i nio sui cid upra vo pi π tol jem ko ji mu je da ro vao Fi del Cas tro, a Al len de o va udo vi ca je nakon do la ska u eg zil u Mek si ko iz ja vi la da su Al len dea ubi li Ëi le an ski voj ni ci. U sva kom sluë aju, to Ë ne okol no sti nje go ve smrti do da nas su osta le nej as ne. Os vaj an jem preds jed ni Ë ke zgra de voj na hun ta nije u pot pu no sti pre u - z ela nad zor nad zeml jom. Iz dvoj eni okrπ a ji iz meappleu voj ske i Al len de o vih pri sta li ca na uli ca ma San ti aga po - tra jali su joπ ne ko li ko da na, a na vi - πe mjes ta rad ni ci su oku pi ra li tvor - ni ce i iza π li na uli ce. Zav la dao je voj ni reæim te je pro glaπ e no iz van - red no stan je i uve de na stro ga cen - zu ra, a pri vre me no su zab ran jene sve po li ti Ë ke stran ke. Voj na hun ta je 13. ruj na sa sta vi la pet na es te ro Ëla ni ko mi tet u koj em su sje di li uglav nom voj ni ci, a koj em je za Ëel ni ka ime - no van Pi nochet. Nakon voj nog uda - ra uha pπ ene su ti suêe lju di, a sta di - on u glav nom gra du San ti agu bio je pre tvo ren u pri vre me ni lo gor za po - li ti Ë ki ne po dob ne»ile an ce. Iz zeml je je prot je ra no oko des et ti su Êa la - Ukup no je u prvih tri des et da na voj ne hun te u uli Ë nim su ko bi ma ili eg zeku cij ama po li ti Ë kih ne prij atel ja ubij eno oko dvi je ti suêe lju di, a oko sto ti nu i tri des et ti su Êa ih je uha pπ e no tin sko a me ri Ë kih lje vi Ë ara iz okol nih ze mal ja ko ji su na π li uto Ë i π te u»i - leu za vrij eme Al len de o ve vla da vi - ne, a ti suêe Ëi le an skih lje vi Ë ara i Al len de o vih sim pa tiz era ubij eno je ili im se gu bi sva ki trag. Ukup no je u prvih tri des et da na voj ne hun te u uli Ë nim su ko bi ma ili eg zeku cij ama po li ti Ë kih ne prij atel ja ubij eno oko dvi je ti suêe lju di, a oko sto ti nu i tri des et ti su Êa ih je uha p - π e no. Voj na hun ta je zau sta vi la i vra ti la na sta ro sve prom jene koje je Al len de za po Ë eo. Nakon tri go di ne æel jez ne ru ke vla da vi na Ëi le an ske voj ne hun te dje lo mië no je po pu sti la te je go di ne uki nu to iz van - red no stan je a ne ko li ko ci vil nih oso - ba ime no va no u vla du. Pi noche to - vom reæi mu na ru ku je iπla i sta bi li - za ci ja gos po dar skih pri li ka u zeml ji, Preds jed ni Ë ka pa la Ëa u pla me nu no»ile do kraja osam des et ih pro la - zi kroz tur bu lent no raz dobl je. Pi - nochet os taje na vla sti do go - di ne, ka da je ob novl je na ci vil na vlast, no kao za pov jed nik Ëi le an ske voj ske ut jeëe na po li ti Ë ka zbi van ja sve do go di ne. Tekst u cijelosti proëitajte na: 29

30 INFOKUTAK Ill. hrvatski triennale akvarela u galeriji "Zvonimir" U organizaciji Gradskog muzeja Karlovac i Ga lerije umjetnina Slavonskog Broda te Ministarstva obrane u galeriji MORH-a "Zvonimir" 29. prosin ca u 19 sati bit ce svecano otvorenje III. hrvatskog triennala akvarela. U toj likovnoj manifestaciji sud jeluje 126 slikara, a zbog oqranicenoq prostora bit ce izlozen po jedan rad svakog izlaqaca. Izlozba ce biti otovorena do 28. sijecnja 2005., a moci ce se razgledati radnim danom od 11 do 18 i subotom od 10 do 12 sati. Uspjesan odziv na humanitarnu akciju Hvalevrijedna akcija pokrenuta za pornoc u lijece nju jednoqodisnjeq Marka, bolesnoga djeteta Mi roslave Petrovic, djelatnice VP 3046 Zagreb, koja se provodila prikupljanjem novcanih priloga jednomjesecnim izuzimanjem 10,00 kn od osobnog dohotka djelatnika MORH-a i GSOS-a te pripad nika OSRH-a na dobrovoljnoj osnovi, urodila je plodom te je prema izvjescu Financijske sluzbe prikupljen iznos od ,00 kn. BIBLIOTEKA Mile Dedakovic Jastreb, Alenka Mirkovic-Nad, Davor Runtic: "Bitka za Vukovar", Neobicna naklada, Vinkovci, Knjiga "Bitka za Vukovar" posvecena je svim palima u obrani Vukovara i Hrvatske, uz 10. obljetnicu obrane Vukovara te 11. obljetnicu hrvatske drzavnosti i stvaranja oruzanih snaga Re publike Hrvatske. Bas kako je to navela u predgovoru knjige Alenka Mirkovic-Nad, jedna od autorica, vrijednost knjige ogleda se u cinjenici da su je pisali ljudi koji su bili neposredni sudionici i svjedoci sudbonosnih dogadaja koji su trajno ostavili traga u novijoj hrvatskoj povijesti. Autori su uspjeli objasniti fenomen Vukovara tako da bude razumljiv svakom covjeku. napose mladim narastajima, "Vojni strucnjaci, posebice zapadni, dobivaju ovom knjigom potvrdu svojega stajalista da svjesni, visokomotivirani i dobro izvjezbani vojnik kojemu su jasni ciljevi sto brani i zasto se bori, rnoze ostvariti i nernoquce", zapisala je Mirkovlc-Ned. Takoder, mnogima ce nacln zapovijedanja, koji je u Vukovaru bio human na svim razinama, biti primjer kako se u uvjetima teske borbe stvara prirodni a ne umjetni autoritet, sto je svojstveno zapovjednicima glomaznih socijalistickih vojski. Znanje i sposobnost pojedinaca te njihove lucidne i inteligentne zamisli u obrani zapovjednik nije sputavao, vec, dapace, poticao i podupirao. Na primjerima iznesenim u ovoj knjizi, moze se zakljuciti da su u obrani Vukovara uvedene potpuno nepoznate i prvi put u jednom ratu primijenjene takticke zamisli i radnje. Do savrsenstva su dovedeni nacln i brzina zapovijedanja tako da je od trenutka davanja zapovijedi do njezine provedbe cesto prolazilo manje od nekoliko minuta. Nikolina PETAN VREMEPLOV 28. prosinca Pocetak filmske industrije Braca Auguste i Louis Lumiere, vlasnici tvornice fotografskih dijelova u Lionu, 28. prosinca u podrumu kavane "Grand Caffe" odrzali su predstavu koja dotad nikad nije videna. U tzv. lndijskom salonu, bivsoj biljarskoj sali, predstavili su svoj izum nazvan "cinematographe". Na projekciji, koju su izveli pred brojnim zacudenim gledateljima, pokazali su niz filmova koje su snimili tijekom te godine. Prikazano je nekoliko kratkih filmova, od kojih je najveci dojam na publiku ostavio "Dolazak vlaka na kolodvor Ciotat" - nekoliko je ljudi cak pobjeglo iz dvorane, misleci kako ce vlak izaci iz platna. Joi su prikazani filmovi "lzlazak iz tvornice Lumiere", "Ribarenje", "Kartanje" i "Rusenje zida". Premda su znanstvenici i prije tog dogadaja pokusavali izvesti pokretne slike (poput velikog Thomasa Alve Edisona), ovaj datum se uzima za pocetak filmske industrije, koja je tijekom 20. stoljeca u potpunosti promijenila navike ljudi modernog drustva. 4. sijecnja Euro uveden na gospodarska i investicijska trzista Od 4. sijecnja jedanaest zemalja clanica Europske unije kao svoju financijsku jedinicu na gospodarsko je i investicijsko trziste uvelo zajednicku novu valutu - euro. Uvodenje jedinstvene europske monete revolucionaran je dogadaj u svjetskoj povijesti, a teznja mu je ujediniti europsko trziste i na taj nacin omoguciti gospodarski razvitak. Prvi dan na trzistu euro je imao odnos prema americkom dolaru Za pojavu stvarnih novcanica na trzistu odreden je 1. sijecnja 2002., dok su se iducih sest mjeseci trebale iz optjecaja povuci sve nacionalne valute tih 11 drzava. Na taj nacin od 1. srpnja njemacka marka, austrijski siling, talijanska lira i ostale valute otisle su u povijest. leonriz@net.hr SLOVO DUHOVNOSTI Bozic, 25. prosinca Radosni smo sto vam moiemo jeviti Blagovijest, veliku radost da nam se radio Spasitelj - Krist Gospodin. On je nejveci Boiji zahvat u nas iivot, on je Pocetsk i Svrsetek: svih nssii: godina. Rodenje Spasiteljevo tnoquce je pojmiti samo vjeram. Jer On cak i tiesbvecen ostaje za nas svet, vrijedan divljenja i klanjanja koje jedino donosi mir u nasa srca. Danas nam se u gradu Davidovu radio Spasitelj - Krist Gospodin. Danas je Bogs nama! Danas nam On, Bogs nama daje da unatoc bljestevilu i buci cujemo glas njegova Dube, danas nam On daje da ga tim Duhom prepoznajemo kao Spasitelja i radujemo se spasenju koje se ostvamje u nama. Danas on svakog od nas ljubi kao da je jedini! Zahvaljujemo ti, Boie s nama, sto nam svojim radenjem dajes ljubav. Dva otajstva, otajstvo Boga i otajstvo covjeke, stapas u jedno. U tebi imamo Boga da ne ostavljamo covjek«i u tebi kao Bagu nalazimo covjek«bez bojazni da cemo ostaviti Boga. Daj da svi mi krsceni, koji se zovemo tvojim imenom, shvatimo, barem jednom u zivotu, da nas bezuvjetno ljubis. Po iskustvu razocerenje u nesem zivotu, damj nam vjem u svoju utjelovljenu ljubav! Zeljko STIPANOVIC 30 BRVATSHI V8JNIK

31 WEB INFO Madarski casnici i docasnici U vrijeme I. svj. rata madarske su vojne odore jos uvijek u mnoqocemu podsjecale na odore nekadasnjih K.u.K. casnika i docasnika Austro-Ugarske monarhije. Posebice kada je bila rijec O nacinu oznacavanja casnickih cinova na ovratnicima. K tome valja dodati i ukrase koji su bili tipicni za husarske postrojbe u Madarskoj, ali i u drugim europskim zemljama gdje su se te brze i lakonaoruzane konjanicke postrojbe razvile. Velikih ot~ona nije bilo ni u hijerarhiji, pa je tako na celu vojske bio marsal, a najnizi generalski cin bio je general bojnik. Cin brigadira bio je najvisi cin medu visim casnicima. a prvi ispod njega u pravilu je bio pukovnik. Grana vojske odrazavala se i bojom dijela ovratnika na kojem su sesterokrake zvjezdice: marsali i generali u pravilu su oznaceni zlatnim vezom, bas kao i visi casnici, ali s nesto manje ukrasa; pripadnike generalskog stozera oznacava purpurna boja, topnistvo je ljubicasto, jurisne i lakopokretne postrojbe su svijetloplave, pjesastvo zeleno, itd. Stvarne oznake cinova vidljive su na ovratnicima, a svi od generala do kadeta nose uske pozlacene epolete. Epolete nose i nizi cinovi. ali one su sire i u boji roda vojske sa crnim obrubom i na njima nema nikakvih drugih ukrasa. Madarsku su vojsku tog vremena resile mnogobrojne znacke na kapama, a mnogi tvrde kako im u ljepoti nije bilo ravnih, bez obzira na to jesu li bile dopunjavane kakvim perom ili ne. Sto se pokrivala za glavu tice, generali su u punoj paradnoj odori jos uvijek na glavama imali okrugle i tvrde casnicke kape, bas kao da je rijec o austro-ugarskoj vojsci, kacige su bile izradene po uzoru na kacige pripadnika njemackoq Wehrmachta, a oznake uvijek u bojama nacionalne trobojnice: crveno - bijelo - zeleno. Nacin oznecavanja docasnickih cinova nije se promijenio do danas: pruge koje idu poprecno preko epolete u odredenim slucajevima dopunjene su sirom prugom s bogatijim vezom. Kod nizih su cinova srebrne, a kod visih zlatne boje. Epolete najnizih vojnickih cinova bile su uze, a epolete su nosili i svi pripadnici zrakoplovstva, no pruge su na njima mnogo uresenije i bogatije vezom, negoli pruge na docasnickim epoletama bilo koje druge grane vojske. Jurica MILETIC,. Jep+y01,ap:J,-.-...;..._,,..1..., ~ _m L!._~ - - _, -.,.~ -- BtoW!ltDoODictionary Dictionary of Military Terms fndd'lisp!iscy<iuctdbrowsclbcdoddicliouyoll<tiiary&a!i30cilll:ctmm. TllrDOO DictioNllyMdlhcJoiNA~ymi.:andA~imsad:11,,bolK-iR-.cdbydlc.loill DocnitOivisol..J.7.loiatSIMf.Al'(llllOl'ed;:,.i.ur:flll.a)ffl..e~ia.JDilll'lll6:aa. l-02,"doddictidpt)'c/r,uiqrylgd~tcnm.a.1-.dt4...,..g10:towrldim. U vrijeme kad Republika Hrvatska odlucno korece prema europskim integracijama, ali i prema NATO-u, jedan od boljih siteova koje mozemo preporuciti je site americkog DoD-a s rjecnikqm vojnih pojmova. Naravno, rijec je o englesko-engleskom rjecniku i prlllcan broj pojmova, zbog otezanosti i razlika engleskog i hrvatskog jezika, nije moquce prevesti, no, ipak je rjecnik nesto sto ce i te kako pornoci pripadnicima oruzanih snaga da se bolje pripreme za medunarodne vjezbe i misije. Naravno, site je vrlo jednostavan, no, na njemu ipak postoji link i prema NATO-ovoj terminologiji, a nacelo pretrazivanja je istovjetno. Objasnjenje se traf s obzirom na prvo slovo rijeci u abecedi, a potom se otvara abecedni popis svih rijeci, Skrolanjem pronadite trazenu rijec i kliknite na pojam. Tad se otvara objasnjenje, a, nazalost, ne postoji link Back vec se morate manualno, preko Explorers (iii nekog drugog programa, ovisno u kojem pretrazujete Internet), vratiti na pocetnu stranicu. Unatoc svojoj jednostavnosti, site koji preporucujerno, vrlo je dobar i lagan za rad. Kad tomu dodamo da je rijec o slufbenoj podstranici arnerickoq DoD-a, tad je posve jasno o kakvoj je vrijednosti rijec. Ivan BELINEC 1. Pritoka Mississippija, s kojom cini najdulju rijeku na svijetu je: A Potomac 8 Missouri C Niagara 2. Na uscu Amazone nalazi se veliki brazilski grad: A Rio de Janeiro 8 Manaus C Belem 3. Prve indijske civilizacije nastale su uz rijeku: A Brahmaputra B Ind C Ganges 4. Dunav se ulijeva u: A Sredozemno more 8 Kaspijsko jezero C Crno more 5. Kroz Moskvu protiece rijeka: A Volga 8 Moskva C Neva HRVATSKI V8JNIK 31

32