Faze konstruisanja alata i pribora
|
|
- Περσεφόνη Μακρή
- 5 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Faze konstruisanja alata i pribora Konstruktor alata i pribora radi u odeljenju koje se naziva tehnološki biro. On je dužan da izradi konstrukcije i crteže za alat i pribor koji je potreban za izradu ili stezanje obratka. On ora, na osnovu svog znanja i iskustva, kao i na osnovu savreenih dostignuća nauke i tehnike, da da najbolje rešenje. Rešenje konstrukcije zavisi u velikoj eri od broja delova. Na prier, ako je potreban veći broj delova, ogu se raditi skupi i složeni alati i pribori. Međuti, ako je potrebno sao nekoliko delova, alati i pribori oraju biti što jednostavniji i jeftiniji. U svako slučaju alat i pribor oraju biti konstruisani tako da zadovolje kako eko-noičnost tako i ogućnost tražene priene, tj. da je funkcionalan i bezbedan. On treba, takođe, da je lepo oblikovan, ali bez nepotrebnih ukrasa Ukoliko su alat i pribor jednostavniji i funkcionalniji, utoliko su bolji. U nastojanju da alati i pribori budu što jeftiniji, ne treba ići u drugu krajnost pa konstruisati alate i pribore nepodesne za proizvodnju. Pošto postoji veliki broj alata i pribora, to je uslovilo i izvesnu specijalizaciju konstruktorskog kadra. Na prier, ako se osnovna proizvodnja odvija obrado skidanje strugotine (na prier izrada zupčanika i reduktora), onda će i konstruktori alata biti orijentisani na izradu određenih grupa reznog alata, steznog pribora ili kontrolnih instrue-nata, i obrnuto, ako se radi o kovačnici, preseraju ili radnoj organizaci-ji za preradu plastičnih asa, proble alata je drugačiji. Iako se radi o različiti grupaa alata i pribora, postoje izvesna osnovna pravila kojih se konstruktor alata ora pridržavati. Da bi se alat i pribor ogli izraditi, konstruktor alata je dužan - da izradi kopletne crteže alata i pribora i to sklopne i radioničke crteže, - da proračuna potrebne delove i proveri opasne preseke s obziro na veličinudozvoljenog napona za usvojene aterijale, - da izvrši izbor aterijala, tolerancija, kvaliteta obrade i odrediv rstu teričke obrade. Da bi konstruktor ogao prići konstruisanju alata i pribora, potrebno je da ia određene podatke i to: - crtež polufabrikata i gotovog dela ili uzorak, - operacione skice obratka sa šeaa baziranja i stezanja, - opis operacije tehnološkog procesa, uključujući režie obrade i spreu, - godišnji progra proizvodnje, - standardne delove sklopova, alata i pribora, - podatke i tašini, uputstvo za rukovanje ššno i prihvatne ere (orze - konus, T - žlebovi na stolu za vezu steznog pribora sa ašino, dienzije stola, veličina hoda klizača i sl.). Već so rekli, iako se radi o različiti grupaa alata i pribora, postoje izvesna osnovna zajednička pravila kojih se konstruktor alata ora pridržavati. 1. Konstruktor alata ora tesno sarađivati sa odeljenje za izradu tehnoloških postupaka obrade, odnosno sa tehnologo koji u svoe postupku predviđa alat i pribor i ašinu za izvođenje određene operacije. Pre početka projektovanja konstruktor alata ora u potpunosti da bude upoznat sa predviđeni načino izrade u cilju iznalaženja najboljeg rešenja. On ora iati uticaja na tehnologa naročnto pri prvoj operaciji obrade. Ovo je potrebno.zato što obrađena površina u prvoj operaciji postaje osnova -baza sa kojo konstruktor alata računa u sledeći operacijaa, za baziranje i stezanje obratka u pribor. Ovo je naročito važno kod specijalnih steznih pribora.a iati uticaja na tehnologa naročnto pri prvoj operaciji obrade. Ovo je potrebno.zato što obrađena površina u prvoj operaciji postaje osnova -baza sa kojo konstruktor alata računa u sledeći operacijaa, za baziranje i stezanje obratka u pribor. Ovo je naročito važno kod specijalnih steznih pribora.. Konstruktor alata ora voditi računa o broju delova koji će se obraditi sa projektovani alato i o datuu početka eksploatacije alata i pribora u proizvodnji. Ovo su značajni faktori koji utiču na način konstrukcije i izradu alata i pribora. Na prier, ako je vree za 0
2 izradu steznog pribora kratko, konstruktor će se odlučiti za zavarenu uesto livene konstrukcije. 3. Pri konstruisanju pribora treba upotrebljavati što više standardnih delova. Upotreba ovih delova znatno olakšava rad kako konstruktora tako i alatničara. Ukoliko zvanični standardi JUS-a ne obuhvataju pojedine eleente, treba razvijati fabričke standarde. 4. Još u fazi proučavanja konstrukcijske dokuentacije tehnolog se dogovara sa konstruktoro oko svih nejasnoća po pitanju ogućnosti izrade alata i pribora, kvaliteta koji se traži crtežo i stvarnog kvaliteta koji se ože ostvariti u proizvodnji. Pre nego što se pristupi projektovanju nove konstrukcije, potrebno je videti da li se prerado i adaptacijo već postojećeg projektovanog i realizovanog alata i pribora ože postići željeni cilj. Naravno, ovo se radi sao u slučaju ako se na taj način postiže ušteda tj. ako je prerada jeftinija od izrade novog alata i pribora Pri konstruisanju novog alata i pribora za uzor ogu poslužiti ranije konstrukcije, pri čeu se koristi kartoteka alata i pribora. Prea toe, neophodna je analiza postojećih sličnih rešenja. 5. Konstruisani stezni pribor ora biti siguran za rad. Stezni pribor nije dobar ako radnik koji rukuje njie ora da uloži nogo napora pri obradi, stezanju ili skidanju obratka. Pošto se stezni pribori koriste ne sao radi veće tačnosti već i zbog brhseg rada, konstruktor ora dati takvo rešenje koje će sanjiti pooćna kreena (na prier naeštanje pribora u radni položaj, stavljanje pripreka u pribor i vađenje iz njega itd.) i oneogućiti proizvoljno i pogrešno postavljanje pripreka u pribor. Osi toga pribr treba da bude lak, krut i siguran s obziro na sile koje deluju na njega. Sve oštre ivice na priboru koje neaju posebnu funkciju oraju biti oborene da se radnik ne bi povredio. 6. Konstruisani alat i pribor ora sa obratko i alatno ašino da predstavlja jednu tehnološku celinu. Da bi se to ostvarilo u punoj eri, konstruktor alata ora dobro poznavati ašinu za koju konstruiše alat i pribor, tj. princip i način rada, konstruktivne karakteristike, uslove pri radu i sl. On treba da obrati naročitu pažnju na eleente ašine i alata koji dolaze u dodir pri stavljanju ili skidanju alata i pribora sa ašine. Postavljanje i stezanje alata i pribora za ašinu ora se vršiti bez udarca ili na neki drugi način koji oštećuje alat i pribor i uanjuje njegovu tačnost. Poštovanje ovih osnovnih principa konstruisanja alata i pribora oogućuje racionalan rad i sniženje troškova izrade alata i pribora i proizvodnje u celini. Pošto se završi konstrukcija alata i pribora, odnosno konstruktivna i tehnološka dokuentacija, planska služba istu dostavlja alatnici radi izrade. Prethodno planska služba na osnovu planskog vreena, za koje se serija ora završiti, odredi potreban broj alata i pribora koje treba izraditi. Po završetku izrade alata i pribora, oni se oraju testirati. Mora se verifikovati njihova radna tačnost pri izradi delova (uzoraka) za koje su naenjeni. Tek takav testiran alat ili pribor sa upisani broje konzer-vira se i odlaže u skladište alata i pribora. Pra}enje alata i pribora Sve konstruisane i izrađene alate i pribore u toku eksploatacije u pogonu prate stručna služba (kontrola) a i sai konstruktori. Konstruktori prate alate i pribore u toku rada i eventualne nedostatke otklanjaju u toku izrade delova ili za sledeću seriju izrade delova Iz pogona se takođe dostavljaju piseni zahtevi izene i korekcije alata i pribora, a konstruktor na predlog tehnologa vrši izene. Označavanje alata i pribora, održavanje i skladištenje Označavanje nestandardnog alata i pribora je različito što zavisi od radne organizacije. Standardni alati i pribori iaju oznaku po JUS-u ili neko drugo standardu, što zavisi od toga gde je alat nabavljen. U nogi radni organizacijaa za određenu grupu reznih alata (burgije, proširivače, razvrtače, glodala, provlakače i dr.) urađeni su interni standardi gde svaki rezni alat ia broj. Ponekad se prepravko (dorado) standardnog reznog alata pravi specijalni usko 1
3 naenski alat koji ia posebnu oznaku. Posle određene serije izrade delova ora se izvršiti pregled i eventualna opravka alata i pribora kako bi se održači stalno u radno stanju. Gakvi alati i pribori se skladište u agacin standardnog odnosno ns standardnog alata i pribora, a o njihovo održavanju i čuvanju stara se posebna grupa stručnih ljudi koji se bave to probleatiko. ZADATAK Za deo oblika i dienzija prea slici prora~unati i konstruisati alat za probijanje i prosecanje. I Podaci: 1. Materijal: ^ Debljina lia: s = 1 3. Dozvoljeni {kart: DG=% 4. Veli~ina serije: n= ko. II Prora~unati: 1. Dienziju trake. Stepen iskori{}enja trake 3. Te`inski otpadak 4. Zazor i tolerancije alata 5. Silu prese 6. Reznu plo~u, probojac i proseka~ 7. Polo`aj cilindri~nog rukavca 8. Ostale dienzije usvojiti konstruktivno. III Nacrtati: 1. Sklopni crte` alata sa rasporedo koada na traci. Sve nestandardne eleente.
4 Prora~un 1. Dienzija trake Grani~nik Proseka~ Probojac Kora~ni no` 1. 1 Veli~ina koraka ( x ): x = ( a+ ) = (16 + 1, 6) = 4,9[ ] gde je: a 16[ ] = -deo du`ine predeta = (1, 5 )[ ] -ost ( str. 149 T.0 Binko Musafija skra}eno B.M.) usvaja = 1, 6[ ] usvaja x=5[] 1. [irina trake ( b ): b= L+ r+ i = 56,64+ 1,6+ = 63,84[ ] r = - rub trake, uzia se isto kao i ost gde je: L = a 8 + = 16 3,54 = 56,64[ ] 1, 6[ ] i [ ] usvaja: b 64[ ] 1.3 Dienzije trake: L b= t = - dodatak za kora~ni no` = 3
5 . Stepen iskori{}enja trake.1 Broj koada iz jedne trake ( z ): Lt 000, 6 z = = = 79,9 x 5 gde je: = = 1,6 =,6[ ] usvaja: z=79 ko. (prvi anji ceo broj). Povr{ina radnog koada (A k ): d π 6 π Ak = A1 3 A = 4 a 3 = = 939, Povr{ina trake ( A t ): A = L b= = t t. 4 Stepen iskori{}enja trake ( η t % ): z Ak , ηt % = 100% = 100% = 57,97% A t 3. Te`inski otpadak 3. 1 Broj potrebnih traka za proizvodnu seriju ( y ): n n G y = + = + = 387, 4 z z usvaja y 1 =15 traka 3. Broj traka iz jedne teble ( y 1 ): B t 1000 y1 = = = 15,6 traka b 64 usvaja y 1 =15 traka 3. 3 Broj potrebnih tabli za proizvodnu seriju ( N t ): y 388 Nt = = = 5,87 tabli y1 15 usvaja N t =6 tabli 3. 4 Bruto te`ina proizvodne serije ( G b ): G = y A s γ = 388 1,8 0,01 7,8 = 387,38 [Kg] b t 4
6 3. 5 Neto te`ina proizvodne serije ( G n ): G = n A s γ = ,0939 0,01 7,8 = 19,78 [Kg] n k 3. 6 Te`inski otpadak proizvodne serije ( G 0 ): G0 = G G = 387,38 19, 78 = 167, 6 [Kg] b n 3. 7 Procentualni te`inski odpad ( G 0 % ): G0 167, 6 G% = 100% = 100% = 43, 7 % G 387,38 b [ ] 4. Zazor i tolerancija alata 4. 1 Relativna dubina prodiranja probojca ( ε 0t ): ε 0t = 0,6 za s=1 ( str.96 T.9. B.M. ) 4. Ugao sicanja ( b ): b=4 5 ( str.96 T.9. B.M. ) usvaja b= Veli~ina zazora ( z ): a) Analiti~ki na~in: z = s ( 1 ε0t ) tgβ = 1 ( 1 0,6) tg4 = 0,056[ ] b) Tabelarni na~in: z=0,06 ( str.14 T.17 B.M. ) c) Pribli`ni na~in: z=0,1 s=0,1 1=0,1[] 4. 4 Nazivna era: 6H Tolerancija izrade radnog predeta za φ 6H 6: T = A A = 0,008 0 = 0,008[ ] g d 4. 6 Najve}a dopu{tena era ( gornja grani~na era ) ( D g ): D = D+ A = 6 + 0,008 = 6,008[ ] g g 4. 7 Najanja dopu{tena era ( donja grani~na era ) ( D d ): D = D+ A = + = d d 6 0 6[ ] 4. 8 Nazivna era probojca ( d p ): dp = Dg = 6,008[ ] Na osnovu ere probojca odre uju se dienzije otvora. 5
7 Pre~nik u reznoj plo~i ( D ): D = d + z = 6, ,06 = 6,068[ ] p 4. 9 Tolerancije izrade alata: a) IT alata = IT radnog predeta - 3 IT alata = IT6-3=IT3 b) Odnos ize u tolerancije prstena i probojca Ta~nost izrade alata IT prstena IT3 H3 = = = IT probojca IT h Najve}a dozvoljena era otvora za probijanje ( D g ): D = D + A = 6, ,005 = 6,0705[ ] g g Najanja dozvoljena era otvora za probijanje ( D d ): D = D + A = 6, = 6,068[ ] d d 4. 1 Najve}a dozvoljena era era probojca ( d pg ): d = d + a = 6, = 6,008[ ] pg p g Najanja dozvoljena era probojca ( d pd ): d = d + a = 6,008 0,0015 = 6,0065[ ] pd p d NAPOMENA: Alat se satra istro{eni u trenutku kada se postigne donja grani~na vrednost probojca tj. d pin ili gornja grani~na vrednost otvora D ax. ( str.177 sl.4.54 Konstrukcija alata ) 6
8 5. Sila prese Sila prese ora se izra~unavati kako bi se obavio proces probijanja, prosecanja i proterivanja dela. Za odre ivanje sile rezanja zbog jednostavnosti prora~una uziao sao uticaj tangetnog napona za ^.0545 s = [N/ ] 5. 1 Sila bo~nog probijanja ( F 1 ): F1 = s ( x+ i) τ = 1 ( 5 + ) 480 = 590[ N] 5. Sila probijanja ( F ): F = 3 s d π τ = , = 7130[ N] 5. 3 Sila prosecanja ( F 3 ): F3 = s 10a τ = = 76800[ N] 5. 4 Sila proterivanja ( F p ): Fp = n cp ( F1+ F + F3) = 6 0,08 ( ) = 638N gde je: n=h/s=6/1=6 -broj koada koji se istovreeno nalazi u otvoru za probijanje i prosecanje. c p =0,05 0,1 -koeficijent proterivanja usvaja: c p =0,08 h=(5 10) -visina cilindri~nog dela u reznoj plo~i usvaja: h=6 ( str.164 T.4. B.M. ) 5. 5 Sila prese - a{ine ( F ): F = 1, 3 F + F + F + F ( 1 3 p) F = 1,3 ( ) F = 49831[ N] usvaja F = 50[ KN]. 7
9 6. Rezna plo~a, edjuplo~a, probojac i proseka~ Rezna kontura plo~e odnosno prstena za prosecanje odgovara obliku koada. Profil oblika plo~e zavisi od naene i kvaliteta. Otvor profila za prosecanje daje najbolje koade a posle toga ogu}e je o{trenje, poravnjavanje rezne plo~e. Plo~a za probijanje i prosecanje, probojci i proseka~i izra uju se od kvalitetnih ~elika a u zavisnosti od vrste aterijala, veli~ine alata itd DIMENZIJE PLO^E Debljina plo~e ( H ): H = s+ 0, 7 a+ b c= , 7 56, ,15 = 4,9 ( ) ( ) [ ] gde je a L 56,57[ ] = = b a = + = 16,1 34[ ] gabaritne ere otvora za prosecanje c=1,15 za σ = 600 N / - koeficijent ( str.173 B.M. ) ^.0545 σ = ( ) N / usvaja H= [irina ruba plo~e ( e ): e= ,8 H = ,8 5 = 30 ( ) [ ] Du`ina plo~e ( e ): l = 3 x+ e= = 135[ ] [irina plo~e ( e ): l1 = L+ r+ bk + e= , = 136,[ ] usvaja l1 = 140[ ] b = 8 -{irina kora~nog no`a. gde je: [ ] k Provera plo~e na savijanje: 3 F l σ s = 0, 75 = 0, 75 = 0,5 N / ( l1 l) H ( ) 5 l = L+ ( H h) tgα = 57+ ( 5 6) tg5 = 60,3[ ] gde je: L= 57[] - najve}a du`ina predeta H= 5[] - debljina plo~e h= 6[] - visina cilindri~nog dela rezne plo~e. 8
10 7. Polo`aj cilindri~nog rukavca 7. 1 Analiti~ka etoda: Eleenti n Li Xi i= ,9 XT = = = 30,99 31[ ] Li 70,5 L 56,64 YT = = = 8,3[ ] (Zbog sietrije predeta) 9
11 7. Grafi~ka etoda odre ivanja te`i{ta: 30
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραPRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)
Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραUputstvo za izradu zadatka iz predmeta PROJEKTOVANJE ALATA ZA TPD POMOĆU RAČUNARA
Uputstvo za izradu zadatka iz predmeta PROJEKTOVANJE ALATA ZA TPD POMOĆU RAČUNARA Predmetni asistent: Dejan Movrin Novi Sad, 2017. DEO I: UVOD 1. TIPOVI ALATA ZA RAZDVAJANJE Tipovi alata za štancovanje
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραReverzibilni procesi
Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότερα3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραVILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.
VILJUŠKARI 1. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a) Koliko reba iljuškara da bi ree uoara kaiona u koji aje palea bilo anje od 6 in, ako
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Διαβάστε περισσότεραPeriodičke izmjenične veličine
EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραKVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότερα3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA
MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. OSNONI POKAZATELJI TLA Tlo e atoji od tri faze: od čvrtih zrna, vode i vazduha i njihovo relativno učešće e opiuje odgovarajući pokazateljia.. Specifična težina (G)
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότερα35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD
Predmet: Mašinski elementi Proraþun vratila strana 1 Dimenzionisati vratilo elektromotora sledecih karakteristika: ominalna snaga P 3kW Broj obrtaja n 14 min 1 Shema opterecenja: Faktor neravnomernosti
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραZavod za tehnologiju, Katedra za alatne strojeve: GLODANJE
Glodanje je postupak obrade odvajanjem čestica (rezanjem) obradnih površina proizvoljnih oblika. Izvodi se na alatnim strojevima, glodalicama, pri čemu je glavno (rezno) gibanje kružno kontinuirano i pridruženo
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραAkvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.
Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34
Διαβάστε περισσότεραDvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραProgram testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραPRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
Διαβάστε περισσότεραKOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότερα2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =
( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se
Διαβάστε περισσότεραLOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM
LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM Vrste opterećenja Ispitivanje zatezanjem Svojstva otpornosti materijala Zatezna čvrstoća Granica tečenja Granica proporcionalnosti Granica elastičnosti Modul
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА
ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА empertur sežeg beton menj se tokom remen i zisi od ećeg broj utijnih prmetr: Početne temperture mešine (n izsku iz mešie), emperture sredine, opote hidrtije ement, Rzmene topote
Διαβάστε περισσότερα1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i
PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;
Διαβάστε περισσότερα1. a) Dijagram tokova materijala i informacija za program proizvodnje
. a) Dijagram tokova materijala i informacija za program proizvodnje SKLADIŠTENJE MATERIJALA PRIJEMNA KONTROLA ULAZ P I P II N V N VI 0 0 0 0 70 70 70 70 590 59 59 59 59 59 5970 MONTAŽA PROIZVODA UPRAVLJANJE
Διαβάστε περισσότεραZbirka zadataka iz nastave. CNC glodanja
Zbirka zadataka iz nastave CNC glodanja u I. tehničkoj školi TESLA Ivo Slade, dipl. ing. stroj. Zagreb, šk.god. 2004 / 2005. 1. ZADATAK Potrebno je napisati NC-program prema priloženom nacrtu za upravljačku
Διαβάστε περισσότεραDimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe
Dimenzioniranje nosaa 1. Uvjeti vrstoe 1 Otpornost materijala prouava probleme 1. vrstoe,. krutosti i 3. elastine stabilnosti konstrukcija i dijelova konstrukcija od vrstog deformabilnog materijala. Moraju
Διαβάστε περισσότεραAPROKSIMACIJA FUNKCIJA
APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότερα1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2
OPTEREĆENJE KROVNE KONSTRUKCIJE : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2 1.1. ROGOVI : * nagib krovne ravni : α = 35 º * razmak rogova : λ = 80 cm 1.1.1. STATIČKI
Διαβάστε περισσότεραTeorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd
Teorija betonskih konstrukcija 1 Vežbe br. 4 GF Beograd Teorija betonskih konstrukcija 1 1 "T" preseci - VEZANO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji (M G,Q ) sračunato kvalitet materijala (f cd, f
Διαβάστε περισσότεραUvod u neparametarske testove
Str. 148 Uvod u neparametarske testove Predavač: Dr Mirko Savić savicmirko@ef.uns.ac.rs www.ef.uns.ac.rs Hi-kvadrat testovi c Str. 149 Koristi se za upoređivanje dve serije frekvencija. Vrste c testa:
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραZadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότεραProračunski model - pravougaoni presek
Proračunski model - pravougaoni presek 1 ε b 3.5 σ b f B "" ηx M u y b x D bu G b h N u z d y b1 a1 "1" b ε a1 10 Z au a 1 Složeno savijanje - VEZNO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji za (M i, N
Διαβάστε περισσότεραFAKULTET TEHNIČKIH NAUKA
UNIVERZITET U NOVOM SADU FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA Nastavni predmet: Vežba br 7: Razvoj baze znanja za izbor elemenata fleksibilnog sistema alata-fsa Doc. dr Dejan Lukić Novi Sad, 2013. god. UVOD Osnovni
Διαβάστε περισσότεραProračun potrebne glavne snage rezanja i glavnog strojnog vremena obrade
Zaod a tehnologiju Katedra a alatne strojee Proračun potrebne glane snage reanja i glanog strojnog remena obrade Sadržaj aj ježbe be: Proračun snage kod udužnog anjskog tokarenja Glano strojno rijeme kod
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραViše dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu
Osječki matematički list 000), 5 9 5 Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Šefket Arslanagić Alija Muminagić Sažetak. U radu se navodi nekoliko različitih dokaza jedne poznate
Διαβάστε περισσότερα