Odlazak prethodnice u Kabul

Transcript

1 Broj 21. Godina II. BESPLATNI PRIMJERAK 2,10 CAD 3,00 AUD 3,30 USA 2,00 CHF 3,50 SIT 430,00 SEK 17,00 NOK 17,00 DKK 15,50 GBP 1,30 PRINTED IN CROATIA ISSN X Odlazak prethodnice u Kabul

2 SVIJET Pripremio D. VLAHOVIΔ 2 GUAM Komodorova krivnja NajveÊu krivnju za nesreêu podmornice USS San Francisco ipak snosi njezin zapovjednik, objavili su Ëelnici ameriëke mornarice nakon provedene istrage. Komodor Kevin Mooney propustio je provesti nekoliko kljuënih postupaka nuænih za plovidbu i planiranje rute. Iako podmorska planina u koju je podmornica udarila nije zabiljeæena na ameriëkim kartama, prema izvjeπêima TV stanice CBS News, karte koje su bile na raspolaganju upozoravale su da su sateliti registrirali sumnjivo vodeno podruëje koje je moglo podrazumijevati prepreku ispod povrπine. BANGALORE Milijarda rupija za zrakoplov Indijsko ratno zrakoplovstvo najavilo je potpisivanje ugovora Ëija bi vrijednost mogla dosegnuti 900 milijuna dolara s domaêom, dræavnom tvrtkom Hindustan Aeronautics, a koji Êe se odnositi na proiz - vodnju 40 supersoniënih lovaëkih zrakoplova. Gotovo je sigurno da Êe se prva poπiljka sastojati od 20 lakih borbenih zrakoplova, a postoji opcija nabave joπ toliko. Cijena je svakog zrakoplova otprilike milijardu rupija (22,9 milijuna dolara), izjavio je zapo - vjed nik indijskog ratnog zrakoplovstva marπal S. P. Tyagi. Predviappleeno je da ti avioni zamijene aktualnu flotu MiG-ova poslije godine. WASHINGTON Sto milijuna dolara za Poljsku Na sastanku s poljskim predsjednikom Aleksandrom Kwasniew - skim u Bijeloj kuêi, ameriëki predsjednik Bush najavio je da Êe od Kon gresa zatraæiti odobrenje svote od 100 milijuna dolara za pomoê u modernizaciji polj skih oruæanih snaga. Ta svota je Ëetvrtina od ukupne svote koju su Amerikanci namijenili za jaëanje kapaciteta ameriëkih saveznika za promicanje demokracije i stabilnosti u svijetu. Prvi Ëovjek Poljske odbio je nagaappleanja da je Poljska nagraappleena za svoj doprinos u Iraku, gdje njen kontingent broji 1700 vojnika, ali je izjavio da se u Poljskoj nalazi joπ 700 vojnika koji mogu odmah biti upuêeni svojim kolegama. Prema najavama, Poljaci Êe tamo ostati do kraja ove godine. WASHINGTON Novo neuspjeπno lansiranje Testiranje Pentagonovog raketnog ob - rambenog sustava po drugi put u po - sljednja dva mjeseca pokazalo se ne - uspjeπnim. Nakon πto je 15. prosinca propala jedna proba, na poligonu Ronald Reagan (Mar shallovi otoci, srediπnji Pacifik) provedeno je novo testiranje. Pogreπka je postala vidljiva kada je presretaëki projektil, koji je trebao pogoditi napadaëki, zatajio i nije poletio. Iako istraga joπ nije zavrπena, predstavnici dræavne Agencije za raketnu obranu izja vili su da je zatajenje vjerojatno izazvano problemima u opremi potrebnoj za pripremu lansiranja, a ne nepravilnostima na samom projektilu. LONDON Britanska zdruæena vjeæba Britanski program multinaci o- nalnih zdruæenih mor nariëkih vjeæbi za godinu po - Ëinje 21. veljaëe prvu vjeæbu, koja Êe ukljuëivati Ëetiri broda, dvije podmornice, 14 lovaëkih i pet mornariëkih patrolnih letjelica. Mjesto vjeæbe je zapadna obala kotske, a cilj vjeæbe je potvrda sposobnosti zdruæenih snaga da djeluju zajedno kroz kompleksni, realistiëni zahtjevni program ratnih igara u pomorskom i zraënom okruæenju. Prema scenariju, mornariëke snage moraju nametnuti embar - go naoruæanja fiktivnim nacijama koje su u sukobu oko iskoriπtavanja ruda, uspostaviti pomorsku bazu, te omoguêiti pojaëanje i opskrbu pri - pad nicima koalicijskih snaga rasprπenima uokolo. MOSKVA Joπ pet godina bez novih nosaëa Vladimir Kurojedov, zapovjednik ruske ratne mor narice, izjavio je za Interfax agenciju da program naoruæanja do godine ne ukljuëuje proizvodnju nosaëa zrakoplova, ali Êe se nakon toga poëeti s projektiranjem i gradnjom sofisticiranijih plovila te vrste. Admiral je dodao da su nosaëi potrebni Rusiji, ali treba definirati koliko ih je potrebno, kakvi i gdje trebaju biti, te je li industrija spremna za njihovu proizvodnju. TrenutaËno je u operativnoj sluæbi samo jedan ruski nosaë zrakoplova, Admiral Kuznjecov, koji moæe prevoziti do 52 zrakoplova.

3 IMPRESUM TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE IZ SADRfiAJA Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ Zamjenik glavnog urednika: Vesna PintariÊ Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ Izvrπni urednik: Mario GaliÊ Urednici rubrika: Marija Alvir Domagoj VlahoviÊ Novinari: Leida Parlov, Milenka Pervan StipiÊ, Josipa Perica Fotografi: Tomislav Brandt, Davor Kirin, Dubravko KovaË GrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) Ante PerkoviÊ, Predrag BeluπiÊ, Damir Bebek Webmaster: Drago Kelemen Redaktor: Danica PajiÊ Lektor: Lidija BogiπiÊ Korektor: Gordana JelaviÊ Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: ; fax: Pretplata: Ino zem stvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, Zagreb (za: Sluæba za od nose s jav noπêu i informiranje), devizni raëun u ZagrebaËkoj banci Tuzem stvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d., Slavonska avenija 2, Zag reb, (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), æiroraëun poziv na broj 165, ci jena 280,00 kn godiπnje, Molimo pretplatnike da nakon uplate kopiju uplatnice poπalju na ad re su TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, Zagreb. Tisak: AKD Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o., Zagreb, Savska 31 Naslov uredniπtva: MORH Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje, p.p. 252, Zagreb, Republika Hrvatska hrvojnik@morh.hr Naklada: 6000 primjeraka U Ëlan stvu Eu rop skog udruæe nja vojnih novinara (EMPA) Velik dio rjeπenja, pa i to kada bi Hrvatska mogla postiêi punopravno Ëlanstvo, ovisi o tome hoêe li pregovori poëeti kada su planirani, a to je 17. oæujka, istaknula je u viπe navrata ministrica KitaroviÊ. Prema tome, kazala je, realno je oëekivati da bi Hrvatska formalno postala Ëlanicom godine.... Strana 8 Hibridno-elektriËni pogon vozila za vojne potrebe Funkcioniranje oruæanih snaga, kao i svih veli - kih sustava, pa i gospodarstva u cjelini, uvelike ovisi o raspoloæivosti vozila svih vrsta. Vozila su, dakle, vitalna komponenta svih velikih sustava, a napose oruæanih snaga mr. Dinko»utura, naëelnik Vojnog muzeja Hrvatski vojni muzej treba biti samostalna dræavna institucija, muzej najviπe razine jer bi trebao predstavljati cjelokupnu hrvatsku vojnu povijest... Strana 4 Kolinda Grabar-KitaroviÊ, ministrica europskih integracija odræala predavanje u Ratnoj πkoli esta obljetnica Zapovjedniπtva za izobrazbu i obuku HKoV-a "Fran Krsto Frankopan" Ni najbolji ljudski potencijali, ako nisu implementirani s odgovarajuêim materijalnim resursima nisu dovoljni za kvalitetan razvoj oruæanih snaga, kazao je predsjednik MesiÊ... Strana 12 Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraêamo. Copyright HRVATSKI VOJNIK, Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu sluæbeni stav Ministarstva obrane RH Naslovnicu snimio Dubravko KOVA» Strana 21 3

4 RAZGOVOR mr. Dinko»utura naëelnik Vojnog muzeja Vojni muzej trebala bi biti samostalna dræavna institucija nuænost pronalaæenja odgovaraju - Êeg prostora za smjeπtaj eksponata sva graapplea Ëuva se u skladu sa zakonom o muzejskoj graapplei zbirka naoruæanja sadræi oko tisuêu eksponata, a borbenih vozila viπe od 50 razliëitih modela Vojni muzej u oëekivanju boljeg statusa i veêeg prostora Voj ni muz ej tre ba bi ti sa mo stal na dræav na in sti tu ci ja, muz ej naj vi πe ra zi ne jer bi tre bao pred stavl ja ti cje lo kup nu hrvat sku voj nu po vi jest. Mo ja vi zi ja je da bi hrvat ski Voj ni muz ej tre bao priku pi ti ili po su di ti svu voj no-po vi jes nu gra appleu ko ja tre nu ta Ë no trune u fun dus ima broj nih dru gih muz eja u Hrvat skoj Marija ALVIR, snimio Tomislav BRANDT Hrva ti su u europ sku voj nu po vi jest ut ka li svoje znan je i vjeπ ti nu, svoj om su na zoë no π Êu gra di li europ sku po vi - jest i oni su dio nje pa je Ëud no da se mi sa da mo ra mo bo ri ti ka ko bis mo uπ li ta mo gdje su naπi dje do vi i prad je do vi bi li. Mi smo dio tog europ sko ga svi je ta i na - rav no da tre ba mo ima ti voj ni muz ej u koj em bis mo pred sta vi li svoju voj nu po vi jest Kao i dru ge zeml je svi je ta, i Hrvat - ska se moæe pohva li ti da me appleu broj nim dru gim muz ej ima ima i voj ni, no ia ko eg zi sti ra u sklo pu Mi ni star - stva ob rane od nje go vog ustroj stva, Voj ni muz ej joπ uvi jek ne ma sta tus prim je ren tak voj usta no vi pa Ëak ni od go va raj uêi pro stor za smjeπ taj i stal ni po stav bo ga te gra applee koju pos je duje. O tim pro ble mi ma i dru gim poj edi no sti ma ve za nim uz rad Voj nog muz eja raz go va ra li smo s nje go - vim Ëel ni kom Din kom»utu rom, boj ni kom HV-a te pro fes orom i ma gi strom po vi je sti ko ji je i ovu pri li ku isko ri stio za jed nu lek - ciju iz na cio nal ne voj ne po vi je sti. Kak vo je tre nu ta Ë no stan je u Voj nom muz eju s ob zi rom na ne dav no pro ve de ni preu stroj? Tre nu ta Ë no ima mo je dana est dje lat ni ka ko ji su po no vom ustroju ras po re applee ni u mu z eju, no mo ram re Êi da taj no vi ustroj i nije baπ naj sret nije rjeπ en je jer je mu zej, ko ji je ra nije bio sa mo stal na upra va Mi ni - star stva ob rane, sa da sve den na ra zi nu je d - nog od je la unu tar Sluæbe za od no se s jav - no π Êu i in for mi ran je MORH-a. Na taj na - Ë in muz ej je iz gu bio onu sa mo stal nost koju je imao kao upra va te je sa mim ti me ogra - ni Ë en u sa mo stal nom od luë i van ju, πto se od no si i na fi nan ci ran je te ot kup gra applee, ko - ju bi muz ej even tu al no kao i ra nije ot kup - l ji vao, kao i na pro ved bu odre applee nih pro gra - ma, a sniæa va njem ra zi ne sa mog mu z eja bit no su sman jene i in ge ren cije na Ë el ni ka. Ka kav bi, pre ma Vaπ em mi πl jen ju, tre bao bi ti sta tus Voj nog muz eja? Hrvat ski Voj ni muz ej tre ba bi ti sa mo stal - na dræav na in sti tu ci ja, kao πto su to i osta - li muz eji te ra zi ne. Da pa Ëe, sma tram da bi voj ni muz ej tre bao bi ti muz ej naj vi πe ra zi ne jer bi on tre bao pred stavl ja ti cje lo - kup nu hrvat sku voj nu po vi jest, od nje zi - nog os nu tka pa do da nas, ukl juë u juêi na - rav no i Do mo vin ski rat. Nai me, ra zu mi - j em da prim je ri ce po π tan ski mu zej moæe po stoj ati u su sta vu po π te kao ne ka kav od - jel jer to nije ne ka kav ve li ki muz ej, me appleu - tim sma tram da hrvat ski Voj ni muz ej tre - ba bi ti sa mo stal na in sti tu ci ja ko ja Êe su ra - applei va ti sa svim po vi jes nim muz ej ima u dræa vi. Mo ja vi zi ja je da bi hrvat ski Voj ni muz ej tre bao priku pi ti ili po su di ti svu voj - no-po vi jes nu gra appleu ko ja tre nu ta Ë no trune u fun dus ima broj nih dru gih muz eja u Hrvat skoj jer nigdje ne ma mo iz loæe nu tak vu gra appleu, ni u jed nom za vi Ë aj nom ni ti grad skom muz eju a Hrvat ska je zeml ja s mno go gra do va i joπ vi πe gra applee. Tu bi gra - appleu, da kle, tre ba lo spoj iti i iz loæi ti u dræav - nom voj nom muz eju ko ji bi do stoj no pred - stavl jao hrvat sku voj nu po vi jest, ko ja je i te ka ko bo ga ta. Vje ruj ete li da bi in sti tu cio nal no rje πen je hrvat skog Voj nog muz eja doi sta po mo glo u promo ci ji na πe na cio nal ne po vi je sti? Od ra no ga sredn jeg vi je ka pa do da nas Hrva ti su bi li su dio ni ci svih vaænij ih europ skih ra to va. Svoje ko sti osta vi li su 4

5 RAZGOVOR na broj nim boj iπt ima dil jem Euro pe, po - ka za li su svoju hrab rost ka ko kao sred - njov je kov ni voj ni ci, gdje je Hrvat ska kao sredn jov je kov na dræa va staj ala uz ra me naj moê nij ih ta da πn jih si la Fra na Ë ke i Bi - zan ta u vrij eme To mi sla va pa ka snije kroz sredn ji vi jek, a Hrva ti su sud je lo va li i u svim ra to vi ma Habs bu rπ ke Mo narhije, u Tri des eto go di πn jem ra tu u koj em su kao dio odo re oko vra ta no si li ukras πto je ka - snije po sta la kra va ta, u ra tu za au strij sko nasli je applee u koj em po seb no mo ra mo is tak - nu ti ba ru na Fran ju Tren ka, u Sed mo go di - πn jem ra tu, kao i u ra to vi ma pro tiv Tu ra - ka. Hrva ti su u bi ci kod Sis ka prak - ti Ë ki zau sta vi li pro dor Tu ra ka u Euro pu, ka da je Hrvat ska i do bi la na ziv Pre dzi applee krπ Êan stva, a ne tre ba za bo ra vi ti ni to da je mon gol ski pro dor u XIII. stol je Êu zau - stavl jen upra vo u Hrvat skoj u Grob ni Ë koj bi ci, i ta ko dal je. Pre ma to me, svi vaæni pro do ri s Isto ka pre ma Za pa du sla ma li su se u Hrvat skoj i Hrva ti su voj eva li u svim vaænij im europ skim bit ka ma. Sjet imo se da je Na po le on re kao da kad bi imao ne - ko li ko pu kov ni ja hrvat skih voj ni ka osvoj io bi cij eli svi jet. Nai me, Hrva ti su bi li jed ni od najc jen je nij ih voj ni ka u Na po le o no voj vojs ci, a i u Prvom svjet skom ra tu sud je lo - va li su hrvat ski gen era li Au stro-ugar ske Mo narhije, ko ji su gra di li au strougar sku voj sku i bi li te melj nje zi - ne sna ge. Sa mo u I. svjet skom ra tu u au strougar skoj vojs ci bi lo je pre ko Ëetr des et hrvat skih gen era la ko ji su ob na π a li naj vi πe duæno sti. Prim je - ri ce gen eral Emil Uz el ac bio je za pov jed - nik au stro-ugar skog zra ko plov stva, ge ne - ral Bo roj eviê za po vi je dao je sku pi nom ar - mi ja, gen eral Stje pan Sar ko tiê bio je voj ni za pov jed nik Bos ne i Dal ma cije, a mno gi hrvat ski gen era li za po vi je da li su kor pu si - ma i bri ga da ma. Pa zar Do mo vin ski rat nije naj bol ji po ka za telj hrvat skog voj nog umij eêa. Hrvat sku smo ob ra ni li zahva ljuj uêi svom voj nom ta len tu i hrab ro sti ia ko su nam u po Ë et ku svi pre dvi applea li brzi slom. Hrva ti su u europ sku voj nu po vi jest ut ka li svoje znan je i vjeπ ti nu, svoj om su na zoë no π Êu gra di li europ sku po vi jest i oni su dio nje pa je Ëud no da se mi sa da mo ra mo bo ri ti ka ko bis mo uπ li ta mo gdje su naπi dje do vi i prad je do vi bi li. Mi smo dio tog europ sko ga svi je ta i na rav no da tre ba mo ima ti voj ni muz ej u koj em bis mo pred sta vi li svoju voj nu po vi jest. Os im sta tus nog, Voj ni muz ej ima i pro - stor ni pro blem. Ima te li ideju i za to rjeπ en je? Mi ima mo pre bo ga tu voj nu po vi jest i æa - los no je πto je joπ uvi jek nis mo na do sto - jan naë in pred sta vi li πi roj jav no sti, no s jed ne strane to je i ra zuml ji vo, bu du Êi da ima mo re la tiv no mla du dræa vu u ko joj je u protek lih pet na es tak go di na od nje zi - nog os nu tka bi lo mno go prio ri tet nij ih stva ri od ku ltur no-znan stvene ili ku ltur - no-po vi jes ne dje lat no sti kao πto je gradn ja voj nog muz eja. Me appleu tim, mi slim da je saz re lo vrij eme da se sta tus ni i pro stor - ni pro blem Voj nog muz eja rij eπi. Da kle, os im πto bi tre ba lo rij eπ i ti pi tan je in sti tu - cio nal nog ustroj stva, ve li ki pro blem Voj - nog muz eja po naj prije je pro stor. Mi ima - mo u svoj im de po i ma mno go skupl jene gra applee, no joπ uvi jek ne ma mo pro stor u koj em bis mo tu gra appleu iz loæi li. Is ti na, spo - min jala su se ne ka rje πen ja kao πto je Ru - dol fo va voj ar na, za koju po stoje i nacrti, no od to ga se odu sta lo, pa zgra da u Vla π - koj, u koj oj smo veê ne ko vrij eme smjeπ te - ni, te za koju je ta ko appleer na pravl je no arhitek ton sko rje πen je i idej ni proj ekt, no i od to ga se odu sta lo zbog dru gih pla no - Moja vizija je da bi hrvatski Vojni muzej trebao prikupiti ili posuditi svu vojno-povi - jes nu graappleu koja trenutaëno trune u fundusima brojnih drugih muzeja u Hrvatskoj, istaknuo je»utura, dodavπi kako bi tu graappleu trebalo spojiti i izloæiti u dræavnom vojnom muzeju koji bi dostojno predstavljao bogatu hrvatsku vojnu povijest Mi ima mo pre bo ga tu voj nu po vi jest i æa los no je πto je joπ uvi jek nis mo na do sto jan na - Ë in pred sta vi li πi roj jav no sti. Mi slim da je saz re lo vrij eme da se sta tus ni i pro stor ni pro blem Voj nog muz eja ri - jeπi. Da kle, os im πto bi tre - ba lo rij eπ i ti pi tan je in sti tu cio - nal nog ustroj stva, ve li ki pro - blem Voj nog muz eja po naj - prije je pro stor. Mi ima mo u svoj im de po i ma mno go skupl jene gra applee, no joπ uvi jek ne ma mo pro stor u ko jem bis mo tu gra appleu iz loæi li. Mi po du pi re mo ideje i ini ci - j ati ve da se i u dru gim gra - do vi ma Hrvat ske os nuju odje li, od no sno po druæni ce Voj nog muz eja gdje bi se pred sta vi la voj na po vi jest to - ga kraja, oso bi to kad je rij eë o Do mo vin skom ra tu 5

6 RAZGOVOR va. Me appleu tim, ka ko dos ad ni su re a li - zi ra ni ni kak vi pla no vi ve za ni uz ovu zgra du te joπ uvi jek po stoji mo guê - nost da se u njoj us po sta vi Voj ni mu - z ej, mi slim da bismo se tre ba li bo ri ti za tu ideju te na po kon re a li zi ra ti taj idej ni proj ekt, a raz log vi πe da upra - vo ovdje (Vla π ka 87, op. a.) bu de Voj - ni muz ej je i taj πto je ova zgra da bi la prva voj ar na u gra du Za grebu. Pre - ma to me, ona je sa ma po se bi ek spo - nat, mi je Ëak vo di mo kao in ven tar - ski broj 1, a ima li smo i jed nu iz loæbu koju je na pra vio naπ dje lat nik Hrvoje Stru kiê o toj zgra di, pri ka za vπi cij elu nje zi nu po vi jest. To je ti po lo πka zgra - da kao i dru ge voj ar ne koje su se 1860-ih gra di le u Habs bu rπ koj Mo - narhi ji, a upra vo u istoj tak voj zgra di smjeπ ten je i ma applear ski voj ni muz ej u Bu dim peπ ti. Zgra da ima ve li ke dvo - rane kak ve i tre baju bi ti za unu traπn ji po stav te ve li ko dvo ri π te ide al no za vanjske ek spo na te pa upra vo sto - ga sma tram da je to pra vo rjeπ en je pro stor nog pro ble ma Voj nog muz eja. No, ako to i nije mo guêe, sva ka ko tre ba na Êi ne ko rjeπ en je, od no sno od - go va raj uêi pro stor u koj em bi se mo - gli smjes ti ti unu traπn ji i vanjski ek - spo na ti te ko ji bi bio la ko do stu pan po s je ti tel jima, ka ko πko lar ci ma i stu - den ti ma te osta lim hrvat skim gra applea - ni ma ta ko i broj nim tu ri sti ma te raz - nim stra nim iza slan stvi ma. Je li doi sta nuæno da i hrvat ski Voj - ni muz ej bu de u Za grebu? Mi slim da je to naj bol je rjeπ en je, bu du Êi da je to ipak glav ni grad i sre di π te cij ele Hrvat ske, a is to je i u dru gim zeml ja ma, prim je ri ce fran cu - ski voj ni muz ej je u Pa ri zu, en gles ki u Lon do nu, au strij ski u Be Ëu, a spo - me nuo sam i ma applear ski u Bu dim peπ ti, da kle, lo gië no je da i hrvat ski Voj ni muz ej bu de u Za grebu. Da ka ko, mi po du pi re mo ideje i ini cij ati ve da se i u dru gim gra do vi ma Hrvat ske os - nuju od je li, od no sno po druæni ce Voj - nog muz eja gdje bi se pred sta vi la voj na po vi jest to ga kraja, oso bi to kad je rij eë o Do mo vin skom ra tu, kao πto je Muz ej Do mo vin skog ra ta u Kar - lov cu s ko jim veê su ra appleuj emo, a da li smo pot po ru i tak vim ini cij ati va ma u Vu ko va ru i Dub rov ni ku. To sve mo gu bi ti po druæni ce na π eg muz eja, koje Êe mo mi u pot pu no sti po du pi ra ti te Od ra no ga sredn jeg vi je ka pa do da - nas Hrva ti su bi li su dio ni ci svih vaænij ih europ skih ra to va. Svoje ko sti osta vi li su na broj nim boj iπt ima dil jem Euro pe. Pa zar Do mo vin ski rat nije naj bol ji po ka za - telj hrvat skog voj nog umij eêa, zakljuëio je prof.»utura svoju lekciju iz povijesti im po mo Êi i u ek spo na ti ma i u struë - noj gra applei. No, svi ti muz eji mo raju bi ti unu tar ne kak ve muz ej ske cje li ne i ima ti struë no osobl je jer se sva mu - z ej ska gra applea mo ra Ëu va ti i iz la ga ti po stro go odre applee nim muz ej skim pra vi li - ma. Sve je to re gu li ra no zako nom i ni π ta se ne moæe na pra vi ti ad hoc. Ka ko u tim za kon skim okvi ri ma funk ci o ni ra Voj ni muz ej kao sa stav - ni dio Mi ni star stva ob rane? Kao i osta li muz eji, i mi ima mo ob - ve ze pre ma Mi ni star stvu ku lu tre, koj em smo uz Mi ni star stvo ob rane ta ko appleer po dre applee ni, pa smo i kod njih re gi stri ra li muz ej, a us po sta vi li smo i su radn ju s Muz ej sko-do ku men ta cij - skim cen trom te sva ke go di ne re do - vi to pi π e mo izvjeπ Êa i tim dvje ma in - sti tu cij ama. Da kle, sva na πa dje lat - nost pod lij eæe pra vi li ma i za ko nu o muz ej ima, sva na πa gra applea Ëu va se u skla du sa zako nom o muz ej skoj gra - applei, sve na πe ak tiv no sti uskla appleene su i s Muz ej sko-do ku men ta cij skim cen - trom i s Mi ni star stvom ku ltu re, a mi na rav no funk ci o ni ra mo kao od jel u su sta vu Mi ni star stva ob rane. Mi smo upra vo u ve li koj ak ci ji po pi si van ja na πe mu zej ske gra applee, kao uo sta lom i svi dru gi muz eji u Hrvat skoj, πto obav lja mo po na lo gu Mi ni star stva ku ltu re jer je i to je dan od uv je ta ula ska Hrvat ske u Europ sku uniju. Da kle, os im broj nih dru gih uv je ta, po stoji i taj da sva muz ej ska gra applea u Hrvat skoj mo ra bi ti popi sa na i ob ra - applee na pa i naπi dje lat ni ci vrij ed no ra - de na to me, i to po istom, tzv. Zlo di - j evom pro gra mu po koj em to ra de i svi osta li muz eji u zeml ji. Moæe li se Voj ni muz ej pohva li ti bo - ga tom gra appleom ili se i fun dus moæe svrsta ti u red pro ble ma? Voj ni muz ej pos je duje ve li ke zbir ke; do voljno je spo me nu ti da na πa zbir ka raz nih vrsta na o ruæan ja sadræi oko ti - su Êu ek spo na ta, a zbir ka bor be nih vo zi la ob uhva Êa vi πe od 50 raz li Ë it ih mo de la. Ta ko appleer, ima mo izvrsnu zbir - ku oklop nih vo zi la ruë ne iz ra de iz Do mo vin skog ra ta, iz nim no dob ro oëu va nu i res tau ri ra nu, a to je po seb - na at rak ci ja, πto se po ka za lo tij ekom mi moho da i iz loæbe tih vo zi la odræa - nih go di ne u Za grebu, ka da su gra applea ni po ka za li ve li ko za ni man je za taj dio na π eg fun du sa. Os im to ga, iz Do mo vin skog ra ta ima mo ne ko li ko ti su Êa raz li Ë it ih pred me ta - odo ra, ka ci ga, rat nih ka ra ta, na ru kav nih oz - na ka, pla ka ta, me dal ja, pred me ta iz tzv. Re pu bli ke Srpske Kraj ine te iz Vu ko va ra iz Da kle, iz tog raz - dobl ja no vi je hrvat ske voj ne po vi je sti ima mo pri lië no bo ga tu zbir ku i ona se joπ uvi jek po pun ja va, a va lja spo - me nu ti da u na π em fun du su ima mo i osta vπ ti nu gen era la Zvo ni mi ra»er - ven ka te odo re gen era la Jan ka Bo - bet ka, kao i osta vπ ti nu ne dav no pre - mi nu log naj sta rij eg do mo bran skog gen era la Jos ipa Alek si Êa. S po no som is ti Ë em da nam se ne dav no ja vi la i unu ka gen era la Sar ko ti Êa, ve li kog hrvat skog Ëa sni ka au strou gar ske voj - ske i rat nog za pov jed ni ka Bos ne u I. svjet skom ra tu, ko ja je od luë ila nje - gov dnev nik i joπ ne ke stva ri pov je ri ti Voj nom muz eju, a Lov ro Ga liê do ni - rao nam je vrlo vrij ed nu zbir ku uboj - nih sred sta va i oruæja iz I. svjet skog ra ta koju je sam priku pio. Da kle, Voj ni muz ej po staje usta no - va u koju se slij evaju osta vπ ti ne ve - zane uz neë iju pa i na πu voj nu pro π - lost i dra go mi je πto su nam veê dos ad mno gi na ta kav naë in iska za li pov je ren je, a na dam se da Êe i dru gi slij edi ti ta kav prim jer te da Êe naπ fun dus bi ti joπ bo ga ti ji, ko ji smo i sa - mi obo ga ti li kupnjom poj edi nih ek - spo na ta, kao i da Êe mo sve to usko ro mo Êi negdje i iz loæi ti. 6

7 Odlazak prethodnice u Kabul U ka snim po pod nev nim sa ti ma, 10. vel ja Ëe, prethod ni ca V. hrvat skog kon - tin gen ta po let je la je sa za gre ba Ë ke zra Ë - ne lu ke Ple so u Ka bul. Za pov jed nik V. hrvat skog kon tin gen ta, vicarsko vojno izaslanstvo u sastavu brigadir Daniel Schlup, Peter Marti i Andre Zumstein proteklih dana posjetili su MORH. Prigodom trodnevnog radnog posjeta razgovaralo se o suradnji u podruëju odnosa s javnoπêu i medijskog treninga. Na zadovoljstvo obiju strana dogovoreni su daljnji kontakti na tom podruëju. M. P. U ZZIO-u Pe tar Zrin ski odræa na je 16. vel ja Ëe Glav na plan ska kon fe ren ci ja (GPK) za si mu la cij sku vjeæbu Mi rov ne ope ra cije - CAX 01, prve prob ne vjeæbe na si mu la cij skom pro gra mu SPEC TRUM. Svoj evrsni je to na sta vak ini cij al ne plan - ske kon fe ren cije odræane u pro sin cu pro - MORH I OSRH bo j nik Tiho mir Zeb ec, re kao je ka ko Êe 13 pri pad ni ka VP-a, po do la sku u Ka bul, preuz eti vo deêe duæno sti, ka ko u Voj noj po li ci ji Ka bul ske mul ti na cio nal ne bri ga - de, ta ko i u Za pov jed ni π tvu ISAF-a. U pratn ji hrvat ske prethod ni ce bi la je i rad - na sku pi na ko ja Êe u dva tjed na oba vi ti nad zor i pot reb ne pri pre me za do la zak glav ni ne sna ga. Is pra Êaju hrvat skih Ëa - sni ka, ko ji Êe u Ka bu lu bo ra vi ti 6 mjeseci, os im obi tel ji i prij atel ja, na zoë i li su i zam - je nik na Ë el ni ka GSOS-a RH, ge ne ral pu - kov nik Slav ko Ba riê, te na Ë el nik Up ra ve Voj ne po li cije, bri ga dir Ivan Ju riê. A.D. vicarsko izaslanstvo u MORH-u Glavna planska konferencija snimio D.KOVA» Snimio D.KovaË πle go di ne, a sa svrhom: ob no ve in for ma - ci ja, raz ma tran ja pla na, fi na li za cije i us - kla applei van ja pla na i or ga ni za cije za vjeæbu, pre gle da spe ci fi ka ci ja vjeæbe, ra zvo ja upu ta za pro ved bu vjeæbe, te ra zvo ja i fi - na li za cije sce na ri ja. Kon fe ren ciju, koj oj su na zoë i li pred stav ni ci ZZIO-a, 1. kor pu sa HKoV-a, HRZ-a i PZO-a, voj ne po li cije, 2. gar dij ske bri ga de, Sre di π ta za me appleu na - rod ne voj ne ope ra cije, 33. inæen je rij ske bri ga de, te Upra va J7 i J3, otvo rio je Za - pov jed nik ZZIO-a gen eral boj nik Mir ko un dov. Odræa na kon fe ren ci ja pruæi la je uvid u os nov ne kom ponen te pred stoj eêe vjeæbe kroz iz la gan ja su dio ni ka, te raz - mje nu znan ja i is ku sta va iz poj edi nih vo j - nih gra na. Ti me su stvo rene pret po stav ke za pro ved bu pla ni rane vjeæbe, od 11. do 15. svibnja u voj ar ni Ivan V. Dra π - ko viê u Va raædi nu. A. D. snimio T.BRANDT V I J E S T I Ministar darovao krv Prva po re du ovo go di πn ja ak ci ja dob ro - voljnog da ri van ja krvi odræa na je u MORH-u 10. vel ja Ëe. Ak ciju je or ga ni zi ra - la Sluæba za od no se s jav no π Êu i in for mi - ran je u su radn ji s Hrvat skim za vo dom za tran sfu zij sku me di ci nu. Ovak ve ak cije MORH or - ga ni zi ra veê ne ko li - ko go di na, a u ovoj su prikupl je - ne 82 do - ze krvi. Ak ci ji do b ro volj nog da ri va n ja krvi oda z - vao se i mi ni star ob rane Be ri slav Ro në e viê koj emu je ovo, ka ko je re kao, 15. mi ni ju - bi lar no da van je krvi. Mi ni star je is tak nuo ka ko je dob ro voljno da ri van je krvi hu ma - ni tar na ges ta koj om se po maæe ne poz na - tim lju di ma u ne vol ji πto sva ko ga ko ji se oda zi va tim ak cij ama tre ba is pu nja va ti po no som. Umirovljeni vojni policajaci 66. bojne VP-a U vojarni Croatia, u prostorijama 66. bojne Vojne policije,16. veljaëe odræana je kratka sveëanost povodom umirovljenja nekolicine vojnih policajaca. RijeË je o policajcima kojima je na osobni zahtjev prestala dje latna v o j n a sluæ ba, te dje lat ni ci - ma ko ji su oti πli na no ve duæ - no sti u OSRH. Satnik Ivica Jakupec, zamjenik zapovjednika bojne, policajcima je tom prigodom uruëio spomen-zahvalnice, koje bi ih, dodao je, trebale sjeêati na boravak u postrojbi, te im se zahvalio na dosadaπnjoj suradnji. Kazavπi kako i nji - ma pripada zasluga za izgradnju ove po - strojbe, ukratko se osvrnuo i na pre us troj, te istaknuo kako je smjena ge ne ra cija ne - iz bjeæna. Na kraju, satnik Ja ku pec u svom je obraêanju istaknuo kako Êe im, ukoliko im bude potrebna bilo ka kva pomoê po - strojba i njezini djelatnici sta jati na raspolaganju. J.P. 7

8 ~MORH Kolinda Grabar-Kitarovic, ministrica europskih integracija odrzala predavanje u Ratnoj skoll PribliZavanja Republike Hrvatske Europskoj uniji Velik dio rlesen]a, pa i to kada bi Hrvatska mogla postici punopravno clanstvo, ovisi o tome hoce Ii pregovori poceti kada su planirani, a to je 17. ozujka, istaknula je u vise navrata ministrica Grabar-Kitarovic. Prema tome, kazala je, realno je ocekivati da bi Hrvatska formalno postala clanicorn godine. Objasnila je pritom sto to zapravo znaci i koju ulogu ima drzava sa statusom kandidatkinje za clanstvo Josipa PERICA, snimio Davor KIRIN Kalinda Grabar - Kitarovic ministrica europskih integracija odrzala je polaznicima Ratne skole "Ban Josip Jelacic" proteklog tjedna predavanje na temu "Priblizavanja Republike Hrvatske Europskoj uniji". U zelji da polaznicima sto bolje priblizi Hrvatsku u njezinim ukupnim naporima ka pridruzenju, ministrica je u izlaganju krenula od samih pocetaka, tocnije od listopada godine, kada je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruzivanju (SSP) i Privremeni sporazum, kao i usvojen Plan provedbe SSP-a. Godinu obiljezila je molba za clenstvo. a vec iduce godine nastupilo je pozitivno misljenje Europske komisije o molbi, tzv. avis. Istaknula je i svoje imenovanje voditeljice drzavnog izaslanstva od ove godine, te nakon toga i donesene odluke Hrvatskog sabora. Naime, Sabor je 18. sijecnja donio Izjavu o zajednickom djelovanju u procesu pregovora, Deklaraciju o temeljnim nacelima pregovora, te Odluku o osnivanju nacionalnog Odbora za pracenje pregovora. Ono sto je u vise navrata istaknula, je da veliki dio rjesenja, pa i samo pitanje kada bi Hrvatska mogla postici punopravno clanstvo, ovisi o tome hoce li pregovori poceti kada su pla - nirani, a to je 17. ozujka. Prema tome, kazala je realno je ocekivati da bi Hrvatska formalno postala clanicom godine. Objasnila je pritom sto to zapravo znaci i koju ulogu ima drzava sa statusom kandidatkinje za clanstvo, a to je prije svega sustizanje, odnosno prilika za sustizanje drugih drzava u sklopu priblizavanja EU. ":Z:elimo podici standarde demokracije, ali i postici bolji socijalni status", istaknula je ministrica. Za ulazak u Uniju, kljucna su i temeljna tri kriterija; politicki, gospodarski, i pravni, no tu su jos i Madridski te dodatni kriteriji koji podrazumijevaju suradnju s Haaskim tribunalom i regionalnu suradnju. Politicki kriterij na prvom mjestu vrednuje i podrazumijeva demokraciju, a Kitarovie istice kako je prema misljenju Europske komisije "Hrvatska ocijenjena kao zemlja stabilne demokracije". Predstoiecl izazovi i prednosti ulaska u EU Ministrica Kitarovic istaknula je i sve izazove koji stoje pred Hrvatskom u svrhu pridruzenja, te tako navodi kao jedan od izazova, a tice se rjesavanja pitanja prava manjina te povratka izbjeglih i raseljenih osoba, biti rijesen do kraja godine. Takoder, jedan od vaznijih izazova je rjesavanje preostalih qranicnih pitanja sa susjednim zem- "Zelimo podic! standarde demokracije, ali i postici bo/ji socijalni status", istaknula je ministrica na predavanju u Ratnoj skoli ljama, da "sa sobom ne nosimo probleme sa susjedima", navodeci pritom primjer Slovenije. "Povecana ulaganja u znanstveno istrazivanje i razvoj te informacijsku tehnologiju, kazala je, jedan je od izazova s kojim se susrece i sama Europska unija", Govoreci o izazovima trzisnoq gospodarstva, u prvom redu istaknula je visoku stopu nezaposlenosti, iako naqlasava da je ona u padu, te bi to jednim dijelom rjesavalo poticanjem razvoja poduzetnicke i ulaqacke klime. Na kraju, govoreci o prednostima EU, svakako su na prvom mjestu one politicke, a zatim gospodarske i druge prednosti, pa se tako El.Jpoistovjecuje sa stabilnoscu, siqurnoscu i aktivnim sudjelovanjem u donosenju odluka i kreiranju politika, a u gospodarskom smislu to znaci neoqranicen pristup trzistu, povecan izvoz, pristup fondovima EU-a, te povecanje izravnih stranih ulaganja. Ostale prednosti, navela je ministarica, podrazumijevaju sire moqucnosti u obrazovanju, vecu mobilnost gradana, poboljsanu kvalitetu zivota i "europsku" ucinkovitost i standarde. 8 HRVATSKI 18. veljace V8JNIK

9 »ETVRTI KONTINGENT OSRH U MISIJI ISAF VII Potraga za nestalim avionom NA TO-ove sna ge uspje le su lo ci ra ti sruπ e ni zra ko plov oko 35 km is toë no od Ka bu la, u pla nin skom po druëju zva nom Khak-e Jab rar. Bor bene sku pi ne ISAF-a, af ga ni stan ska voj ska i po li ci ja okruæi le su po druëje sa svih stra na, Ëe kaj uêi bol je vrij eme, ka ko bi se pro bi li na vrh su ro ve pla ni ne. Istra ga, kao i iz vla Ë en je tij ela po gi nu lih, mo gla bi po tra ja ti tjed ni ma... Iz Afganistana Predrag MIKULIΔ Od po Ë et ka go di ne u Af ga ni sta - nu su teπ ki vre men ski uv je ti, kak vi se duæe vrij eme ne pam te. Snij eg da ni ma pa da ne pre - kid no, a ces te se no Êu le de te se stan je na njima to li ko po go rπ a lo da je go to vo do πlo do pre ki da glav ne ko mu ni ka cije Ka bul - Jala - la bad - Pa ki stan, koj om se sna ge ISAF-a, kao i ko a li - cij ske sna ge, opskrbljuju go ri vom. Ta si tua ci ja je izi - ski va la ne od go di vu ak ciju sna ga ISAF-a. Voj na po li ci - ja, kao i bor bene sku pi ne iz sa sta va KMNB-a ovih su da na sto ga do bi le teπ ku za - da Êu - deb lo ki ra ti pu to ve na koj ima su da ni ma staj ale ne pre gled ne ko lone ci vil nih vo zi la. Hrvat ski voj ni po li - caj ci su ta ko pro vo di li po cij ele no Êi na hlad no Êi, pon ekad i na -20 C. Ve li kim na po ri ma svih an gaæi ra nih sna ga ces ta je ko na Ë no deb lo ki ra na i pro met je po Ë eo po - nov no nor mal no te Êi. Posl jedn je javl jan je pi lo ta Ka ko se na πa mi si ja bliæi kraju, mi sli li smo da vi πe neêe bi ti tak vih noê nih na pre zan ja no do go di lo se ono naj go re. Po Ë et kom vel ja Ëe u ka - snim veë ern jim sa ti ma af ga ni stan - ske ci vil ne vla sti zat raæi le su po moê od mi sije ISAF. Nes tao je put ni Ë ki zra ko plov Boe ing , af ga ni - stan ske prve postta li banske pri vat - ne zra Ë ne kom pa nije Kam Air, ko ji je let io iz He ra ta, gra da na za pa du Af ga ni sta na, pre ma Ka bu lu. Ka ko zra ko plov zbog lo π eg vre me na nije mo gao slet je ti na ka bul sku zra Ë nu lu ku, pro duæio je u smje ru Pa ki sta - na pre ma al ter na tiv noj zra Ë noj lu ci Peshawar. Posl jedn je javl jan je pi lo ta zra ko plo va, bi lo je oko 2 nau ti Ë ke mil je za pad no od Ka bu la. To je znaë i lo op Êu uz bu nu. Æur no se mo - ra lo po duz eti sve ka ko bi se ne sta li zra ko plov pro na π ao te da se po mo - gne even tu al no preæiv je lim put ni ci - ma i Ëla no vi ma po sa de. Broj put ni - ka s po sa dom iz no sio je 104. Okup - lje ni su vo de Êi lju di mi sije ISAF, sa stavl je na su zdruæe na tij ela, ka ko bi se ubr za la ko mu ni ka ci ja iz me appleu af ga ni stan skih si gur no snih part ne - ra, mi sije ISAF-a, UN-a, ko a li cij - skih sna ga i af ga ni stan skih ci vil - nih vla sti. Ak ci ja tragan ja i spa π a van ja Mjesto udara aviona Po Ë ela je ak ci ja tra gan ja i spa π a - van ja. U kon takt se stu pi lo i sa svim sus jed nim zeml ja ma, prije sve ga s Pa ki sta nom, ra di de taljne prov je re i even tu al ne na de da je zra ko plov ipak slet io ne ne ku od zra Ë nih lu ka. U skla du s vre men skim uv jet ima obavl je na su broj na zra Ë na iz vi applea - nja po druë ja za ko ja se, na te mel ju na vi ga cij skih pro ra Ë u na, pret po - stavl jalo da bi mo gla bi ti mjes ta nes reêe. Naπi pri pad ni ci vo da Voj ne po li cije u sa sta vu ko pne nih nam jen - skih sna ga po nov no su bi li na opas - nim ces ta ma. Sa tnik Ro bert Jan driπ- -SaË er, naπ stoæer ni Ëa snik u za pov - jed ni π tvu KMNB-a po stavl jen je u naj vi πe zdruæe no ci vil no-voj no tij elo tzv. JSCC/JCP (Jo int Se cu ri ty Co or - di na tion Cen tre/jo int Com mand Post). To bi bi la ne ka vrsta kriz nog stoæe ra na dræav noj ra zi ni. Za da Êa mu je bi la po mo Êi tom tij elu sav jet ima i kao ope ra tiv ni Ëa snik, razmje - nji va ti in for ma cije o tre nu - ta Ë noj si tua ci ji na te re nu, po duz et im ope ra cij ama, po zi ci ji sna ga, itd. Od af ga - ni stan skih gen era la saz nao je da su prije des etak go di - na ima li sli Ë nu si tua ciju, a zra ko plov ko ji se ta da sru - πio u pla ni ne oko Ka bu la pro na appleen je tek nakon Ëe ti - ri mjes eca. Dan po slije u po pod nev nim sa ti - ma, NA TO-ove sna ge uspje le su lo - ci ra ti sruπ e ni zra ko plov he li ko pte ri - ma Apache, na po zi ci ji oko 35 km is toë no od Ka bu la, u pla nin skom po druëju zva nom Khak-e Jab rar. No, olu pi ni zra ko plo va i ærtva ma nije se mo glo pri Êi jer je mjes to uda ra bi lo na ve li koj nad mor skoj vi - si ni, vi πe od 3000 me ta ra. Is to ta ko vre men ski uv je ti bi li su iz nim no teπ ki a broj na min ska pol ja prij eti la su u pod noæju strme pla ni ne Cha - pe ri u koju je avion uda rio. Bor bene sku pi ne ISAF-a, af ga ni stan ska voj - ska i po li ci ja okruæi le su po druëje sa svih stra na, Ëe kaj uêi bol je vrijeme, ka ko bi se pro bi li na vrh su ro - ve pla ni ne. Istra ga, kao i iz vla Ë en je tij ela po gi nu lih, mo gla bi po tra ja ti tjed ni ma. OËekuje se da Êe i na πa smje na, ko ja do la zi u dru goj po lo - vi ci vel ja Ëe, na sta vi ti s na po ri ma u toj vrlo teπ koj za da Êi. 9

10 DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMOGIP Stvarnost Sialkota Na ula zu u grad ti suêe mo to ra i sku te ra natr pa nih pa ki stan skim obi tel jima, otac vo - zaë, iz me appleu nje ga i gu ver na le bar dvoje raπ Ëu pane man je dje ce, iz me appleu nje ga i maj - ke naj mla applei Ëlan obi tel ji. Iza maj ke ko ja pod pa zuhom dræi æi vu ko koπ sve za nih kri la, joπ je dan na mreæi za no vi ne... Na se ma fo ru po ka zuj em da bih æe lio na pra vi ti fo to - gra fiju. Otac odob ra va, maj ka okreêe gla vu, dje ca me gle daju sa za ni man jem. al jem im pol ju bac. Otac mi sli da je na mij en jen nje mu, pa mi uz vra Êa. Kaæem vo za Ëu da krene, ne ma ve ze πto je crve no. Od da nas pres taj em fo to gra fi ra ti na se ma fo ri ma... Iz Indije Davor»ULJAK To smo ju tro stigli oko tri, dok je Isla ma bad joπ du bo ko spa - vao, ukl juë uj uêi i prekri vene dje lat ni ce po li cije, koje su la ga no li - sta le stra ni ce naπ ih pu tov ni ca i neπ - to vaæno za pi si va le. Bez po gle da, bez rij eëi. Is pred nas i iza nas mno - go lju di sa si tnom dje com, ko ja po - n ekad vris nu, oko njih ran ci, tor be, pla sti Ë ne vre Êi ce. Des no iza sta kla lij eno se vrti tra ka na koj oj su raz - val je ni ko fe ri i po de rane put ne tor - be. Dok la ga no pi πt iπ u onim vra ti ma i dok te pre pi pa vaju i gdje tre ba i gdje ne tre ba, us put, kraj ië kom oka, moæeπ pra ti ti ka ko lap top, nakon neizbjeænog rend ge na, prign jeë en s dva me tal na san - du ka, Ëe ka da ga spa siπ. Ili zau vi jek ba ciπ. Tim za ve li ke utak mi ce Pa vi Ë iê i Ma to ko viê raz - bu di li su se Ëim smo ih dob ro prodr ma li. Za ne - pun sat opet Êe mo na pa - ki stan ske ces te. Svat ko na svoju stra nu. Vla do Ma to ko viê, na sta vit Êe u Mu za fa ra - ba du pi sa ti i o srci ma i vje ruj em da Êe jed nom ob ja vi ti svoje pri Ëe upot - pun jene doj mo vi ma iz tog dij ela Ka π mi ra. Ivi ca Lo vriê Êe i u Kot liju zna ti raz ves eli ti ko le ge dob rim vi - cem i ro π til jem uz ko ji se pije na πa πl ji va i pre bi ru najl je pπe us po mene. Kralj Sri na ga ra Igor te pan ko i dal je Êe s osmjehom vla da ti in dij skim dij elom Ka π mi ra i s nestrplje n jem Ëe ka ti da Hi ma laje za mij eni svoj om ne pre gled nom rav ni com. Ma riju»ië ak je za rad i za la gan je pohva lio i hrvat ski ve le po sla nik u In di ji. A To - mi slav Pa vi Ë iê je svoj om pro fes io nal - no π Êu i steë e nim po π to van jem veê po ka zao da je pra vi Ëov jek za ta ko od go vor no mjes to kao πto je za m je - nik πe fa mi sije. Ve li ka je to stvar, lju - di mo ji. S po no som kaæem, Ëast mi je igra ti u ti mu za ve li ke utak mi ce. Ta ko je go vo rio Za ra tu stra... U Va zi ra ba du svra Êam u ma lu tvor ni cu noæe va i ma Ë e va. Ni su Grad je zakrëen tisuêama motora i drugih neobiënih prometala kva li tet ni, ali lij epo iz gle daju. Dok Ëe kam da mi don esu ono πto sam na ruë io, pen jem se me appleu rad ni ke ko ji me ne o dol ji vo pods je Êaju na ga lio te. Sret ni πto ih je net ko pos jet io, vo le kad im se kaæe da je njiho - va um jet nost cij en je na. Spre mni su za fo to gra fiju koju uzi mam s grë em u gru di ma. Boæe dra gi, po stoji i go - re, ali ovo je vi πe ne go tuæno. Nu de me vo dom iz bo ca po val ja nih po pra πn ja vom po du. Pij em. Tko ne æe li me appleu lju di ma uve nu ti, mo ra se nau Ë i ti pi ti iz svih Ëa πa. I tko me appleu lju di ma æe li os ta ti Ëist, mo ra se ra - zum je ti i u to da se pe re u prlja voj vo di. Ta ko je go vo rio Za ra tu stra. Ki lo met ri ma prije Sial ko ta ma le, uspjeπ ne tvor ni ce koænih pro iz vo da, sport ske opre me, me di cin skih po - ma ga la. Na ula zu u grad ti suêe mo - to ra i sku te ra, rij et ko ko ji s man je od pet put ni ka. Ba ja ji i Pak He roi natr pa ni pa ki stan skim obi tel jima, otac vo zaë, iz me appleu nje ga i gu ver na - le bar dvoje raπ Ëu pane man je dje ce, iz me appleu nje ga i maj ke naj mla applei Ëlan obi tel ji ko ji spa va iskrivl jene gla ve, sli na vog no sa i raz japl je - nih usta da uhva ti zra ka, jer su ga ro di tel ji stis nu li da ne is pad ne s mo to ra. Iza maj ke ko ja pod pa - zuhom dræi æi vu ko koπ sve za nih kri la i sje di po - stran ce u na nula ma koje Êe si gur no iz gu bi ti na slje de Êoj ru pi, joπ je dan na mreæi za no vi ne. Na le applei ma mu je go le ma tor - ba u koju je potr pa no sve πto su na ku po va li. GrË e - vi to se dræi za majë i ne sku te i la ga no grebe ja pan ka ma po as fal tu. A otac, oë i to u æur bi, tru di se da pretek ne sve πto se kreêe i do - kaæe æe ni i dje ci svoje trka Ë ke vjeπ - ti ne. Na se ma fo ru po ka zuj em da bih æe lio na pra vi ti fo to gra fiju. Otac odob ra va, maj ka okreêe gla vu da joj se na sli ci ne vi di li ce, dje ca me gle daju sa za ni man jem. al jem im pol ju bac. Otac mi sli da je na mij e - n jen nje mu, pa mi uz vra Êa. Kaæem vo za Ëu da krene, ne ma ve ze πto je crve no. Od da nas pres taj em fo to - gra fi ra ti na se ma fo ri ma... 10

11 Prva pustinjska ophodnja Vrij eme na TS-u pro la zi bræe ne go πto se moæe za mi sli ti. To - me u pri log naj bol je go vo ri Ëin je ni ca da je u mjes ec da na, ko li - ko sam ovdje, bi la smje na Ëak Ëe - tvo ri ce ko le ga. Vrlo brzo sam od voj nog pro ma traëa, ko ji se tek uv - jeæba va za pro ved bu za da Êa, po stao onaj ko ji daje pot reb ne bri fin ge no - vim pro ma traë i ma. Prvi bri fin zi bi li su ve za ni uz rad i odræa van je gen era to ra te odræa van je vo zi la. IduÊe vrij eme pro vest Êu kao Ëa snik za odræa van je vo zi la te Ëa snik za si - gur nost i pro tu poæar nu za π ti tu. Bit æi vo ta i ra da na TS-u je da sva ki od nas pro applee i uv - jeæba se za sve duæno sti koje su ovdje propi sane. Vo applea ophodn je Ne dav no sam nakon za - vrπ e nog uv jeæba van ja iz voænje i na vi ga cije, πto je tra jalo ukup no Ëe ti ri tjed na, po Ë eo s ob ukom za vo appleu op hodn je pro ma tra Ëa. Za da - Êa je bi la obi Êi ru tu br.10 te do Êi do po druë ja koje se na - zi va Ag su mal. Pri pre ma za vo applee n je ophodn je po Ë in je dan prije upoz na van jem ru te i osta lih de tal ja ko ji su vaæni za kva li te tu i si gur nu pro ved bu za - daêe. Na rav no, u tak vim okol no sti - ma, sva ki od Ëe ti ri Ëla na op hodn je mo ra se dob ro upoz na ti sa svo j im ob ve za ma, osob no se pri pre mi ti te pri pre mi ti sred stva koj ima Êe se ko - ri sti ti. Ne po sred no prije od la s ka na za da Êu, kao vo applea ophodn je, oku pio sam Ëla no ve te ih upoz nao sa za da - Êom, ru tom kre tan ja, mje ra ma si - gur no sti... Sve je to po ma lo sli Ë i lo postupcima koje pro vo de po s troj be Voj ne po li cije iz koje sam i do π ao. DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - MINURSO Una toë svim upi sa nim po da ci ma u GPS-u pon ekad ne moæe te pre dvid je - ti gdje su no ve di ne i je di ni naë in je po ku π a ti ih za o bi Êi. Na rav no, sa mo ako ima te prov je re ni po da tak da na tom te re nu ne ma min skih pol ja. Jed na od tak vih to Ë a ka bi la je i WP72, veê le gen dar na to Ëka na ru ti ko - ja je za vo za Ëe pra vi test zbog pij es ka i broj nih di na oko nas... Iz Zapadne Sahare Karlo PILKO Nakon bri fin ga, obavl je na je prov je - ra ve ze na ra dio u re appleaj ima iz me appleu vo zi la, pri la go applee ni su GPS ure applea ji i ophodn ja je sluæbe no po Ë ela. Ru ta je iz no si la neπ to vi πe od 250 km ne pre - gled ne pu stin je, s pu no is pre sij eca - nih tra go va ko ji su nam po ka zi va li na, ipak, ak ti van æi vot i pro met u tom dij elu na πe zone od go vor no sti. Pra vi test za vo za Ëe Ne ko li ko da na prije ophodn je, pjeπ Ë ane oluje bi le su Ëes ta poj ava pa smo oë e ki va li di ne i pjeπ Ë a ni te - ren. Una toë svim upi sa nim po da ci - Posljednji dogovor Ëlanova ophodnje prije odlaska na zadaêu ma u GPS-u pon ekad ne moæe te pre d vid je ti gdje su no ve di ne i je di ni naë in je po ku π a ti ih za o bi Êi. Na rav - no, sa mo ako ima te prov je re ni po da - tak da na tom te re nu ne ma minskih pol ja. Jed na od tak vih to Ë a ka bi la je i WP72, veê le gen dar na to Ëka na ru ti ko ja je za vo za Ëe pra vi test zbog pij es ka i broj nih di na oko nas. Vo zaë prvog vo zi la bio je is kus ni fran cu ski Ëa snik De nis dok je dru go vo zi lo vo zio no vi fran cu ski ko le ga. Una toë neis ku stvu, pro ble ma ti Ë ni dio te re na prij eappleen je uspjeπ no, na sve op Êe za do voljstvo. Do la skom na krajn je odre di π te, krat ko smo pre - dahnu li pro mo tri li podruëje te se okri j epi li sen dvi Ë i ma, ka vom i vo - Êem. A po tom pov ra tak u ba zu. Mo ram priz na ti ka ko bi ti vo applea ophodn je zahtij eva do no π en je brzih od lu ka, odre applee nu ra zi nu di plo mat - ske vjeπ ti ne i doi sta je nuæno dob ro poz na van je GPS-a. Taj ma li mon ti - ra ni ure appleaj u sva kom vo zi lu, po ne - kad je i je di ni prij atelj. Pov ra tak na TS Mij ek, prote kao je bez ve Êih pro - ble ma. Kao i uvi jek, na π li smo vre - me na za fo to gra fi ran je kraj oli ka, di - na, pjeπ Ë a nih pla ni na, de - va i osta lih za niml ji vo sti. Do la skom u ba zu, zaj ed - ni Ë ki smo saæe li re zul ta te ophodn je. Ana li za obië no sadræi vrij eme od la ska, pov rat ka, ukup nu udal je - nost, za mij eê ene voj ne i ci vil ne ak tiv no sti, stan je UN-ove opre me te zakl juë ak. Is te po dat ke, sva ki vo applea ophodn je iz no si i na dnev nom bri fin gu, nakon Ëe ga se ana li zi raju. Sva ki, pa ma kar i na o Ë i gled ne - bi tan po da tak, po maæe nam da stvo ri mo pre ciz - niju sli ku o tre nu ta Ë nom stan ju u na πoj zo ni od go vor no sti. Je dan od prim je ra ko ji je na mene osta vio doj am je ne ko li ko ko stu ra de va na ma lom pro sto ru. Lo gi Ë an zakl juë ak je mo guê nost po stoj an ja min skog pol ja. Do voljno da nam spa si æi vot i upu ti nas ku da se ne tre ba kre ta ti iz van zacrtane trase. Bi lo ka ko bi lo, prva ophodn ja je iza mene. Uspjeπ - na, re kao bih, no naj vi πe zahval juj uêi zaj ed ni Ë kom ra du svih Ëla no va ophodn je i pov je ren ju bez koj eg bi ovdje æi vot bio iz ra zi to teæak. 11

12 OSRH esta obljetnica Zapovjedniπtva za izobrazbu i obuku HKoV-a Fran Krsto Frankopan Pokazati viπe sluha za opremanje oruæanih snaga Ni naj bol ji ljud ski po ten cij ali, ako ni su im ple men ti ra ni s od go va raj uêim ma te rij al nim res ur si ma ni su do voljni za kva li te tan ra zvoj oruæa nih sna ga, i bez ob zi ra na sva ogra - ni Ë en ja, u pred stoj eê em raz dobl ju pot reb no je po ka za ti vi πe sluha za pot rebe i opre - man je oruæa nih sna ga, ka zao je preds jed nik Mes iê do daj uêi ka ko iz ob ram be nog su sta va tre ba iza Êi sve πto nije u iz rav noj i kon kret noj ve zi s njim Josipa PERICA, snimio Davor KIRIN Predsjednik Stjepan MesiÊ uveliëao je obljetnicu ZIO HKoV-a es ta obljetni ca Za pov jed ni π tva za izo braz bu i ob uku HKoV-a Fran Krsto Fran ko pan obi - l jeæe na je 9. vel ja Ëe u HVU-u Pe tar Zrin ski a sveë a no sti je na zoë io je i vrhov ni za pov jed nik oruæa nih sna ga RH Stje pan Mes iê, u Ëi joj je pratn ji bio i sav jet nik za ob ra nu i voj na pi - tan ja, stoæer ni gen eral Pe tar Sti pet iê. Sre di πn ja pro sla va odræa na je u»as- ni Ë kom do mu, a uz preds jed ni ka Mes iêa, mi ni stra ob rane Be ri sla va Ro në e vi Êa, na Ë el ni ka Glav nog stoæe - ra gen era la zbo ra Jos ipa Lu ci Êa i za - pov jed ni ka HKoV-a gen eral pu kov ni - ka Ma rij ana Ma re ko vi Êa, sveë a no sti su na zoë i li broj ni gen era li, vi so ki pred stav ni ci i duænos ni ci MORH-a i oruæa nih sna ga, te dje lat ni ci Za pov - jed ni π tva. Zan ema ren poj edi nac U svom ob ra Êan ju, preds jed nik Mes iê re kao je ka ko ni naj bol ji ljud - ski po ten cij ali, ako ni su im ple men ti - ra ni s od go va raj uêim ma te rij al nim res ur si ma ni su do voljni za kva li te tan ra zvoj oruæa nih sna ga, te ka ko je, bez ob zi ra na sva ogra ni Ë en ja, u pred stoj eê em raz dobl ju pot reb no po - ka za ti vi πe sluha za pot rebe i opre - man je oruæa nih sna ga, do daj uêi ka ko iz ob ram be nog su sta va tre ba iza Êi sve πto nije u iz rav noj i kon kret noj ve zi s njim.»es ti ta vπi obl jet ni cu, mi ni star Ro n - Ë e viê je is tak nuo ka ko je u stva ran je su sta va izo braz be i ob uke ned voj be - no uloæe no mno go tru da, ali ka ko je u iduê em raz dobl ju, nakon preu stro - ja, ovaj su stav pot reb no pri la go di ti no vim zahtje vi ma i iza zo vi ma, spo - min ju Êi ula zak u euro at lant ske in te - gra cije, a πto, na glaπ a va, nuæno pred - stavl ja no vu proc je nu si gur no snog okruæja i stva ran je no vog si gur no - snog kon cep ta. Go vo re Êi o su stav nom sman jen ju oruæa nih sna ga tij ekom posl jedn jih des et go di na, a uz na gla sak ka ko su oruæane sna ge u ovom tre nu tku do - πle do krajn jih gra ni ca svoje odræi vo - sti, na Ë el nik GS-a gen eral zbo ra Jo - s ip Lu ciê, is tak nuo je da je u tim pro - ces ima poj edi nac bio don ek le zane - ma ren jer je pro ces bio usmje ren na po stroj be, grane, i osta le veêe cje li ne. Na sta vio je ka ko upra vo u ovoj go di - ni na po vrπ i nu iz la ze pro ble mi poje - di na ca, te ka ko je ona svoj evrsna prekret ni ca, jer, pro ces sman ji va - n ja oruæa nih sna ga je za vrπ en, i od sa da Êe to bi ti pri ro dan pro ces iz - Uz sva ogra ni Ë en ja i nes avrπ e nost su sta va u koj em ra di mo, na por nim, od go vor nim i kre a tiv nim ra dom uspje - li smo po sti Êi za paæene re zul ta te, istaknuo je zapovjednik ZIO-a brigadir Marjan BiπkiÊ dvaj an je na te mel ju go di na sta ro sti, bo le sti ili dra go voljnog od la ska. S jed ne strane, prez en ti ra mo glo - bal ne uspjehe, a s dru ge se sus reêe - mo s poj edi na Ë nim uspjes ima, na vo - di Lu ciê te ka zuje ka ko vi πe ne smije bi ti ne o dre appleene od go vor no sti, te ka - ko cje lo kup na in sti tu ci ja oruæa nih sna ga oë e kuje da Êe se u bu duê no sti jas no raz gra ni Ë i ti ovla sti u vo appleen ju i za po vi je dan ju, od go vor no sti u fi nan - ci ran ju, te jas no de fi ni ra ti ljud ski i ma te rij al ni po ten cij al oruæa nih sna ga. Za pov jed nik ZI O-a bri ga dir Mar jan Bi π kiê, ko ji je uz Ëes tit ke upu tio i ri - j eëi zahva le na dos ada πn jem ra du svim dje lat ni ci ma, uz sve uspjehe, ta ko appleer se osvrnuo i na ne do stat ke i pred stoj eêe no ve pot rebe. Uz sva ogra ni Ë en ja i nes avrπ e nost su sta va u koj em ra di mo, na por nim, od go vor nim i kre a tiv nim ra dom uspje li smo po sti Êi za paæene re zul ta te i po mak u svim po druëj ima na π eg dje - lo van ja, ka zao je Bi π kiê, te is tak nuo ka ko je svje stan svih ne do sta ta ka na koj ima se su stav no ra di ka ko bi se oni ot klo ni li. Do da vπi ka ko tehno lo - πke prom jene, suv re me no okruæen je te no ve dok tri ne upo rabe oruæa nih 12

13 OSRH Kadeti koji su se πkolovali u inozem stvu iskoristili su prigodu da vrhovnog zapovjednika upoznaju sa svojim problemima sna ga uz ro kuju i brzo za star je van je, na vo di pot rebu zahtje van ja no vih znan ja, vjeπ ti na i per manent nu izo - braz bu. Ne za do voljstvo ka de ta ko ji su se πko lo va li u inoz em stvu Vrhov ni za pov jed nik isko ri stio je pri go du i za pos jet i raz go vor s Ëa sni - ci ma ko ji su za vrπ i li voj - ne aka de mije u inoz em - stvu, a po tom i s pri pad - ni ci ma V. kon tin gen ta Voj ne po li cije ko ji usko - ro od la ze u mi rov nu mi - siju u Af ga ni stan. Bri ga - dir Bi π kiê upoz nao je na po Ë et ku raz go vo ra vi so - ke gos te s pro ble mi ma mla dih ka de ta. Ina Ëe, MORH je dos ad na πko lo van je upu - tio ukup no 46 ka de ta i sti pen di sta na pres tiæne voj ne aka de mije u SAD, Ita liju i Nje ma Ë ku. Na vo de Êi tre nu ta - Ë no stan je, Bi π kiê je kao glav ni raz - log ne za do voljstva mla dih Ëa sni ka is - tak nuo pro blem pro mak nu Êa u Ëa sni - Ë ke Ëi no ve, a ko ja ka sne i po go di nu da na, spo ru no stri fi ka ciju ili priz na - va n je isto vrij ed no sti di plo ma, kao i pro blem prom je na duæno sti i mjes ta ra da. Ne do sta ci koje is ti Ëu ka de ti ve - za ni su ta ko appleer uz nes klad rad nog mjes ta sa steë e nom voj nom i ci vil - nom izo braz bom, kao i tes ti ran je znan ja stra nog je zi ka, koje sma traju ne pot reb nim nakon za vrπ ene aka de - mije u inoz em stvu. Pro blem je i u to - me πto se sa πko lo van ja ne vra Êaju na sluæen je u oruæane sna ge RH.»ak njih tri des et po sto na pu sti lo je oruæane sna ge, a me appleu njima su i oni s naj bol jih voj nih aka de mi ja, prim je ri ce West Po in ta. Kao raz log to me mi ni star Ro në e viê na vo di ne - prim je ren ugo vor, ko ji im to i do pu - πta jer nigdje ne na vo di nuænost pov - rat ka u hrvat ske oruæane sna ge. U ve zi s no stri fi ka ci jom di plo ma, naja - vio je sko ro rjeπ en je tog pro ble ma u su radn ji s Mi ni star stvom zna no sti. Ta ko appleer, iz ja vio je da je GS prvi put iz ra dio plan i pro gram pro mi can ja kao i plan iz dvaj an ja i plan prij ama. Ne ko li ko ka de ta osob no su istu pi li sa svoj im pro ble mi ma, naj avl juj uêi Ëak i od la zak iz oruæa nih sna ga nakon is - te ka ugo vo ra. Gen eral Lu ciê je ka zao ka ko je sa sta nak znak da je do πlo do krit ië ne mase, poz dravl jaj uêi pri - tom slo bo du go vo ra, no svje stan je raz li ka s koj ima se ka de ti sus re Êu u ra du sa svoj im ko le ga ma, go vo re Êi ka ko se s ti me sus re Êu i osta li πko lo - va ni lju di u dru gim in sti tu cij ama. Po - ruë io im je ka ko su oni ti ko ji Êe iz te bor be iza Êi kao pob jed ni ci. Po kre nu - ti su broj ni pro ce si koj ima se na stoji is pra vi ti rat no nas lij eapplee i na go mi la ni pro ble mi. Naπ su stav πko lo van ja kre - nuo je od nu le, i u ve li koj je tran sfor - ma ci ji, re kao je Lu ciê, do daj uêi ka - ko se on mo ra uskla di ti s ci vil nim su - sta vom i ka ko se u iduêe tri go di ne oë e kuje po zi ci o ni ran je i sta bi li za ci ja. Ro në e viê je ta ko appleer is tak nuo pro - blem sman je nog pro ra Ë u na, tran sfor - ma cije rat ne u mir no dop sku voj sku, a πto je ve lik i teæak pro ces, te ka de - tima nu di rjeπ en ja u sko roj bu duê no - sti, rij eë i ma daj te nam vre me na i su stav Êe pro funk ci o ni ra ti. Ka za vπi ka ko za sve to po stoje ob - jek tiv ni raz lo zi, ali i okol no sti na koje se moæe ut je ca ti, preds jed nik Mes iê je re kao ka ko se hit no mo ra po duz eti sve u ve zi s tim pro ble mi ma, svje stan ka ko tak va si tua ci ja traje pre du go, a na lju bo mo ru svoj ih ko le ga koju ka de - ti is ti Ëu od go va ra ka ko svi tre baju od njiho vog znan ja pro fi ti ra ti, a ni ka ko bi ti lju bo mor ni. Tre ba kre nu ti u pro - m jene za ko na jer nij edan zakon nije pre do bar da ga ne moæe za mij eni ti bol ji, oπ tro je ka zao Preds jed nik, na - vo de Êi da bi bi la ve li ka tra ge di ja iz gu - bi ti sve te mla de i πko lo vane lju de. Na kraju sus re ta, ka det ima se ob ra tio i gen eral Sti pet iê, preuz evπi od go vor - nost za sve pro ble me na sebe, kao biv π eg na Ë el ni ka GS-a, i na osta le po - zi ci o ni rane na vi so kim duæno sti ma jer, is ti Ëe, ni su se rij eπ ila te meljna pi tan ja. Vid no ra zoë a ran stan jem, i iz - ne na appleen broj nim ne do - sta ci ma, ape li rao je na æur no po kre tan je pro ce sa koj ima Êe se tre nu ta Ë no stan je po pra vi ti. Nakon sus re ta s ka de - tima, preds jed nik Mes iê Preds jed nik Mes iê je rekao kadetima ka ko se hit no mo ra po duz eti sve u ve zi s njihovim pro ble mi - ma, te kako svi tre baju od njiho vog znan ja pro fi ti ra ti je raz go va rao i s pri pad ni ci ma V. kon - tin gen ta ko ji Ëe kaju od la zak u mi siju ISAF te im je poæe lio pu no uspjeha u pred stoj eêoj mi si ji u Af ga ni sta nu. ZajedniËka fotografija s pripadnicima V. kontingenta koji uskoro odlaze u misiju ISAF u Afganistan 13

14 .OSRH1 Zoran JEFTIC, srebrni rukometas i rocnlk sportske satnije Natrag u odoru sa srebrom Moram zahvaliti Hrvatskoj vojsci koja je imala obzira prema rneru I prema mojem izbivanju zbog obveza u reprezentaciji. lpak, i ovdje su obveze koje se moraju postivati. Evo, uskoro me ceka dezurstvo... Tretman je ovdje izvrstan, ne znam na sto bih se mogao zaliti.. Domagoj VLAHOVIC, snimio Tomislav BRANDT J edna od hrvatskih srebrnih medalja sa Svjetskog rukometnog prvenstva u Tunisu objesena je oko vrata pripadnika Hrvatske vojske! Doduse, privremenog pripadnika jer Zoran Jettie (22), kruzni napadac zaqrebackoq Medvescaka, sluzi vojni rok u sportskoj satniji. Iako ovaj rodeni Varazdinac nije bio u prvom planu unutar hrvatske momcadi koja je puna svjetski etabliranih zvijezda, na nekim utakmicama dobio je minutazu (Australija, Svedska), a sigurno je da bi (i kao rukometas je jos vrlo mlad) mogao biti nastavljac tradicije vrhunskih hrvatskih pivota Kljajica. Jovica, Nacinovica, Sulica, Vorija... Jeste Ii predvidali da cete tijekom sluzenja vojnog roka uci u najuzi krug "paklenih" i otputovati u Tunis? Iskreno, ne. Nada je ipak postojala jer sam prosle godine bio na pripre- mama za Atenu, no u zadnji sam tren otpao. Nadao sam se ponovnom pozivu na pripreme, dao sve od sebe, i usao u taj "rukometni stroj", sto stvarno nije mala stvar. I, kako je biti dio "stroja"! Stvarno ugodno. Decki SU super, prihvacaju nas mlade i podupiru. Divno je druziti se s njima. Svaki trening je bio novo ucenje, i iz treninga u trening bilo je sve bolje. Cervar i Smailaqic su vrhunski strucnjaci, a trening s njima i ovim suigracima podize vlastitu iqracku kvalitetu. A igranje s lvanom Balicemj Zapravojetojakolagano. Kad shvatite njegove kretnje, na kraju ispada da samo trebate pricekati loptu i staviti je u gol, nema druge. On privuca dvojicu-trojicu iqraca, i vama se pozicija mora otvoriti. Svakog trena mozete ocekivati loptu. Je Ii u finalu ipak prevladao umort Jest, ali mislim da je to bio i los dan. Mislim da bi trebao postojati dan odmora izmedu polufinala i finala. Imali smo dosta tehnickih poqresaka, a Spanjolci su svaku kaznjavali golom. Zaustavili su Lackovica, a i vratar Hombrados imao je svoj dan. Splet okolnosti prevagnuo je u spanjolsku korist. Kako ste se, na kraju, osjecali kao dio najvece rukometne smotret Bio sam ponosan. Vjerujem da sam mogao dobiti malo vecu minutazu, ali to je na izborniku i ja postujem njegovu odluku. Ipak, dovoljno sam mlad i moje vrijeme tek dolazi. Uvijek smo imali vrhunske pivote. Imate Ii uzora medu njima i hocete Ii nastaviti njihovu tradiciju? Medu strancima, svida mi se igra Nijemca Christiana Schwarzera i Francuza Bertranda Gillesa. Tu je i Rus Torgovanov, makar je vec na zalasku. Medu nasima, Renato Sulie je jedan od vrhunskih pivota, nazalost, imao je peh zbog prometne nesrece. Igor Vori je na Olimpijadi pokazao pravu klasu i doista postao pravi iqrac, Vjerujem da cu se nametnuti, dat cu sve od sebe da budem medu tim deckima, Pivoti su uglavnom najsnafniji rukometasi. Je Ii snaga i presudnaj Snaga je vrlo vazna. Znam po sebi. Dosta sam snazan, ali mi sigurno treba sedam-osam "kvalitetnih" kila da bih se mogao nositi s vrhunskim svjetskim igracima. U Hrvatskoj ligi mogu igrati s ovom masom, ali za nesto vise potrebno mi je jos puno rada i treniranja. Sad ste clan Medvescaka, ali Zagreb je ipak nas najjaei klub. Biste Ii, kad odlucite promijeniti klub, radije otisli u Zagreb ili u inozemstvo? Definitivno u Zagreb. Mislim da je jos rano za inozemstvo, za to mi trebaju sigurno jos dvije godine mukotrpnog rada, teretane, pa i pivotske tehnike i taktike. Jos jedan raz- 14 HRVATSKI 18. veljace V8JNIK

15 Rocnici na bojnom gadanju log je sto ovdje studiram na Kine zioloskom fakultetu, pa bih zelio os tati u Zagrebu dok ga ne zavrsim. Sto bi na tu zelju rekli Vasi kolege iz Medveseakat Nije to zelja za samim prijelazom, nego potreba gledati unaprijed i po stici sto vise. Sigurno je da Medves cak ima svoju kvalitetu, ne bjezim od toga. Uostalom, ako se ne otvori neka jako dobra prilika, ja cu i ostati u Medvescaku, Moj klupski kolega Franjo Lelic, koji je takoder ovdje slu zio vojsku, nedavno je presao iz Medvescaka u Zagreb. U nasem klu bu su to prihvatili jer to je dobro za napredak rnladog iqraca, raditi u bo ljim uvjetima i u boljoj momcadi, Vje rujem da moji suiqraci ne bi ljutito reagirali, bilo bi im drago zbog mene. Kako je vratiti se iz Tunisa i odmah ponovno uskociti u odorut Moram zahvaliti Hrvatskoj vojsci koja je imala obzira prema meni i prema mojem izbivanju zbog obve za u reprezentaciji. Ipak, tu su ob veze koje se moraju postivati. Evo, uskoro me ceka dezurstvo... Tretman je ovdje izvrstan, ne znam na sto bih se mogao zaliti. Mogu nastaviti s treninzima i utakmicama. su na programu Mediteranske Uskoro igre u spanjolskoj Almeriji, nas ce zastu pati "B" reprezentacija, vjerujem da cu dobiti poziv i vise igrati, da po kazem kvalitetu. Vrijeme : 10. veljace 2005., 8h Mjesto : Slunj - poligon "Eugen Kvaternik" Temperatura : -24 C Uvjeti : snijeg - lm Misija : bojno gadanje Postrojba : 15 potrbr I ako kratko izvjesca gotovo zasigurno, zbog vremenskih prilika, navodi na razrnisljanje o grijanju uz topli napitak, te se vecini cini nezamislivo ikakvo daljnje djelovanje, za nasu pricu to je tek pocetak. Snijegom okovan vojni poligon zadao je prvi, temperaturni udarac od -24 C pripadnicima 15. potrbr. Vodeni mislju kako kruna obuke 126-orice rocnika 4. narastaja svakako mora biti ostvarena jer u sklopu specijalisticka obuke predstavlja primjenu usvojenog znanja, zapovjednik i instruktori vojnickom odlucnoscu krecu u probijanje. Nakon trosatne borbe, tehnika je na polozajima : top MT12, raketni sustavi 9K11 (Maljutka), 9Kl 11 (Fagot), Polo, te borbeno oklopno vozilo M-83. No poligonu prijeti vjetar a temperatura se ne podize. Iskusni casnici doskacu tom problemu, organizirajuci u neposrednoj blizini taktickih tocaka "vatrena uporista", I kako se vatra rasplamsavala i odlucnost roenika se podizala kako bi izveli prvo bojno gadanje. Zaqlusujuci zvukovi topova parali su hladan slunjski zrak i neopisivom Iakocom i preciznoscu dolazili do zadanih ciljeva na oko 1000 m. U trenucima zasluzenoq odmora, razgovarali smo sa zapovjednikom Bojne za obuku 15. potr brigade, satnikom Markom Krstanovicem. Kao i svaki dobar ucitelj, satnik Krstanovic najprije je pohvalio ponasanje rocnih vojnika tijekom vjezbe. "Katastrofalni vremenski uvjeti maksimalno su otezali provedbu nase vjezbe, no zalaganje rocnika i pokazana razina osposobljenosti te vrhunski rezultati gadanja, svakako su na zavidnoj razini. Vjerujem da ce takvi rezultati biti i nakon obavljenog nocnoq gadanja, koje rocnicima jos predstoji", kazao je Krstanovic, Rijeci pohvale izrazio je i zapovjednik 15. potrbr, pukovnik Mijo Hokman, cija je nazocnost na vjezbi svakako neosporan dokaz pozrtvovnosti svakog od pripadnika brigade. "Premda smo se svi zatekli u specificnim vremenskim prilikama, rezultati konkretnih zadaca su vrlo dobri i kvalitetni. Vjerujem kako je to izvanredno iskustvo i stazistima i rocnicima", istaknuo je zapovjednik. Mi, koji smo pratili gadanje s tom smo se ocjenom i vise nego slozili, Andreja DECAK BRVATSKI VeJNIK 18. veljace

16 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE Prvi maapplearski Gripen POT KRAJ sij eën ja po vi jest suv re - me nog ma applear skog rat nog zra ko - plov stva ukn jiæi la je joπ je dan hva - le vrij edan tre nu tak. Nai me, 25. sij eë n ja u πved skom Lin ko pin gu u sklo pu po stroj en ja tvrtke SAAB Gri - pen In ter na tio nal pred vi so kim voj - nim i dræav nim duænos ni ci ma ma - applear skom mi ni stru ob rane Fe ren cu Juhàs zu pred stavl jen je prvi pro - duk cij ski prim je rak no vog ma applear - skog vi π e nam jen skog bor be nog avio na JAS 39 Gri pen. Uz taj prvi avion na SA AB-ovim pro iz vod nim tra ka ma tij ekom ove go di ne tre ba lo bi se za vrπ i ti skla pan je joπ pet Gri pe na, ko ji bi do oæuj ka iduêe go di ne tre ba li bi ti is po ruë e ni Ma applear - skoj. Ma applear ska je na ruë ila ukup no Ëet rna est Gri pe na, a do kraja tre ba li bi joj bi ti is po - ruë e ni svi na ruë e ni avio ni. Tij ekom oë e kuje se njiho va pu na ope - ra tiv na spre mnost, a od oë e - kuje se i njiho vo rav no prav - no sud je lo van je u sklo pu raz nih NA TO-ovim ak tiv no - sti. No vi avio ni na ruë e ni su tri des eto go di πn jim ugo vo - rom o le as in gu, a na te mel ju tog po sla s ma applear skim gos - po dar stvom sklopl jen je offset aranæman u vrij ed no sti od tri sto ti ne mi lij una eura ko ji Êe se re a li zi ra ti kroz Ëet rna est - go di πn je raz dobl je, od no sno u tij eku je nje go va Ëetvrta go di na. Tre nu ta Ë no se u ma applear skom rat - nom zra ko plov stvu ra bi Ëet rna est bor be nih avio na MiG-29 Ëije se po - vla Ë en je iz ope ra tiv ne upo rabe oë e - kuje do go di ne. Tij ekom sij eë - n ja prva sku pi na ma applear skih pi lo ta po Ë ela je s pre ob ukom za pre la zak na no vi tip avio na, dok se po Ëe tak pre ob uke zra ko plov no tehni Ë kog sa - sta va oë e kuje tij ekom travnja ove go di ne. I. SKEN DE RO VIΔ Modernizirani AMX-10P FRANCUSKA je vojska odluëila modernizirati 100 gusjeniënih borbenih vozila pjeπaπtva (BVP) tipa AMX-10P. Taj je BVP u sluæbi francuske vojske viπe od 30 godina, a modernizacija Êe omoguêiti uspjeπnije obavljanje zadaêa, osobito u mirovnim misijama, sve do zamjene novim kotaënim BVP-om VBCI pogonske konfiguracije 8x8. Modernizacijski paket usmjeren je na poboljπanje pouzdanosti, zaπtite, te elektroniëke opremljenosti. Izvest Êe se promjene na mjenjaëu, elementima ovjesa te Êe se ukloniti pogonski sustav vodenih propulzora za kretanje u vodi. Zamijenit Êe se i mehanizam straænjih vrata te pojaëati oklop na bokovima i krovu vozila. Bit Êe instaliran i obrambeni sustav Galix. Kupola Toucan II s dva Ëlana posade ostat Êe nepromijenjena, top Êe i dalje biti M693 kalibra 20 mm. Dodat Êe se novi termalni ciljnik i novi sustav prikaznika i bojiπniëki informacij - ski sustav SIT V1. Odjeljak za desant u straænjem dijelu BVP-a bit Êe prilagoappleen uporabi opreme za francuske vojnike buduênosti (program FELIN) koju razvija tvrtka Sagem. Modernizaciju Êe izvesti tvrtka Giat Industries, koja takoappleer provodi istraæne studije o buduêem gusjeniënom borbenom vozilu. Razvojne studije usmjerene su na razvoj novih tehnologija koje bi trebale osigurati znatan skok u moguênostima. Spominju se tehnologije kao πto su gumene gusjenice za koje u Giatu tvrde kako Êe opet donijeti prevagu gusjenicama koje su posljednjih godina pokleknule pred navalom naprednih kotaënih rjeπenja. Razmatra se i uporaba bezposadne kupole koja bi trebala poveêati unutarnji prostor. Oklopna zaπtita bi trebala biti mo - dularna kako bi se mogla prilagoditi trenutaënim operativnim potrebama. Razmatra se i koncept citadele, odnosno zaπtita samo dijelova vozila u kojima su ljudi. U Giatu dræe kako koncept citadele donosi 25 do 30% manju masu u odnosu na klasiëni koncept. M. PETROVIΔ 16

17 Robotizirano uklanjanje eksplozivnih naprava NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE BI TI struën jak za de ak ti vi ran je i uklan jan je ek splo ziv nih na pra va je - dan je od naj opas nij ih po stoj eêih po slo va na ku gli ze maljskoj. Ni kak - va po greπ ka u po slu nije do pu πte na jer dru ge πan se ne ma.»ak i kad sve ra di ap so lut no sa vrπ e no, po sao nije bit no si gur ni ji. Ali, po moê stiæe u obli ku ro bo ta ko ji bi taj iz nim no opas an po sao tre bao uë i ni ti bar ma - lo si gur nij im. US Army Ame ri Ë ke po stroj be u Ira ku ne pre - sta no se suoë a vaju s ces tov nim za s - je da ma iz ve de nim po mo Êu raz nih ek splo ziv nih na pra va. Za to je iz vi - applean je i uklan jan je sumnji vih ure - appleaja iz nim no vaæan, ali i vrlo ri zi- Ë an po sao. Za to se sve vi πe rabe raz ni ro bo ti opreml je ni ma ni pu la to rom, ka me - rom i dru gim sen zo ri ma te Ëes to i raz nim oruæjem za nam jer no uni π - ta van je ek splo ziv nih na pra va. Je dan od ro bo ta koje ame ri Ë ka voj ska ra bi u Ira ku je i Ta lon tvrtke Fos ter-mil ler. Taj se ro bot ra bi u raz nim ulo ga ma, pa i kao bor be ni ro bot u sklo pu su sta va SWORDS (vi di HV 19). Ulo ga iz vid ni ka i ma - ni pu la to ra sa sumnji vim na pra va ma jed na je od za da Êa za koje se Ta lon po ka zao kao vrlo dob ro rjeπ en je. Ta ko se na naj opas nije po slo ve upu Êuju dal jin ski upravl ja ni ro bo ti spo sob ni ope ra to ru u si gur no sti za - klo na po ka za ti sumnji vi te ren, ma - ni pu la to rom ga po mak nu ti ili prem - US Army jes ti ti a u sluë aju ek splo zije stra da sa mo ro bot dok ope ra ter i osta tak po sa de os taju ne oz lij eapplee ni. A ek splo zije su ta ko ra zor ne da od ro bo ta nakon ek splo zije osta nu sa - mo ne pre poz natl ji vi ko ma di tij ela ro bo ta i dij elo vi gus je ni ca. Upo ra ba tih ro bo ta je na te re nu ta ko in ten - ziv na upra vo zbog aspek ta si gur no - sti ko ji ostva ruje spa π a vaj uêi æi vo te struën ja ka za uklan jan je ek splo ziv - nih na pra va te u ko na Ë ni ci i svih osta lih koje bi na pra va po ten cij al no mo gla ugro zi ti. M. PE TRO VIΔ Raytheon isporuëio prvi AESA radar TIJ EKOM sij eën ja tvrtka Ra ythe on is po ru- Ë ila je ame ri Ë koj rat noj mor na ri ci prvi pro duk - cij ski prim je rak no vog APG-79 AE SA (Ac ti ve Elec tro ni cal ly Scan ned Ar ray) ra da ra. To je prvi od ukup no osam ra da ra ko ji su na mij e- n je ni za ugradn ju na no ve vi π e nam jen ske bor - bene avione F/A-18E/F Su per Hor net Block 2. Pre o sta li ra da ri iz te prve sku pi ne tre ba li bi bi ti is po ruë e ni do srpnja 2005., a s dos ad sklopl je nim ugo vo ri ma ukup no bi tre ba lo bi ti is po ruë e no 412 APG-79 AE SA ra da ra. Uz no - ve pro duk cij ske Block 2 Su per Hor ne te, ame - ri Ë ka rat na mor na ri ca ka ni sa 135 AE SA ra da - ra opre mi ti i po stoj eêu flo tu Su per Hor ne ta ko ja se veê na la zi u ope ra tiv noj upo ra bi. Dos ada πn ja tes ti ran ja po ka za la su ka ko je APG-79 u od no su na dos ada πn ji ra dar APG-73 pet pu ta po uz da ni ji, ima tri pu ta ve - Êi zahvat, od no sno da s la ko Êom moæe is to - dob no ra di ti u oba mo da (zrak-zrak i zrak- -zeml ja). I. SKEN DE RO VIΔ Izrael nabavlja nove podmornice klase Dolphin PO»ET KOM Iz ra el Êe pot pi sa ti ugo vor o is po ru ci dvi je no ve pod mor ni ce klase Dolp - hin iz ja vio je tam oπn ji za pov - jed nik rat ne mor na ri ce vi ce ad - mi ral Da vid Ben-Bashat. Nakon te iz ja ve ja vi lo se i iz ra el sko mi - ni star stvo ob rane poj aπ nja vaj uêi da Êe do na rudæbe do Êi sa mo ako se znat no po pra ve po li ti Ë ki od no si iz me appleu Izra ela i Nje ma - Ë ke. Ka ko bi se do ugo vo ra do - πlo πto la kπe, po Ë et kom sa stavl jen je zaj ed ni Ë ki tim s ci - l jem pro na laæen ja naj po voljnij eg naë i na fi nan ciran ja na ba ve s ob zi rom na to da sva ka stoji 700 mi lij una do la ra. Ia ko iz ra el ska rat na mor na ri ca dos ad ni ka da nije bi la prio ri tet u opre man ju, oë i to je da po stoji do bar raz log zbog koj eg je Iz ra - el spre man pla ti ti mi lij ar du i 400 mi lij una do la ra za dvi je pod mor ni ce. Raz log leæi u Ëin je - ni ci da od des et tor ped nih cij evi na pod mor ni ca ma klase Dolp - hin Ëe ti ri su prom je ra 650 mm i iz njih se mo gu lan si ra ti krsta re - Êi proj ek ti li do me ta 1500 ki lo - me ta ra ko ji su moæda opreml je - ni nu kle ar nim boj nim gla va ma (vi di HV. br. 88). Zbog to ga su pod mor ni ce klase Dolphin vaæne za iz ra el sku si gur nost. Uz tri ope ra tiv ne pod mor ni ce ove klase na ba va joπ dvi je os igu ra la bi da iz ra el ska rat na mor na ri ca u sva kom tre nu tku ima ba rem jed nu pod mor ni cu na mo ru, ili bol je reë e no pod mo rem. T. JAN JIΔ 17

18 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE Sustav HIMARS AME RI»KA voj ska uvo di no vi viπ e cij ev ni ba caë ra ke ta (VBR) po - stav l jen na vi so ko prohod no ko ta Ë no vo zi lo. Oruæje no si na ziv High Mo - bi li ty Ar til le ry Roc ket Sy stem, od no - sno HI MARS. Rij eë je o su sta vu ko - ji je pri la go appleen mo der nom ra ti π tu jer je la kπi, po kretl ji vi ji i la kπe ga je ukom poni ra ti u zdruæe no dje lo van je ek spe di cij skih sna ga. HI MARS se moæe pre vo zi ti u trans port nom avio nu C-130 Her cu - les πto mu daje ve li ku pred nost u od no su na sta ri ji su stav M-270 ko ji je u upo ra bi od M-270 je gus - je ni Ë ni su stav i obië no se pre vo zi bro dom ili teπ kim trans port nim avio ni ma C-141 i C-5. Oba avio na zahtij evaju ure appleene USS pa u pra - vi lu nije mo guêe iskrca van je u bli - zi ni boj iπ ni ce. S dru ge strane, HI MARS se moæe pre vo zi ti avio nom C-130 ko ji moæe slij eta ti na pri vre mene i neure appleene USS πto omo gu Êa va iskrca van je su - sta va ne po sred no u bli zi nu boj iπ ni ce, ta mo gdje je naj pot - reb ni ji. Tij ekom te sto va iz ve de no je slij e tan - je trans por te ra C-130 na neure applee - nu USS, 15 mi nu ta nakon slij etan ja HI MARS je bio is - to va ren, pri prem - l jen za bor be no dje - lo van je te je sa mo tre bao pri mi ti za po vi jed za paljbu. Su stav ima dob ru te ren sku mo bil - nost πto mu omo gu Êa va brzo iz vo - appleen je bor be nih za da Êa te joπ bræe po vla Ë an je s paljbe nog po loæaja nakon obavl jene za daêe. Ta ko se mi ni mi zi ra ri zik pro tiv ni Ë kog pro - tud je lo van ja. Po sa da HI MARS-a je tro Ëla na, moæe ispal ji va ti proj ek ti le s GPS na vo appleen jem na cilj Ëi me se po stiæe US Army ve li ka pre ciz nost, ola kπa va lo gi sti ka (tre ba bit no man je proj ek ti la za æel je ni uë i nak) i uman juje ko la te ral na πte ta oko cil ja na pa da. Dos ad je ame ri Ë ka ko pne na voj ska (US Ar my) na ruë ila 89, a ma rin ski kor pus (USMC) 6 HI MARS-a. OË e - kuje se ka ko bi ko pne na voj ska mo - gla u idu Êih 15 go di na ku pi ti 888 a ma rin ci 40 HI MARS-a. M. PE TRO VIΔ Novi turski natjeëaj za helikoptere POT KRAJ sij eën ja nakon sa stan ka tur skog ka bi ne ta pre mij er Re cep Ta - y y ip Er do gan i mi ni star ob rane Vec - di Go nul ob ja vi li su ka ko Êe Tur ska nakon ot ka zi van ja pro π log nat jeë aja, od no sno vi π em jes eë ne stan ke u pre - go vo ri ma ob ja vi ti no vi nat jeë aj za na ba vu no vih bor be nih i trans port - nih he li ko pte ra. Prethod nim pla no - vi ma tur sko rat no zra ko plov stvo tre - ba lo je pri mi ti 145 bor be nih he li - ko p te ra Bell AH-1Z Su per Cob ra, ko ji su tre ba li bi ti li cenc no pro iz ve - de ni u Tur skoj. No vim pla nom An - ka ra ka ni na ba vi ti 50 bor be nih he li - ko pte ra, a pob jed nik na tom nat je - Ë aju traæit Êe se iz me appleu slje de Êih kan di da ta: Agu stawest land A129 Man gu sta, Bell AH-1Z Su per Cob ra, Boe ing AH-64D Apache Long bow, Den el Ro o i valk, Euro co pter Ti ger, Kam ov Ka-50 i Mil Mi-28N. De taljnije tek sto ve o tak ti Ë kotehni Ë kim od li ka ma tih suv re me nih bor be nih he li ko pte ra (ko ji su iz - gled ni kan di da ti i za dru ga rat na zra ko plov stva) moæe te pro na Êi u struë nim tek sto vi ma na stra ni ca ma na π eg ma ga zi na, Ëije je ob javl ji van je u tij eku, od no sno moæe te ih po - traæi ti i u na πoj web arhi vi. Uz bor bene Tur ska ka ni na ruë i ti i 32 trans port na he li ko pte ra, i to u tri raz li Ë i te kon fi gu ra cije. Nai me, 20 he li ko pte ra bi lo bi pri la go applee no pot - re ba ma KoV-a, dok bi po 6 he li ko - pte ra bi lo pri la go applee no za da Êa ma rat nog zra ko plov stva, od no sno rat - ne mor na ri ce. I. SKEN DE RO VIΔ 18

19 Novi eksperimentalni katamaran ameriëke mornarice NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE US Navy NAKON dva des et mjes eci gradn je 9. vel ja Ëe ove go di ne po ri nut je no - vi brod ame ri Ë ke mor na ri ce iz pro - j ek ta Lit to ral Su ra fa ce Craft - Ex pe - ri men ta, oz na Ë en i kao X-Craft. Raz vi jen u Of fi ce of Na val Res earch (ONR), taj, po tvrdnja ma proj ek ta - na ta, re vo lu cio nar ni brzi alu mi nij - ski ka ta ma ran proj ek ti ran je s nam - je nom tes ti ran ja raz li Ë it ih tehno lo - gi ja koje Êe ame ri Ë koj mor na ri ci omo gu Êi ti dje lo van je u prio bal nim i plit kim vo da ma. Ia ko vrlo sli Ë an, taj proj ekt nije istov je tan s proj ek tom Lit to ral Com bat Ship (vi di HV br. 2) jer je X-Craft po kon fi gu ra ci ji trans - port ni brod na mij en jen pruæan ju pot po re des ant nim i sli Ë nim ope ra - cij ama, a LCS je pro gram ra zvo ja bor be nog bro da na mij en je nog dje lo - van ju u prio bal nom po druëju. Ime no vog bro da je Sea Fighter, a sluæbe na oz na ka FSF 1 (fast sea fra - me). Oz na ka X-Craft po ka zuje da je to prvi ka ta ma ran nam jen ski na - pravl jen za pot rebe ame ri Ë ke rat ne mor na ri ce, jer se ona dos ad ko ri sti la ka ta ma ra ni ma i tri ma ra ni ma ori gi - nal no na mij en je nim ci vil noj upo ra - bi. Sea Fighter je, po zahtje vi ma ame ri Ë ke rat ne mor na ri ce, proj ek ti - ra la i iz gra di la tvrtka The Ti tan Cor po ra tion. U se bi sje din juje mno - ge tehno lo gije koje dos ad ni su prim jen ji va ne na bro do vi ma, a koje bi mu tre ba le omo gu Êi ti da pod pu - nim opte reê en jem po stig ne vrπ nu brzi nu od 50 Ëvo ro va, te da pre plo vi 4000 nau ti Ë kih mil ja bez do pune go ri vom. Je dan od zahtje va je i da na brod mo gu slet je ti dva he li ko pte - US Navy ra H-60 pri stan ju mo ra Ëe ti ri ili pet (vi si na va lo va od 1,25 do 4 me tra). Pri istom stan ju mo ra Sea Fighter bi tre bao os igu ra ti nes me ta ni prihvat brzih des ant nih Ëa ma ca i sli Ë nih plo vi la, te njihov si - gu ran smjeπ taj unu tar tru pa. Za po gon tog osam - des et me ta ra du gog ka ta ma ra na oda bra na je CO DOG po gon ska kon fi gu ra ci ja ko ja se sa stoji od dva diz el - ska mo to ra MTU 595 i dvi je plin ske tur bi ne Gen eral Elec tric LM2500. Di z el ski Êe mo to ri sluæi ti za odræa van je krsta reêe brzi ne, dok Êe se plin skim tur bi na ma ko ri sti ti za po sti zan je i odræa van je brzi na ve Êih od 40 Ëvo ro va i po sti zan je vrπ ne brzi ne od 50 Ëvo ro va. Proj ek tan ti tvrde da Êe Sea Fighter 40 Ëvo ro va po sti Êi i odræa va ti na mo ru stan ja Ëe ti ri. Zbog vi so kog stupnja au to - ma ti za cije imat Êe posa du od sa mo 26 Ëa sni ka (5) i mor na ra (21), od Ëe ga Êe 10 bi ti iz ame ri Ë ke Obal ne straæe. Proj ek tan ti su se pob ri nu li i za udob ni ji smjeπ taj æen skog dij ela po sa de za koje su os igu rane po seb - ne ka bi ne. Osta li Ëla no vi po sa de mo rat Êe se za do vol ji ti smjeπ taj em u tro kre vet nim so ba ma, po tvrdnja ma pro iz vo applea Ëa, vrhun skog kom fo ra ko ji joπ nije vi appleen na ame ri Ë kim rat - nim bro do vi ma. Proj ek tan ti tvrde da je cij eli brod ta ko di zaj ni ran ka ko bi se po sa da πto bræe na vik nu la na no - vu oko li nu, te da pruæi naj ve Êi mo - gu Êi kom for. Ta ko ma lo broj na po sa da ima i svo - ju cij enu jer na bro du vi πe neêe mo - Êi bi ti spe cij ali sti sa mo za po gon ski su stav ili na vi ga ciju veê Êe cij ela po sa da mo ra ti nau Ë i ti naj os nov ni ja znan ja sva kog dru gog Ëla na (eve ry - one has to know eve ry one el se s bu - si ness). Stroj ari Êe sto ga mo ra ti zna ti ka ko upravl ja ti bro dom i os no - ve na vi ga cije, a na vi ga to ri i ve zi sti ka ko star taju diz elski mo to ri. Ia ko se ne oë e kuju ve Êi pro ble mi bit Êe za niml ji vo vid je ti ka ko Êe zaj ed no ra di ti mor na ri rat ne mor na ri ce i Obal ne straæe. Nakon za vrπ nog opre man ja i po- Ë et nih te sto va ko ji Êe se do 30. trav - nja obavl ja ti u lu ci Eve rett, Sea Fighter Êe se i sluæbe no pre da ti na upo ra bu ame ri Ë koj rat noj mor na ri ci. No va Êe se po sa da upoz na va ti s no - vim bro dom do srpnja kad bi njime tre ba la za plo vi ti na jug, u njiho vu ma ti Ë nu lu ku San Di e go. Nakon to - ga po Ë et Êe sloæen po stu pak tes ti - ran ja Sea Fighte ra. T. JAN JIΔ 19

20 VOJSKE SVIJETA Offset u»eπkoj Nakon ulaska Republike»eπke u NATO godine, primijeêene su u relativno kratkom vremenu velike promjene u podruëju gospodarstva posebno onog dijela koje se bavi obrambenom proizvodnjom Josip MARTIN»EVIΔ MIKIΔ Za bil jeæen je ve li ki na pre dak u otva ran ju su radn je i ko op era - cije doma Êih ob ram be nih tvrtki s inoz emnim part ne ri ma pre ko in - du strij ske par ti ci pa cije i dru gih obli ka su radn je.»eπ ka voj na in du - stri ja, dru ga po ud je lu u Va rπ av - skom pak tu ubr za nom pri va ti za ci - jom se po Ë et kom 90-ih go di na tran - sfor mi ra la iz dræav nih po duz eêa u tvrtke ma log i sredn jeg po duz et ni π - tva s voj nim i ci vil nim pro gra mi ma. Bu du Êi da su u Re pu bli ci»eπ koj zako nom omo guê ena i stra na ula - gan ja, do πlo je do raz li Ë it ih obli ka jo int ven tu re (zajedniëko ulaganje) kom pa ni ja koje joπ vi πe obo ga Êuju ra zvoj in du strij ske par ti ci pa cije ili offse ta. Vla da je zadræa la vlas ni Ë ke ud je le u stra teπ kim tvrtka ma kao πto su re mont ni ka pa ci te ti i ra zvoj noistraæi vaë ki in sti tu ti, te zadræa la ve - Êin ski udio u poj edi nim tvrtka ma od na cio nal nog in te re sa kao πto su Ae - ro Vo docho dy u koj oj i Boe ing-»eπ - ka ima 35 % vlas ni Ë kog ud je la i dr. U Re pu bli ci»eπ koj je za bil jeæe no vi πe od 130 tvrtki koje dje luju pre ko udruæen ja za ob ram be nu in - du striju s oko 1700 za po sle - nih. U tak vom gos po dar skom okruæen ju, go di ne ost - va re na je pro iz vodn ja u vrij ed no sti oko 175 mi lij una USD od Ëe ga je 59 % ostva re - no sa mo u zra ko plov nom sek - to ru. Ve Êi na pro iz vodn je bi la je na mij en je na iz vo zu ko ji je is te go di ne iz no sio 87 mi lij una USD (zra ko plov na opre ma, oklop na vo zi - la, mo der ni za ci ja ten ko va, ko mu ni - ka cij ska opre ma, NBK opre ma, stre - l ja Ë ko oruæje i strel ji vo i dr.). Tvrtka Ae ro Vo docho dy je naj - vaæni ji part ner u zra ko plov noj in du - stri ji Re pu bli ke»eπ ke. Ima oko 2000 za po sle nih, a poz na ta je po pro iz vodn ji pod zvuë nog avio na L-159, ka ko za Ëeπ ko zra ko plov stvo, ta ko i za iz voz. Ula gan jem 33 mi li - j una USD i os igu ran jem po mo Êi u pro da ji, Boe ing je go di ne po - stao vlas ni kom 35 % ud je la te tvrtke, dok je os ta tak u dræav nom vlas ni π tvu. Ula gan ja Boe in ga u Ëeπ - ku in du striju evi den ti ra na su kao pre-offset tran sak cije za do bi van je ugo vo ra o is po ru ci Boe in ga 737 Ëeπ koj zra ko plov noj kom pa ni ji. Tekst u cijelosti proëitajte na: 20

21 VOJNA TEHNIKA Hibridno-elektriËni pogon vozila za vojne potrebe Funkcioniranje oruæanih snaga, kao i svih velikih sustava, pa i gospodarstva u cjelini, uvelike ovisi o raspoloæivosti vozila svih vrsta. Vozila su, dakle, vitalna komponenta svih velikih sustava, a napose oruæanih snaga Æivko ILIJEVSKI Alvis Hagglunds Joπ go di ne kod prve naf - tne kri ze, Za pad je vrlo oz - biljno shva tio prij etn ju da Êe se en er gi ja iz fo sil nih go ri va sve bræe iscrplji va ti i jed nog da na pot pu no nes ta ti. Da nas se suo Ë a va mo s tre - Êom kri zom naf te i krajn je je neizvjes no hoêe li se ta kri za dal je pro - dubl ji va ti. Me appleu tim, sa svim je izvjes no da Êe cij ena en er gije iz fo sil - nih iz vo ra bi ti sve ve Êa, ako ni zbog Ëe ga dru gog on da zbog na glog po - ve Êan ja po tro πn je u koj oj Êe ra zvoj ki ne skog gos po dar stva ima ti naj ve Êi ut je caj. Ki nes ki pro fes or Gang Wan u svom na stu pu na Bi ben dum Chal - len ge 2004., u izlaganju posveêenom razvoj Ëiste po gonske energije u kineskoj automobilskoj industriji iz no si po dat ke ko ji su vrlo in di ka tiv ni za træi π te naf te u bli skoj i daljnjoj bu duê no sti. U go - di ni, kaæe on, u Ki ni je bi lo 20 mi lij - una mo tor nih vo zi la. Prog no za je da Êe ih do go di ne bi ti vi πe od 50 mi lij una, te vi πe od 100 mi lij una do go di ne. S prog no zom da Êe Pogonski dio hibridnog automobila Toyota Prius do go di ne bi ti oko 1,5 milijarda Kineza, πto znaëi oko 67 vozila na tisuêu stanovnika, to Êe joπ uvijek biti znatno ispod svjetskog prosjeka od 126 vozila na ti su Êu stanovnika. Dal je pro fes or Wan kaæe ka ko je po rast bro ja vo zi la, za - j ed no s ra zvoj em gos po dar stva, izaz vao dra ma ti Ë an po rast pot re ba za naf tom i ne ga tiv nih efe ka ta na ekosu stav. Za to se u raz vi je nom svi je tu u po - sl jedn jih dva des etak go di na ulaæu ve li ki nov ci i na po ri u ra zvoju al ter - na tiv nih po go na. UË in je ni su ve li ki po ma ci u ra zvoju no vih tehno lo gi ja koje omo gu Êa vaju ra zvoj al ter na tiv - nih po go na vo zi la: no vi elek tri Ë ni stroj evi (mo to ri s per manent nim mag net ima), no vi spre mni ci en er - gije (no ve vrste ba te ri ja, elek tro - meha ni Ë ki spre mni ci), upravl ja Ë ka elek tro ni ka, pre tvor ni ci ke mij ske en er gije u elek tri Ë nu en er giju (go ri - ve Êe lije), pa sve do no vih tehno lo - gi ja koje omo gu Êa vaju pro iz vodn ju vo di ka na sa mom vo zi lu. U ne ko li - ko posl jedn jih go di na na ces ta ma se na la ze mno ga vo zi la s al ter na tiv nim po go ni ma, ne ka od njih su u ek spe - ri men tal noj fa zi, a ne ka su u nor - mal noj ek splo a ta ci ji, ovis no o pri - mij en je nim tehno lo gij ama. Ne ko li - ko ti po va osob nih vo zi la s hi brid - nim po go nom je ko mer cij ali zi ra no (Hon da In sight, To y o ta Prius i dr.), a broj na vo zi la za voj ne pot rebe su u ek spe ri men tal noj fa zi s am bi cij a - ma da uappleu u ope ra tiv nu upo ra bu veê u ovom des etl je Êu. Tekst u cijelosti proëitajte na: 21

22 RATNO ZRAKOPLOVSTVO Tigerovi zubi Promjena politiëkih odnosa u Europi odrazila se i na Tigera. Viπe nitko nije trebao Ëisto specijalizirani borbeni helikopter, veê viπenamjensku letjelicu koja Êe moêi obavljati viπe zadaêa istodobno. Ta se promjena odrazila i na Tigerovom naoruæanju Ti ger na o ruæan to pom GI AT ka li bra 30 mm i... Pro iz vo appleaë Grou pe ment In du - stri el des Ar me ments Ter res - tres (GI AT) u ra zvoju po kret ne kon zo le za Ti gera HAP imao je dvi - je glav ne pre o ku pa cije: sam oob ra na od he li ko pte ra i spo ro le te Êih ob je ka ta op - Êe ni to te pot po ra ko pne nim sna ga ma. Su stav ko ji moæe bi ti an gaæi ran na cil je ve dan ju i no Êu di zaj ni ran je za top GI AT 30M-781 ko ji tre ba no si ti u bra di he li - ko pte ra Ti ger inaë i ce HAP za pratn ju/pot po ru.... ra ke ta ma zrak-zrak Mi stral Top i kon zo la po kre ta na elek tri Ë nim mo to rom po - ve za ni su no vim ra Ë u na - lom za vo appleen je i upravl ja - n je le tom, a su stav ta ko appleer ukl juë uje i ope ra to rov æi - ro sta bi li zi ra ni RMS. Taj Strixov gled nik po stavl jen na kro vu ima tri op cije ra - da: op ti Ë ki, TV i IC. Ra - zvoj no ve kon zo le za HAP, da nas oz na ke THL 30, po - Ë eo je ka snih 80-ih i te kao je us po - re do s ra zvoj em Ti ge ra. Tes ti ran je vat re nog dje lo van ja na zeml ji iz vo - applee no je u travnju u svrhu Ljudevit POHAJDA proc jene po na π an ja struk tu re pri vi - bra cij ama i osta lim uë in ci ma, kao i is pi ti van je su sta va na o ruæan ja i ra - Ë u na la. Ukup no je iz ve de no 15 palj - be nih dje lo van ja ko ri ste Êi se Ëetvrtim p ro to ti pom he li ko pte ra Ti ger za pot po ru i za π ti tu ro to rom u ra du i mi ro van ju. Prva pro ba u zra ku, od Ëi ta ve se rije ko ja je do ve la do po - tvrapplei van ja oruæa nog su sta va, po Ë ela je Je dan od pro to ti po va Ti ge - ra za pot po ru i za π ti tu, s pot pu no ugra applee nom kon zo lom to pa, pri ka - zan je na zra ko plov noj iz loæbi u Pa - ri zu i ia ko je kon zo la raz vi ja - na uglav nom za Ti ger, nje zi na da - na πn ja kon struk ci ja mo gla bi se uk - lo pi ti u joπ ne ke he li ko pte re. Uman je na inaë i ca, poz na ta kao THL 20, raz vi je na je sre di nom 90-ih za 20-mm top M621. Go di ne ob - javl je no je da Nje ma Ë ka raz vi ja bestr zaj ni 30-mm top, oz na ke RMK 30, za svoje Ti ge re. Tekst u cijelosti proëitajte na: 22

23 VOJNA POVIJEST Nad juænim Atlantikom veê se poëeo hvatati sumrak kad je njemaëka podmornica U-156 izvukla svoj periskop iznad povrπine. Pogledavπi kroz periskop, kapetan korvete Werner Hartenstein, zapovjednik podmornice, ugledao je stup dima na horizontu. Podmornica je odmah promijenila kurs i okrenula pramac u smjeru otkrivenog cilja Igor SPICIJARIΔ Zloglasna zapovijed Laconia Voz eêi svom sna gom za re la tiv - no krat ko vrij eme pod mor ni ca je sti gla na udal je nost s koje su se mo gle vid je ti os nov ne kon tu re bro da. U mra ku ko ji je po la ko pa - dao na oce an sko pro stran stvo, kroz pe ri skop se mo glo vid je ti da je to ve li ki brod. Uz po moê brod skog ka - ta lo ga na pod mor ni ci su usta no vi li da se ra di o bri tan skoj po moê noj krsta ri ci La co nia. Po sa da pod mor ni - ce se ob ra do va la jer je pred njima bio ve li ki, unos ni cilj i uz to je plo - vio bez es kor ta rat nih bro do va. Har - ten stein je za pov je dio pri pre mu za tor ped ni na pad i U-156 se po la ko po Ë ela pri bliæa va ti svom cil ju u bor - be nom kur su. ToË no u 22:07 (po nje ma Ë kim po da ci ma) pod mor ni ca je ispa li la svoj prvi tor pe do.»etr- des etak se kun di ka snije mir oce an - ske no Êi pre ki nut je ek splo zi jom. Po go appleen po sre di ni tru pa u des ni bok ve li ki pre ko oce an ski brod po - Ka pe tan kor ve te Wer ner Har ten stein, za pov jed nik pod - mor ni ce U-156 i nje go vi pod mor ni Ë a ri Ë eo se na gin ja ti na po go applee nu stra nu. Dok su pla me ni je zi ci i dim sukl jali u ne bo, s pod mor - ni ce je ispal jen i dru gi tor pe do. Pod dru gim, smrto nos nim uda rom ËeliË na grdo si ja se go - to vo pre po lo vi - la. Ago ni ja po go applee nog bro da tra jala je ipak go to vo sat vre me na. Dok je brod to nuo, kao nij emi svje dok tog do ga appleaja na po vrπ i ni oce a na staj ala je U-156 i nje zi na po sa da ko ja je pro ma tra la ka ko se na pa lu bi bro da ko ji tone, u ods jaju pla me nih je zi ka po ku π a vaju spa si ti broj ni lju di. Po brod skom dnev ni ku s pod mor ni ce bi lo je toë no 23:22 kad se mor ska po vrπi na za klo pi la nad La co niom. La co nia - lu ksuz ni tran sant lan tik i po moê na krsta ri ca bri tan ske mor na ri ce Li nij ski pa ro brod RMS La co nia od to na bio je dru - gi po re du brod pod is - tim ime nom iz gra appleen u bri tan skim bro do gra - di li πt ima. Iz gra appleen je i po ri nut u mo re u bro - Pod mor ni ca U-156 pretr pa na bro do lom ci ma do gra di li π tu Swam, Hun ter & Wig - ham Rishard son Ltd. u Wall send-on- Tyne 9. travnja Na kon za vrπ e - nih ra do va na opre man ju 25. svibnja kreêe na prvu prob nu voænju pre ko At lan ti ka od Southam pto na do New Yor ka. VeÊ 22. lipnja is te go di ne La co nia plo vi na re do vi toj tran sa tlant skoj pru zi Li ver po ol - Qu - e en stown - Bo ston - New York. U sij eën ju vlas nik La co nie, po mor ska kom pa ni ja Cu nard SS Co. or ga ni zi ra la je prvo kruæno krsta ren je bro dom oko svi je ta. La co - nia je na tom krsta ren ju pro ve la Ëe - ti ri mjes eca i pos je ti la 23 svjet ske lu ke. Go di nu da na ka snije, u sij eë - n ju La co nia je dru gi put na kruænom pu to van ju obi πla svi jet. Idu Êih des etak go di na odræa va la je raz li Ë i te tran sa tlant ske pru ge. Tekst u cijelosti proëitajte na: 23

24 DOSSIER Zaboravljene ratne epizode (XII) Graappleanski rat u Rumunjskoj PolitiËke promjene u IstoËnoj Europi naiπle su na odjek u Rumunjskoj u prosincu masovnim demonstracijama u gradovima Temiπvaru i Bukureπtu. UliËni nemiri nadovezali su se na ranije priprem - ljeni scenarij vojnog udara i pretvorili u ruπenje Ceausescuovog reæima. U kaosu nakon Ceausescuovog bijega izbijaju borbe izmeappleu tajne policije Securitate s vojskom i naoruæanim graappleanima koje se nastavljaju i nakon Ceausescuove egzekucije. Vlast u zemlji preuzima koalicija razliëitih rumunjskih politiëkih skupina nazvana Fronta za nacionalni spas u kojoj su glavnu rijeë imali reformirani komunisti Hrvoje BARBERIΔ Po li ti Ë ke prom - jene u Is toë noj Euro pi koje su u jes en go di ne kao do mi no po ruπ i le ko mu ni sti Ë ke reæi me po tak nu le su po li ti Ë ke re for me i u Ru - munjskoj, u koj oj se na vla sti Ëvrsto na la - zio Ni co lae Ce aus es - cu. Ce aus es cu je pre - tvo rio zeml ju u po li - cij sku dræa vu koj om je Ëvrsto do mi ni ra la ru - munjska Ko mu ni sti Ë - ka par ti ja, a zbog cen zu re me di ja ru munjski gra applea ni ni su zna li mno - go o re vo lu cij ama koje su se do ga - applea le u Is toë noj Euro pi. Vaænu ulo gu u ini cij aci ji ne mi ra ima la je ra dio e - mi si ja Gla sa Ame ri ke na ru munj - skom je zi ku, kao i ju go sla ven ska te - le vi zi ja pre ko koje su is to Ëni dij elo vi zeml je do bi li in for ma cije o de mo - krat skim prom je na ma u sus jed nim zeml ja ma. U is toë no ru munjskom gra du Te mi - π va ru, u koj em æi vi znat na ma applear - ska man ji na, 16. pro sin ca iz - bij aju ma sov ne de mon stra cije koj i - ma je po vod bi lo uhiê en je me to di - sti Ë kog sveê eni ka. De mon stra cije pre ra staju u prosvjed pro tiv ru - munjskog reæi ma, da bi nakon iz mi - can ja prosvje da nad zo ru ru munjske sna ge si gur no sti otvo ri le va tru na de mon stran te pri Ëe mu je vi πe od se dam des et lju di ubij eno, a uli ce Te mi π va ra pre tvo rene u UliËne borbe u Bukureπtu boj no pol je, πto je po tra - jalo do smi ri van ja si tua cije 17. pro sin ca uveë er. Od - mah nakon iz bij an ja ne - mi ra u Te mi π va ru, u glav - nom gra du Bu ku reπ tu odræan je sa sta nak Sre di - πn jeg od bo ra Cen tral nog ko mi te ta ru munjske Ko - mu ni sti Ë ke par tije na koj em je Ce aus es cu po nu dio ostav ku, no ona je ve Êi - nom gla so va od bij ena. Ce - aus es cu po tom od la zi u sluæbe ni pos jet Ira nu, a nad zor nad zbi van jima u pri vid no mir noj zeml ji ostavl ja par tij skom vod stvu i su pru zi Ele ni. Za raz li ku od os tat ka Po Ëe tak re vo lu cije Is to Ë ne Euro pe, gdje su ko - Ru munjska je re vo lu ci ja bi la splet na rod nog ne za do voljstva Ce aus es - mu ni sti Ë ki reæi mi od stu pi li s cuo vim reæi mom i pri pre ma nog voj - vla sti bez pro lij evan ja krvi, nog uda ra dij ela voj ske. Nai me, pre ma ka snije ot kri ve nim do ku men - Ru munj ska nije slij edi la taj ti ma, dio vi so kih Ëa sni ka ru - munjskih oruæa nih sna ga joπ je od put. Tij ekom ru munjske go di ne pri pre mao voj ni udar pro tiv Ce aus es cua. Udar je tre bao re vo lu cije ubij eno je oko bi ti iz ve den na No vu go di nu, no do ga applea ji u Te mi π va ru do ve li su do pet ti su Êa lju di, naj ve Êim prom jene ti min ga. Os im dij ela voj - nog vrha, spe ku li ra lo se da je voj ni dij elom u glav nom gra du udar pro tiv Ce aus es cua pri pre ma la i Mos kva, za πto ne ma Ëvrstih do ka - Bu ku reπ tu za. Nakon Ce aus es cuo vog pov rat ka iz Ira na, u Bu ku reπ tu je 21. pro sin - ca is pred zgra de Cen tral nog ko mi - 24

25 DOSSIER te ta or ga ni zi ran ve li ki mi ting na - rod ne pot po re vod stvu od sto tin jak ti su Êa lju di ko ji se, zahval juj uêi ra - nije pri preml je nim pro vo ka to ri ma, us red Ce aus es cuo vog go vo ra pre - tvo rio u izljev gra applean skog ne za do - voljstva. Ce aus es cu je pre ki nuo svoj istup i po vu kao se u zgra du, nakon Ëe ga se idu Êih sa ti na bu ku reπ tan - skim uli ca ma po Ë in ju po navl ja ti te - mi π var ski pri zo ri od prije ne ko li ko da na. Uli Ë ni su ko bi de mon stra na ta s ru munjskim sna ga ma si gur no sti po tra jali su do ka snih noê nih sa ti, ka da se si tua ci ja pri vre me no smi ri - la. Me appleu tim, u zo ru slje deê eg ju tra pre ma sre di π tu Bu ku reπ ta kre nu le su ko lone rad ni ka iz ve li kih tvor ni - ca s rub nih dij elo va gra da, gdje pro bij aju po li cij ske blo ka de i do la ze do sre di π ta gra da. U ju tarn jim sa ti - ma 22. pro sin ca pro glaπ e no je rat no stan je, no po stroj be ru munjske voj ske, po slane da rast je - raju de mon stran te okupl jene na sre di πn jem grad - skom trgu, bez oso bi tog raz lo ga pri druæuju se usta ni ci ma. Os im u Bu - ku reπ tu i Te mi π va ru, sli- Ë an ra zvoj do ga appleaja bio je i u ru munj skim gra do - vi ma Ara du i Bra sovu te Cluju i Si biu. Nakon πto je okupl je na ma sa pro va li la u zgra du Cen tral nog ko mi te ta, Ce - aus es cu je sa su pru gom i naj bliæim su rad ni ci ma he li ko pte rom pob je gao iz Bu ku reπ ta u ne poz na - tom smje ru. Nje go vim bij egom i sam ou boj stvom gen era la Mi le ae mi ni stra ob rane, za pov jed nik voj ske po staje gen eral Stan cu les cu, za koj eg se spe ku li ra da je staj ao iza pri - pre ma nog voj nog uda ra pro tiv Ce - aus es cua. Pre ma ne kim vi jes ti ma Mi lea nije po Ë i nio sam ou boj stvo, ne go je ubij en nakon πto je od bio po sla ti voj sku na de mon stran te. Gen eral Stan cu les cu je una toë svom na glom unapr je appleen ju ne ko li - ko da na ra nije za pov je dio otva ran je vat re na de mon stran te u Te mi π va ru, zbog Ëe ga je na kaz ne nu od go vor - nost poz van tek des etl jeêe ka snije. Ce aus es cuov bij eg iz Bu ku reπ ta izaz vao je oduπ evl jen je go mi le, ko ja Ru munjska je re vo lu ci ja bi la splet na rod nog ne za do volj - stva Ce aus es cuo vim reæi - mom i pri pre ma nog voj nog uda ra dij ela voj ske. Nai me, pre ma ka snije ot kri ve nim do - ku men ti ma, dio vi so kih Ëa sni - ka ru munjskih oruæa nih sna - ga joπ je od go di ne pri pre mao voj ni udar pro tiv Ce aus es cua Ma sov ne uli Ë ne de mon stra cije po tak nu le su re vo lu ciju je od prvog da na de mon stra ci ja bi la uk ra π e na na cio nal nim za sta va ma s iz re za nim ko mu ni sti Ë kim grbom (slika gore). U in ter reg nu mu nakon Ce aus es cuo vog bij ega vlast preu zi - ma vi π eë la no vi jeêe, am bi ci oz no naz va no Fron ta na cio nal nog spa sa, u koj oj glav nu rij eë imaju bi vπi ko - mu ni sti na Ëe lu s Io nom Ili es cuom. Vi jeêe je upravl jalo zeml jom, u do - slov nom smi slu rij eëi, pred ukl juë e - nim te le vi zij skim ka me ra ma ru - munj ske te le vi zije. Su prot no uvrij e - æe nom mi πl jen ju, Ce aus es cuo va moê na taj na po li ci ja Se cu ri ta te na - Ë el no je po dupr la re vo lu ciju, no po - j edi ne sna ge Se cu ri ta te od bi le su prihva ti ti Ce aus es cuov po raz i pru - æi le ogo rë e ni ji ot por re vo lu cio na ri - ma. Pri staπe sta rog reæi ma na pa le su kljuë ne to Ëke u gra du te u no Êi na 23. pro sin ca traju bor be u cij e - lom Bu ku reπ tu, koje su na stavl jene slje de Êih da na. U op Êem me teæu ko ji je vla dao do la zi do su ko ba iz - me appleu raz li Ë it ih sku pi na re vo lu cio - na ra, a na bu ku reπ tan skom ae ro dro - mu me appleu sob no se su kobl ja vaju dvi - je voj ne po stroj be koje su do bi le nej as ne za po vi je di. Krva vi ras plet Na sam BoæiÊ, 25. pro sin ca na ces tov noj blo ka di ru munjske voj ske u ru ral noj Ru munjskoj uhvaê en je Ni co lae Ce aus es cu sa su pru gom Ele nom. Nakon krat kog su appleen ja pred za to or ga ni zi ra nim voj nim su - dom u voj noj ba zi Tir go vi ste bra Ë ni par Ce aus es cu os uappleen je na smrt te je istog da na iz ve de na smrtna kaz - na strij el jan jem. Una toë te le vi zij - skom emi ti ran ju snim ki Ce aus es - cuo ve smrti, bor be s pri staπ a - ma sta rog reæi ma na stavl jene su do 27. pro sin ca, a poj edi ni dæe po vi pruæa li su ot por no voj re vo lu cio nar noj vla sti joπ dva tjed na. Za raz li ku od os tat ka Is to Ë ne Euro pe, gdje su ko mu ni sti Ë ki reæi mi od stu - pi li s vla sti bez pro lij evan ja krvi, Ru munj ska nije slij edi la taj put. Tij ekom ru munjske re vo lu cije ubij eno je oko pet ti su Êa lju di, naj ve Êim dij elom u glav nom gra du Bu ku reπ tu. U prol jeêe go di ne raz - li ke unu tar Fron te na cio nal nog spa - sa iz bij aju na po vrπ i nu te re zul ti raju pod je lom po kre ta na za go vor ni ke brzih re for mi i uklan jan ja bi vπ ih ko - mu ni sti Ë kih ka dro va s vla sti te na bi vπe ko mu ni ste. Kon zer va tiv na je stru ja na kraju zadræa la do mi na ciju nad Fron tom i na posl jet ku ga tran - sfor mi ra la u po li ti Ë ku stran ku s koj im od no se pob je du na par la men - tar nim iz bo ri ma u svibnju Pot pu na po li ti Ë ka do mi na ci ja re for - mi ra nih ko mu ni sta Ru munjskom u post ce aus ec suo vom raz dobl ju os i - gu ra na je pob je dom Io na Ili es cua na preds jed ni Ë kim iz bo ri ma u lip - nju go di ne. Tekst u cijelosti proëitajte na: 25

26 BIBLIOTEKA Veljko Barbieri: Tko je sa mnom palio kukuruz (Dnevnik iz Pakraca), Zagreb, U Pakracu kao i u cijeloj Hrvat - skoj veê se osjeêa vrijeme legenda. Sumrak demobilizacije polako se osvjetljuje zajedniëkim uspomenama. U Ëekanju da Jure otvori kor piju, kod Bepija se svaki dan okupljaju dragovoljci i doju Ëe - raπ nji borci. Glavna je tema Domovinski rat... No, sje - Êanja je nemoguêe demobilizirati. Svatko, u ras prs lom mozaiku osobnih doæivljaja, pronalazi naëina da pojedinaëne fragmente poveæe u opêu cjelinu, æivotni i bitni smisao epopeje koja ih veæe sa svim ostalim oslo bo appleenim prostorima Domovine. Tako u Domo vin skom epilogu, piπe sam Barbieri. Autor istiëe koliko je Pak rac vaæan simbol u kojem je moguêe oëitati pune di men zije borbe, koja se pet godina vodila diljem Hr vat ske i kako treba shvatiti da ta borba ne moæe biti tek ta ko prepuπtena zaboravu. Tkivo je ratniëkih sjeêanja uvijek æivo i ne popuπta lako nestajanju u svakodnevici. Dovoljno je da se pojavi neki stra nac koji se s tobom borio na nekom drugom mjestu, pa se veæe ogrlica imena i poloæaja, i stranac postaje prijatelj, zapisao je autor. Do Domovinskog rata, u koji se kao dragovoljac uklju Ëio u ljeto Barbieri je bio profesionalni knjiæevnik. Dobitnik je niza knjiæevnih nagrada, a romani i pripovijetke prevedeni su mu na ne - ko liko svjetskih jezika. Kao hrvatski vojnik proπao je mno ga ratiπta juæne Hrvatske, Hercegovine, zapadne Slavonije i Banovine. Zbog do pri nosa u Domovinskom ra tu odlikovan je s nekoliko vojnih odliëja i medalja, a je proglaπen poëasnim graappleaninom Pakraca. Josip LaÊa: Nema mira meappleu maslinama, Glas za Dubravice, glas za Hrvatsku, Gradska knjiænica Jurja iægoriêa, ibenik, Knjiga Josipa LaÊe, pod naslovom preuzetim od talijanskog filmskog neorealizma, Nema mira meappleu ma s linama, posve je razliëita od svih onih knjiga koje su dotad izaπ - le na temu Domovinskog rata. Os - likavanjem pojedinaënih sudbina LaÊa pruæa sliku kolektivnoga hr - vat skog usuda. Uvrstio je u knjigu i vlastite noveli stiëke ulomke, ponajviπe feljtone, ali i tekstove koje su napi - sali pojedini svjedoci i poznati novinari. Time je LaÊa stvo rio Ëitateljima vrlo zanimljivu knjigu, koja je isto - dob no i svjedoëanstvo o dogaappleajima za vrijeme Do mo - vin skog rata u njegovom rodnom zaviëaju, u Dubra vi - cama pored Skradina. I sami smo poslije bili vojnici. Netko daleko, a netko vrlo blizu. Imamo i razliëita is ku - stva, poneπto gorka, ali pamti se vojniëka zafrkancija za cijeli æivot. To nam je bio jedini spas i bijeg od grube vojniëke svakodne vi ce, zapisao je sam LaÊa u prvom po glavlju knji ge pod nazivom Za bezbriæno djetinj - stvo, a koja doista ocrtava nit koja je utkana u cijelu knji gu. LaÊa se kao hrvatski branitelj borio i na drugim hr vatskim bojiπtima, ali je neraskidivo ostao vezan za svoj rodni zaviëaj. Nikolina PETAN 18. veljaëe Zadarski mir MoÊna MletaËka Republika dræala je u XIV. stoljeêu u svom posjedu veêinu hr - vatske obale, a pokazivala je i namjeru zalaska dublje u morsko zaleapplee. Zbog toga je doπla u sukob s hrvatsko-ugarskim kraljem Ludovikom I., koji se udruæio s vjeëitom mletaëkom neprijateljicom Genovom, te u ratu uspio protiv Venecije pobuniti Split, Trogir, BraË, Nin i ibenik. Uspjeπnim ratovanjem Ludovik je zauzeo cijelu obalu i srediπte mletaëke vlasti, grad Zadar. Spo ra - zumom potpisanim 18. veljaëe u Zadru MleËani su ustupili Lu - doviku sve svoje posjede na istoënoj obali Jadrana od Kvarnera do DraËa, a i nezavisna DubrovaËka Republika je Viπegradskim ugo - vorom priznala vrhovnu vlast hrvatsko-ugarskom kralju. Bilo je to posljednji put u srednjem vijeku da su hrvatske zemlje bile ujedi - njene pod vlaπêu jednog vladara. 22. veljaëe Predstavljena prva lokomotiva Tijekom XVIII. stoljeêa izumljen je parni stroj, uz Ëiju se pojavu Ëesto povezuje i termin prve industrijske revolucije. Parni stroj je uporabljivan u industrijskoj pro - izvodnji, ali su se i mnogi znanstvenici po Ëeli zanimati njegovom uporabom u tran sportu. PoËetkom XIX. stoljeêa britanski znanstvenik Richard Trevithick uspjeπno je na koëiju ugradio parni stroj, koji je pod visokim pritiskom pokretao vozilo. Nekoliko godina kasnije, pod sponzorstvom æeljezare Penydarren, konstruirao je prvo vozilo na parni pogon koje se kretalo po traënicama. Predstavljanje tog vozila odræano je 22. veljaëe 1804., na putu od æeljezare do Cardiffskog kanala u Wallesu. Ta prva parna lokomotiva povukla je deset tona æeljeza i sedamdeset putnika u pet vagona. Tijekom putovanja lokomotiva je vozila prosjeënom brzinom od gotovo osam kilometara na sat. Leon RIZMAUL (leonriz@net.hr) Ispovijed SLOVO DUHOVNOSTI VREMEPLOV Korizmeno vrijeme je vrijeme milosti. Vrhunac Boæjeg mi - losrapplea svakako je sakrament ispovijedi. Tko moæe povjerovati da sva zlodjela, laæi, blud, psovke, klevete, mrænja i kraapplee nestaju kao snijeg na suncu u sakramentu ispovijedi? Tko moæe povjerovati da grizoduπja te nemiri i strahovi koji su posljedica grijeha (neëiste savjesti) nestaju i briπu se naπim poniznim Ëinom ispred reπetki ispovjedaonice? Kakva je to radosna vijest, kakva je to neshvatljiva milost? Kakav je to Bog koji nas ne kaænjava i ne plaπi, nego nas Ëeka raπirenih ruku? Mnogi se æale da je i poslije ispovijedi sve isto. Je li to baπ tako? Ispovijed, da bi bila valjana, zahtijeva: Ëovjek treba prihvatiti i povjerovati da Bog uvijek bezuvjetno praπta te da je za oproπtenje potrebno iskreno i od srca kajanje. Ono bitno je da po - kajanjem mijenjamo i proπlost! Tako je malo potrebno. Bog je uvijek spreman oprostiti, ali jesmo li mi spremni sami sebi oprostiti? Mirko ΔOSIΔ 26

27 MILITARIA WEB INFO VojniËki Ëinovi Ran gi ran ja i svoj evrsno obil jeæa van je voj nih Ëi no va poz na to je bi lo joπ u vojs ci sta rog Rim skog Car stva: nakon re for mi koje je pro veo kon zul Gaj Ma rije, a koje su bi le po sve do - vrπ ene sre di nom I. stol je Êa pr.n.ere, na Ëe lu rim ske le gije bio je le gat (legatus), po naj ËeπÊe se - na tor s man da tom od tri go di ne. U su sta vu za po vi je dan ja, ne po - sred no is pod le ga ta bi la su πes to - ri ca voj nih tri bu na (tribuni militum ), u pra vi lu pe to ri ca sta rij ih i Gaj Marije - otac Ëinova is kus nij ih Ëa sni ka i je dan pa tri cij ko ji se tek spre mao za se nat sku sluæbu. Bor ci jed ne le gije bi li su svrsta ni u sku pi ne koje su se bo ri le kao je din stvene i sa mo stoj ne po stroj be. U tom no vom su sta vu, le gi ja je bi la po dij el je na na 10 kohor ti (cohor tes), a sva ka je kohor ta ima la πest cen tu - ri ja, od no sno sto ti nu lju di (centum = sto ti na). Na Ëe lu sva ke cen tu rije bio je cen tu rion (centurio) dok su dru - gi cen tu rio ni is te po stroj be (ako ih je bi lo) obavl jali ad - mi ni stra triv ne za daêe, ili kak vu dru gu sluæbu. Cen tu - rije su se na dal je dij eli le na des et contubernija, a sva - ku je Ëi ni lo osam voj ni ka. Voj ni ci su se na zi va li milites (voj ni ci) ili le gio na ri. Da na πn je voj ske, u skla du sa æen ev skim kon ven cij a - ma, uz vrlo rij et ke iz nim ke u pra vi lu raz li kuju ran go ve Ëa sni ka, do Ë a sni ka i obi Ë nih voj ni ka. U en gle skom je - zi ku obi Ë an se voj nik na zi va private. Na ziv svoje ko rij ene vuëe joπ iz sredn jeg vi je ka kad su poj edi ni feu - dal ci koj ima je ob ve za bi la priku pi ti odre appleen broj voj - ni ka, u sklo pu svoj eg feu dal nog pos je da no vaë i li pri - va te sol di ers. Kao voj ni rang, pri va tes po stoje od XVI II. stol je Êa kad je taj rang u svoj oj vojs ci ute mel jio sam Na po le on Bo na par te. U ame ri Ë koj vojs ci naj niæi su voj ni ran go vi E-1 (pri - va tes ili rec ru its) i E-2. Dok prvi ne no si ni kak vu oz - na ku, ovaj po ton ji do nje au to mat ski do la zi nakon πest mjes eci sluæbe i ona mu po ve Êa va pla Êu, pre mda u odre applee nom broju sluë aj eva do tog stupnja moæe sti Êi i za sa mo Ëe ti ri mjese ca sluæbe. U poj edi nim raz dobl ji - ma i u poj edi nim ro do vi ma voj ske javl jaju se i oz na ke stru ke ili spe cij al no sti koje is to dob no vred nuju i voj no is ku stvo oso be ko ja tu oz na ku no si i ne rij et ko ga iz jed - na Ëa va s naj niæim do Ë a sni Ë kim Ëi nom kao πto je cor - po ral (po pu lar no zvan ka plar u hrvat skom je zië nom po druëju) u an glo a me ri Ë kom voj nom su sta vu, od no - sno Schut ze u ger man skom. Ju ri ca MI LE TIΔ Sluæbena stranica ame rië - ke CIA-e (Central Inte - lligence Agency - Sre - diπ nja obavjeπtajna agencija) izvrsno je koncipiran i informacijama napunjen site koji svakako treba posjetiti. To je tipiëni ameriëki Internet ura - dak, ili da budemo precizniji, vizualno i sadræajno identiëan velikoj veêini drugih.gov siteova. Srediπnji dio stranice zauzimaju vijesti koje se updateaju nekoliko puta tjedno (vjerojatno s obzirom na potrebu), a ono πto je najzanimljivije i odgovara na brojna pitanja posjetitelja nalazi se s lijeve i desne strane prozora. RijeË je o podstranicama o povijesti i djelovanju CIA-e, vodeêim lju - dima Agencije, a vrlo su zanimljivi i linkovi pod naslovom CIA s Homepage for Kids. Vrlo zanimljiv, i svakako pouëan, je link koji vodi u muzej CIA-e (CIA Museum) u kojemu su postavljeni izloπci iz povijesti Agencije. Osim πto postoje iscrpna objaπnjenja o izloπcima (vremenu i naëinu uporabe i tome sliëno) i πto se sve fotografije mogu poveêati (razina srednje kvalitete), na podstranicama se nalazi i niz za - nimljivih povijesnih informacija (primjerice, iz II. svjetskog ra ta) koje su manje poznate obiënom Ëovjeku. Dakle, izvrstan site s ciljanim sadræajem (pogotovo jer je rijeë o instituciji Ëiji se rad temelji i na tajnosti), ali dovoljno dobrim da zainteresira posjetitelje. Ivan BELINEC KVIZ 1. Nedavno ukradena slika Krik djelo je: A Edvarda Muncha B Oscara Kokoschke C Vasilija Kandinskog 2. Hrvatski slikar iz plemiêke obitelji bio je: A Andrija MauroviÊ B Ferdinand Kulmer C Oton IvekoviÊ 3. Zbog pada s konja, cijelog je æivota bio invalid: A Edgar Degas B Henry Toulouse-Lautrec C Paul Gauguin 4. Na slici je autoportret slikara: A Eduarda Maneta B Rembrandta van Rijna C Vincenta van Gogha 5. Svod Sikstinske kapele oslikao je: A Leonardo da Vinci B Michelangelo Buonarotti C Rafael Santi pripremio D. VLAHOVIΔ Rjeπenje: 1a;2b;3b;4c;5b 27

28 U sljedeêem broju najavljujemo... Identifikacija bioloπkih ratnih agensa vedska obrambena industrija Korvete klase Victory