Pregovori o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji

Save this PDF as:
 WORD  PNG  TXT  JPG

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Pregovori o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji"

Transcript

1 Pregovori o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji Tko, πto, kako, zaπto...

2 Nakladnik Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija GrafiËko oblikovanje Public Image Fotografije PregovaraËkog tima Darije PetkoviÊ Tisak KERSCHOFFSET Naklada ISBN Zagreb, 2006.

3

4 4 Uvodnik

5 dr. sc. Ivo Sanader Predsjednik Vlade Republike Hrvatske U Luksemburgu 3. listopada godine zapoëelo je novo razdoblje za Republiku Hrvatsku. Odræavanje prve sjednice Meappleuvladine konferencije izmeappleu Europske unije i Republike Hrvatske, Ëime su formalno otvoreni pregovori o pristupanju, povijesnog je znaëenja. Uz meappleunarodno priznanje naπe domovine i njezin primitak u Ujedinjene narode, kojima su zacrtani put i buduênost hrvatske dræave, i ovaj je dogaappleaj potvrda naπe pune meappleunarodne afirmacije. U pregovore o pristupanju EU ulazimo s optimizmom i vjerom u vlastite moguênosti, spremni suoëiti se sa svim izazovima koje oni donose. Posao koji nas oëekuje bit Êe teæak i odgovoran, ali ja nimalo ne sumnjam da Êemo ga svi zajedno uspjeπno odraditi i da viπe nije daleko dan kada Êe Hrvatska postati Ëlanicom EU. Siguran sam da znamo i moæemo ostvariti sve svoje ambicije vezane za Europsku uniju. Imamo struëan pregovaraëki tim, za koji ne sumnjam da Êe savjesno i uëinkovito ispuniti sve sloæene zadaêe. Imamo suglasje politiëkih stranaka u Hrvatskom saboru o europskoj buduênosti Hrvatske kao zalogu naπeg daljnjeg rada. I, πto je najvaænije, imamo potporu graappleana Republike Hrvatske koji svoju buduênost vide u novoj, ujedinjenoj Europi. Hrvatska nije uπla u pristupne pregovore radi Europske unije; ona to Ëini zbog sebe same, u ime svih onih koji vjeruju u nju i u njezinu buduênost u velikoj obitelji europskih dræava. OdluËni smo pristupiti EU kako bismo svakom hrvatskom graappleaninu osigurali buduênost u dugoroëno sigurnom, demokratski stabilnom i gospodarski razvijenom okruæju.»lanstvom u EU zaokruæit Êe se izrastanje Hrvatske u modernu demokratsku dræavu vladavine prava, gospodarski i socijalno snaænu. U posljednju i najvaæniju etapu pribliæavanja Hrvatske Europskoj uniji kreêemo odluëni da pregovore vodimo kvalitetno i maksimalno vodeêi raëuna o zaπtiti dræavnih interesa i oëuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta. Uspjeπan ishod ovisit Êe kako o osobnom doprinosu svakog od nas, tako i o naπoj spremnosti da djelujemo zajedniëki u uklanjanju svih zapreka koje nam stoje na putu. Kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske uëinit Êu sve da tijek pregovora bude πto kvalitetniji i uëinkovitiji, jasno usmjeren prema cilju πto bræeg ostvarenja Ëlanstva Hrvatske u Europskoj uniji, na dobrobit svih hrvatskih graappleana. Postoje nacionalni i dræavni ciljevi koji svojom vaænoπêu nadmaπuju dnevnu politiku i stranaëke podjele, o kojima ovisi buduênost dræave i u ispunjenje kojih treba usmjeriti sve naπe snage. Ulazak Hrvatske u EU jedan je od tih ciljeva. 5

6 mr. sc. Kolinda Grabar-KitaroviÊ, Voditeljica Dræavnog izaslanstva Republike Hrvatske za pregovore o pristupanju Europskoj uniji Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Poπtovane Ëitateljice i Ëitatelji, pregovori o pristupanju kruna su dosadaπnjih napora Republike Hrvatske na putu u Europsku uniju. Od stjecanja neovisnosti Republika Hrvatska odredila je Ëlanstvo u Europskoj uniji kao jedan od glavnih strategijskih ciljeva. To je bio i jest prirodan izbor za dræavu Ëiji su narod, povijest, kultura i vrijednosti u svojoj biti povezani s onima ostalih dræava Europske unije. Proteklih nekoliko godina obiljeæilo je dinamiëno razdoblje u bilateralnim odnosima izmeappleu Republike Hrvatske i Europske unije, koje je utrlo put potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruæivanju, a zatim i podnoπenju zahtjeva za punopravno Ëlanstvo. Pozitivno Miπljenje Europske komisije, odluka Europskoga vijeêa o dodjeljivanju statusa dræave kandidatkinje i o pokretanju procesa pristupanja te prihvaêanje Europskoga partnerstva stvorili su temelj za provedbu svih pripremnih aktivnosti u Republici Hrvatskoj za zavrπnu fazu naπeg pribliæavanja Europskoj uniji, pregovore o pristupanju. Cilj Vlade Republike Hrvatske jest dinamiëno voditi i uëinkovito zakljuëiti pregovore, πtiteêi vitalne interese Hrvatske, hrvatskog druπtva i gospodarstva. Od iznimne je vaænosti za ostvarenje tog cilja Ëinjenica da Republika Hrvatska zapoëinje pregovore o pristupanju uz postojanje Saveza za Europu, opêeg konsenzusa svih parlamentarnih politiëkih stranaka o Ëlanstvu u Europskoj uniji. Taj je konsenzus potvrappleen i osnaæen u sijeënju nizom saborskih dokumenata i osnivanjem Nacionalnoga odbora za praêenje pregovora. I predsjednik Republike Hrvatske Ëvrsto stoji iza konsenzusa. Aktivno sudjelovanje i dijalog svih segmenata hrvatskoga druπtva u procesu priprema za Ëlanstvo u Europskoj uniji, ukljuëujuêi i civilno druπtvo, akademsku zajednicu, sindikate i poslovni sektor, bitan je dio procesa. Pitanje pristupanja Europskoj uniji i napretka Republike Hrvatske u pristupnim pregovorima i prihvaêanju europskih standarda bit Êe predmetom redovite i javne rasprave. Na taj se naëin procesom europske integracije neêe baviti samo dræavne institucije i elite, nego Êe on biti zajedniëko vlasniπtvo svih graappleana, a konaënu Êete odluku o pristupanju Europskoj uniji, nakon zavrπetka pregovora, donijeti upravo vi, graappleani Republike Hrvatske, na referendumu. 6

7 Stoga je ova publikacija samo prva u nizu kako bismo se mogli pripremiti za praêenje tijeka pregovora, te joj je cilj na jasan i razumljiv naëin predstaviti πto su pregovori o pristupanju Europskoj uniji, kako oni teku, i tko su pregovaraëi koji Êe u pristupnim pregovorima zastupati stavove i interese Republike Hrvatske. Æeljela bih istaknuti, kao πto Êete i podrobnije proëitati, da nije rijeë o pravim pregovorima, veê o prilagoappleavanju dræave kandidatkinje vrijednosnom, pravnom, gospodarskom i socijalnom sustavu Europske unije, desetljeêima stvaranom na temelju kompromisa dræava Ëlanica i uobliëenom u pravnoj steëevini Europske unije (acquis communautaire). Stoga se o pravnoj steëevini ne moæe pregovarati, veê se mora preuzeti kao takva. Meappleutim, o naëinu preuzimanja i primjeni pravne steëevine moæe se pregovarati, te se mogu dogovoriti prijelazna razdoblja kako bi se zaπtitili vitalni interesi gospodarskog i druπtvenog sustava dræave kandidatkinje. zajedniëke vrijednosti dræava Ëlanica Europske unije i koja æeli pridonijeti zajedniëkomu projektu razvoja snaæne politiëke, ekonomske i monetarne unije u proπirenoj Europskoj uniji, voljna je i spremna ispuniti sve politiëke, gospodarske, institucionalne i pravne kriterije za Ëlanstvo, slijedeêi naëela poπtivanja individualnih postignuêa i razlikovanja kao temelja procesa pristupanja. Republika Hrvatska namjerava uêi potpuno spremna u Europsku uniju. Tu spremnost moæemo ostvariti samo uz ukljuëenost cijelog druπtva, svakog graappleanina, u ovaj povijesni pothvat. Nadam se da ste se i vi u njega veê ukljuëili kako bismo ga zajedno priveli kraju. Pozivam vas da nam se sa svim pitanjima i prijedlozima obratite na adrese koje moæete naêi na kraju ove publikacije. Uvjerena sam da Êe Ëlanstvo u Europskoj uniji stvoriti okruæje za bræi i stabilan razvoj, boljitak, potpunu socijalnu sigurnost i blagostanje za sve nas, ukljuëujuêi i stalan razvoj konkurentnoga gospodarstva. Republika Hrvatska, kao dræava koja dijeli 7

8 Vladimir Drobnjak Zamjenik voditeljice Dræavnog izaslanstva Republike Hrvatske za pregovore o pristupanju Europskoj uniji i glavni pregovaraë Poπtovane Ëitateljice i Ëitatelji, Europska unija nije izgraappleena preko noêi. ZaËeta na ruπevinama πto ih je ostavio za sobom najveêi i najstraπniji rat u povijesti Europe, Unija je stvorena na jedinstvu dojuëeraπnjih neprijatelja i naëelu da su demokracija, gospodarski napredak i dobrosusjedski odnosi najbolje jamstvo da se tragiëna poglavlja europske povijesti viπe nikad neêe ponoviti. Proπirenje kojem smo svjedoëili 1. svibnja pomaknulo je granice Europske u- nije prema istoku i proπirilo podruëje mira i sigurnosti na europskom kontinentu. Europska unija viπe je od zajedniëkog træiπta, a vrijednosti koje njezine Ëlanice dijele temeljni su stup za daljnje osiguranje stabilnosti i mira. Hrvatska je izabrala isti put podnoπenjem zahtjeva za Ëlanstvo, Ëime je zapoëeo njezin formalni proces pristupanja Europskoj uniji. Taj je put dugaëak i zahtjevan, neke je korake na njemu Hrvatska veê uspjeπno svladala, kao πto je primjerice dobivanje pozitivnog Miπljenja Europske komisije i donoπenje odluke Europskoga vijeêa o statusu kandidata i sazivanju bilateralne Meappleuvladine konferencije kojom se otvaraju pregovori o pristupanju. Joπ je viπe koraka pred Hrvatskom, pri Ëemu Êe neki biti duæi, neki kraêi, ali niti jedan nije nevaæan. Na kraju tog puta graappleani Hrvatske odluëit Êe na referendumu o ulasku Hrvatske u Europsku uniju. to Ëlanstvo u Europskoj uniji donosi Hrvatskoj? NajkraÊi odgovor na to legitimno i nadasve aktualno pitanje glasi: veêu kvalitetu æivota. Stabilnost i boljitak podjednako ovise o razvijenosti demokracije i uëinkovitosti vladavine prava, uspjeπnosti gospodarstva, te o visokom stupnju osobne i dræavne sigurnosti. Pristupanje Europskoj uniji znaëi ugraappleivanje Hrvatske u sustav koji poëiva na svim tim vrijednostima. Put u nepoznato oduvijek je ispunjavao strahom i odbojnoπêu one koji su njime kroëili. Put Hrvatske u Europsku uniju nije put u nepoznato. Naprotiv, transparentnost sustava djelovanja Europske unije i iskustva dræava koje su veê proπle taj put jasan su putokaz πto Ëeka Hrvatsku, kako tijekom puta tako i na konaënom cilju. Promjene koje donosi prilagodba EU i ispunjavanje obveza iz Ëlanstva osjetit Êe sve strukture druπtva. Od toga ne treba zazirati - na kraju svi Êe biti dobitnici. 8

9 Jedna od zadaêa Dræavnog izaslanstva za pregovore i PregovaraËke skupine bit Êe pribliæavanje Europske unije graappleanima Hrvatske, te pojaπnjavanje πiroj javnosti uvjeta pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, kao i ukupnih koristi za Republiku Hrvatsku od Ëlanstva u Europskoj uniji. NajveÊi broj Ëlanova pregovaraëkog tima dolazi iz hrvatske dræavne uprave te iz akademske zajednice i poslovnih krugova. Njegova raznolikost odraæava svu sloæenost pregovora u kojima niti jedno podruëje neêe ostati zaobiappleeno. Jezgru naπeg pregovaraëkog tima Ëine mladi struënjaci, πkolovani na najboljim europskim sveuëiliπtima, i veterani koji su ispekli zanat tijekom devedesetih u izgradnji hrvatske dræavne uprave i diplomacije. Unije, a s druge strane posebnosti svake dræave Ëlanice prelijevaju se u bogatu u- kupnost Europske unije. Hrvatska sa svojim unikatnim spojem mediteranskog i kontinentalnog, svojim prirodnim ljepotama i nadaleko poznatom baπtinom, svojim prometnicama, rijekama, lukama i otocima, uëinit Êe Europsku uniju bar za djeliê veêom, ljepπom i jaëom nego πto je danas. I zato nema dvojbe treba li Hrvatska Europsku uniju i æeli li ta ista Unija Hrvatsku? Jednostavno, potrebni smo jedno drugomu, dio smo iste obitelji. Stvarna veliëina pregovaraëkog tima mnogo je veêa od tisuêu ljudi, ona se mjeri veliëinom Republike Hrvatske. Jer, cijela Hrvatska sudjeluje u pregovorima, Ëak i euroskeptici Ëije primjedbe i komentari nerijetko dolaze kao dobar poticaj za promiπljanje, dodatnu argumentaciju i motivaciju pregovaraëima. Svako je proπirenje Europske unije dvosmjerno. S jedne strane njime u novu dræavu Ëlanicu ulaze vrijednosti i steëevine 9

10 Kronologija odnosa Republike Hrvatske i Europske unije 15. sijeënja Europska zajednica i njezine dræave Ëlanice priznale Republiku Hrvatsku kao neovisnu i suverenu dræavu 29. travnja VijeÊe Europske unije, u sklopu politike regionalnog pristupa, utvrdilo politiëke i gospodarske uvjete za razvoj bilateralnih odnosa s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom, Makedonijom i SR Jugoslavijom 26. svibnja Na temelju prijedloga Europske komisije uspostavljen Proces stabilizacije i pridruæivanja za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Makedoniju i SR Jugoslaviju 15. veljaëe Osnovana ZajedniËka konzultativna radna skupina Republike Hrvatske i Europske unije 9. oæujka Otvorena Delegacija Europske komisije u Republici Hrvatskoj 24. svibnja Europska komisija objavila pozitivno IzvjeπÊe o izvedivosti pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruæivanju s Republikom Hrvatskom 13. lipnja VijeÊe Europske unije potvrdilo IzvjeπÊe o izvedivosti pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruæivanju s Republikom Hrvatskom 18. rujna VijeÊe Europske unije donijelo Uredbu o uvoappleenju autonomnih trgovinskih povlastica za dræave Procesa stabilizacije i pridruæivanja 24. studenoga ZagrebaËki sastanak na vrhu - otvoreni pregovori izmeappleu Republike Hrvatske i Europske unije o Sporazumu o stabilizaciji i pridruæivanju 5. prosinca VijeÊe Europske unije donijelo Uredbu o programu pomoêi za obnovu, razvoj i stabilizaciju - CARDS 29. listopada Potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruæivanju te Privremeni sporazum; usvojena ZajedniËka izjava Republike Hrvatske i Europske unije o politiëkom dijalogu 1. oæujka Privremeni sporazum stupio na snagu 18. prosinca Hrvatski sabor donio Rezoluciju o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji 21. veljaëe Republika Hrvatska podnijela zahtjev za Ëlanstvo u Europskoj uniji 14. travnja VijeÊe Europske unije donijelo odluku o pokretanju postupka predviappleenog Ëlankom 49. Ugovora o Europskoj uniji i pozvalo Europsku komisiju da izradi miπljenje (avis) o zahtjevu Republike Hrvatske za Ëlanstvo u Europskoj uniji 19./20. lipnja Europsko vijeêe usvojilo Solunsku agendu za zapadni Balkan 21. lipnja Odræan sastanak na vrhu u Solunu izmeappleu dræava Ëanica Europske unije i dræava Procesa stabilizacije i pridruæivanja 10. srpnja Europska komisija uruëila Upitnik Republici Hrvatskoj 9. listopada Republika Hrvatska uruëila Europskoj komisiji odgovore na Upitnik 1. travnja Europski parlament dao pozivnu preporuku VijeÊu Europske unije o zahtjevu Republike Hrvatske za Ëlanstvo u Europskoj uniji 20. travnja Europska komisija donijela pozitivno Miπljenje (avis) o zahtjevu Republike Hrvatske za Ëlanstvo u Europskoj uniji 10

11 17./18. lipnja Europsko vijeêe donijelo odluku o sazivanju bilateralne meappleuvladine konferencije poëetkom radi poëetka pristupnih pregovora s Republikom Hrvatskom; Republici Hrvatskoj dodijeljen status kandidata za Ëlanstvo u Europskoj uniji 13. rujna VijeÊe Europske unije usvojilo Europsko partnerstvo za Republiku Hrvatsku 6. listopada Europska komisija usvojila Pretpristupnu strategiju za Republiku Hrvatsku 16./17. prosinca Europsko vijeêe odredilo 16. oæujka kao datum poëetka pristupnih pregovora s Republikom Hrvatskom, uz uvjet pune suradnje s Meappleunarodnim kaznenim sudom za bivπu Jugoslaviju, i zatraæilo od Europske komisije da pripremi pregovaraëki okvir 19. sijeënja Hrvatski sabor usvojio: - Izjava Hrvatskoga sabora i Vlade RH o zajedniëkom djelovanju u procesu pregovora za Ëlanstvo u EU; - Deklaracija o temeljnim naëelima pregovora za punopravno Ëlanstvo RH u EU; - Odluka o osnivanju Nacionalnog odbora 1. veljaëe Stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruæivanju 3./4. oæujka Odræan prvi sastanak ZajedniËkog parlamentarnog odbora izmeappleu izaslanstava Hrvatskoga sabora i Europskoga parlamenta 16. oæujka VijeÊe Europske unije usvojilo pregovaraëki okvir za pregovore s Republikom Hrvatskom, ali nije postiglo suglasnost o otvaranju pristupnih pregovora 7. travnja Vlada Republike Hrvatske donijela Odluku o uspostavljanju strukture za pregovore o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji 26. travnja Odræan prvi sastanak VijeÊa za stabilizaciju i pridruæivanje izmeappleu Republike Hrvatske i Europske unije 14. srpnja Odræan prvi sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruæivanje izmeappleu Republike Hrvatske i Europske unije 3. listopada VijeÊe ministara temeljem suglasnosti o punoj suradnji s Meappleunarodnim kaznenim sudom za bivπu Jugoslaviju donijelo je odluku o poëetku pregovora 3. listopada Odræana bilateralna meappleunarodna konferencija na kojoj su otvoreni pregovori o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji 11

12 Pristupanje u Ëlanstvo Europske unije Na temelju Ëlanka 49. Ugovora o Europskoj uniji, svaka europska dræava koja poπtuje naëela slobode, demokracije, ljudskih prava, temeljnih sloboda i vladavine prava moæe podnijeti zahtjev za Ëlanstvo u Europskoj uniji. Zahtjev za Ëlanstvo podnosi se VijeÊu Europske unije, koje o njemu odluëuje jednoglasnom odlukom svih dræava Ëlanica Europske unije, nakon dobivanja miπljenja Europske komisije i suglasnosti Europskoga parlamenta. Uvjeti pod kojima Êe nova dræava Ëlanica pristupiti Europskoj uniji predmet su pregovora izmeappleu postojeêih dræava Ëlanica Europske unije i dræave koja je podnijela zahtjev za Ëlanstvo, te se nakon zavrπetka pregovora utvrappleuju meappleunarodnim ugovorom izmeappleu dræava Ëlanica i dræave kandidatkinje tzv. Ugovorom o pristupanju. Pregovori o pristupanju tako Ëine srediπnji dio cjelokupnog procesa pristupanja u Ëlanstvo Europske unije, koji za dræavu kandidatkinju formalno zapoëinje podnoπenjem zahtjeva za Ëlanstvo, a zavrπava stupanjem na snagu Ugovora o pristupanju Europskoj uniji. Prije ulaska u punopravno Ëlanstvo Europske unije svaka dræava kandidatkinja mora ispuniti odgovarajuêe kriterije za Ëlanstvo, koji sluæe kao smjernice u procesu pristupanja i glavno su mjerilo i preduvjet uspjeπnog dovrπetka pregovora o pristupanju Europskoj uniji. Osnovno je naëelo pregovora da njihova dinamika i tijek neposredno ovise o napretku i individualnim postignuêima dræave kandidatkinje u ispunjavanju kriterija za Ëlanstvo. Svaka dræava kandidatkinja ocjenjuje se prema vlastitim zaslugama. Kriteriji za Ëlanstvo u Europskoj uniji, koji su u proπlom krugu proπirenja precizno utvrappleeni u zakljuëcima Europskoga vijeêa iz Kopenhagena (1993. godine) i Madrida (1995. godine), dijele se na: politiëke: stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poπtivanje ljudskih prava i zaπtitu manjina; gospodarske: postojanje djelotvornog træiπnog gospodarstva te sposobnosti noπenja s konkurentskim pritiskom i træiπnim snagama unutar Europske unije; pravne: sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz Ëlanstva, ukljuëujuêi prihvaêanje ciljeva politiëke, ekonomske i monetarne unije, a πto podrazumijeva prihvaêanje i provedbu cjelokupne pravne steëevine Europske unije; administrativne: odgovarajuêa prilagodba administrativnih struktura s ciljem stvaranja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju, πto podrazumijeva jaëanje admi- 12

13 nistrativne sposobnosti i stvaranje uëinkovitog sustava dræavne uprave za provedbu pravne steëevine Europske unije i drugih obveza koje proizlaze iz Ëlanstva. I na strani Europske unije postoji vaæan kriterij - ona mora biti sposobna prihvatiti novu dræavu Ëlanicu uz zadræavanje zamaha europske integracije. U zakljuëcima VijeÊa iz travnja godine i lipnja godine, Europska unija utvrdila je posebne politiëke kriterije za dræave Procesa stabilizacije i pridruæivanja, odredivπi da one moraju ostvariti: potpunu suradnju s Meappleunarodnim kaznenim sudom za bivπu Jugoslaviju; vidljiv napredak u povratku izbjeglica te zaπtiti manjina i manjinskih prava; napredak u reformi pravosuapplea; punu slobodu medija; spremnost na regionalnu suradnju i razvoj dobrosusjedskih odnosa. Na temelju zakljuëaka Europskoga vijeêa iz Luksemburga godine i Helsinkija godine, ispunjavanje politiëkih kriterija preduvjet je za otvaranje pregovora o pristupanju Europskoj uniji. PolitiËku odluku o poëetku pregovora s dræavom kandidatkinjom uobiëajeno donosi Europsko vijeêe slijedom miπljenja Europske komisije (avis). Odluku moæe donijeti i VijeÊe Europske unije. TO SU PREGOVORI O PRISTUPANJU? To su pregovori o uvjetima pod kojima dræava kandidatkinja pristupa Europskoj uniji i njezinim osnivaëkim ugovorima, a koji se nakon zavrπetka pregovora utvrappleuju meappleunarodnim ugovorom izmeappleu dræava Ëlanica Europske unije i dræave kandidatkinje tzv. Ugovorom o pristupanju. TKO PREGOVARA? Pregovaraju dræave Ëlanice Europske unije i dræava kandidatkinja. Tijekom pregovora, pregovaraëka stajaliπta Europske unije u ime dræava Ëlanica zastupa predsjedavajuêi VijeÊa Europske unije. Na strani dræave kandidatkinje pregovore o pristupanju vodi posebno izaslanstvo za pregovore. Ono uz voditelja izaslanstva na visokoj politiëkoj razini, najëeπêe ministarskoj, ukljuëuje glavnog pregovaraëa i pregovaraëku skupinu. KAKO SE VODE PREGOVORI O PRISTUPANJU? Vode se u sklopu bilateralne meappleuvladine konferencije na kojoj sudjeluju predstavnici dræava Ëlanica Europske unije, s jedne strane, i predstavnici dræave kandidatkinje, 13

14 s druge. Na konferenciji sudjeluju i predstavnici Europske komisije. Sjednice meappleuvladine konferencije o pristupanju odræavaju se: na razini voditelja izaslanstava za pregovore, uobiëajeno ministara vanjskih poslova; na razini zamjenika voditelja izaslanstava, odnosno glavnog pregovaraëa. Kada meappleuvladina konferencija zasjeda na razini zamjenika voditelja izaslanstava, dræave Ëlanice Europske unije predstavljaju njihovi stalni predstavnici pri Europskoj uniji u Bruxellesu, a dræavu kandidatkinju glavni pregovaraë (ili u nekim sluëajevima πef Misije pri Europskim zajednicama). Sjednice meappleuvladine konferencije na razini voditelja izaslanstava odræavaju se jednom za vrijeme trajanja svakog Predsjedniπtva Europske unije, tj. dva puta godiπnje, a na razini zamjenika u razdoblju izmeappleu ovih sjednica, sukladno dogovoru. O»EMU SE PREGOVARA? Pristupanje u Ëlanstvo Europske unije uvjetovano je prihvaêanjem svih prava i obveza na kojima se zasniva Europska unija i njezin institucionalni okvir, obuhvaêenih pod pojmom pravne steëevine Europske unije (franc. acquis communautaire). Najvaæniji elementi pravne steëevine Europske unije, koja se kontinuirano razvija, jesu: primarno zakonodavstvo - osnivaëki ugovori; sekundarno zakonodavstvo - uredbe, direktive, odluke, preporuke i miπljenja; drugi izvori prava - presude Suda Europskih zajednica, opêa naëela prava, meappleunarodni ugovori; ostali akti - rezolucije, izjave, preporuke, smjernice, zajedniëke akcije, zajedniëka stajaliπta itd. Pravna steëevina podijeljena je u 35 tematskih poglavlja, koja se ujedno smatraju i poglavljima pregovora (prilog 1). Do ulaska u Ëlanstvo Europske unije svaka dræava kandidatkinja duæna je preuzeti cijelu pravnu steëevinu Europske unije i biti sposobna za njezinu uëinkovitu primjenu. Ako do trenutka ulaska u Europsku uniju, zbog opravdanih razloga, ne moæe u potpunosti prihvatiti i primijeniti pravnu steëevinu u pojedinom poglavlju pregovora, dræava kandidatkinja u pregovorima o tom poglavlju moæe zatraæiti tzv. prijelazna razdoblja. 14

15 to su prijelazna razdoblja? To su dodatna vremenska razdoblja za potpuno usklaappleivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom steëevinom Europske unije na odreappleenom podruëju i nakon pristupanja u Ëlanstvo Europske unije. Zatraæena prijelazna razdoblja moraju biti vremenski i sadræajno ograniëena i ne smiju naruπavati slobodu træiπnog natjecanja ili utjecati na djelovanje unutarnjeg træiπta Zajednice. U iznimno rijetkim sluëajevima dræavama kandidatkinjama bila su odobrena i izuzeêa (derogacije), kao trajna odstupanja od primjene pravne steëevine na odreappleenom podruëju. Prijelazna razdoblja za primjenu pravne steëevine mogu biti dogovorena i u interesu Europske unije. Dræava kandidatkinja ne pregovara o pravnoj steëevini Europske unije, nego o uvjetima, dinamici i naëinu preuzimanja i primjene pravne steëevine. Zbog toga se pregovori o pristupanju Ëesto i ne smatraju klasiënim pregovorima, veê procesom prilagodbe dræave kandidatkinje vrijednosnom, pravnom, gospodarskom i druπtvenom sustavu Europske unije. 15

16 Tijek pregovora o pristupanju PoËetak pregovora. Nakon politiëke odluke Europskoga vijeêa (ili VijeÊa Europske unije) o otvaranju pregovora s dræavom kandidatkinjom i sazivanju bilateralne meappleuvladine konferencije o pristupanju, pregovori formalno zapoëinju odræavanjem prve sjednice meappleuvladine konferencije na ministarskoj razini. Na toj sjednici, koja je uobiëajeno sveëanog karaktera, Europska unija i dræava kandidatkinja predstavljaju svoja opêa stajaliπta o pregovorima, bez ulaæenja u sadræajne razgovore i pregovore o pojedinim poglavljima pregovora. Screening. Nakon formalnog otvaranja pregovora slijedi faza analitiëkog pregleda i ocjene usklaappleenosti nacionalnog zakonodavstva dræave kandidatkinje s pravnom steëevinom Europske unije, poznatija kao screening. U screeningu na strani Europske unije sudjeluju predstavnici Europske komisije, a iz dræave kandidatkinje Ëlanovi radnih skupina za pripremu pregovora po pojedinim poglavljima pregovora i predstavnici tijela dræavne uprave. Postupak screeninga provodi se zasebno za svako poglavlje pregovora. Trajanje screeninga u pojedinom poglavlju ovisi o opsegu i koliëini pravne steëevine u tom poglavlju, a moæe trajati od jednog dana do nekoliko tjedana. Cjelokupan postupak screeninga uobiëajeno traje oko godinu dana. Osnovna je svrha screeninga utvrditi postojeêe razlike u svakom poglavlju pregovora izmeappleu zakonodavstva dræave kandidatkinje i pravne steëevine Europske unije s kojom je do trenutka pristupanja u Ëlanstvo potrebno uskladiti nacionalno zakonodavstvo. Na temelju analize, od dræave kandidatkinje oëekuje se da pokaæe hoêe li moêi u cijelosti prihvatiti pravnu steëevinu Europske unije u pojedinom poglavlju pregovora i uskladiti uoëene razlike u zakonodavstvu ili ima namjeru zatraæiti odgovarajuêa prijelazna razdoblja za potpuno usklaappleivanje i punu provedbu. Na taj naëin screening pruæa podlogu dræavi kandidatkinji za izradu pregovaraëkih stajaliπta i definiranje eventualnih zahtjeva za prijelazna razdoblja u pojedinom poglavlju pregovora. S druge strane, screening omoguêava Europskoj komisiji i dræavama Ëlanicama da procijene razinu spremnosti dræave kandidatkinje za otvaranje sadræajnih pregovora u pojedinom poglavlju pregovora. IzvjeπÊa o rezultatima screeninga za svako poglavlje pregovora, koja se upuêuju dræavama Ëlanicama i dræavi kandidatkinji, izraappleuje Europska komisija u konzultacijama s dræavom kandidatkinjom. Europska komisija u njima daje svoju ocjenu spremnosti dræave kandidatkinje za prihvaêanje 16

17 i provedbu pravne steëevine, kao i preporuku za otvaranje sadræajnih pregovora o pojedinom poglavlju pregovora. Ako procijeni da dræava kandidatkinja nije dovoljno spremna za otvaranje pregovora u pojedinom poglavlju, Europska komisija neêe preporuëiti otvaranje sadræajnih pregovora, veê Êe predloæiti da prije otvaranja pregovora u tom poglavlju budu ispunjeni odreappleeni minimalni preduvjeti (eng. benchmarks). Pregovori po pojedinim poglavljima pregovora. Odluku o otvaranju pregovora u pojedinom poglavlju, ovisno o ocjeni spremnosti dræave kandidatkinje, donose dræave Ëlanice u okviru VijeÊa Europske unije. Otvaranjem pregovora o pojedinom poglavlju zapoëinje sadræajna faza pregovora tijekom koje se pregovara o uvjetima pod kojima Êe dræava kandidatkinja prihvatiti, primijeniti i provesti pravnu steëevinu Europske unije u tom poglavlju, ukljuëujuêi prijelazna razdoblja koja je eventualno zatraæila dræava kandidatkinja. Sadræajni pregovori vode se na temelju pregovaraëkih stajaliπta Europske unije i dræave kandidatkinje, koja se pripremaju za svako pojedino poglavlje pregovora slijedom rezultata screeninga. PregovaraËko stajaliπte prva predstavlja dræava kandidatkinja i u njemu naznaëuje na koji naëin namjerava preuzeti i provoditi pravnu steëevinu Europske unije u pojedinom poglavlju, uz opis svoje administrativne sposobnosti. ZajedniËko stajaliπte Europske unije, kojim se otvaraju pregovori u pojedinom poglavlju, donosi VijeÊe jednoglasnom odlukom, na temelju nacrta pregovaraëkog stajaliπta koje priprema i predlaæe Europska komisija, uzimajuêi u obzir pregovaraëko stajaliπte dræave kandidatkinje. U svom zajedniëkom stajaliπtu, Europska unija odreappleuje i preduvjete (eng. benchmarks) koje dræava kandidatkinja mora ispuniti prije privremenog zatvaranja pojedinog poglavlja. Oni se mogu odnositi na usklaappleenost zakonodavstva i rezultate u njegovoj primjeni, odgovarajuêu administrativnu ili pravosudnu sposobnost, i/ili ispunjavanje obveza iz sporazuma o pridruæivanju. O pregovaraëkim stajaliπtima Europska unija i dræava kandidatkinja raspravljaju i pregovaraju na sjednicama meappleuvladine konferencije, uz koje se usporedno odræavaju redovite konzultacije i razgovori na struënoj razini izmeappleu predstavnika Europske komisije i dræave kandidatkinje radi otklanjanja eventualnih problema. 17

18 Kako teku pregovori o pristupanju EU? Privremeno zatvaranje pregovora po pojedinim poglavljima pregovora. Nakon postizanja dogovora izmeappleu Europske u- nije i dræave kandidatkinje o pojedinom poglavlju pregovora, uz ispunjenost preduvjeta za njegovo zatvaranje, ono se smatra privremeno zatvorenim. Formalnu odluku o tome donosi meappleuvladina konferencija na ministarskoj razini. Sve do sklapanja Ugovora o pristupanju, ako se u tom poglavlju pravne steëevine donesu bitno novi propisi ili ako dræava kandidatkinja ne ispuni preduvjete i obveze koje je preuzela za to poglavlje pregovora, postoji moguênost njegova ponovnog otvaranja. PraÊenje napretka dræave kandidatkinje. Tijekom cjelokupnog procesa pristupanja Europska komisija kontinuirano prati i nadzire napredak dræave kandidatkinje u ispunjavanju kriterija za Ëlanstvo i obveza preuzetih u pojedinim poglavljima pregovora te o tome redovito izvjeπêuje VijeÊe Europske unije. Europska komisija priprema i redovita godiπnja izvjeπêa o napretku dræave kandidatkinje u procesu pristupanja. O tijeku pregovora redovito se izvjeπêuje i Europski parlament. Dræava kandidatkinja duæna je u procesu pregovora redovito dostavljati informacije Europskoj uniji o napretku u preuzimanju pravne steëevine i jaëanju administrativne sposobnosti. U sluëaju da se u dræavi kandidatkinji utvrde ozbiljna i stalna krπenja naëela slobode i demokracije, poπtivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava, na prijedlog Europske komisije VijeÊe moæe odluëiti o privremenoj obustavi pregovora te utvrditi uvjete za njihov nastavak. Zavrπetak pregovora i izrada Ugovora o pristupanju. Kada se pregovori privremeno zatvore u svim poglavljima, Europsko vijeêe u svojim zakljuëcima uobiëajeno obiljeæava dovrπetak pregovora s dræavom kandidatkinjom. Rezultati pregovora zatim se ugraappleuju u odredbe nacrta Ugovora o pristupanju, u Ëijoj izradi sudjeluju predstavnici dræava Ëlanica i institucija Europske unije te predstavnici dræave kandidatkinje. Potpisivanje Ugovora o pristupanju. Nakon postizanja dogovora izmeappleu Europske u- nije i dræave kandidatkinje o tekstu nacrta Ugovora o pristupanju, on se upuêuje u odgovarajuêi postupak u institucijama i dræavama Ëlanicama Europske unije te u dræavi kandidatkinji. Na temelju nacrta Ugovora, a prije njegova potpisivanja, Eu- 18

19 ropska komisija mora donijeti konaëno miπljenje o zahtjevu za Ëlanstvo dræave kandidatkinje, Europski parlament dati suglasnost, a VijeÊe na kraju donijeti jednoglasnu odluku o prihvaêanju nove dræave Ëlanice i njezina zahtjeva za Ëlanstvo. Dræava kandidatkinja od tada se smatra dræavom pristupnicom. Pristupanje Europskoj uniji. Stupanjem na snagu Ugovora o pristupanju (uobiëajeno na utvrappleeni datum, pod uvjetom da je dovrπen proces ratifikacije), dræava pristupnica postaje Ëlanica Europske unije. Ugovor potpisuju najviπi duænosnici dræava Ëlanica Europske unije i dræave pristupnice te se on upuêuje u postupak potvrappleivanja (ratifikacije) sukladno ustavnim odredbama svake od dræava potpisnica. Nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju, dræava pristupnica poëinje sudjelovati u radu tijela VijeÊa Europske unije i Europskoga parlamenta kao aktivni promatraë. Referendum i potvrappleivanje Ugovora o pristupanju. Kako bi Ugovor o pristupanju stupio na snagu, trebaju ga potvrditi (ratificirati) parlamenti dræava Ëlanica i dræave pristupnice. Prije potvrappleivanja Ugovora o pristupanju, veêina dræava pristupnica provodi i referendum na kojem graappleani donose konaënu odluku o ulasku dræave u Ëlanstvo Europske unije. 19

20 Instrumenti pretpristupne strategije Tijekom prethodnog kruga proπirenja, Europska unija je u sklopu tzv. Pretpristupne strategije razvila specifiëne instrumente za pomoê dræavama kandidatkinjama u ispunjavanju kriterija za Ëlanstvo u pretpristupnom razdoblju. To su: sporazum o pridruæivanju (za dræave Procesa stabilizacije i pridruæivanja - Sporazum o stabilizaciji i pridruæivanju), kao pravni okvir odnosa izmeappleu Europske unije i dræave kandidatkinje do njezina pristupanja u Ëlanstvo; pristupno partnerstvo (za dræave Procesa stabilizacije i pridruæivanja - Europsko partnerstvo), na temelju kojega dræava kandidatkinja izraappleuje Nacionalni program za prihvaêanje pravne steëevine; pretpristupni programi pomoêi (PHARE, ISPA, SAPARD); moguênost sudjelovanja u odreappleenim programima Zajednice i agencijama; politiëki dijalog. RijeË je o sklopu pravnih, politiëkih i financijskih instrumenata kojima je cilj, uz pregovore o pristupanju, usmjeravati i olakπati proces sveobuhvatne prilagodbe dræave kandidatkinje zahtjevima Ëlanstva u Europskoj uniji. 20

21 Struktura za pregovore o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji Vlada Republike Hrvatske uspostavila je strukturu za voappleenje pregovora i sklapanje Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji te odredila sastav i djelokrug tijela koja Ëine njezin sastavni dio. To su (prilog 2 i 3): Dræavno izaslanstvo Republike Hrvatske za pregovore o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji i PregovaraËka skupina za voappleenje pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji koju Ëine: voditeljica izaslanstva - ministrica vanjskih poslova i europskih integracija, zamjenik voditeljice Dræavnog izaslanstva i glavni pregovaraë, zamjenici glavnog pregovaraëa, πef Misije Republike Hrvatske pri Europskim zajednicama, tajnica pregovaraëke skupine te Ëlanovi pregovaraëke skupine zaduæeni za pojedina poglavlja pregovora. Dræavno izaslanstvo vodi neposredne politiëke razgovore i pregovore s dræavama Ëlanicama i institucijama Europske unije; PregovaraËka skupina zaduæena je za struënu i tehniëku razinu pregovora s institucijama Europske unije i dræavama Ëlanicama Europske unije u svim poglavljima pregovora; Koordinacija za pregovore o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji kao meappleuresorno radno tijelo Vlade Republike Hrvatske koje raspravlja o svim pitanjima u vezi s pregovorima o pristupanju; Radne skupine za pripremu pregovora po pojedinim poglavljima pregovora koje sudjeluju u analitiëkom pregledu i ocjeni usklaappleenosti zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom steëevinom Europske unije (screening), te u izradi nacrta prijedloga prego-varaëkih stajaliπta; Ured glavnog pregovaraëa koji pruæa struënu, tehniëku i administrativnu pomoê glavnom pregovaraëu; Tajniπtvo PregovaraËke skupine koje pruæa struënu, tehniëku i administrativnu pomoê Dræavnom izaslanstvu, PregovaraËkoj skupini i radnim skupinama za pripremu pregovora po pojedinim poglavljima pregovora. Za voditeljicu Dræavnog izaslanstva Vlada Republike Hrvatske imenovala je mr. sc. Kolindu Grabar-KitaroviÊ, ministricu vanjskih poslova i europskih integracija, a za zamjenika voditeljice izaslanstva i glavnog pregovaraëa veleposlanika Vladimira Drobnjaka. 21

22 Nacionalni odbor Hrvatski sabor osnovao je Nacionalni odbor kao radno tijelo Hrvatskoga sabora za praêenje pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Uloga je Nacionalnog odbora praêenje tijeka pregovora o pristupanju, te davanje smjernica i miπljenja o pregovaraëkim stajaliπtima Republike Hrvatske. Osim zastupnika Hrvatskoga sabora iz redova oporbenih i vladajuêih stranaka, u Nacionalnom odboru sudjeluju i predstavnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske, predstavnik akademske zajednice, predstavnik udruge poslodavaca i predstavnik sindikata. Predsjednik Nacionalnog odbora bira se iz redova oporbenih stranaka, a potpredsjednik iz reda vladajuêe stranke ili vladajuêe koalicije u Hrvatskome saboru. 22

23 Popis poglavlja pregovora 1. Sloboda kretanja roba 2. Sloboda kretanja radnika 3. Pravo poslovnog nastana i sloboda pruæanja usluga 4. Sloboda kretanja kapitala 5. Javne nabave 6. Pravo trgovaëkih druπtava 7. Pravo intelektualnog vlasniπtva 8. Træiπno natjecanje 9. Financijske usluge 10. Informacijsko druπtvo i mediji 11. Poljoprivreda i ruralni razvitak 12. Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor 13. Ribarstvo 14. Prometna politika 15. Energetika 16. Porezi 17. Ekonomska i monetarna unija 18. Statistika 19. Socijalna politika i zapoπljavanje 20. Poduzetniπtvo i industrijska politika 21. Transeuropske mreæe 22. Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata 23. Pravosuapplee i temeljna ljudska prava 24. Pravda, sloboda i sigurnost 25. Znanost i istraæivanje 26. Obrazovanje i kultura 27. Okoliπ 28. Zaπtita potroπaëa i zdravlja 29. Carinska unija 30. Vanjski odnosi 31. Vanjska, sigurnosna i obrambena politika 32. Financijski nadzor 33. Financijske i proraëunske odredbe 34. Institucije 35. Ostalo 23

24 Shema Dræavnog izaslanstva, Ëlanova PregovaraËke skupine i voditelja radnih skupina 24

25 POTPREDSJEDNIK EF MISIJE RH PRI EZ PREDSTAVNIK AKADEMSKE ZAJEDNICE Shema Dræavnog izaslanstva, Ëlanova PregovaraËke skupine i voditelja radnih skupina

26 Kontakti Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Zrinjevac 7-8 PetretiÊev trg Zagreb Zagreb Tel Tel Fax Fax Ured glavnog pregovaraëa Vlada Republike Hrvatske Misija Republike Hrvatske pri Trg sv. Marka 2 Europskim zajednicama Zagreb Avenue des Arts Bruxelles Tel Tel Fax Fax Tajniπtvo PregovaraËke skupine Ratkajev prolaz 4 Tel Zagreb Fax

27 »lanovi Dræavnog izaslanstva»lanovi Dræavnog izaslanstva, PregovaraËke skupine te voditelji radnih skupina prema poglavljima pregovora - pravne steëevine Europske unije 26

28 »lanovi Dræavnog izaslanstva mr.sc. Kolinda Grabar-KitaroviÊ ministrica vanjskih poslova i europskih integracija VODITELJICA DRÆAVNOG IZASLANSTVA Vladimir Drobnjak veleposlanik ZAMJENIK VODITELJICE DRÆAVNOG IZASLANSTVA I GLAVNI PREGOVARA» mr.sc. Martina DaliÊ dræavna tajnica Srediπnjeg dræavnog ureda za razvojnu strategiju dr.sc. Boris VujËiÊ zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke ZAMJENICI GLAVNOG PREGOVARA»A mr.sc. Branko BariËeviÊ veleposlanik EF MISIJE RH PRI EZ Tamara ObradoviÊ Mazal pomoênica ministrice vanjskih poslova i europskih integracija TAJNICA PREGOVARA»KE SKUPINE 27

29 »lanovi PregovaraËke skupine Voditelji radnih skupina SLOBODA KRETANJA ROBA mr.sc. Dubravka VlaπiÊ-Pleπe, MVPEI / naëelnica JAVNE NABAVE Mato Regvar, UJN / predstojnik Tamara ObradoviÊ Mazal MVPEI / pomoênica ministrice SLOBODA KRETANJA RADNIKA mr.sc. Ivana Vukorepa, PFZ / asistentica SOCIJALNA POLITIKA I ZAPO LJAVANJE Inga Æic, MGRIP / naëelnica Vera BabiÊ MGRIP / dræavna tajnica PRAVO POSLOVNOG NASTANA I SLOBODA PRUÆANJA USLUGA prof.dr.sc. Tatjana JosipoviÊ, PFZ PRAVO TRGOVA»KIH DRU TAVA dr.sc. Davor BabiÊ, PFR prof. dr. sc. Siniπa PetroviÊ Pravni fakultet Zagreb PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNI TVA prof. dr. sc. Igor Gliha, PFZ TRÆI NO NATJECANJE mr.sc. Marijana Liszt / odvjetnica PODUZETNI TVO I INDUSTRIJSKA POLITIKA Alan Æepec, HUP Olgica Spevec VZZTN / predsjednica 28

30 »lanovi PregovaraËke skupine Voditelji radnih skupina FINANCIJSKE USLUGE Martina Drvar, HNB EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA mr. sc. Ljubinko Jankov, HNB SLOBODA KRETANJA KAPITALA Ivan Biluπ, HNB / voditelj odjela dr. sc. Boris VujËiÊ HNB / zamjenik guvernera INFORMACIJSKO DRU TVO I MEDIJI mr. sc. Jadran AntoloviÊ, MK/dræavni tajnik TRANS-EUROPSKE MREÆE Romana PalËiÊ, MMTPR PROMETNA POLITIKA Draæen Breglec, MMTPR / dræavni tajnik Miroslav KovaËiÊ SDUe-H / dræavni tajnik ZNANOST I ISTRAÆIVANJE prof. dr. sc. Mladen PetroveËki, MZO /pomoênik ministra OBRAZOVANJE I KULTURA dr. sc. Petar TurËinoviÊ, MVPEI / ravnatelj prof. dr. sc. Pero LuËin Medicinski fakultet Rijeka FINANCIJSKE I PRORA»UNSKE ODREDBE mr. sc. Ante Æigman, MF / pomoênik ministra POREZI Dubravka SekuliÊ GrgiÊ, MF - PU FINANCIJSKI NADZOR mr. sc. Lidija Pernar, DUR / pomoênica ravnatelja mr. sc. Martina DaliÊ SDURS / dræavna tajnica CARINSKA UNIJA Vesna KadiÊ, MF - CU / pomoênica ravnatelja 29

31 »lanovi PregovaraËke skupine Voditelji radnih skupina STATISTIKA Darko JukiÊ, DSZ / ravnatelj REGIONALNA POLITIKA I KOORDINACIJA STRUKTURNIH INSTRUMENATA prof. dr. sc. Branko GrËiÊ, EK Split dr. sc. Zlatan Frohlich HGK- Komora Zagreb / predsjednik ENERGETIKA doc. dr. sc. Æeljko TomπiÊ, MGRIP / pomoênik ministra OKOLI doc. dr. sc. Nenad MikuliÊ, MZOPUG / naëelnik prof. dr. sc. Nikola Ruæinski MZOPUG / dræavni tajnik POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVITAK prof. dr. sc. Dragan KovaËeviÊ, MP VG / dræavni tajnik RIBARSTVO prof. dr. sc. Ivan KataviÊ, MP VG / pomoênik ministra SIGURNOST HRANE, VETERINARSTVO I FOTOSANITARNI NADZOR dr. sc. Mate Brstilo, MP VG / pomoênik ministra Ruæica Gelo HGK / zamjenica direktora Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i πumarstvo ZA TITA POTRO A»A I ZDRAVLJA prof. dr. sc. Vesna TomljenoviÊ, PFR PRAVDA, SLOBODA I SIGURNOST mr. sc. Kristijan Turkalj, MVPEI / naëelnik PRAVOSU E I TEMELJNA LJUDSKA PRAVA Ljiljana Vodopija»engiÊ, MP / pomoênica ministrice Snjeæana BagiÊ MP / dræavna tajnica 30

32 »lanovi PregovaraËke skupine Voditelji radnih skupina VANJSKI ODNOSI Tatjana TomiÊ, MGRIP / naëelnica VANJSKA, SIGURNOSNA I OBRAMBENA POLITIKA Neven PelicariÊ, MVPEI Damir Kuπen MVPEI / pomoênik ministrice INSTITUCIJE prof. dr. sc. Siniπa Rodin, PFZ OSTALA PITANJA mr. sc. Boris GrigiÊ, MVPEI / naëelnik 31

33 TumaË kratica DUR - Dræavni ured za reviziju DZS - Dræavni zavod za statistiku EK Split - Ekonomski fakultet Split HNB - Hrvatska narodna banka HUP - Hrvatska udruga poslodavaca MF - Ministarstvo financija MF-CU - Ministarstvo financija - Carinska uprava MF-PU - Ministarstvo financija - Porezna uprava MGRIP - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetniπtva MK - Ministarstvo kulture MMTPR - Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka MP - Ministarstvo pravosuapplea MP VG - Ministarstvo poljoprivrede, πumarstva i vodnog gospodarstva MVPEI - Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija MZOPUG - Ministarstvo zaπtite okoliπa, prostornog ureappleenja i graditeljstva MZO - Ministarstvo znanosti obrazovanja i πporta SDURS - Srediπnji dræavni ured za razvojnu strategiju PFR - Pravni fakultet Rijeka PFZ - Pravni fakultet Zagreb VZZTN - VijeÊe za zaπtitu træiπnog natjecanja UJN - Ured za javnu nabavu Izvori fotografija: Vid Barac, Mario RomuliÊ, Hrvoje Knez, Dvorac TrakoπÊan, CCN images, Getty images, Fotosrch. 32

34