ZBIRKA ZADATAKA IZ ROBOTIKE

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "ZBIRKA ZADATAKA IZ ROBOTIKE"

Transcript

1 Robotk Zbrk tk ZBIRKA ZADATAKA IZ ROBOTIKE Prof. r Brnsv Borovc Doc. r Gorn \or ev} Mr Mn R{} p. n`. Dejn Anr} NOVI AD, NI{,

2 Robotk Zbrk tk PREDGOVOR Zbrk tk robotke nmenjen je stuentm vr{nh gon stuj eektrotehnke m{nstv. Imju} u vu je broj stuent koj su{ju robotku u rbj tokom jene {koske gone retvno m, ou~ smo se verju Zbrke koj b b usk en s nstvnm pnovm robotke Fkutet tehn~kh nuk Unvertet u Novom u Eektronskog fkutet Unvertet u N{u. Mnog o tk Zbrke kor{}en su tokom n gon pr vojenju r~unskh bortorjskh ve`bnj premet Tehn~k robotk Inustrjsk robotk. Ipk, Zbrk sr` nekoko novh tk koj, nmo se, uspe{no poveuju pogvj u neophonu cenu. N ovom mestu smtrmo je neophono se hvmo Mr. Drgnu Kost}u koj je pomogo u koncprnju n~jnog broj tk Zbrke tokom r n Eektronskom fkutetu u N{u. P`jvo obrn c pru`ju sveobuhvtn uvo neophon u~vnje nu~nh tehnoo{kh osnov nustrjske robotke. Prte} svremene trenove u robotc stovremeno mju} n umu so`enost mterje koj nje pogon tekstuno gnje, ou~ smo se se osonmo, tmo ge je mogu}e, n prenost koje pru` okru`enje MATLAB. Vek broj osnovnh mtemt~kh funkcj n vektorm mtrcm, bogt skup funkcj grf~ko prestvjnje reutt posebno funkcje koje prpju vekom broju korsn~kh t, tv. toobo-ov, pru`o je, bukvno, progrmsku osnovu vrtuenu robotsku bortorju. Otu preporuk se pre po~etk kor{}enj ove Zbrke stuent krtkm uvoom prpreme r u MATLAB okru`enju. mtrju} vnje u`benk osnovnh stuj ne treb onos proft, ou~ smo se Zbrk bue ostupn svkom stuentu, be mterjne nokne. Dotn rog koj oprvv eektronsku strbucju knjge je vek ve}n tk poseuje MAT- LAB skrpt ko eo re{enj. Tme je omogu}en rektn verfkcj tk tko e ostvjen sobo utonomnog r, be mornog prekucvnj koâ re{enjâ. Autor povju sve korsnke ove Zbrke sugestje, prmebe uo~ene neostke po{ju eektronskm putem n resu ZbrkIRobotke@hoo.com. Autor, Nov, N{, Apr. gone

3 Robotk Zbrk tk HOMOGENE TRANFORMAIJE... D-H NOTAIJA I DIREKTNI ZADATAK KINEMATIKE... JAKOBIJAN I INVERZNI ZADATAK KINEMATIKE...7 DINAMIKA...7 PLANIRANJE TRAJEKTORIJA I PRIMENE...7 DODATAK... DODATAK...7 DODATAK...7 DODATAK...7 DODATAK...77 DODATAK...8 LITERATURA...8

4 Robotk Zbrk tk HOMOGENE TRANFORMAIJE Ztk. Oret projekcje vektor, j, k n ose koorntnog sstem Oo - o o o mtrcu rotcje R su~j prkn n.. Re{enje: Obrom koone mtrce trnsformcje prestvjju projekcje ortov rotrnog koorntnog sstem O- n ortove nepokretnog koorntnog sstem O o - o o o (vet Dotk ), stucju prknu n.. mo`emo pst: R j k

5 Robotk Zbrk tk k k j j k. Retvn poo`j koorntnh sstem pose rotcje oke, menom u koone mtrce, se tr`en mtrc rotcje R o. Ztk. p,, Vektor [ ] T je rotrn oko ose ugo prkno n.. Oret koornte vektor pose rotcje. π ko {to je Re{enje: p R, p R p,9 N osnovu osnovnh (b~nh) mtrc rotcje oko koorntnh os (vet Dotk ) se

6 Robotk Zbrk tk p k. Iustrcj u tk. p pose sr~unvnj vrenost ugo π objmo tr`ene koornte vektor p Ztk. Oret mtrcu rotcje R koj prestvj rotcju π oko ose pr}enu rotcjom ugo π oko trenutne ose.

7 Robotk Zbrk tk Re{enje: Ukupnu mtrcu rotcje (v Dotk ) mo`emo oret ko reutt ve ustopne rotcje prem ru oke se R R R 9,, R Ztk. D b utvr ustopne rotcje v` kon komuttvnost oret mtrcu rotcje R' ste pojen~ne rotcje ko u prethonom prmeru (tk.) veene obrnutm reoseom. Re{enje: U ovom su~ju ukupn mtrc rotcje nstje ko reutt ve ustopne rotcje obrnutm reoseom, tj. R ' R R,, 9 7

8 Robotk Zbrk tk R' Ove se v kon~ne rotcje n v` kon komuttvnost. Ztk. Oret mtrcu rotcje koj ogovr skupu rotcj efnsnh s:.- rotcj oko ose ugo ϕ.- rotcj oko nove ose ugo.- rotcju oko nove ose ugo ψ ko su ugov rotcj t s: π, ϕ, n bn koorntn sstem? ψ π. Koj je smer ose u onosu Re{enje: Po{to su u ptnju ZYZ Ojerov ugov, mtrc rotcje je t s R oke se φ ψ φ ψ φ ψ φ ψ ψ φ ψ φ ψ φ ψ φ ψ ψ φ φ 8

9 Robotk Zbrk tk R j k k. Poo`j koorntnog sstem pose rotcje u onosu n bn Poo`j koorntnog sstem pose rotcje u onosu n bn je t n.. skretnj Ztk. Oret mtrcu rotcje te ugove vjnj ψ π. o φ, propnjnj π Re{enje: Ako prmenmo ogovrju}u mtrcu trnsformcje (v Dotk ) R φ ψ φ ψ φψ φ ψ ψ te vrenost ugov ϕ, ψ objmo φ ψ φψ φ ψ φ ψ ψ φ φ 9

10 Robotk Zbrk tk R Ztk.7 Oret homogenu trnsformconu mtrcu H koj prestvj rotcju oko ose ugo α prte} trnscju u` rotrne ose b jenc. Re{enje: H I H H, α H H, α H H Hb, H, α H, α H b, H H, α H b, Ztk.8 Oret homogenu mtrcu trnsformcje koj prestvj rotcju α stepen oko trenutne ose pr}enu trnscjom b jenc u` trenutne ose,

11 Robotk Zbrk tk b k. Trnsformcje koorntnh sstem pr}enu trnscjom jenc u` trenutne ose pr}enu rotcjom stepen oko trenutne ose. Re{enje: Ako prmenmo sukcesvno mtrce specfcrnh homogenh trnsformcj, koje su skcrne n., reutuju} homogen mtrc ukupne trnsformcje se mo`e oret n osnovu r: H. R. α T, b T, R,

12 Robotk Zbrk tk Zmenom pojen~nh mtrc homogenh trnsformcj (v Dotk ) se α α α α b H b α α α α p n krju objmo α α α α α α α α b H Ztk.9 Oret trnsformconu mtrcu koj prestvj rotcju oko ose ugo α pr}enu trnscjom u` ose jenc, pr}enu trnscjom u` o ose jenc, pr}enu rotcjom oko ose ugo T. Re{enje: H I,, α α H H H H,,, α H H H H H,,,,α H H H H H H,,,,, α H H H H H H H

13 Robotk Zbrk tk Oke objmo H H H H H,,,, α H α α α α Ztk. Oret homogene trnsformcje H, H, H koje prestvjju trnsformcje me u sstem prknh n sc. Pok`te je H HH. m m k. Poo`j koorntnh sstem Re{enje: ske se mo`e uo~t me u koorntnh sstem O o - o o o O - postoje see}e trnsformcje: H Trn, Rot,9 Rot, 9

14 Robotk Zbrk tk n osnovu ~eg se H N s~n n~n se obj H Trn, Rot Rot,9, 9 oke se H Z veu me u koorntnh sstem O - O - v` H Trn, Trn, Rot Rot, 9,9 n osnovu ~eg se H p kon~no homogenu trnsformcju H objmo

15 Robotk Zbrk tk H. Tko e, n osnovu me usobnog poo`j koorntnh sstem O o - o o o O - se mo`e pst oke se H Rot Rot Trn,9, 9, H N osnovu gornjh r mo`emo oret ukupnu homogenu mtrcu trnsformcje oke se H H H H prem ru H H H Obrom je objen reutt ent~n mtrc homogene trnsformcje objene rektnm sr~unvnjem okno je recj H H H H v`. Ovj tk je mogu}e re{t kor{}enjem rugh trnsformcj. Nme, s. se mo`e uo~t me u koorntnh sstem O o - o o o O - postoj rug~j n trnsformcj kojm se koorntn sstem ovoe o pokpnj:

16 Robotk Zbrk tk 9 9,,, Trn Rot Rot H n osnovu ~eg se H N s~n n~n se mo`e obt 9 9,,, Trn Rot Rot H H Z veu me u koorntnh sstem tko e O - O - v` 9 9,,,, Trn Trn Rot Rot H n osnovu ~eg se H

17 Robotk Zbrk tk Treb uo~t se objen reutt pokpju s reuttm objenm u prethonom su~ju, ~me smo pok reutt ne vs o n~n n koj je nek trnsformcj reovn. Ztk. Robot je postvjen (. ) n rstojnju o m o sto ~je ve noge se ne n os. Gornj povr{n sto je n rstojnju o m o pooge kvrtnog je obk s strncom u`ne m. Koorntn sstem O - je fksrn vcu sto. Kock menj, m je postvjen n sren rne povr{ne sto s koorntnm sstemom O - sme{tenm u centru kocke. Kmer je postvjen rekto n centr kocke m n povr{ne sto s sopstvenm koorntnm sstemom O -. Oret homogene trnsformcje svh koorntnh sstem u onosu n bn koorntn sstem O - ko homogenu trnsformcju koorntnog sstem O - u onosu n koorntn sstem O -. Re{enje: H Trn, Trn, m.... m. m. m m m m k. k u tk 7

18 Robotk Zbrk tk H.,,.,. Trn Trn Trn H H,,,.,., π π Rot Rot Trn Trn Trn H.. H.... H 9 π π,,., Rot : Rot Trn H H 8

19 Robotk Zbrk tk Ztk. Kock tk.. je rotrn 9 o oko ose. Ponovo sr~unt sve trnsformcje ko u prethonom tku. Re{enje:... H H H H H H H Ztk. Pretpostvmo je kmer u tku.. rotrn 9 o oko ose pomeren tko njen centr u onosu n koorntn sstem O - m koornte. r~unt homogene trnsformcje me u kocke kmere kocke koorntnog sstem O [ 8.. ] -. Re{enje: 9... H 9

20 Robotk Zbrk tk Homogen trnsformcj o kocke o koorntnog sstem O - je H. 8. Ztk. Lovc presret~ n se u onosu n bu u poo`ju opsnom homogenom trnsformcju A, sk 7. Ivj~k von n poo`ju A u onosu n bu uo~o je neprjtejsku etecu n poo`ju A u onosu n sebe. Oret prmetre po kojm ovc treb sp rketu n neprjtejsk von ko je ponto:, 8,, 8,,, 8,,, 7. A ; A ;,,, 7,,, 8, 8, A,, 8 A vjc A A A ovc b k 7. Prmer presretnj ovc

21 Robotk Zbrk tk Re{enje: Oremo osnovne homogene mtrce trnsformcj koje }e efnst poo`j cj. Poo`j cj u onosu n bu ore ren je recjom A A A ( ) A A ( ) A A A A A A Ztk. Z korntne ssteme prkne n sc 8, oret trnsf. mtrce A A,,,. Korstt funkcje rot, rot, rot, trns Robotcs toobo-. b c e k 8. Koorntn sstem n temenm sov L Re{enje: gnjem mtrc trnsformcj objmo A T c, e T, R, 9 R,8

22 Robotk Zbrk tk b c e A, A Prethono opsn proceur mo`e bt reovn pomo}u pket Robotcs toobo: T rot (tet) R, α α T rot (ph) R, α α α β T rot (bet) R, β β β T trns (,,) T,89,,8,897,,8,,98 A,8,,9,7

23 Robotk Zbrk tk D-H NOTAIJA I DIREKTNI ZADATAK KINEMATIKE T Ztk. Oret Denvt-Hrtenbergove (D-H) prmetre mtrcu trnsformcje vosegmentn rvnsk mnputor koj je prkn n. 9. k 9. Dvosegmentn rvnsk mnputor Re{enje: Prpju} koorntn sstem su prkn n nrenoj sc, ogovrju} D-H prmetr su sstemtovn u see}oj tbe egment α * * su promenjve koornte gob u tbe h obee`vmo s. Tbc D-H prmetr vosegmentnog mnputor s koorntnm sstemm postvjenm ko n.. * *

24 Robotk Zbrk tk k. Mehnm s postvjenm koorntnm sstemm Ukupn mtrc trnsformcje je efnsn rom A A T Ako uveemo skr}en ps pojen~ne mtrce trnsformcje mo`emo pst A A p se ukupn mtrc trnsformcje obj mno`enjem mtrc A A

25 Robotk Zbrk tk T n osnovu ~eg se T N osnovu ve} ponth recj β α β α β α sn sn cos cos ) cos( ± ko α β β α β α cos sn cos sn ) sn( ± ± (skr}enom notcjom ove re mo`emo pst ko ) mtrcu T mo`emo npst u kon~noj form T ~me je tk re{en. Ztk.. Formrt moe knemtke nmke pnrnog mnputor s tr stepen soboe. Du`ne segment su,,,, poo`j centr msâ su mse segment su skoncentrsne u centrm ms,,, c,,, nose.,,, m

26 Robotk Zbrk tk k. Pnrn, RRR, ktst robot Re{enje: DH prmetr pnrnog reuntnog robot su DH α q q q Homogen mtrc trnsformcje gs c s c c c s c s s s T Ztk. Z trosegmentn mnputor cnr~ne konfgurcje koj je prkn n. oret D-H prmetre mtrcu trnsformcje T.

27 Robotk Zbrk tk k. Trosegmentn cnr~n konfgurcj Re{enje: Koorntn sstem postvjen prem D-H notcj su skcrn n., ok su ogovrju} D-H prmetr t u tbe. egment α * π * * Tbc D-H prmetr trosegmentne cnr~ne konfgurcje s koorntnm sstemm postvjenm ko n.. 7

28 Robotk Zbrk tk * * * k. Trosegmentn cnr~n konfgurcj s postvjenm koorntnm sstemm Pojen~ne mtrce trnsformcje su te s A A A ok se ukupn mtrc trnsformcje ore uje prem A A A T 8

29 Robotk Zbrk tk oke, kon~no, se T Ztk. Oret DH prmetre mtrce homogenh trnsformcj sfe rn mnputor, prkn n sc. k. fern, RRT, mnmn konfgurcj Re{enje: Postvmo koorntne ssteme kko je prkno n skc sfernog mnputor α σ ge je - u`n ruke robot 9

30 Robotk Zbrk tk A ; A ; A Ponju} trgonometrjske recje cos ( 9 ) -sn ; sn ( 9 ) cos sgnjem homogenh mtrc trnsformcj r~un}emo poo`j vrh robot A A A A A Ztk. Z mnputor s tr stepen soboe ntropomorfne konfgurcje, k. Mnmn konfgurcj ntropomorfnog robot koj je prkn n.. oret D - H prmetre ukupnu trnsformcju T.

31 Robotk Zbrk tk Re{enje: Koorntn sstem postvjen prem D-H notcj su skcrn n., ok su ogovrju} D-H prmetr t u tbe. *, * * k. Mnmn konfgurcj ntropomorfnog robot s postvjenm koorntnm sstemm prem D-H notcj egment α π * * * Tbc D-H prmetr mnmnu konfgurcju ntropomorfnog robot s koorntnm sstemm postvjenm ko n.. pojen~ne mtrce trnsformcj su te s

32 Robotk Zbrk tk A A A ok je ukupn trnsformcj t s ) ( ) ( A A A T Ztk. Z sfern gob, prkn n. 7, oret D - H prmetre mtrcu trnsformcje T. k 7. hemtsk prk sfernog gob

33 Robotk Zbrk tk Re{enje: Koorntn sstem postvjen prem D-H notcj su skcrn n. 8, ok su ogovrju} D-H prmetr t u tbe. k 8. hemtsk prk sfernog gob s postvjenm koorntnm sstemm prem D-H notcj egment α π * π * * Tbc D-H prmetr sfernog gob s koorntnm sstemm postvjenm ko n. 8. Pojen~ne mtrce trnsformcj su te s

34 Robotk Zbrk tk A A A ok je mtrc ukupne trnsformcje A A A T T Ztk.7 Z mnputor cnr~ne konfgurcje s sfernm gobom treb oret D - H prmetre mtrcu ukupne trnsformcje T. Re{enje: Koorntn sstem postvjen prem D-H notcj su skcrn n. 9, ok su ogovrju} D-H prmetr t u tbe. N osnovu tk. se:

35 Robotk Zbrk tk T k 9. nr~n konfgurcj s sfernm gobom egment α * π * * π * π * * Tbc D-H prmetr cnr~ne konfgurcje s sfernm gobom ok n osnovu tk. se:

36 Robotk Zbrk tk T p se ukupn mtrc trnsformcje mo`e oret ko T T T Reutuju} mtrc trnsformcje je r r r r r r r r r T ge su eement mtrce rotcje t s r r r r r r r r r eement vektot trnscje t s

37 Robotk Zbrk tk JAKOBIJAN I INVERZNI ZADATAK KINEMATIKE Ztk. Z mnputor ntropomorfne konfgurcje (. ) re{t nvern knemt~k tk (oret ugove u gobovm q, q q tu pocju vrh specfcrnu koorntm, ) nt~km n~nom. Re{enje: U tku.. je robot ste konfgurcje re{en rektn knemt~k tk ge je ore en ukupn mtrc trnsformcje u form T ( ( T ) N osnovu ~etvrte koone mtrce trnsformcje T pocju vrh robot mo`emo pst ( ) () ) () () ( Ako prvu jen~nu pomno`mo s ( (, rugu s objmo ) () ) () Ako jen~nu () oumemo o jen~ne (), se: 7 ) )

38 Robotk Zbrk tk oke rektno objmo π k rctg q D b ore ugo q pomno`mo jen~nu (), () s, n osnovu ~eg objmo ) ( () ) ( (7) Ako jen~ne () (7) sberemo sremo, reutuju} jen~n jeno s jen~nm () ~n sstem ( / ) (8) / (9) ~jm kvrrnjem sbrnjem objmo ) ( ) ( ) ( ) ( () Ako umemo u obr je ) (, sve to prmenmo n jen~nu (), pose sre vnj objmo ( ) nus ug q mo`emo oret n osnovu ponte recje ± (borom nk - opreejujemo se poo`j kt konfgurcje n gore n oe), p kon~no objmo rctg 8

39 Robotk Zbrk tk D b ore ugo q n osnovu sstem (8) (9) objmo ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( oke, kon~no, objmo rctg q ) ( ) ( ) ( ) ( ~me je tk re{en. Ztk. Posmtrjmo preogrmsku strukturu mnputor (fve-br nkge), prknu n sc. Ztvoren nc se jvj u t~k ge prv v gob spjju segmente ' " s segmentom. Zgob je brn ko rse~en gob. Obrno je. Prmetr ~etvrtog segment su konstntn. v gobov su rotcon, s jenm stepenom soboe. Oret DH prmetre ove konfgurcje ko rektnu knemt~ku funkcju. ' ' ' " ' ' ' ' ' " " " ' v ' v ' v " ' v ' ' ' k. Preogrmsk rvnsk mnputor 9

40 Robotk Zbrk tk Re{enje: Ovkvu konfgurcju mo`emo rmtrt ko v nevsn mnputor koj spunjvju ogrn~enj u ~etvrtom gobu. Koorntn sstem su postvjen ko n sc. DH prmetr t su u tbe. α v ' ' v ' ' ' v ' ' ' v ' " '' v " Homogen mtrc trnsformcje ent~n je sve gobove c s c s c s A ( v),,, Prv mnputor, n o prv tr segment, trnformcj ', ', ', m mtrcu c''' s''' ' c' ' c'' ' c''' ' ' s''' c''' ' s' ' s'' ' s ''' A' ( q' ) A' A' A' [ ] T ' ' ' ge je vektor unutr{njh koornt q' v v v. Z rug mnputor, koj ~n smo jen segment, mtrc trnsformcj gs ", homogen

41 Robotk Zbrk tk " A ( q" ) c" s" " c" s" c" " s " ge je vektor unutr{njh koornt q " v" Homogen mtrc trnsformcj posenj segment gs A ' Prvo ogrn~enje koje ukuje su v mnputor sstvjen u, onosno ~etvrtom gobu gs ( ) '" R ' ( ) ( ( ) q' p' q' p" ( q" )) ok je rugo ogrn~enje spunjeno nevsno o q ' q ". Kko je postvjen usov su pren segment jenkh u`n, mogu se vest ve recje Provojnm borom ( ) ( ) ( ) ( ) c c c c ' ' ''' " '' " ' ' ''' " '' " s s s s ', ", prethonh jen~n se obj v v v ' " ' v π v π v v ' ' " ' T ' ". Ov gobov su prrono re{enje pogonske gobove. menom v ' v' u mtrcu homogenh trnsformcj A r~unvnjem rektne knemtke objmo Otu, vektor unutr{njh koornt je q [ v v ] c' s' " c" c' ' s' c' " s" s ' T ( q) A' ( q) A

42 Robotk Zbrk tk Knemt~k posmtrno, preogrmsk struktur mnputor ent~n je s vosegmentnom ktstom strukturom (v jen~nu). Jen rk je u tome {to su gobov ocrn u osnov ne optere}uju strukturu. To }e n~jno pojenostvt moe nmke. Ztk. Z preogrmsku strukturu mnputor prknu n sc, oret moe nmke u form mtr~ne ferencjne jen~ne rugog re. Pretpostvt je robot sstvjen o ve rgrnte otvorene strukture. Rstojnj centr msâ o ogovrju}h gobov t su u`nm ', ', ', ", u` osâ segment. Mse segment su m', m', m', m", moment nercje, sr~unt koorntn sstem u centru ms, su I', I', I ', I". Inercje rotor motor su nemrene. v ' " v ' ' m ',I ' ' ' v ' v " ' ' " " m ',I ' m ",I " ' m',i' k. Preogrmsk pnrn mnputor s efnsnm centrm ms nercjm Re{enje: Z obrne koorntne ssteme, r~unt su Jkobjn po trnstornm brnm svk o gobov s ' ' s ' ' s ' '' s ' '' ( ' ) ( ' ) JP ' c' JP ' c' ' c'' c''

43 Robotk Zbrk tk s s s s s s s ( ' ) ( " ) J P c c c c c c JP c ' ' ' '' ' ''' ' '' ' ''' ' ''' " " ' ' ' '' ' ''' ' '' ' ''' ' ''' " " Jkobjn po rotconm brnm svk o gobov su ( ' ) J P ( ' ) J P ( ' ) J P ( " ) J P Formr}emo nm~ke moee smtrju} je robot sstvjen o v porobot, jenog s tr stepen soboe rugog s jenm stepenom soboe. Z robot sstvjen o tr segment, ', ', ', mtrc nercj gs ge je ( q ) (, ) (, ) (, ) ( ) ( ) ( ) (, ) ( ) b v v b v v b v v '' ' ' '' ' ' '' ' ' '' ' ' '' ' '' ' B' ' b v, v b v b v b'' v' v' b'' v' b'' ( ) ( ' ' ' ' ' ' ' ' '' ' ' ' ) ( ) ' ' ' ( ' ' ' ' ' ' ' '' ' ' ' ) ( ' ' ) ( ) ( ) b I m I m c I '' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' m c c c ' b b I m c I b '' '' ' ' ' ' m c c c ' b I m c c ' ' '' ' ' ' '' ' ' ' b I m I m c '' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' b I m c '' ' ' ' ' ' ' '' ' b I m ' ' ge je vektor koornt q' [ q' q' q' ] T. Z rug posstem, q" q", koj ~n smo segment ", v` '' " b I m " " tog, moment use nercj ob posstem su

44 Robotk Zbrk tk ' τ b vj τ " b'' v " " ' j' " j ' ' Posmtrno u cen, ukupn moment nercje nos ge su τ B q [ v' v" ], τ τ' τ " q [ ] B b b b b ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' b I m m I m m m ( ' ' " ( ' ' )) cos( " ' ) b b m m v v ' ' ' ' ' ' ' ' ' " b I m I m m Ovj r otvr mogu}nost formrnj ekupovne konfgurcono nevsne nercjne mtrce. Usov koj treb spunt je ~etr segment mnputor ovojvju jenkost m ' ' ' m ' ' " ge je ' ' ' rstojnje o centr mse tre}eg segment, ', o ose ~etvrtog gob. Ukoko je tj usov spunjen, nercjn mtrc je jgonn b b. b I m m I ' ' ' ' ' ' ' ' ' " ' " ' ' ' ' ' ' ' ' b I m I m Ko posec, oprnos korosovh centrfugnh s n ukupn moment u gobu su pon{ten. Tkv reutt nje mogo bt ostvren s vosegmentnom ktstom konfgurcjom. [to se grvtconh efekt t~e, po{to je veenm jkobjnm obj se g [ g ] T, s prethono

45 Robotk Zbrk tk ( ) ( ) ( ) g m m m gc m m gc m gc ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' '' ' ' ''' g m m gc m gc g ko ' ' ' ' ' '' ' ' ''' m gc ' ' ' ''' g m gc " " " " uperpocjom grvtconh efekt use ve strukture, obj se g ( ' ' ' ) ( ) m ' m ' m ' gc '. m " " m ' ' m ' " gc" Tme smo formr moe nmke preogrmske strukture mnputor. Posmtrju} moe nmke, () mo`e se kju~ je, nsuprot so`enjoj knemt~koj funkcj, o{o o n~jnog pojenostvjenj u onosu n vosegmentnu ktstu strukturu (9). Nje potrebno uvot otne mse stt~ko urvnote`enje ko ko vosegmentnog pnrnog mnputor. Urnote`enje smo postg jenostvnm hvtom u konstrukcj jen~vju} onose ms, centr msâ u`n ogovrju}h segment. Tko e, mse nercje sttor motor ne ue u moe nmke n~jno pojenostvjuju ue`{tenje. To nro~to pojenostvjuje pnrnje kretnj uprvjnje. Use tog, ko bog pove}ne sposobnost no{enj teret, ovkv struktur mnputor veom ~esto se korst u nustrjskoj robotc, sk. Jen probem oge se u ~njenc su, use tvorene knemt~ke vee, kretnj u gobovm n~jno ogrn~en u onosu n vosegmentnu ktstu strukturu. () k. Inustrjsk robot s preogrmskom strukturom rugog tre}eg segment

46 Robotk Zbrk tk Ztk. Z vosegmentn rvnsk mnpucon mehnm (. ) oret Jkobjn nt~km numer~km n~nom Re{enje: Ant~k n~n Z poo`j vrh mehnm mo`emo pst Ako formrmo prcjne voe mo`e npst u see}oj form J,, p konkretnu vosegmentnu konfgurcju objmo Jkobjn se Numer~k n~n J D b sr~un jkobjn numr~km putem potrebno je oret vektore efnsne recjm (D.) (D.7) koje su te u Dotku.

47 Robotk Zbrk tk r.h r.h k. Dvosegmentn rvnsk mehnm Projekcje potrebnh vektor (prkn su n.) n bn (nut) koorntn sstem su te s r H, r H, Ako se posetmo se vektorsk provo v vektor se obj n see} n~n b b b b b b b b b mo`emo pst r H, 7

48 Robotk Zbrk tk r H, Ukoko se ogrn~mo smo n jkobjn ven pocju vrh mnputor jkobjevu mtrcu objmo u form J Treb prmett je tk vomenonn ne postoj tre} koornt te se bog tog u tre}oj vrst ne nue. Ako ovu vrstu ostvmo objmo jkobjn ent~n onom sr~untom nt~km putem. J se mo`e uspostvt ve me u nernh brn vrh mnputor ugonh brn u gobovm u form ( ) ( ) q q q q q q J Ukoko `emo u jkobjevu mtrcu uvrstmo eo koj ogovr orjentcj prem rm (D.) (D.7) koje su te u Dotku objmo J oke se q q q q q q ) ( ) ( ω ω ω 8

49 Robotk Zbrk tk Ove se jsno v je orjentcj koorntnog sstem ne vrhu mehnm posec vrenost ugov u gobovm (nrvno, to v` brnu kretnj ovog koorntnog sstem) se n nju ne mo`e posebno utct po{to mehnm ne poseuje stepene soboe (gobove) kojm b se mogo utct n njegovu orjentcju nevsno o pocje. Ztk. Oret Jkobjn pnrnog mnputor s tr stepen soboe, tog n sc, s u`nm segment,,,. k. Pnrn ktst mnputor s ss koorntn sstem potrebn efnsnje DH prmetr, homogenh mtrc trnsformcj jkobjn. Re{enje: Homogen mtrc trnsformcje prv gob c s c s c s T Homogen mtrc trnsformcj prv v gob, jeno 9

50 Robotk Zbrk tk c s c c s c s s T T T Homogen mtrc trnsformcj prv v gob, jeno s homogenom mtrcom tre}eg gob T T T c s c c c s c s s s T I mtrce trnformcj uo~vmo mtrcu koj efn{e orjentcju trnscje vrh mnputor c s ρ s c, c c c t s s s Ukoko prmenmo efncju nt~kog jkobjn mor}emo ferencrmo eemente mtrce T po vektoru unutr{njh koornt q. Tkv mtemt~k opercj mo`e bt vro kompkovn. Umesto tog, prmen}emo postupk n b geometrjskog jkobjn. U tom cju, efns}emo koorntne ssteme svkog gob, s vektorm postvjenm u prvcu potvnog smer ose rotcje gobov. Postvmo vektore o osnove o t~k n krju segment, pr ~emu vektor p efn{e poo`j vrh robot. c c c p s s s, p, c p s, Formn efncj eement geometrjskog jkobjn je p c c s s

51 Robotk Zbrk tk ( ) j p p p j k c c c s s s s s s c c c j k jp ( p p) c c s s s s c c j k s jp ( p p ) c c s Prmenom formm (9), obj se jkobjn pnrnog mnputor s tr stepen soboe s s s s s s c c c c c c J ω ω ω Ztk. Oret homogene mtrce trnsformcj jkobjn pnrnog mnputor s tr stepen soboe tog n sc. Du`ne segment su,,,.

52 Robotk Zbrk tk Re{enje: Homogene trnsformcj mnputor su te s c s s c T, cc cc s c s c s s c s c T, s c s ( ) ( ) cc cc s c c c sc sc c s c c T s c s s Postvmo koorntne ssteme ko n sc. Vektor osâ rotcje su s s, c, c Vektor poo`j vrhâ segment su ( ) ( ) c c c p s c c, p, p, s s Eement geometrjskog jkobjn su j p p ( ) ( ) ( ) ( ) p ( s c c ) ( c( c c) ) cc p sc s j k s c c c c c

53 Robotk Zbrk tk ( ) jp p p s c cc ss s ( cs cs ) j( ss ss ) k ( c c ) cs cs s s s s c c ( ) j k ( ) ( ) cs j ss k c cs ss c j k jp p p s c cc sc s Kon~no, jkobjn ntropomorfnog mnputor gs ( ) ( ) ( ) ( ) s c c c s s cs c c c s s s ss c c c J ω s s ω c c ω Uo~vmo prv gob ne ut~e n kretnje u` O ose. Vrenost jkobjn vs o konfgurcje robot. Robotcs toobo poseuje ve funkcje r~unvnje jkobjn. Prv sr~unv jkobjn u onosu n osnovu mnputor J jkob (DH, q) J jkobn (DH, q) Un prmetr obe funkcje su mtrc DH prmetr mnputor vektor unutr{njh koornt mnputor, q. U ob su~j objmo objmo mtrcu n.

54 Robotk Zbrk tk Komentr U uprvj~km {emm n b re{vnj nverne knemtke, neophono je u svkoj pero uprvjnj r~unt jkobjn. Osm {to je sstvjnje jkobjn u prncpu kompkovno r~unvnje, probem koj se jvj ven je ~njencu jkobjn mo`e postt sngurn ~me je onemogu}eno njegov nverj. U nrenm cm rmotr}emo gortme re{vnje nverne knemtke koj prestvjju numer~ko pojenostvjenje te efncje jkobjn ko. Posebno je rmtrn probem reuntnog mnputor koj ovo o prvougonog jkobjn ko probem sngurnh poo`j robot u kojm jkobjn gub pun rng orejen stepenm mnpubnost robot. Ztk.7 Z mnputor s tr stepen soboe sferne konfgurcje prkn n. oret Jkobjevu mtrcu numr~km n~nom. r.h - r.h k. Mnputor sferne konfgurcje

55 Robotk Zbrk tk Re{enje: Op{t obk jkobjeve mtrce ovj su~j (v rotcon jen trnstorn gob) je t s r r J e e,, Prv rug koon u jkobjevoj mtrc ogovrju prvom rugom rotconom stepenu soboe, ok tre} ogovr tre}em trnstorom stepenu soboe. Ogovrju} vektor su t s [ ] T [ ] T [ ] T r H, r H, n osnovu ~eg mo`emo sr~unt r H, r H, se jkobjev mtrc obj u form J

56 Robotk Zbrk tk Ztk.8 stvt tbcu DH prmetr robot Mtsubsh RM- prknog n sc. Dmenje robot su (u mm):,,, 8. Ogrn~enj u gobovm su q_mn [-, -, -, -9, -8] q_m [,,, 9, 8]. Oret nt~ke re rektnu nvernu knemt~ku funkcju. k. Mtsubsh RM- robot ( Torobot ) koorntn sstem potrebn efnsnje DH prmetr Re{enje: DH prmetr Mtsubsh RM- robot DH α q 9 q q q 9 q

57 Robotk Zbrk tk N osnovu tbce DH prmetr, sstvjmo homogene mtrce trnsformcj s c s c s,, s c s A A A c s c s s c s c A, A, c s c s c c s c Ir~unvnje rektne knemtke Mno`enjem A-mtrc objmo koornte u spoj{njem koorntnom sstemu otu je n c c c s s o c s c s c c s n csc cc o ssc cc sc n c s o s s c p cs cc cc p ss sc sc p c s s Ukoko su sve unutr{nje koornte jenke nu, homogene trnsformcje ju poo`j os petog koorntnog sstem pocju tog sstem u onosu n po~etn koorntn sstem. Mo`e se pokt eemente T 9 T v`, 7

58 Robotk Zbrk tk n o no o n n o o n n o Ir~unvnje nverne knemtke Ponto je Reutt mtr~nog mno`enj je T AAAAA A T A A A A cn sn co so c s cp sp n o p A T () sn cn so co s c sp cp cc sc s s c c cs ss c s c c AAAA () s c I jen~n (-) objmo onosno s c / sp cp ATAN ( p, p ), ATAN (, ) Njboje je korstt p, p, osm ko su nue. T treb korstt,. Ukoko su te vrenost nu, on je robot postvjen s rukom u` sngurn pocj. U tom su~ju treb postvt Dke, obj se s c s c 8 () () ose, {to je

59 Robotk Zbrk tk onosno, ponto, ( ) ATAN c s, Uporejvnjem prethonh jen~n kor{}enjem pomo}nh promenjvh objmo sstem jen~n t c p s p s t p c t c c t s s Ako h kvrmo sberemo, obj se c t t Probem je u tome {to ne mo`emo n} s u tvorenoj form. Otu mormo korstmo ( ) ATAN ± c, c Z robot Mtsubsh, kt uvek mor um negtvne vrenost. Ako ro`mo ~nove u c s obj se t ( c ) c s s t s c ( c ) s stem mo`e bt re{en po s c prmenom Krmerovog prv. Prmenom funkcje ATAN obj se { } ATAN ( c ) t st,( c ) t s t I prethonog reutt, ponju}, obj se Kon~no, ( ) ATAN sn cn, so c o Tme vr{vmo r~unvnje nverne knemtke. U prmen ovh recj stno mormo vot r~un o tome potkorenm ve~nm ne postnu 9

60 Robotk Zbrk tk negtvne. To se ogj pr htevm kretnjem koj se ne vn rnog prostor robot. Rmotmo re{enje knemtke prmenom MATLAB funkcj koje su te u prte}em pketu. MATLAB funkcj re{vnje nverne rektne knemtke Mtsubsh RM- robot: mtsuh.m postvj DH prmetre; tkoje postvj M vektor. Korste se u funkcj kne(.). mtsufk.m rektn knemtke mtsuk.m nvern knemtk mtjont.m gener{e su~jn skup ovojenh ugov mttest.m testrnje osth funkcj. Gener{e su~jn skup ponh ugov. Ir~unv rektnu knemtku (T, kor{}enjem mtsufk.m fkne(.). Potom pov mtsuk.m. D b se pokrenuo, gener{e se po~etn vrenost n b orgnnog vektor poo`j oju} su~jne vrenost. Uo~t pokpnje re{enj. kne.m mofkovn verj funkcje kne(.) Robotcs Toobo-. Postupk re{vnj o`en je u nstvku. >mtsuh >h h >M' ns Ovj vektor ukuje funkcj kne(.) Mtsubsh robot ne poseuje sposobnost rotcje oko O ose vr{nog urejj. >mttest Pone vrenost pooj gobov (eg):

61 Robotk Zbrk tk Drektn knemtk korscenjem mtsufk T nrektnog resenje korscenjem fkne: T Reutt su ent~n. Prmetmo je rk smo u numer~koj efksnost. Funkcj fkne(.) htev mnogo v{e vremen use stnog genersnj mtrc A njhovog mno`enj. Funkcj mtsuk je prb`no eset put br`. Nstvmo s mttest: Invern knemtk rektno resenje korscenjem mtsuk resenje: numercko resenje korscenjem robotcs toobo-: orgnne vrenost: kne tercje resenj objen s kne: merror.7 Re{enj objen s mtsuk su potpuno jenk orgnnom vektoru kor{}enom se gener{e T. Pr re{vnju s kne(.), u prvom su~ju, pone vrenost su be u okvru eg o t~nh vrenost. Obrn je toerncj konvergencje e-. Re{enje je objeno u tercje. To je skoro upo v{e nego je mtsuk trebo ( tercje).

62 Robotk Zbrk tk Ztk.9 Inustrjsk robot Mnutec-r t je n sc 7 9. Postvt koorntne ssteme vene segmente oret DH prmetre robot. Oret mtrcu jkobjn. N b kto{kh potk formrt bu nm~kh prmetr segment ktutor s reuktorm. Re{enje: Mnutec r-m see}e osobne: mksmn brn.7 m/s mksmno tngencjno ubrnje 9. m/s mksmno centrfugno ubrnje. m/s ms korsnog teret kg korsn moment Nm reoucj. mm kc mnputor, s postvjenm koorntnm sstemm posu`}e formrnje DH prmetr. Tbc DH prmetr je α π gob 7 gob gob π π gob 7 gob π gob Jkobjn formrmo prmenom pket YM [REF}. Po efnsnju pomo}nh promenjvh,

63 Robotk Zbrk tk ( q ) ( ) ( q ) ( ) ( ) ( q ) ( q ) ( q ) ( q ) ( q ) cos sn q T T cos T T T sn q T T T T T cos q T T sn T T cos T D T T T D sn T T cos T T D sn T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T Tp T A T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T Tp T T T T T T T T T T T T T T Tp T jkobjn gs T T T T T T T T T T T T T T T T T Tp T T T Tp T T T Tp T T T T T T T T T T T T T T T T T T J T T T T D D

64 Robotk Zbrk tk k 7. Inustrjsk Mnutec r- mnputor s ss. Defn{mo nm~ke prmetre mnputor pogonskog sstem. Uvemo see}e onke: r J - moment nercje rotor motor oko ose sopstvene rotcje. Rotor je sme{ten n segmentu pokre}e segment.

65 Robotk Zbrk tk smer rotcje ne osovne u onosu n unu osovnu. v - eektromehn~k konstnt motor. ρ - prenosn onos reuktor ; negtvn nk ukuje n promenu u m - mksmn npon motor. m - ms segment. h - vektor koj ukuje n poo`j ose nrenog ob u onosu n prethon gob, efnsn u koorntnom sstemu prethonog gob. - vektor koj ukuje n poo`j centr mse segment u onosu n t~ku presek ose rotcje uu`ne ose tog segment. I - tenor nercje segment s rotorom motor, u onosu n centr mse tog segment, u fksnom koorntnom sstemu tog segment. Nomnn npon svh motor su r J [ kgm ] ρ v [ Nm/ V] m [ kg ] h [ m ] u m 7. V. [ m ] I [ kgm ] gob.e- - - J. gob gob gob.e-..e- 7..e gob.8e gob.e I Z prv gob ovojn je smo moment nercje oko ose. egment, pore svoje mse mse rotor. gob, sr` segment. Posenj segment robot, be korsnog teret, me je mse, ob~no smetr~no postvjene oko svoje ose rotcje. Otu se segment mo`e tretrt ko rotor motor. Otu je, sr~unvnje jen~n kretnj, potrebn smo moment nercje oko ose rotcje.

66 Robotk Zbrk tk L Po optere}enjem smtrmo skoncentrsnu msu m. Vektor o H o L optere}enj, u fksnom koorntnom sstemu. segment, on~v se s r. Z optere}enje jo{ v` L m [ kg] L L ( r ) ( r ) L. [ m]. r. [ m] Prmetr motor su efnsn see}m ve~nm. σ - vskono prgu{enje [ Nms / r ] v K - pocono poj~nje [ V / r] p K - ntegrno poj~nje [ V / r] K - ferencjno poj~nje [ Vs / r ] k - strujn konstnt [ Nm/ V ] t k - brnsk konstnt [ Nms / r ] v r J kgm [ Nms / r [ ] σ v ] K p K K [ V / r ] [ V / r ] [ Vs / r ] [ Nm/ V ] [ Nms / r ] gob.e-.8e-..9 gob.e-.8e-.8.9 gob.e-.8e-..9 gob.e-.e-..9 gob.8e-.e-..9 gob.e-.7e-..9 k t k v Nek nteresntn prmetr motor su t u see}oj tbe. Tkoje, posmtrn ko sstem s~njen o nevsnh posstem, Mnutec r- poseuje reonntne frekvence ω korene krkterst~ne jen~ne s, te u see}oj tbe. egment, pore svoje mse mse rotor. gob, sr` segment. Posenj segment robot, be korsnog teret, me je mse, ob~no smetr~no postvjene oko svoje ose rotcje. Otu se segment mo`e tretrt ko rotor motor. Otu je, sr~unvnje jen~n kretnj, potrebn smo moment nercje oko ose rotcje.

67 Robotk Zbrk tk tp motor I m M nom [ A ] [ Nm] M m [ Nm] n m [ obr /mn] ω [ s ] gob FT7. 9 gob FT ± 7 gob FT ± j7 gob FT 8... ± gob FT ± 89 gob 7 FT ± s, Ogrn~enj u gobovm ogrn~enj po brnm ubrnjm q < q < [ r ]/[eg] r eg [ ]/[ ] s s q < eg [ ] s gob.97; 7 ; 7 7 gob.;.; 8 9 gob.8;.; 98 gob.; 8.; 9 gob 8.7;.; 7 gob 9 neogrn~eno.7; egment, pore svoje mse mse rotor. gob, sr` segment. 7 Posenj segment robot, be korsnog teret, me je mse, ob~no smetr~no postvjene oko svoje ose rotcje. Otu se segment mo`e tretrt ko rotor motor. Otu je, sr~unvnje jen~n kretnj, potrebn smo moment nercje oko ose rotcje. 8 egment, pore svoje mse mse rotor. gob, sr` segment. 7

68 Robotk Zbrk tk enor u gobovm: nkrementn enkoer nuktvn v~ referentne pocje. Impusn enkoer poseuju reoucju mpus po obrtju. Po kvrturnom ekornu, obj se mpus po obrtju. Inuktvn v~ obebejuju referentn poo`j robot. Robot se postvj u prkrn poo`j º un o referentnog poo`j. referetn prkrn poo`j poo`j gob gob 7 gob gob gob gob 9 8 Ztk. Oret sngurne t~ke pnrnog robot s v stepen soboe, prknog n sc. Re{enje: U su~ju robot nje reunntn, sngurne t~ke su one t~ke u kojm jkobjn nje regurn mtrc. Ukoko je robot reunntn, jkobjn nje kvrtn mtrc, p se sngurne t~ke efn{u ko t~ke u unutr{njem prostoru robot u kojm je rng jkobjn mnj o stepen mnpubnost robot. ngurnost postvjju konfgurcje u kojm je pokretjvost srukture smnjen onosno postoje prvc u kojm mnputor ne mo`e se kre}e. U 9 Posenj segment robot, be korsnog teret, me je mse, ob~no smetr~no postvjene oko svoje ose rotcje. Otu se segment mo`e tretrt ko rotor motor. Otu je, sr~unvnje jen~n kretnj, potrebn smo moment nercje oko ose rotcje. egment, pore svoje mse mse rotor. gob, sr` segment. Posenj segment robot, be korsnog teret, me je mse, ob~no smetr~no postvjene oko svoje ose rotcje. Otu se segment mo`e tretrt ko rotor motor. Otu je, sr~unvnje jen~n kretnj, potrebn smo moment nercje oko ose rotcje. 8

69 Robotk Zbrk tk sngurnoj pocj postojt beskon~no mnogo re{enj nverne knemtke. Kon~no, u okon sngurnh t~k me brne u rnom prostoru tj. spojnm koorntm mogu provest veke brne u gobovm, ukoko robot uprvjmo nvernm knemt~km gortmm. ngurnost mogu bt: grn~ne untur{nje. Grn~ne nstju k je mnputor n grncm svoje rne obst. Njh je mogu}e h je be} pnrnjem trjektorje. Unutr{nje sngurnost nstju ovojenjem v{e gobov n stu osu kretnj. U su~ju pnrnog ktstog robot, sk, jen~ne rektne knemtke su Dferencrnjem objmo jkobjn c c s s sq s q q s q c q q ( ) ( ) s s s q c c c q Jq U sngurnm t~km jkobjn nje regurn, onosno s s c et J [ c ( s c c s ) s ( c c s s )] s c c s s c Kon~no, sngurne t~ke objju se spru`enu skopjenu konfgurcju tog robot. sn q q q ±π K je mnputor u sngurnom poo`ju kretnjem gobov brn m v mogu} smer koj su st segment segment (mtrc J m nerno vsne vrste q kq ) kretnje je ogrn~eno. q Ztk. Oret sngurne poo`je ntropomorfnog, RRR robot, sk 8. 9

70 Robotk Zbrk tk Re{enje: Homogen mtrc trnsformcje jkobjn ntropomorfnog robot su ( ) ( ) cc cs s c c c sc ss c s c c T s c s s ( ) ( ) ( ) ( ) s c c c s s cs J c c c s s s s s c c c Usov sngurnost ntropomorfn robot gs et J J ( ) et s c c s c c ~etvrt koon mtrce homogenh trnsformcj postje s s {to ukuje sngurn poo`j nstje k je (, ) (,), onosno k se vrh robot n n - os. q q ±π U okon sngurnog poo`j et J, onosno r J obj et( j( J)) veom veku vrenost p q J se se u okon sngurtet brne gobov ngo pove}vju preve} sposobnost ktutor h obebee. 7

71 Robotk Zbrk tk DINAMIKA Ztk. Z vosegmentn rvnsk mehnm prkn n. 8. sr~unt potrebne momente u gobovm (ne umju} u obr grvtcon optere}enj F su trenj) b mnputor eovo n okonu som F. F F k 8. Dvosegmentn mehnm u kontktu s okonom Re{enje: Recj koj poveuje su kojom robot euje n okonu ogovrju}e momente u gobovm je t s τ J T F Treb npomenut se moment τ u gornjem ru onose smo n oprnos koj u gobovm nukuje spojn s F grvtcon moment o te`ne smh segment mehnm nsu ukju~en. Jkobjn ovog mehnm smo sr~un rnje on je t s 7

72 Robotk Zbrk tk J p je trnsponovn jkobjn t s T J J T n osnovu ~eg mo`emo sr~unt F J T τ p su tr`en moment, kon~no, t s τ τ τ Ztk. Z trosegmentn sfern mnputor (tk.) oret potrebne pogone u gobovm (ne umju} u obr grvtcon optere}enj su trenj) b mnputor eovo n som. T F ), (, Re{enje: Jkobjev mtrc ovj mnputor je t s J F p mo`emo pst 7

73 Robotk Zbrk tk F J T τ oke se ) ( ) ( ) ( τ Ztk. Oret se momente koj euju n vrtnj ko g okre}emo kju~em koj je pr~vr{}en posenj segment robot (. 9). Potke o s momentu w v u k 9. Posenj segment robot s senorom se u gobu {ke u kontktu s vrtnjem 7

74 Robotk Zbrk tk objmo o senor sme{tenog u "gobu {ke" koj mer tr komponente se tr komponente moment. Re{enje: D b ovj tk re{ potrebno je mo etjnje rmotrmo teoretske spekte jkobjeve mtrce. Mofkujmo efncju vektor q koj je on~vo vektor ugonh koornt u gobovm. Nek je s vektor T q [ q, q,... q n ] prestvj nevsn kompetn skup genersnh koornt u kome je mogu}e kompetno opst poo`j mehn~kog sstem (koornte u gobovm robot prestvjju jen tkv skup). Nek su Q [ Q, Q... Q ] T, n genersne se moment koje ogovrju genersnm koorntm T q [ q, q,... q n ]. Tko e pretpostvmo je p [ p, p,... p ] T m rug skup genersnh koornt koj ne mor bue kompetn, tj. ne mor bt obebe eno se sstem mo`e u ceost njme opst. N prmer, koornte pocju orjentcju robot nsu potpun skup u su~ju je robot reunntn. Posmtrjmo, tm, trenutk k stt~ke se moment euju n sstem ~j pocj je opsn s q. Pretpostvmo su te stt~ke se moment obee`en T s P [ P, P,... Pm ] su r`en u onosu n koorntn sstem T p [ p, p,... pm ]. Probem je kko trnsformst se momente obee`ene s P T p [ p, p,... pm ] koornt u q [ q, q,... q ] T n koornte. Posmtrjmo vrtuen pomernj δ p. Obrom je skup q koornt kompetn skup genersnh koornt njm se mo`e rt pomerj provojne t~ke sstem. me utm, pomerj opsn s p mor bt r`en u onosu n q koornte. Dferencrnjem funkcje mo`emo povet vrtun pomernj δ p δ q u obku δ p J δq ge je J jkobjev mtrc menj m n prru`en trnsformcj koornt. D b pron{ veu me u s P Q posmtrjmo rvnote`u sstem np{mo r vrtun r tj su~j. Po vrtunm pomernjm se porumevju nfntemn pomerj mehn~kog sstem koje ovojvju vee. Z rku o stvrnh pomerj vrtuen pomerj treb smo buu u sgsnost s ogrn~enjm koj nme}u vee, ok se ostm konm kretnj ne pokorvju. Prem tome, r vrtun r je 7

75 Robotk Zbrk tk ( ) q P J Q p P q Q w T T T δ δ δ δ Obrom su vrtuen pomernj r~t o nue q δ, prethon r mo`e bt t~n smo ukoko je r u gr jenk nu, oke se P J Q T ~me smo ore tr`enu vsnost. U ovom su~ju se posenj segment robot jeno s kju~em vrtnje vjk vjkom mo`e smtrt jenstvenm krutm teom. Nek je u centru senor se sme{ten koorntn sstem O-uvw, u centru vjk koorntn sstem O- nek su ov v koorntn sstem pren, ko {to je n. 9 prkno. Infntemn kretnj krutog te r`en u onosu n koorntn sstem O- su t vektorom, u onosu n koorntn sstem O-uvw vektorom. [ T φ φ φ [ ] T w v u w v u φ φ φ ] Jkobjev mtrc trnsformcje me u ov v koorntn sstem je w v u r r r r r r r r r J w v u φ φ φ φ φ φ φ φ φ oke pose sre vnj se w v u r r r r r r w v u φ φ φ φ φ φ Ako je [ vektor s moment koje euju n vjk, [ vektor s moment merenh n senoru, n osnovu r veu me u genersnh s T M M M F F F ],,,,, T w v u w M M M F ],,, u F v F,, P koj je veen rnje, mo`emo pst Q 7

76 Robotk Zbrk tk w v u v w u u w v w v u w v u w v u M F r F r M F r F r M F r F r F F F M M M F F F r r r r r r M M M F F F ~me je tk re{en. PLANIRANJE TRAJEKTORIJA I PRIMENE Ztk. U po~etnom trenutku se vrh mnputor s tr nern stepen soboe (ekrtov krtejnsk konfgurcj) n u t~k A (,, ) mm. Oret trjektorju o cjne t~ke A (, 9, ) mm ukoko se kretnje ostvruje tko se pojen~no (sekvencjno) ktvrju gobov. Pretpostvt mksmne brne ktutor nose. m/s. Peroe ubrnj usporenj nemrt tj. pretpostvt se gobov svo vreme kre}u mksmnom konstntnom brnom. Pero uorkovnj (obrnj) je ms. Re{enje: Njpre }emo oret kok put svk segment (u` koorntnh os) treb pre e tokom ovog pokret X A - X A - 7 mm Y A - Y A 9 - mm Z A - Z A - mm Put koj segment pre e tokom jenog pero obrnj je mm ms ms mm t v. 7

77 Robotk Zbrk tk tbe. Poo`j vrh mnputor su svk pero obrnj t u see}oj Vreme (ms) X (mm) Y (mm) Z (mm) Vreme (ms) X (mm) Y (mm) Z (mm) skce se mo`e vet se vrh mnputor prvo kre}e po os (po~ev{ o t~ke A ) ukupno 7 mm. Vreme trjnj pokret je ms. Ztm se kre}e po os mm (o trenutk t ms), n krju, po os mm o krjnje t~ke A. N see}oj skc je prkn putnj vrh mnputor. A A 77

78 Robotk Zbrk tk O~geno je je reose ktvrnj gobov mogo bt rug~j, tj. moo je njpre bt reovno kretnje u` ose, tm kretnje u` oste ve ose. Reose ktvrnj gobov tkom nje bo specfcrn tko je mogo bt usvojen bo koj reose s stm krjnjm poo`jem. Ztk. U prethonom prmeru je svk gob bo ktvrn smo jenom tokom r je pre en ceo pnrn opseg kretnj. Z potke prethonog prmer oret trjektorju vrh robot ko se ktvrnje gobov vr{ sto sekvencjno pojen~no, se u svkom nrenom perou obrnj ukju~ see} gob. Re{enje: U po~etku pokret }e bt reoseno ktvrn sv tr gob. Me utm, obrom u`n trjektorje vrh po osm nje st, o krj pokret }e ostt ktvn smo onj gob ~j je pero ng`ovnj nju`. U ovom prmeru je to gob koj ostvruje kretnje u` ose. N ovj n~n se tko e obj omjen trjektorj mnogo b` prvonjskoj putnj. Vrh robot se kre}e ( po~etne t~ke A ) mm reoseno po sve tr ose o vremen 9 ms. U tom trenutku su vr{en kretnj po os. Vrh mnputor nstvj se kre}e smo po os o krjnje t~ke A. N see}oj skc je prkn putnj vrh mnputor 78

79 Robotk Zbrk tk A A k Putnj vrh robot tk. U nrenoj tbe je t prk poo`j vrh mnputor tokom trjnj pokret Vreme (ms) X (mm) Y (mm) Z (mm) Vreme (ms) X (mm) Y (mm) Z (mm)

80 Robotk Zbrk tk Ztk. Z potke tk.. oret trjektorju vrh robot ko se sv gobov ktvrju n po~etku pokret stovremeno kre}u se mksmnom brnom. Motor ostju ukju~en ok svk pojen~n gob ne ostgne `ejenu vrenost. Re{enje: Ovj n~n recje trjektorje, obrom su sv motor ukju~en stovremeno, omogu}uje ntno kr}e vreme trjnj pokret bog nejenkog vremen r motor u pojenm gobovm o o vekh trj neusk enh kretnj. Putnj vrh robot nje prv nj njen obk vs o u`ne r motor u pojenm gobovm. U nrenoj tbe su te koornte trjektorje vrh robot vreme trjnj pokret. Vrh robot se kre}e stovremeno po X, Y, Z os o trernutk t ms k se vr{v kretnje po os. e kretnje o mm po os. I n krju se kretnje po os o krjnje t~ke A. Vreme (ms) X (mm) Y (mm) Z (mm) 8

81 Robotk Zbrk tk N see}oj skc je prn putnj vrh mnputor A A k. Putnj vrh robot Ztk. Z ktstu strukturu strukturu mnputor s v stepen soboe u vertknoj rvn, sk, vest usov kojm se emn{u nenernost mtrce nercje u nm~kom moeu mnputor. Ponte su u`ne mse segment m m ko ms optere}enj m o 8

82 Robotk Zbrk tk k. Lktst struktur mnputor s v stepen soboe u vertknoj rvn Re{enje: Prmenom Lngrn`-Ojerove jen~ne formr}emo moe nmke tog mnputor ge su: τ t L L τ pogonsk moment u gobovm ugon pomerj u gobovm ugon brn u gobovm L Lgrn`jn L E k E P, ge je EK ukupn knet~k energj mnputor E p je ukupn potencjn energj mnputor. I. egment Knet~k energj prv segment nos E ( I k () m c c ) ge je moment nercje prvog segment u onosu n centr mse prvog segment. Ukoko segment smtrmo {tpom be ebjne, s centrom mse n sren {tp, moment nercje nos () 8

83 Robotk Zbrk tk m I () () cos, sn sn, cos c c c c c c c c Otu, knet~k potencjn energj prvog segment nose I m E c k, sn c c p m m E g g (). egment Ugon brn rugog segment u onosu n osnovu nos. Otu, knet~k energj rugog segment nos ) ( ) ( I m E c c k (7) Moment nercje rugog segment, smtrju} je segment {tp be ebjne, s msom skoncentrsnom n sren {tp. m / m I (8) (9) ), )cos( ( cos ), )sn( ( sn ), sn( sn ), cos( cos c c c c c c c c Knet~k energj rugog segment t je recjom ) ( )cos (... ) ( I m m m E c c k () Potencjn energj rugog segment t je recjom ) sn( sn c c p g m g m g m E () Knet~k energj optere}enje n hvtjc robot nos ) ( o o o ko m E () Z centre mse hvtjke brn nos 8

84 Robotk Zbrk tk () ) )cos( ( cos ) )sn( ( sn ) sn( sn ) cos( cos o o o o Otu, knet~k potencjn energj rugog segment nose cos ) ( ) ( m m m E o o o ko () )) sn( sn ( g m g m E o o o po () Ukupn knet~k energj nos ko k k k E E E E () ukupn potencjn energj nos po p p p E E E E (7) Otu je Lgrn`jn ) )( sn( ) ( sn... ) ( )cos (... ) )( (... ) ( m m g m m m g m m m I m m m I m E E L o c o c o c o c o c p k (8) U cju prmene r Lgrn`jn vosegmentnog mnputor tog jen~nom (8) u Lgrn`ovu jen~nu (), mormo oremo re prcjne voe Lgrn`jn po ugonm pocjm brnm. Op{t mtr~n form jen~ne nmke mnputor s v stepen soboe gs: (9) τ τ G G H H H H ge su: 8

85 Robotk Zbrk tk () ) cos( ) ( ) cos( ) ( cos ) ( sn ) ( sn ) ( sn ) ( )cos ( )cos ( g m m G g m m g m m m G m m m m m m m I m H m m m I m H H m m m m I m m I m H o c o c o c o c o c o c o c o c o c o c o o c c Use prsustv mnogobrojnh sbrk s trgonometrjskm funkcjm koornt robot u recjm (), moe nmke je rto nenern. Use pero~nh svojstv pomenuth funkcj, pr ore enm frekvencjm uprvj~kh sgn mo`e o} o ne`ejenh vbrcj strukture mnputor. U su{tn, nercj prestvj mofkcju mehn~ke konstrukcje robot s cjem se u eu rnog prostor obebe smnjenje potupno emnsnje utcj retvnog kretnj segment robot. To se, recmo, mo`e post} pomernjem centr mse segment, u negtvnom smeru ose gob, k gobovm. U konkretnom su~ju, n~jno emnsnje nenernost u Lgrn`jnu mo`e se ostvrt borom centr mse tko r m m o c, koj se jvj ko ~nc u skoro svm koefcjentm nm~ke jen~ne, ume vrenost nu m m o c, onosno centr mse rugog segment ume vrenost m m o c () Tko e, po`ejno je m m m o c onosno centr mse prvog segment ume vrenost m m m o c () Ostvrvnjem usov () (), moe nmke postje: 8

86 Robotk Zbrk tk H H H G H m c m c m G ( m c I I c m m m I o m m m ) g cos o c o I m o m Dke, robot prkn n sc, ostvreno je potpuno pon{tvnje efekt use centrfugnh korosovh s. Emnsn je utcj grvtcone se n rug segment ko eo grvtcone se rugog segment koj je preskn n prv gob. Tkoje, potpuno su emnsn efekt nenernost u mtrc nercj. o k. Lktst struktur mnputor s v stepen soboe u vertknoj rvn s kompenovnm centrm ms Ukoko je pont ms optere}enj m c, menom konstrukcje robot, uvojenjem kontrmsâ m c post`e se `ejeno nm~ko urvnote`enje mnputor, sk. To se mo`e post} me{tnjem pogonskh reukconh jenc. Ukoko ms optere}enj m o nje pont, treb usvojt srenju vrenost o~ekvnh ms formrt so`enj sstem n b oprug hruke. m o 8

87 Robotk Zbrk tk Ztk. murt trjektorje PUMA, sk, robot koj se nutog poo`j q [ ]; prepu{t ejstvu grvtcje. Motor robot nsu ukju~en ko~nce u gobovm su skju~ene. P trje.7 s. Re{enje: Anrjmo p prmenom funkcje fn, be otnog pogon u motorm. [t q q] fn(p,,.7); Reutt su prkn n sc. k. mucj p robot PUMA 87

88 Robotk Zbrk tk U ovom su~ju je jsno robot p po ejstvom grvtcje use korosovh centrfugnh s e{v se rotcj oko ose prvog gob (pv nj n sc ). k. trjektorje prv tr gob robot PUMA pr sobonom pu nutog poo`j Recmo, ubrnj n po~etku kretnj se mogu r~unt q cce(p, q, eros(,), eros(,)) ju} reutt q [ ] % r Ztk. stvt moe knemt~kh nm~kh prmetr robot ER n b ekspermentno kto{k orejenh vrenost segmente motore. Ige mnputor t je n sc. _ [m] m_ [kg] R_ [ohm] Kem_ [Nm/A] J_ [kgm ] N_ Un_ [V] segment.... e- segment /(8*9).e- 9 88

89 Robotk Zbrk tk k. kc fotogrfj bortorjskog vosegmentnog pnrnog mnputor nmenjenog obuc stuent Re{enje: % Mtrc knemtckh nmckh prmetr ER mnputor % f thet sgm m r r r I I I I I I Jm G B Tc Tch_eer[ m -/ (m* (m* J N */) */) m -/ *m* m* J N ]; */) */) % Mtrc Dnmckh prmetr ktutor ER mnputor % Rr Kem Kme Jm N B U ct_eer[r Kem Kme J N Ur R Kem Kme J N Ur]; 89

90 Robotk Zbrk tk Ztk.7 Kor{}enjem ogovrju}h funkcj robotcs-toobo- r~unt nomnno uprvjnje robotom ER ukoko je ponto trjnje pokret nos s vreme skretcje nos ms. Po~etn poo`j robot efnsn je vektorom q[ -]*p/8 r, vr{n poo`j vektor efnsn je vektorom qf[9 - ]*p/8 r. Re{enje: Kor{}enjem mtrc h_eer ct_eer r~un}emo npone n motorm t pokret. % Invern nmk sp('rcunnje nomnnh npon motor - rcunnje nverne nmke s ktutorm') urnct(h_eer, ct_eer, q, q, q); Ir~unvnje rektn nmk obvj se po see}oj proceur tt'; tunom[t, ur]; qt[t, q, q, q]; Pgn[ ]; Dgn[ ]; qq(,:); ctnme'nomct' gob tunom qt Pgn Dgn ctnme [tsm, q_os, q_os]fnct(h_eer, ct_eer,..., tf, 'nomct', q, q); q_osnterp(tsm, q_os, t); q_osnterp(tsm, q_os, t); pot(t, q_os-q); potbot(eerob, q_os); Npon koj se ovo n motore je se funkcjom nomct. Ov funkcj se korst mpementcju uprvj~kog gortm f-os nterp(tsm, q_os, t); nterpocj ostvrenh pocj r uskjvnj s t korst se ugrjen funkcj numer~ku ntegrcju oe (runge-kutte - re). Reutt su prkn n sc 7. 9

91 Robotk Zbrk tk k 7. Trjektorje u unutr{njm spoj{njm koorntm sr~unto nomnno uprvjnje. Ztk.8 Ives moe nmke ntropomorfne mnmne konfgurcje s ske 8. Re{enje: Postupk vojenj moe nmke b}e reovn nevsnm sr~unvnjem moment prv gob, u onosu n osnovu, rug v gob 9

92 Robotk Zbrk tk koj ~ne ktst pnrn mnputor u vertknoj rvn. Tme }e se ro`t utcj r~th prmetr konstrukcje mnputor n moe nmke. k 8. Antropomorfn, RRR mnmn konfgurcj. Knet~k potencjn energj gob te su s: K I V Moment T koj gob u osnovu treb obebe orejen je Lgrn`ovom jen~nom T K K, T I t Z segment, vektor pocje r g brne v g centr mse su ( ) ( ) rg c cos cos sn cos j sn k vg r g c{ ( sn cos ) ( cos sn ) j ( cos cos ) ( sn sn ) ( cos ) k} j Knet~k energj prvog segment je v g K m I ω 9

93 Robotk Zbrk tk pr ~emu je ugon brn ω v g c Kombncjom prethonh jen~n objmo ( cos ) m c I K Komponente moment koje motor osnove rmen treb ostvre su T K K m I ( )( cos c sn cos ) t T K K m I ( )( c sn cos ) t U prethonm jen~nm r ( m c I)cos, prestvj nercju prvog segment u onosu n vertknu osu Z. Ov nercje, pomo`en s ugonm ubrnjem segment u osnovu je moment potrebn se ostvr to ubrnje. Drug ~n je korosov s koj nestje pr nutm brnm rugog tre}eg gob. Ovj ~n je ekvventn efektu pove}enj rotconog ubrnj oko vertkne ose koj k~ n eu post~e skupjju} spru`ene ruke. Prv ~n ruge jen~ne efn}e moment potrebn se ubr segment s nercjom ( m c I) u onosu n osu gob. Drug ~n je centrfugn s koj ukuje n tenencju umnj horontnog poo`j segment koj rotr oko vertkne ose. Z segment, ms je m m' m nercj I efnsn je oko ose normne n segment, postvjene kro centr mse segment. Poo`j vektor rugog centr mse rugog segment u onosu n O je r ok je vektor brne ( ) c ( ) ( ) k cos cos cos g c sn cos cos sn sn c j 9

94 Robotk Zbrk tk v g r g { cos c cos ( ) sn sn c ( ) sn ( ) cos } { cos c cos ( ) cos sn c ( ) sn ( ) sn } cos c ( ) cos ( ) k ko ( ) ( ) g g g cos c cos cos c cos v v v ( ) ( ) ( ) c cos c cos c Mouo ugone brne rugog segment je ω v v g g c c ge je g c v brn gob meju segment. rejvnjem, obj se ω v v v v ( ) ( ) g g g g cos c c P je knet~k energj rugog segment { K m cos c cos cos ( ) c cos ( ) m m ( c ) ( m c I)( ) } cos moment motor u gobovm,, potrebnh por`e kretnje segment su, respektvno, j 9

95 Robotk Zbrk tk T K K t { m cos cos cos ( ) c ( mc I) cos ( ) } { m ( ) c ( m c I ) ( ) ( )} m c ( ) ( m c I) ( ) cos ( ) sn cos sn cos sn cos cos sn sn K K T ( m m c cos mc I ) t ( m c cos m c I ) { m sn cos c sn cos( ) c cos sn( ) sn ( ) cos ( ) c } I sn ( ) cos ( )} ( m sn ) ( m sn ) c c T K K m m I m ( cos ) c c ( c I ) t { m ccos sn ( ) csn ( ) cos( ) I ( ) ( )} ( m ) sn cos c sn Komponente moment use grvtcje r~unvju se r potencjnu energju { c sn sn c cos ( ) } V g m m hono tome, grvtcone komponente u ktutorm gobov su { cos cos cos ( ) } V T g m m g c c T V gm cos ( ) g c 9

96 Robotk Zbrk tk Ove stt~ke komponente oju se komponentm use kretnj p se ukupn moment gobov, objju ko sum prethono veenh r momente (T, T,T) T T T T { I ( m c I) cos m[ cos c cos ( )} cos ] ( m c I) cos ( )} ( m c I) sn cos [ sn cos sn cos ( ) m c { ( m c I) sn ( ) cos ( )} [ m c cossn( ) ( c ) sn ( ) cos ( ) T T T T g ( mc I m m c cos m c I ) ( m c m c I ) ( m c I) m I { cos sn cos sn cos c sn cos( ) c sn( ) cos( ) ( ) ( )} ( m c n ) ( m sn ) c { c cos [ cos c cos ( ) } m I sn cos s g m m ( cos ) ( ) T T T m m I m I g c c c { m[ c cos sn ( ) c sn ( ) cos ( ) I sn ( ) cos ( )} ( m sn ) g[ m cos ( ) c c Kon~no, moe nmke je veen. Rmotrmo mogu}nost pojenostvjenj mehnke mofkcjom jn. Prvo, utcj nenernh grvtconh ~nov mo`e bt umnjen stt~km urvnote`enjem segment, b se postgo c c. Ko prvog segment prmen stt~kog urvnote`enj je jenostvnj nego ko rugog s obrom n ~njencu je ms rugog segment retvno srmern korsnom teretu koj robot nos. Ukoko je ostvreno eno re{enje c c, jen~ne moment su 9

97 Robotk Zbrk tk T I Icos I cos( ) ( ) T I m I I I sn cos m sn cos I sn( ) cos( ) ] I sn( )cos( ) Isn cos m sn cos I sn( ) cos( ) gm ( cos ) [ ] sn( ) cos( ) T I I I Ztk.9 Dt je vosegmentn ktst mnputor, sk, u vertknoj rvn. Defnsn je u`nm segment _ m, poo`jm centr msâ c_.m, momentm nercj segment ose rotcje u gobovm I_ ; msm segment m_kg, msm m_mkg momentm nercj motor Im_. prenosnm onosm reuktor k_r. Oret pogonske momente motor tr r~te trjektorje.. Ob gob rotrju po π /, u trjnju o. s; ugone brne mju trougon prof, b. Ob gob rotrju tko vrh robot prevoe t~ke _ [.;]; u t~ku _f [.8;]; u trjnju o. s; prof brne je trpenog obk; trjnje vremen ubrnj/usporenj je. s brn krstrenj ogrn~en je n r/s. c. Vrh robot kre}e se prvonjsk o _ [.;]; o _f [.8;]; u trjnju. s; prof brne je trpenog obk; trjnje vremen ubrnj/usporenj je. s brn krstrenj ogrn~en je n r/s. n 97

98 Robotk Zbrk tk Re{enje: mucon skrpt mo`e se n} u fjovm n.m, nb.m nc.m. Reutt su prkn n skupovm jgrm 9,,. k 9. Trougon prof brne trjektorju ) 98

99 Robotk Zbrk tk ske 9 uo~vmo nercjn eement prvog gob prt obk ubrnj u prvom gobu. Use konstntnog sopstvenog moment nercje rugog gob, sopstven nercjn eement rugog gob je tkoje konstntn ogovrju}u vrenost ugonog ubrnj rugog gob. Inercon eement use sprenj prvog rugog gob su jenk {to je obebejeno trjektorjom. Korosov efekt su prsutn smo u prvom gobu jer se vrh robot kre}e u onosu n koorntn sstem ven centr mse prvog segment ok je nepokretn u onosu n koorntn sstem ven centr mse rugog segment. Kon~no, centrfugn efekt u prvom rugom gobu su smetr~n jer je () t () t. Kko su tkom efnsn jenk ubrnj, unkrsn (spre`n) nern moment mju suprotne vrenost u eu kretnj k ob ubrnj mju stu vrenost suprotnog su nk, sk. Trpen prof brn u prvom rugom gobu trju r~to {to ovo o tog centrfugne komponente moment u prvom gobu, use brne kretnj rugog gob trju u`e nego centrfugn komponent moment u rugom gobu use kretnj u prvom gobu. Djgrm brn ubrnj u gobovm, ko komponente moment, sk, rkuju se o jgrm koj ogovrju trjektorjm prvog rugog, {to je posec nenerne vee koj postoj meju ugov u gobovm kretnj vrh robot. 99

100 Robotk Zbrk tk k. Trpen prof brne trjektorju po b)

101 Robotk Zbrk tk k. Djgrm trjektorju po c) Ztk. Ivr{t smucju robot PUMA u tku pr}enj prvonjske trjektorje koj po t~ke: (,, ) [.,.,.]

102 Robotk Zbrk tk po trpenom profu brne s vremenom ubrnj/usporenj o % ukupnog tog vremen, o u t~ku: ( f, f, f ) [.,.,.] vreme o Ts. Dnm~k prmetr mnputor PUMA su t u tbe. m [kg] r [m] r [m] r [m] I [kgm] I [kgm] I [kgm] e-.e-.8e-..e-.e-.e- m..e-/.9*m.e-/.9*m.e-/.9*m I I I Jm G B Tc Tc- [kgm] [kgm] [kgm] [kgm] e- -..8e e e e e-. -. e e-.e- -.9e- e e- 9.e- -.e- e e-.9e- -.e-]; Dnm~k prmetr motor su: % Dnmck prmetr moe motor % R Kem Kme J N B U motn[ ]; Z smucju nmke korstt PD regutor. Re{enje: Trjektorj je efnsn s:

103 Robotk Zbrk tk k. Trjektorje u rnom prostoru (evo) gre{ke objene re{vnjem nverne knemtke (esno). PD regutor je poe{en n mksmnom momentu nercje po svkom gobu tu trjektorju J m [ ]; struktrunu reonntnu frekvencju u svkom gobu w_ 7 % r/s Prmenom recje Pgn(J.*(w.^)).*(motn(:,)')./(motn(:,)')./(motn(:,)')/ Dgn*sqrt(Pgn) objen su poj~nj Pgn.e [ ]; Dgn [ ]; Dnm~k smucj je see}e npone ktutor % Ircunvnje greske u unutrsnjm koorntm e_nq_m-q_r; e_nq_m-q_r; % Ircunvnje uprvjckog npon PD regutor use_n * g(pgn) e_n * g(dgn);

104 Robotk Zbrk tk k. Npon ktutor prv tr motor ostvren t trjektorj u rnom prostoru (skoro potupno pokpnje). ko gre{ke u spoj{njm koorntm k. Gre{ke u spoj{njm koorntm, pose smucje nmke.

105 Robotk Zbrk tk Ztk. Robot PUMA opsuje poukru`nu putnju s centrom u,, (,,) cm, poupre~nk cm. Korste se smo prv tr motor. ( ) Kretnje po~nje u t~k A: (,,) cm, prt trougon prof ntentet brne o t~ke : (,,) cm, preko t~ke B: (7,,) cm. Trjnje pokret nos s. Dnm~k prmetr robot motor su t u tbe. m [kg] r [m] r [m] r [m] I [kgm] I [kgm] I [kgm] e-.e-.8e-..e-.e-.e- m..e-/.9*m.e-/.9*m.e-/.9*m I I I Jm G B Tc Tc- [kgm] [kgm] [kgm] [kgm] e- -..8e e e e e-. -. e e-.e- -.9e- e e- 9.e- -.e- e e-.9e- -.e-]; R Kem N Jm B Unom motor.7.8..e- motor e- motor...7.e- motor.. 7..e- motor e- motor e- Ir~unt nvernu knemtku upore gre{ke objene u re{enju trjektorju u rnom prostoru. Ir~unt npone motor potrebne se ostvr t pokret. Oret poj~nj PD regutor u gobovm. Numer~kom ntegrcjom moe robot s regutorm smurt t pokret uporet objenu trjektorju s tom. Uvest kompencju grvtcje. mucjom robot s uprvj~kom {emom n b kompencje grvtcje provert kvtet uprvjnj.

106 Robotk Zbrk tk Re{enje: DH prmetr robot t su u tbe. ph A thet D sgm p/.8 -p/.. p/.8 -p/ Trjektorj u rnom prostoru ko trjektorje, brne ubrnj u unutr{njm koorntm te su n sc.

107 Robotk Zbrk tk k. Invern knemtk smucj robot PUMA. Re{enje nverne knemtke je gre{ke u spoj{njm koorntm Moe nmke ktutor je preuet tbee te tkom. PD regutor poe{en su n b procenjenh mksmnh nerecj u` te trjektorje strukturne reonntne frekvencje. J [ ]; % J_m w [7 ]; % trukturne re. frekv. 7

108 Robotk Zbrk tk Pgn [ ]; Dgn [ ]; Ponju} kretnje u prostoru stnj, poj~nj regutor nmku robot ktutor, numer~k ntegrcj nm~kog moe robot je see} reutt. k. Trjektorje robot PUMA u tku pr}enj trjektorje be kompencje grvtconog optere}enj. Uvemo kompencju grvtcje (cno cvco, ), korste} st poj~nj PD regutor. Po smucj objju se see} jgrm gre{k po rnm koorntm pogonsk npon. Uo~vmo se gre{k po krt~noj os, O, smnj prb`no %. To je postgnuto mofkcjom nomnnog npon n smom po~etku putnje, k se o tre}eg motor nje htevo obebe vek trj. 8

109 Robotk Zbrk tk k 7. Trjektorje robot PUMA u tku pr}enj trjektorje s kompencjom grvtcje. Ztk. Oret momente r`nj u rugom tre}em gobu Mnutec-r robot. mtrt je ms rugog segment, s msom rotor rugog motor, ukupno 7 kg, skoncentrsn u t~k s, n. m o ose rotcje, u` ose rugog segment, ok su mse tre}eg, ~etvrtog petog segment, s tre}m, ~etvrtm petm motorom, ukupno kg, skoncentrsne n. m o ose rotcje tre}eg gob u` ose tre}eg segment. Oret mksmn moment r`nj. 9

110 Robotk Zbrk tk M m. m s s,,. m. m TP k 8. Procen mksmnog moment r`nj u rugom tre}em gobu Mnutec r- k 9. Fotogrfj Mnutec r- s em~no sknutom optom rugog ~etvrtog segment Re{enje: Mksmn moment r`nj o~ekuje se k su rug, tre}, ~etvrt pet segment robot pren s osnovom. T je: - rugu osu m M m [ kg (.m. m) 7kg.m] 9.8 Nm s

111 Robotk Zbrk tk Reuktor prmenjen u rugom gobu m prenosn onos, {to je mksmn moment r`nj motor o - tre}u osu M motm Nm.Nm m Mm kg.m 9.8 Nm s Reuktor prmenjen u rugom gobu m prenosn onos, {to je mksmn moment r`nj motor o M motm Nm Nm Ztk.- Dt je ktst mnputor s v stepen soboe u`n segment po m, sk. Po~etn poo`j orejen je pocjom vrh mnputor [.; ] m. Prmenom MATLAB funkcje nv_k.m oret po~etn poo`j mnputor u unutr{njm koorntm smurt pokret o. s, s vremenom skretcje o ms. Pokret nstje smutnom rotcjom ob gob π /, s trpenm profom brne u trjnju o. s. Kretnje je ogrn~eno mksmnom brnom r o π po gobu. Prkt trjektorje u unutr{njem koorntnom sstemu. s k. Dvosegmentn pnrn mnputor

112 Robotk Zbrk tk Re{enje: ee} mtb skrpt prestvj em~no re{enje tk. % une segment [;]; % pon pocj vrh _ [.;]; % pon pocj gobov q_ nv_k(,_); % vreme obrnj Ts e-; % trjnje t_.; % vektor vremenskh obrk tme :Ts:t_; % prmetr trjektorje q_m *p; % mmum veoct Det_q.*p; % jont tot vrton t_f.; % fn tme % trougon prof brne trjektorje o o Det_q [T,q_t,q_t,q_t,err]trpe(,Det_q,q_M,t_f,Ts); % trjektroj u unutrsnjem prostoru u trjnju o t_ sec n se(tme,); m se(t,); q eros(,n); q q; q q; % pocj q_t [q_t; Det_q*ones(n-m,)]; q(,:) q_()*ones(,n) q_t'; q(,:) q_()*ones(,n) q_t'; % brn q(,:m) q_t'; q(,:m) q(,:m); % ubrnje q(,:m) q_t'; q(,:m) q(,:m); Nek mejureutt su q_ [ -.7;.9]; Reutt smucje je trjektorju trpenog prof ntentet brne, sk.

113 Robotk Zbrk tk ugone pocje q q ugone brne 8 q q ugon ubrnj q q tme [s] k. Trjektorj s trougonm profom ntentet brne. Ztk. Dt je ktst mnputor s v stepen soboe u`n segment po m. Po~etn poo`j orejen je pocjom vrh mnputor _ [.; ] m. Poo`j vrh n krju kretnj orejen je vektorom: _f [.8;] m. Prmenom funkcje nv_k.m oret po~etn vr{n poo`j u unutr{njm koorntm smurt pokret o. s, s vremenom skretcje o ms. Pokret nstje smutnom rotcjom ob gob π /, s trpenm profom brne u trjnju r o. s. Kretnje je ogrn~eno mksmnom brnom o po gobu, vreme trjnj ubrnj/usporenj nos. s. Prkt htevne trjektorje u unutr{njem koorntnom sstemu. s Re{enje: Dem~no re{enje to je see}m MATLAB skrptom. % un segment [;]; % pon pocj vrh _ [.;];

114 Robotk Zbrk tk % pon pocj gobov q_ nv_k(,_); % vrsn pocj vrh _f [.8;]; % vrsn pocj gobov q_f nv_k(,_f); % vreme obrnj Ts e-; % trjnje t_.; % vektor vremenskh obrk tme :Ts:t_; % genersnje trjektorje n se(tme,); q eros(,n); q q; q q; % prmetr trjektorje gob q_m ; % mmn brn t_.; % trjnje ubrnj t_f bs(q_f()-q_())/q_m t_; % vreme trjnj % trpen prof brne gob [T,q_t,q_t,q_t,err]trpe(q_(),q_f(),q_M,t_f,Ts); % trjektorj u unutrsnjem prostoru u trjnju o t_ sec gob m se(t,); q(,:) [q_t' q_f()*ones(,n-m)]; q(,:m) q_t'; q(,:m) q_t'; cer T q_t q_t q_t % prmetr trjektorje gbo q_m ; % mmum veoct t_.; % cceerton tme t_f bs(q_f()-q_())/q_m t_; % fn tme % trpen prof brne gob [T,q_t,q_t,q_t,err]trpe(q_(),q_f(),q_M,t_f,Ts); % trjektorj u unutrsnjem prostoru u trjnju o t_ sec gob m se(t,); q(,:) [q_t' q_f()*ones(,n-m)]; q(,:m) q_t'; q(,:m) q_t'; Nek mejureutt su: ncjn pocj u unutr{njm koorntm q_ [ -.7;.9] r; vr{n pocj u unutr{njm koorntm q_f [-.;.9] r; Zhtevn trjektorj trpenog prof t je n see}oj sc

115 Robotk Zbrk tk ugone pocje q q ugone brne q q ugon ubrnj q q tme [s] Ztk. Z potke tk.. oret n~n ktvrnj gobov tko se obebe prvonjsk trjektorj vrh robot me u t~k A A. Re{enje: D b se obebe prvonjsk trjektorj vrh potrebno je su sv gobov ktvn svo vreme trjnj pokret tokom kretnj mju nepromenjvu brnu. (Treb prmett brne u svm gobovm ne morju buu ste). D b ovo ostvr usvj se gob koj pre njve}e rstojnje e mksmnom brnom, brne osth gobov se ore uju tko sv stovremeno vr{e kretnje. Jsno je sv motor ostju ukju~en tokom ukupnog vremen trjnj pokret. Posetmo se u`n projekcje trjektorje n osu nos 7 mm, n osu mm, n osu mm. Ove se v je nju` komponent kretnj u prvcu ose p }emo usvojt }e se motor u tom gobu krett mksmnom brnom o. m/s. U tku.. smo ve se u tom su~ju jen pero obrnj pre mm, obrom nju` segment putnje m mm se

116 Robotk Zbrk tk }e ukupn pokret trjt pero obrnj, tj.. s. Zhtevn brn kretnj u` ose se mo`e sr~unt n see} n~n.7.. {to je mnje o. m/s koko nos mksmn brn. Obrom ceu trjektorju o 7 mm treb pre} kork, pro }e se u jenom korku pre}.7 mm. Prem tome, koornt vrh }e pose prvog kork nost.7 mm, pose rugog. mm, N st n~n se mo`e oret kretnje u` ose. Brn je koornte vrh se menjju n see} n~n (,.,.,...). m s. m Du` ose se mnputor kre}e mksmnom brnom (tokom s vrh mnputor pre po mm), p se koornte menjju n see} n~n (,, 7, 8,...). Promen sve tr koornte vrh tokom trjnj pokret su te u tbe. Vreme (ms) X (mm) Y (mm) Z (mm) s, Ztk. Objsnt snteu trjektorje kor{}enjem ponom.

117 Robotk Zbrk tk Re{enje: D b ostvr urvnote`eno kretnje be trj ngh promen brn ubrnj potrebno je hvtjk prt trjektorju koj je kontnun gtk po pocj, ubrnju brn. Ako efn{emo svku komponentu putnje (,,,... ) ko ponomsku funkcju vremen mogu se oret koefcjent ponom tko ovojvju gore nveene usove. N~n sntee }emo objsnt n prmeru koj se onos smo n jen stepen soboe (npr. -koorntu), st n~n se mo`e prment sve oste. t Posmtr}emo su~j k se robot u po~etnom trenutku ( ) n u mrovnju, ok se u krjnjoj t~k putnje ( t t f ) f ustvj p se je. Ove se tko e v je vreme trjnj pokret t t. f Ako usvojmo ponom III stepen f ( t) t t t () pose ferencrnj objmo t ( t) t () pose jo{ jenog ferencrnj se t ( t) () I r () po~etn vremensk trenutk t omh mo`emo oret : Z t t t r () postje f ( t t) t f t) t f t f ( N osnovu usov t prve jen~ne se. 7

118 Robotk Zbrk tk Umju} ovj reutt u obr, ko ~njencu jen~n postje t v` rug t f f t f t f p pose ejenj s t f objmo t f oke ore ujemo u obku t f Ako u jen~nu () menmo () t f se f t) t f t f t f ( ge pose smenjvnj vrenost objmo ( f t) t f t f t f oke, kon~no, sr~unvmo vrenost koefcjent t f ( ) menjuju} r u prethono objen r pose jenostvnh trnsformcj se ~me su sv koefcjent ore en. t f f ( ) f 8

119 Robotk Zbrk tk Ztk.8 Pokret mnputor s rotconm gobom s jenm stepenom soboe trje o pocje q ( t ) q o pocje q ( t f ) q vreme t f. Ponte su po~etn q ( t) q vr{n q ( tf ) q brn. Interport kretnje gob kubnm spjnom oret koefcjente ponom. Re{enje: gs Obk trjektorje gob n b op{te jen~ne ponom tre}eg stepen Otu, jen~ne brne gs q ( t) t t t q ( t) t t Treb oret koefcjente,,,, tko ovojvju usove q ( t ) q, q ( t f ) q,, q ( t ), q, ( t ) q q f. Koefcjent orejuju se po~etnh usov q ( ) q, q () q q, q () Koefcjent orejuju se vr{nh usov q t q q t t t q ( f ) f f f q t q t t q ( f ) f f Emncjom prethonog skup jen~n obj se q t q q qt t qt t t f f f f f f q q t t f f Otu se orejuju preost koefcjent 9

120 Robotk Zbrk tk ( q q ) ( q q ) t f, t f ( q q ) ( q q ) t f () t f t f Ztk.9 Jenogobn robot po mrovnj s pocje q ( t ) vreme o ustvj se n pocj q( t t ). Tokom kretnj ogrn~en je mksmn brn mksmno ubrnje koje robot sme postgne see}m nejenkostm ( t ) < t < m, ( ) mtrju} se promen ug q(t) mo`e proksmrt kubnm spjnom, oret mnmno vreme koje }e robot obvt tk. f f m Re{enje: N b jen~n kubnog spjn () (), po usovu tk, koefcjent kubnog spjn su,, ( f t f ), ( D b ogrn~enje usov tk bo ovojeno, oremo mksmne vrenost brne ubrnj ( Z brnu v`e see}e recje f t f t ) e < m, ko ( t ) e < m ( t) e ( t f ( t f / ) / ) t < t m ( t f / ) < Otu objmo je usov se robot kre}e ogrn~enom brnom mogu}e ovojt ukoko m )

121 Robotk Zbrk tk t f ( f ) > m N s~n n~n, ubrnje objmo je e () < ( () ( t f t f m ), < f m ) < Otu se orejuje mnmno potrebno vreme koje ovojv ogrn~enje po ubrnju t f > ( f Kon~no, vreme koje }e ovojt ob usov tk je m ) m t f > m t f > ( f m ( f ) ), m Ztk. Defnst kretnje -tog gob robot me u ve pocje. Zgob stnj mrovnj ubrv po prbo~nom konu o brne V, tm se kre}e konstntnom brnom V, n krju n st n~n usporv o stnj mrovnj. Re{enje: Kvrtn kubn ponom obebejuju tr neophon grn~n usov efnsnje trjektorje ko mogu}nost se ovoj jen usov tokom putnje. s po~etnm usovom q () t t t q () t t ()

122 Robotk Zbrk tk q () q q () Z ponu brnu usvojen je nut vrenost p je otu Zmenom u (), omo o q () q q () q () t q t q () t t () Koefcjent orejujemo usov konstnte brne V o koje ubrvmo vreme t. To vreme tkoje nje ponto. N eu putnje tokom kog je brn konstntn jen~ne () mo`emo oret koefcjent funkcju t b p se jen~ne () obj Lnern segment je b q () t t V V t b V q() t q t t t b t b b ko (7) q() t α α t α Vt tb t t tb (8) ge je t f ukupno vreme trjnj pokret. Po usovu smetrje brn ubrnj, srenj pocj pojv}e se n sren vremenskog nterv ge je q q q( tf /) q q( tf ). Otu se jen~ne. obj q q Vt f α q qvtf α (9)

123 Robotk Zbrk tk Nrvno, prbo~n prou`etk trjektorje mor prvno se nstv {to se post`e jen~vnjem (7) (8) u t b Nek je (9) q V t b V q qvtf q tb Vtb t t b b q qvt V f. T je kon~n reutt (7), to () (8) to () q t t tb q () t q qvtf Vt t t t t f b b ~no, kvrtn ponom n rugom krju mor ovoj obk q() t q tf tft t tf tb t t f () ge su vr{n usov t s q ( t ) q f q ( t ) f () Ztk. Lnern ktutor robot ~j je uu`n os pren - os, treb stnj mrovnj pr poo`ju rne t~ke hvtjke mm pre e u pocju f 7 mm t s. tmo se ustv. Oret koefcjente ponom koj ostvruju `ejenu trjektorju. Nctrt jgrme pocje, brne ubrnj rne t~ke hvtjke u funkcj vremen. Ako pretpostvmo se obrnje vr{ frekvencjom o H kok je pero obrnj? Re{enje: Pero obrnj je. s ms. Korste} re objene u prethonom tku koefcjente mo`emo omh oret

124 Robotk Zbrk tk ok su koefcjent sr~unvju ( ) ( 7 ) f t f ( ) ( 7 ). f t f U see}oj tbe jgrmu je prkn poo`j vrh mnputor tokom pokret. Vreme ms X mm Vreme ms X mm Vreme ms X mm s X(t) j, Djgrm pocje X j. t[ms] Djgrm pocje

125 Robotk Zbrk tk Promen brne tokom vremen je prkn u see}oj tbe Vreme ms mm/s Vreme ms mm/s Vreme ms mm/s ok je grf~k prk t n nrenom jgrmu X s j, (t) X j Djgrm brne t[ms] N st n~n ko pocje brne mo`emo oret ubrnje. Reutt su prkn u nrenoj tbe.

126 Robotk Zbrk tk Vreme ms mm s Vreme ms mm s Vreme ms mm ok je jgrmsk prk t n nrenoj sc Djgrm ubrnj s X s j, (t) X j t[ms] Ztk. Oret koefcjente ponom proksmcju trjektorje tko u po~etnom trenutku hvtjk mruje, ok u krjnjoj t~k putnje m konstntnu brnu ( ; const.; ). f f

127 Robotk Zbrk tk Re{enje: Z re{enje ovog tk korstmo ponom IV re. () t t t t () t ge pose ferencrnj objmo () t t t t () t t t () () Probem je prkn jgrmsk n see}oj sc (koorntn sstem je t f T, T ~me nje postvjen u srenu posmtrnog vremenskog nterv tj. ( ) umnjen c * -T T krv const. brne k. Putnj () t koj u trenutku ( ) t T ovojv ( t) c T t op{tost rmtrnj. Nek je tokom posmtrnog nterv hvtjk pre{ put u`ne c. T je ntentet brne u krjnjoj t~k t s c t c T T f f Grn~n usov su: c T ( T ) ( T ) ( T ) ( T ) c ( T ) ( T ) c T 7

128 Robotk Zbrk tk I jen~ne () I jen~ne () p ov v r mo`emo oret t T se: T T t T se: T T Oste koefcjente jenostvno ore ujemo, p se c c c T c T 8 T Ztk. Oret prvonjsku putnju vrh hvtjke u - rvn tko se kre}e u sku s see}m htevm: vremensk trenutk t - se: vremensk trenutk t se: 9 Formrt tbeu u kojoj su prkne pocje, brne ubrnj tokom pokret. Z perou obrnj usvojt t. s. Ncrtt trjektorju u - rvn ko krve t, ( t), ( t. () ) Re{enje: Trjektorj hvtjke u - rvn je prkn n nrenoj sc. Treb npomenut se krjnj t~k ove trjektorje nv pronom jer se n nju mo`e novet nren trjektorj n koju b hvtjk pre{ be ustvjnj 8

129 Robotk Zbrk tk 9 k Trjektorj u - rvn Koefcjent ponom komponentu trjektorje (gornj neks on~v prpnost komponent trjektorje) su: 7 ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) 8 8 ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) Prk pocj, brn ubrnj tokom pokret je t u nrenoj tbe Vreme () t () t ( t) ( t) ( t) () t

130 Robotk Zbrk tk N nrenm jgrmm koje pokuju trjektorje pocje, brne ubrnj krv koj je ncrtn spreknom njom ogovr, punom komponent. s j, Y (t) s j, X (t) X j Djgrm poo`j (pocje) t (s)

131 Robotk Zbrk tk s j, Y (t) s j, X (t) X j Djgrm brne t (s).. Y s(t) j, s j, Y (t). X j t (s) Djgrm ubrnj

132 Robotk Zbrk tk Ztk. Oret koefcjente ponom proksmcju trjektorje tko u po~etnom trenutku hvtjk mruje kro krjnju t~ku pro e be ustvjnj be obr n ubrnje koje m, tj, grn~n usov su,,. f f Re{enje: Z re{enje ovog probem korstmo ponom III re, koefcjente }emo oret pomo}u see}h grn~nh usov. ( t ) ( t ) ( t t f ) f ( t t f ) f Tr`en koefcjent su t t t ( f ) f f f f ( ) f f t t f f Ztk. Ncrtt jgrme pocje, brne ubrnj vosegmentnu prvonjsku putnju ge je svk segment proksmrn kubnm ponomom. Hvtjk se kre}e u` ose, po~etn pocj je, pron krjnj t~k su g. Pretpostvt kretnje u` svkog o segment treb se vr{ s. Brn u pronoj t~k treb bue 7. mm/s. Po~etn brn je. v Re{enje: Usov postvjen tkom su see}

133 Robotk Zbrk tk mm t s g mm g v mm f mm v 7. mm s f 7. mm s I segment II segment mm v mm mm g f mm s v 7. g f Koefcjente treb oret svk o segment posebno I segment ( ) 7... ( ) ( 7.).. II segment 7. ( ) 7. ( ) ( 7.).. Prem tome, ponom III re (ko njegov vo) prmenjen n prv rug segment trjektorje se mogu npst u form I segment II segment () t. t. t ( t) 7. t t. t

134 Robotk Zbrk tk () t t 7. t ( t) 7. 8 t 97. t () t t ( t) 8 9 t {to se u tbernoj form mo`e prkt n see} n~n I E G M E N T II E G M E N T ( t) ( t) Vreme s (t) mm mm/s mm/s ( t) ( t) Vreme (t) mm/s mm/s Djgrmsk prk je t n skm koje see. poj v segment krve je u trenutku t s. Mo`e se uo~t je n jgrmu pocje krv gtk, ok ko se n jgrmm brne ubrnj mogu uo~t skokovte promene.

135 Robotk Zbrk tk (t) [mm].. t (s) Djgrm pocje (t)[mm].. t (s) Djgrm brne (t)[mm] t (s)

136 Robotk Zbrk tk Djgrm ubrnj Ztk. Trjektorje se sstoj o v segment. Po~etn t~k prvog segment krjnj t~k rugog segment su ustvne. Usov postvjen tkom su see}: mm t s f mm v mm g mm g Ivr{t snteu trjektorje tko je u pronoj t~k obebe en usov kontnunost brne ubrnj. Re{enje: Korst}emo ponome III stepen ( su koefcjent ponom I segment, su koefcjent ponom II segment ponom II krve). I segment II segment

137 Robotk Zbrk tk () t t t ( t) t t t U po~etnom trenutku t mmo, p tm se t v t f t f t f ge je v - krjnj t~k prvog segment koj je po~etn pocj rugog segment putnje. Dje mmo v g t t t f f f N krju rugog segment brn je jenk nu. t f t f U pronoj t~k brne ubrnj su st. t f t f f t Ako ovj sstem jen~n re{mo po usovom prv segment t f t f objmo koefcjente v g v g t koefcjente rug segment v 9 8 t g t 8 v t v g g t N osnovu usov postvjenh tkom koefcjent ponom prv rug segment gse: 7

138 Robotk Zbrk tk I segment II segment Tbern prk pocj, brn ubrnj svk o segment trjektorje je t u see}m tbem, ok je jgrmsk prk kompetne trjektorje t n jgrmm koj see nkon tbe. I E G M E N T ( t) ( t) Vreme s (t) mm mm/s mm/s II E G M E N T ( t) ( t) Vreme (t) mm/s mm/s

139 Robotk Zbrk tk (t).. t [s] Djgrm pocje (t).. t [s] Djgrm brne 9

140 Robotk Zbrk tk (t) t [s] Djgrm ubrnj Ztk.7 Oret koefcjente ponom proksmcju trjektorje ukoko su u po~etnoj krjnjoj t~k te (ponte) pocj, brn ubrnje (obe t~ke su prone). Ncrtt jgrme pocje, brne ubrnj kretnje u` ose ukoko su usov postvjen tkom see}: mm mm / s f mm f mm / s Kretnje trje s. mm / s f mm / s. Re{enje: U ovom su~ju je potrebno prmenmo ponom petog stepen.

141 Robotk Zbrk tk () t t t t t t I r pocju u po~etnom (t) krjnjem trenutku (tt f ) se I r ubrnje u po~etnom (t) krjnjem trenutku (tt f ) se oke s ( t f f f f f f t t t t t I r brnu u po~etnom (t) krjnjem trenutku (tt f ) se, f f f f f t t t t G M f f f f t t t e ( ) ( ) 8 f f f f f t t f t ( ) ( ) ( ) f f f f f t t f t ) ( ) ( ) f f f f f f t t ~me su ore en sv tr`en koefcjent. Ir~unt koefcjent ponom putnju su:,., -,.. Vreme s (t) mm ( ) t ( ) t mm/s mm/s E E N T

142 Robotk Zbrk tk t [s ] Djgrm pocje....8 t [s]

143 Robotk Zbrk tk Djgrm brne (t) (t) t [s] Djgrm ubrnj Ztk.8 Rotcon gob mnputor s v stepen soboe porne konfgurcje (r, ) se n u koorntnom po~etku, ok mu se hvtjk n u poo`ju koj je ore en koorntm ; treb pre e u poo`j ;. Mksmne brne gobov su r m m s, q r s m. Treb vr{t snteu trjektorje u unutr{njm koorntm tko hvtjk prvog poo`j pre e u rug po u~noj putnj.

144 Robotk Zbrk tk Re{enje: Proces sntee trjektorje u spoj{nm koorntm u op{tem su~ju mo`emo poet n see}e fe (korke):. Poet putnju hvtjke u spoj{nm koorntm n pogon broj segment.. Z svk segment trnsformst spoj{nje koornte po~etne krjnje t~ke u unutr{nje koornte oret po~etne krjnje pocje svkog gob.. Oret vreme potebno svkom stepenu soboe pre`enje svkog o segment prem ru: T seg q m q q ge je q - unpre pont m brn - tog stepen soboe.. Poet T seg n m pojenkh vremenskh nterv. T seg T m T seg seg T seg f semp ge je f semp - frekvencj obrnj ( sempovnj ).. Z svk gob oret rstojnj koj treb pre e vreme. T seg q q m q Obrom n jenostvnost te putnje u ovom tku (uk poupre~nk r) nem potrebe et je n v{e segment ve} }emo je posmtrt ko jen segment. Trnsformcjom spoj{njh koornt hvtjke u unutr{nje koornte mehn~ke strukture robot se obj r ; q. 9 r, r ; q. r. q q q.9..9 r Ako usvojmo je f semp H, se Tseg. s ms f semp

145 Robotk Zbrk tk T seg.9 q.. q s p je oke se Ts eg. m T seg q q.9. q. m 9 Reutte sntee trjektorje mo`emo prkt tberno t r [mm] [mm] jgrmsk

146 Robotk Zbrk tk Trjektorj vrh robot (hvtjke) u - rvn r [mm]... t [ms] Promen koornte r [r].8... t [ms] Promen koornte q

147 Robotk Zbrk tk Ztk.9 Oret putnju vrh robot u rnom prostoru p() t, o t~ke preko t~ke p o t~ke p. Pr tome smtrt je t~k p pron, onosno vrh robot ne mor pro e kro nju ve} ovojno bu nje, u ogrn~enje brne vrh. Pero perturbovnog kretnj trje τ smetr~n je u onosu n pronu t~ku. Dt su vremen ko t~ke p, p, p. t t p Re{enje: Rmotrmo prvo ogrn~enj trjektorje po pocj. τ p( t τ ) p p, ge je p p p t τ p( t τ ) p p, ge je p p p t Ogrn~enj po brnm ovoe o recj p p ( t τ ) t p p ( t τ ) t () () Ubrnje je konstntno tokom trncje oko prone t~ke p() t p () ge ubrnje s V t t p jo{ nje orejeno. Integrcjom (), po osnovnoj recj /, objmo re{enje p p( t) p( t ( ) τ ) p ( tτ)( t tτ ) t tτ () menom () () preurejvnjem, objmo p p() t p tt t t τ (7) p ( ) ( ) t D b re{ mormo oremo (.) u n krju trncje t t τ p 7

148 Robotk Zbrk tk ~jom menom u (7) objmo p p p τ t t () t p t t p p p τ t t τ ( 8) ( ) ( ) τt τt umrno prkno, trjektorj p () t s trn conom t~kom u gs t t p p t tτ t p p p() t p ( ttτ ) ( t tτ) tτ t tτ τt τt t t p p tτ t t t t p Ztk. Dte su vrenost unutr{njh koornt q(), q() q(). N} ponom koj nterpor prvonjske segmente efnsne n provm unutr{njh koornt {(), q q ()} { q(), q() }. Pon vr{n brn jenke su nu. Re{enje Re{enje }emo oret prmenom funkcje n_pr.m % vektor obrk vremen t [;;]; % vektor efncje pronh tck q_v [ ]; % vektor trjnj prbocnog prouenj D_t.*ones(se(t)); % pocetne vrsne brne q_ ; q_f ; % vreme obrnj functon [T,Q,Q,Q] n_pr(t,q_v,d_t,q_,q_f,ts) 8

149 Robotk Zbrk tk Ts.; % genersnje trjektorje [tme,q,q,q] n_pr(t,q_v,d_t,q_,q_f,ts); Reutt je prkn n sc. [r] pos..... [s] [r/s] ve... [s] cc [r/s ] [s] k. Interporcon trjektorj u unutr{njm koorntm Ztk. N} kon kretnj p () t u rnom prostoru robot u` prvonjskog segment s trpenm profom brne meju t~k p [. ] T. p [. ] T 9

150 Robotk Zbrk tk Re{enje: Dem~no re{enje je to see}m MATLAB skrptom % pono vrsno vreme t [;]; % pon pocj p_ [;.;]; % vrsn pocj p_f [;-.;]; % vreme obrnj Ts.; % mksmn brn koornte put s_c ; % un segment D_s norm(p_f - p_); % trpen prof brne u trjektorje koorntu put o o [tme,s,s,s,err] trpe(,,s_c/d_s,t()-t(),ts); % genersnje trjektorje p ones( se(t me))*p_ ' s* (p_f - p_ )'; p s*(p_f - p_)'; p s*(p_f - p_)'; Reutt je prkn n sc.

151 [ Robotk Zbrk tk pos pos. [m]. [m]. ve [s]..... ve [s]. [m/s] [m/s].... cc [s].. cc [s] m/s ] ] [m/s.. [s].. [s] k. Interpocon ponom s trpenm profom brne u spoj{njm koorntm Ztk. Formrt moe knemtke robot PUMA u DH notcj. Formrt vektore vremen o. s o s, s vremenm obrnj ms. Defnst nut rn poo`j robot ko q [] q [ ] r π π π T T Potom efnst unutr{nje trjektorje koje robot prevoe nutog u rn poo`j. Ir~unt rektnu knemtku robot te trjektorje prmenom funkcje fkne.m. PUMA trjectores, n.m

152 Robotk Zbrk tk Re{enje: Robot PUMA t je n sc. k. Robot serje PUMA o kojh se moe nj~e{}e korst u euktvne svrhe. Postupk re{vnj tk obv}emo u MATLAB-u kor{}enjem funkcj Robotcs tb. pum; t[:.:.]; t[.:.:]; t[t,t]; qf[p/,p/,-p/,,,]; [q,q,q]jtrj(q,qr,t); [qpom,qpom,qpom]jtrj(qr,qf,t); q[q;qpom]; q[q;qpom]; q[q;qpom]; fgure(); pot(t,q*8/p); egen('q','q','q','q','q','q'); fgure(); pot(t,q) ; egen('q','q','q','q','q','q'); fgure(); pot(t,q); egen('q','q','q','q','q','q');

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14. Pojmo:. Vektor se F (transacja). oment se (rotacja) Dnamka krutog tjea. do. oment tromost masa. Rad krutog tjea A 5. Knetka energja k 6. oment kona gbanja 7. u momenta kone gbanja momenta se f ( ) Gbanje

Διαβάστε περισσότερα

ss rt çã r s t Pr r Pós r çã ê t çã st t t ê s 1 t s r s r s r s r q s t r r t çã r str ê t çã r t r r r t r s

ss rt çã r s t Pr r Pós r çã ê t çã st t t ê s 1 t s r s r s r s r q s t r r t çã r str ê t çã r t r r r t r s P P P P ss rt çã r s t Pr r Pós r çã ê t çã st t t ê s 1 t s r s r s r s r q s t r r t çã r str ê t çã r t r r r t r s r t r 3 2 r r r 3 t r ér t r s s r t s r s r s ér t r r t t q s t s sã s s s ér t

Διαβάστε περισσότερα

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА empertur sežeg beton menj se tokom remen i zisi od ećeg broj utijnih prmetr: Početne temperture mešine (n izsku iz mešie), emperture sredine, opote hidrtije ement, Rzmene topote

Διαβάστε περισσότερα

ο ο 3 α. 3"* > ω > d καΐ 'Ενορία όλις ή Χώρί ^ 3 < KN < ^ < 13 > ο_ Μ ^~~ > > > > > Ο to X Η > ο_ ο Ο,2 Σχέδι Γλεγμα Ο Σ Ο Ζ < o w *< Χ χ Χ Χ < < < Ο

ο ο 3 α. 3* > ω > d καΐ 'Ενορία όλις ή Χώρί ^ 3 < KN < ^ < 13 > ο_ Μ ^~~ > > > > > Ο to X Η > ο_ ο Ο,2 Σχέδι Γλεγμα Ο Σ Ο Ζ < o w *< Χ χ Χ Χ < < < Ο 18 ρ * -sf. NO 1 D... 1: - ( ΰ ΐ - ι- *- 2 - UN _ ί=. r t ' \0 y «. _,2. "* co Ι». =; F S " 5 D 0 g H ', ( co* 5. «ΰ ' δ". o θ * * "ΰ 2 Ι o * "- 1 W co o -o1= to»g ι. *ΰ * Ε fc ΰ Ι.. L j to. Ι Q_ " 'T

Διαβάστε περισσότερα

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH ) .RIZMA ( =+M = ).Izrčunti površinu i zpreminu kvr čij je ijgonl ug 0m, užine osnovnih ivi su m i m. D 0m m b m,? D 00 b 00 8 8 b b 87 87 0 87 8 87 b 87 87 87 8 87. Ivie kvr onose se ko :: ijgonl je ug.oreiti

Διαβάστε περισσότερα

r t t r t t à ré ér t é r t st é é t r s s2stè s t rs ts t s

r t t r t t à ré ér t é r t st é é t r s s2stè s t rs ts t s r t r r é té tr q tr t q t t q t r t t rrêté stér ût Prés té r ré ér ès r é r r st P t ré r t érô t 2r ré ré s r t r tr q t s s r t t s t r tr q tr t q t t q t r t t r t t r t t à ré ér t é r t st é é

Διαβάστε περισσότερα

Assessment of otoacoustic emission probe fit at the workfloor

Assessment of otoacoustic emission probe fit at the workfloor Assessment of otoacoustic emission probe fit at the workfloor t s st tt r st s s r r t rs t2 t P t rs str t t r 1 t s ér r tr st tr r2 t r r t s t t t r t s r ss r rr t 2 s r r 1 s r r t s s s r t s t

Διαβάστε περισσότερα

Το άτομο του Υδρογόνου

Το άτομο του Υδρογόνου Το άτομο του Υδρογόνου Δυναμικό Coulomb Εξίσωση Schrödinger h e (, r, ) (, r, ) E (, r, ) m ψ θφ r ψ θφ = ψ θφ Συνθήκες ψ(, r θφ, ) = πεπερασμένη ψ( r ) = 0 ψ(, r θφ, ) =ψ(, r θφ+, ) π Επιτρεπτές ενέργειες

Διαβάστε περισσότερα

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA) ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ Φύση του σύμπαντος Η γη είναι μία μονάδα μέσα στο ηλιακό μας σύστημα, το οποίο αποτελείται από τον ήλιο, τους πλανήτες μαζί με τους δορυφόρους τους, τους κομήτες, τα αστεροειδή και τους μετεωρίτες.

Διαβάστε περισσότερα

Radio détection des rayons cosmiques d ultra-haute énergie : mise en oeuvre et analyse des données d un réseau de stations autonomes.

Radio détection des rayons cosmiques d ultra-haute énergie : mise en oeuvre et analyse des données d un réseau de stations autonomes. Radio détection des rayons cosmiques d ultra-haute énergie : mise en oeuvre et analyse des données d un réseau de stations autonomes. Diego Torres Machado To cite this version: Diego Torres Machado. Radio

Διαβάστε περισσότερα

Physique des réacteurs à eau lourde ou légère en cycle thorium : étude par simulation des performances de conversion et de sûreté

Physique des réacteurs à eau lourde ou légère en cycle thorium : étude par simulation des performances de conversion et de sûreté Physique des réacteurs à eau lourde ou légère en cycle thorium : étude par simulation des performances de conversion et de sûreté Alexis Nuttin To cite this version: Alexis Nuttin. Physique des réacteurs

Διαβάστε περισσότερα

Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη

Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη Άσκηση 8 Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη Δ. Φ. Αναγνωστόπουλος Τμήμα Μηχανικών Επιστήμης Υλικών Πανεπιστήμιο Ιωαννίνων Ιωάννινα 2013 Άσκηση 8 ii Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη Πίνακας περιεχομένων

Διαβάστε περισσότερα

jqa=mêççìåíë=^âíáéåöéëéääëåü~ñí= =p~~êäêωåâéå= =déêã~åó

jqa=mêççìåíë=^âíáéåöéëéääëåü~ñí= =p~~êäêωåâéå= =déêã~åó L09 cloj=klk=tsvjmosopa jqa=mêççìåíë=^âíáéåöéëéääëåü~ñí= =p~~êäêωåâéå= =déêã~åó 4 16 27 38 49 60 71 82 93 P Éå Ñê ÇÉ áí dbq=ql=hklt=vlro=^mmif^k`b mo pbkq^qflk=ab=slqob=^mm^obfi ibokbk=pfb=feo=dboûq=hbkkbk

Διαβάστε περισσότερα

rs r r â t át r st tíst Ó P ã t r r r â

rs r r â t át r st tíst Ó P ã t r r r â rs r r â t át r st tíst P Ó P ã t r r r â ã t r r P Ó P r sã rs r s t à r çã rs r st tíst r q s t r r t çã r r st tíst r t r ú r s r ú r â rs r r â t át r çã rs r st tíst 1 r r 1 ss rt q çã st tr sã

Διαβάστε περισσότερα

Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού. Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού. Περιοδικός πίνακας: α. Είναι µια ταξινόµηση των στοιχείων κατά αύξοντα

Διαβάστε περισσότερα

5 Ι ^ο 3 X X X. go > 'α. ο. o f Ο > = S 3. > 3 w»a. *= < ^> ^ o,2 l g f ^ 2-3 ο. χ χ. > ω. m > ο ο ο - * * ^r 2 =>^ 3^ =5 b Ο? UJ. > ο ο.

5 Ι ^ο 3 X X X. go > 'α. ο. o f Ο > = S 3. > 3 w»a. *= < ^> ^ o,2 l g f ^ 2-3 ο. χ χ. > ω. m > ο ο ο - * * ^r 2 =>^ 3^ =5 b Ο? UJ. > ο ο. 728!. -θ-cr " -;. '. UW -,2 =*- Os Os rsi Tf co co Os r4 Ι. C Ι m. Ι? U Ι. Ι os ν ) ϋ. Q- o,2 l g f 2-2 CT= ν**? 1? «δ - * * 5 Ι -ΐ j s a* " 'g cn" w *" " 1 cog 'S=o " 1= 2 5 ν s/ O / 0Q Ε!θ Ρ h o."o.

Διαβάστε περισσότερα

P r s r r t. tr t. r P

P r s r r t. tr t. r P P r s r r t tr t r P r t s rés t t rs s r s r r t é ér s r q s t r r r r t str t q q s r s P rs t s r st r q r P P r s r r t t s rés t t r t s rés t t é ér s r q s t r r r r t r st r q rs s r s r r t str

Διαβάστε περισσότερα

Vers un assistant à la preuve en langue naturelle

Vers un assistant à la preuve en langue naturelle Vers un assistant à la preuve en langue naturelle Thévenon Patrick To cite this version: Thévenon Patrick. Vers un assistant à la preuve en langue naturelle. Autre [cs.oh]. Université de Savoie, 2006.

Διαβάστε περισσότερα

P P Ó P. r r t r r r s 1. r r ó t t ó rr r rr r rí st s t s. Pr s t P r s rr. r t r s s s é 3 ñ

P P Ó P. r r t r r r s 1. r r ó t t ó rr r rr r rí st s t s. Pr s t P r s rr. r t r s s s é 3 ñ P P Ó P r r t r r r s 1 r r ó t t ó rr r rr r rí st s t s Pr s t P r s rr r t r s s s é 3 ñ í sé 3 ñ 3 é1 r P P Ó P str r r r t é t r r r s 1 t r P r s rr 1 1 s t r r ó s r s st rr t s r t s rr s r q s

Διαβάστε περισσότερα

Modèles de représentation multi-résolution pour le rendu photo-réaliste de matériaux complexes

Modèles de représentation multi-résolution pour le rendu photo-réaliste de matériaux complexes Modèles de représentation multi-résolution pour le rendu photo-réaliste de matériaux complexes Jérôme Baril To cite this version: Jérôme Baril. Modèles de représentation multi-résolution pour le rendu

Διαβάστε περισσότερα

VEKTORI (m h) brzina, akceleracija, sila, kutna brzina, električno polje, magnetsko polje

VEKTORI (m h) brzina, akceleracija, sila, kutna brzina, električno polje, magnetsko polje sklr VEKTORI (m h) velčn ko e potpuno određen relnm roem (sklrom) Prmer ms, energ, tempertur, rd, sng, oum tel vektor dužn kod koe e određeno ko e nen run točk početn, ko vršn nv se usmeren dužn l vektor

Διαβάστε περισσότερα

())*+,-./0-1+*)*2, *67()(,01-+4(-8 9 0:,*2./0 30 ;+-7 3* *),+*< 7+)0 3* (=24(-) 04(-() 18(4-3-) 3-2(>*+)(3-3*

())*+,-./0-1+*)*2, *67()(,01-+4(-8 9 0:,*2./0 30 ;+-7 3* *),+*< 7+)0 3* (=24(-) 04(-() 18(4-3-) 3-2(>*+)(3-3* ! " # $ $ %&&' % $ $! " # ())*+,-./0-1+*)*2,-3-4050+*67()(,01-+4(-8 9 0:,*2./0 30 ;+-7 3* *),+*< 7+)0 3* *),+-30 *5 35(2(),+-./0 30 *,0+ 3* (=24(-) 04(-() 18(4-3-) 3-2(>*+)(3-3* *3*+-830-+-2?< +(*2,-30+

Διαβάστε περισσότερα

ο3 3 gs ftffg «5.s LS ό b a. L Μ κ5 =5 5 to w *! .., TJ ο C5 κ .2 '! "c? to C φ io -Ρ (Μ 3 Β Φ Ι <^ ϊ bcp Γί~ eg «to ιο pq ΛΛ g Ό & > I " CD β U3

ο3 3 gs ftffg «5.s LS ό b a. L Μ κ5 =5 5 to w *! .., TJ ο C5 κ .2 '! c? to C φ io -Ρ (Μ 3 Β Φ Ι <^ ϊ bcp Γί~ eg «to ιο pq ΛΛ g Ό & > I  CD β U3 I co f - bu. EH T ft Wj. ta -p -Ρ - a &.So f I P ω s Q. ( *! C5 κ u > u.., TJ C φ Γί~ eg «62 gs ftffg «5.s LS ό b a. L κ5 =5 5 W.2 '! "c? io -Ρ ( Β Φ Ι < ϊ bcp «δ ι pq ΛΛ g Ό & > I " CD β U (Ν φ ra., r

Διαβάστε περισσότερα

Jeux d inondation dans les graphes

Jeux d inondation dans les graphes Jeux d inondation dans les graphes Aurélie Lagoutte To cite this version: Aurélie Lagoutte. Jeux d inondation dans les graphes. 2010. HAL Id: hal-00509488 https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00509488

Διαβάστε περισσότερα

IZVOD FUNKCIJE Predpostvimo d je unkcij deinisn u nekom intervlu, i d je tčk iz intervl, iksirn. Uočimo neku proizvoljnu tčku iz tog intervl,. Ov tčk može d se pomer levo desno, p ćemo je zvti promenljiv

Διαβάστε περισσότερα

ΠΕΡΙΟΔΙΚΟ ΣΥΣΤΗΜΑ ΤΩΝ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ (1) Ηλία Σκαλτσά ΠΕ ο Γυμνάσιο Αγ. Παρασκευής

ΠΕΡΙΟΔΙΚΟ ΣΥΣΤΗΜΑ ΤΩΝ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ (1) Ηλία Σκαλτσά ΠΕ ο Γυμνάσιο Αγ. Παρασκευής ΠΕΡΙΟΔΙΚΟ ΣΥΣΤΗΜΑ ΤΩΝ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ (1) Ηλία Σκαλτσά ΠΕ04.01 5 ο Γυμνάσιο Αγ. Παρασκευής Όπως συμβαίνει στη φύση έτσι και ο άνθρωπος θέλει να πετυχαίνει σπουδαία αποτελέσματα καταναλώνοντας το λιγότερο δυνατό

Διαβάστε περισσότερα

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla. Mnogougo oji im četii stnice nziv se četvoougo. ČETVOROUGAO D δ δ γ C A α β B β Z svi četvoougo vži im je zi unutšnji i spoljšnji uglov isti i iznosi 0 0 α β γ δ 0 0 α β γ δ 0 0 Njpe žemo četvoouglovi

Διαβάστε περισσότερα

Ι ΙΟΤΗΤΕΣ ΤΩΝ ΑΤΟΜΩΝ. Παππάς Χρήστος Επίκουρος Καθηγητής

Ι ΙΟΤΗΤΕΣ ΤΩΝ ΑΤΟΜΩΝ. Παππάς Χρήστος Επίκουρος Καθηγητής ΗΛΕΚΤΡΟΝΙΚΗ ΟΜΗ ΚΑΙ Ι ΙΟΤΗΤΕΣ ΤΩΝ ΑΤΟΜΩΝ Παππάς Χρήστος Επίκουρος Καθηγητής ΤΟ ΜΕΓΕΘΟΣ ΤΩΝ ΑΤΟΜΩΝ Ατομική ακτίνα (r) : ½ της απόστασης μεταξύ δύο ομοιοπυρηνικών ατόμων, ενωμένων με απλό ομοιοπολικό δεσμό.

Διαβάστε περισσότερα

r r t r r t t r t P s r t r P s r s r r rs tr t r r t s ss r P s s t r t t tr r r t t r t r r t t s r t rr t Ü rs t 3 r r r 3 rträ 3 röÿ r t

r r t r r t t r t P s r t r P s r s r r rs tr t r r t s ss r P s s t r t t tr r r t t r t r r t t s r t rr t Ü rs t 3 r r r 3 rträ 3 röÿ r t r t t r t ts r3 s r r t r r t t r t P s r t r P s r s r P s r 1 s r rs tr t r r t s ss r P s s t r t t tr r 2s s r t t r t r r t t s r t rr t Ü rs t 3 r t r 3 s3 Ü rs t 3 r r r 3 rträ 3 röÿ r t r r r rs

Διαβάστε περισσότερα

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi NEKE POVŠI U Pvrši kje se njčešće sreću u dcim su:. Elipsidi. Hiperlidi. Prlidi 4. Knusne pvrši 5. Cilindrične pvrši. Elipsidi Osnvn jednčin elipsid ( knnsk) je : + + = c, i c su dsečci n, i si. Presek

Διαβάστε περισσότερα

W τ R W j N H = 2 F obj b q N F aug F obj b q Ψ F aug Ψ ( ) ϱ t + + p = 0 = 0 Ω f = Γ Γ b ϱ = (, t) = (, t) Ω f Γ b ( ) ϱ t + + p = V max 4 3 2 1 0-1 -2-3 -4-4 -3-2 -1 0 1 2 3 4 x 4 x 1 V mn V max

Διαβάστε περισσότερα

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II deo Primer. Fukciju f ( = rzviti u Furijeov red segmetu [,] ztim izrčuti sumu red. ( Rešeje: Kko je f ( = = = f ( zkjučujemo d je fukcij pr. Koristimo formue: = f ( = + ( cos

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza Mte Vijug: Rijesei zdci iz mtemtike z sredju skolu. ARITMETICKI I GEOMETRIJKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. Aritmeticki iz Opci oblik ritmetickog iz: + - d Gdje je: prvi cl ritmetickog iz ti cl ritmetickog

Διαβάστε περισσότερα

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx. Odred eni integrli Osnovne osobine odred enog integrl: fx), fx) fx) b c fx), fx) + c fx), 4 ) b αfx) + βgx) α fx) + β gx), 5 fx) F x) b F b) F ), gde je F x) fx), 6 Ako je f prn funkcij fx) f x), x R ),

Διαβάστε περισσότερα

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. Osnove elektrotehnike I prcijlni ispit 3..23. RIJNT Prezime i ime: roj indeks: Profesorov prvi postult: Što se ne može pročitti, ne može se ni ocijeniti... U vzdušni pločsti kondenztor s rstojnjem između

Διαβάστε περισσότερα

ΝΟΜΟΣ ΤΗΣ ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΤΗΤΑΣ : Οι ιδιότητες των χηµικών στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

ΝΟΜΟΣ ΤΗΣ ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΤΗΤΑΣ : Οι ιδιότητες των χηµικών στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού. 1. Ο ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ Οι άνθρωποι από την φύση τους θέλουν να πετυχαίνουν σπουδαία αποτελέσµατα καταναλώνοντας το λιγότερο δυνατό κόπο και χρόνο. Για το σκοπό αυτό προσπαθούν να οµαδοποιούν τα πράγµατα

Διαβάστε περισσότερα

ΠΕΡΙΟΔΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ

ΠΕΡΙΟΔΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ ΠΕΡΙΟΔΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ Περίοδοι περιοδικού πίνακα Ο περιοδικός πίνακας αποτελείται από 7 περιόδους. Ο αριθμός των στοιχείων που περιλαμβάνει κάθε περίοδος δεν είναι σταθερός, δηλ. η περιοδικότητα

Διαβάστε περισσότερα

Analysis of a discrete element method and coupling with a compressible fluid flow method

Analysis of a discrete element method and coupling with a compressible fluid flow method Analysis of a discrete element method and coupling with a compressible fluid flow method Laurent Monasse To cite this version: Laurent Monasse. Analysis of a discrete element method and coupling with a

Διαβάστε περισσότερα

Couplage dans les applications interactives de grande taille

Couplage dans les applications interactives de grande taille Couplage dans les applications interactives de grande taille Jean-Denis Lesage To cite this version: Jean-Denis Lesage. Couplage dans les applications interactives de grande taille. Réseaux et télécommunications

Διαβάστε περισσότερα

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su ALJAK ljk je geometijsko telo ogničeno s dv kug u plelnim vnim i delom ilindične povši čije su izvodnie nomlne n vn ti kugov. Os vljk je pv koj polzi koz ente z. Nvno ko i do sd oznke su: - je povšin vljk

Διαβάστε περισσότερα

2.6 Nepravi integrali

2.6 Nepravi integrali 66. INTEGRAL.6 Neprvi integrli Definicij. Nek je f : [, R funkcij koj je Riemnn integrbiln n svkom podsegmentu [, ] od [,. Ako postoji končn es f() (.4) ond se tj es zove neprvi integrl funkcije f n [,

Διαβάστε περισσότερα

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

KUPA I ZARUBLJENA KUPA KUPA I ZAUBLJENA KUPA KUPA Povšin bze B Povšin omotč M P BM to jet P B to jet S O o kupe Oni peek Obim onog peek O op Povšin onog peek P op Pimen pitgoine teoeme vnotn jednkotn kup je on kod koje je, p

Διαβάστε περισσότερα

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA II. ANALITIČA GEOMETRIJA PROSTORA II. DIO (Pv).. Min Roić Linović 9./. Pv u otou Jenž v Nek je: T (,, ) n točk oto {,, } ni vekto mje Znom točkom oto oli mo v leln nim vektoom. T (,,) - oivoljn točk v

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12.

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12. Pojmo:. Vekor sle F (ranslacja). omen sle (roacja) Dnamka kruog jela. do. omen romos masa. Rad kruog jela A 5. Kneka energja k 6. omen kolna gbanja L 7. u momena kolne gbanja momena sle L f ( ) Gbanje

Διαβάστε περισσότερα

Appendix B Table of Radionuclides Γ Container 1 Posting Level cm per (mci) mci

Appendix B Table of Radionuclides Γ Container 1 Posting Level cm per (mci) mci 3 H 12.35 Y β Low 80 1 - - Betas: 19 (100%) 11 C 20.38 M β+, EC Low 400 1 5.97 13.7 13 N 9.97 M β+ Low 1 5.97 13.7 Positrons: 960 (99.7%) Gaas: 511 (199.5%) Positrons: 1,199 (99.8%) Gaas: 511 (199.6%)

Διαβάστε περισσότερα

Consommation marchande et contraintes non monétaires au Canada ( )

Consommation marchande et contraintes non monétaires au Canada ( ) Consommation marchande et contraintes non monétaires au Canada (1969-2008) Julien Boelaert, François Gardes To cite this version: Julien Boelaert, François Gardes. Consommation marchande et contraintes

Διαβάστε περισσότερα

E.E. Παρ. Ill (I) 429 Κ.Δ.Π. 150/83 Αρ. 1871,

E.E. Παρ. Ill (I) 429 Κ.Δ.Π. 150/83 Αρ. 1871, E.E. Πρ. ll () 429 Κ.Δ.Π. 50/ Αρ. 7, 24.6. Αρθμός 50 ΠΕΡ ΤΑΧΥΔΡΜΕΩΝ ΝΜΣ (ΚΕΦ. 0 ΚΑ ΝΜ 42 ΤΥ 96 ΚΑ 7 ΤΥ 977) Δάτγμ δνάμ τ άρθρ 7() Τ Υπργκό Σμβύλ, σκώντς τς ξσίς π πρέχντ Κ»>. 0. σ' τό δνάμ τ δφί τ άρθρ

Διαβάστε περισσότερα

Formulas of Agrawal s Fiber-Optic Communication Systems NA n 2 ; n n. NA( )=n1 a

Formulas of Agrawal s Fiber-Optic Communication Systems NA n 2 ; n n. NA( )=n1 a Formula o grawal Fiber-Oti Communiation Sytem Chater (ntroution) 8 / max m M / E nh N h M m 4 6.66. J e 9.6 / m log /mw SN / / /, NZ SN log / Z max N E Chater (Otial Fiber) Setion - (Geometrial Oti erition)

Διαβάστε περισσότερα

1951 {0, 1} N = N \ {0} n m M n, m N F x i = (x i 1,..., xi m) x j = (x 1 j,..., xn j ) i j M M i j x i j m n M M M M T f : F m F f(m) f M (f(x 1 1,..., x1 m),..., f(x n 1,..., xn m)) T R F M R M R x

Διαβάστε περισσότερα

Estimation of grain boundary segregation enthalpy and its role in stable nanocrystalline alloy design

Estimation of grain boundary segregation enthalpy and its role in stable nanocrystalline alloy design Supplemental Material for Estimation of grain boundary segregation enthalpy and its role in stable nanocrystalline alloy design By H. A. Murdoch and C.A. Schuh Miedema model RKM model ΔH mix ΔH seg ΔH

Διαβάστε περισσότερα

τροχιακά Η στιβάδα καθορίζεται από τον κύριο κβαντικό αριθµό (n) Η υποστιβάδα καθορίζεται από τους δύο πρώτους κβαντικούς αριθµούς (n, l)

τροχιακά Η στιβάδα καθορίζεται από τον κύριο κβαντικό αριθµό (n) Η υποστιβάδα καθορίζεται από τους δύο πρώτους κβαντικούς αριθµούς (n, l) ΑΤΟΜΙΚΑ ΤΡΟΧΙΑΚΑ Σχέση κβαντικών αριθµών µε στιβάδες υποστιβάδες - τροχιακά Η στιβάδα καθορίζεται από τον κύριο κβαντικό αριθµό (n) Η υποστιβάδα καθορίζεται από τους δύο πρώτους κβαντικούς αριθµούς (n,

Διαβάστε περισσότερα

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5 Rijeseni neki zdci iz poglvlj 4.5 Prije rijesvnj zdtk prisjetimo se itnih stvri koje ce ns prtiti tijekom njihovog promtrnj. Definicij: (Trigonometrij prvokutnog trokut) ktet nsuprot kut ϕ sin ϕ hipotenuz

Διαβάστε περισσότερα

Annulations de la dette extérieure et croissance. Une application au cas des pays pauvres très endettés (PPTE)

Annulations de la dette extérieure et croissance. Une application au cas des pays pauvres très endettés (PPTE) Annulations de la dette extérieure et croissance. Une application au cas des pays pauvres très endettés (PPTE) Khadija Idlemouden To cite this version: Khadija Idlemouden. Annulations de la dette extérieure

Διαβάστε περισσότερα

Proračun kratkih spojeva 172. Poglavlje 3 PRORAČUN KRATKIH SPOJEVA

Proračun kratkih spojeva 172. Poglavlje 3 PRORAČUN KRATKIH SPOJEVA Prorčun krtkh spojev 7 Poglvlje PRORAČN KRAKH SPOJEVA Prorčun krtkh spojev 7 tk N sl monofzno je prkzn trofzn elektroenergetsk sstem s prmetrm element sstem nekom režmu r sstem kroz kč (P) protče fzn struj

Διαβάστε περισσότερα

Contribution à l évolution des méthodologies de caractérisation et d amélioration des voies ferrées

Contribution à l évolution des méthodologies de caractérisation et d amélioration des voies ferrées Contribution à l évolution des méthodologies de caractérisation et d amélioration des voies ferrées Noureddine Rhayma To cite this version: Noureddine Rhayma. Contribution à l évolution des méthodologies

Διαβάστε περισσότερα

REDUKCIJA SISTEMA NA TAČKU KOORDINATNOG POČETKA Glavni vektor Glavni moment. = xi. F r. r = j. M i. M r

REDUKCIJA SISTEMA NA TAČKU KOORDINATNOG POČETKA Glavni vektor Glavni moment. = xi. F r. r = j. M i. M r REUKCIJA ITEA NA TAČKU KOORINATNO POČETKA lvn vekto lvn moment O ) ( j ) ( j O k j k j j j j θ cos cosθ Pme. dt povoljn poston sstem sl speov (l.) sle su defnsne vektom: j k j k 4 j k j j j k k Pojekcje

Διαβάστε περισσότερα

Transfert sécurisé d Images par combinaison de techniques de compression, cryptage et de marquage

Transfert sécurisé d Images par combinaison de techniques de compression, cryptage et de marquage Transfert sécurisé d Images par combinaison de techniques de compression, cryptage et de marquage José Marconi Rodrigues To cite this version: José Marconi Rodrigues. Transfert sécurisé d Images par combinaison

Διαβάστε περισσότερα

Langages dédiés au développement de services de communications

Langages dédiés au développement de services de communications Langages dédiés au développement de services de communications Nicolas Palix To cite this version: Nicolas Palix. Langages dédiés au développement de services de communications. Réseaux et télécommunications

Διαβάστε περισσότερα

Solving an Air Conditioning System Problem in an Embodiment Design Context Using Constraint Satisfaction Techniques

Solving an Air Conditioning System Problem in an Embodiment Design Context Using Constraint Satisfaction Techniques Solving an Air Conditioning System Problem in an Embodiment Design Context Using Constraint Satisfaction Techniques Raphael Chenouard, Patrick Sébastian, Laurent Granvilliers To cite this version: Raphael

Διαβάστε περισσότερα

Hygromécanique des panneaux en bois et conservation du patrimoine culturel. Des pathologies... aux outils pour la conservation

Hygromécanique des panneaux en bois et conservation du patrimoine culturel. Des pathologies... aux outils pour la conservation Hygromécanique des panneaux en bois et conservation du patrimoine culturel. Des pathologies... aux outils pour la conservation Bertrand Marcon To cite this version: Bertrand Marcon. Hygromécanique des

Διαβάστε περισσότερα

LEM. Non-linear externalities in firm localization. Giulio Bottazzi Ugo Gragnolati * Fabio Vanni

LEM. Non-linear externalities in firm localization. Giulio Bottazzi Ugo Gragnolati * Fabio Vanni LEM WORKING PAPER SERIES Non-linear externalities in firm localization Giulio Bottazzi Ugo Gragnolati * Fabio Vanni Institute of Economics, Scuola Superiore Sant'Anna, Pisa, Italy * University of Paris

Διαβάστε περισσότερα

ACI sécurité informatique KAA (Key Authentification Ambient)

ACI sécurité informatique KAA (Key Authentification Ambient) ACI sécurité informatique KAA (Key Authentification Ambient) Samuel Galice, Veronique Legrand, Frédéric Le Mouël, Marine Minier, Stéphane Ubéda, Michel Morvan, Sylvain Sené, Laurent Guihéry, Agnès Rabagny,

Διαβάστε περισσότερα

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zdci II deo U sledećim zdcim ćemo korisii poznu grničnu vrednos: li i mnje vrijcije n i 0 n ( Zdci: ) Odredii sledeće grnične vrednosi: Rešenj: 4 ; 0 g ; 0 cos v) ; g) ; 4 ;

Διαβάστε περισσότερα

M p f(p, q) = (p + q) O(1)

M p f(p, q) = (p + q) O(1) l k M = E, I S = {S,..., S t } E S i = p i {,..., t} S S q S Y E q X S X Y = X Y I X S X Y = X Y I S q S q q p+q p q S q p i O q S pq p i O S 2 p q q p+q p q p+q p fp, q AM S O fp, q p + q p p+q p AM

Διαβάστε περισσότερα

Moguća i virtuelna pomjeranja

Moguća i virtuelna pomjeranja Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +

Διαβάστε περισσότερα

ITU-R P (2009/10)

ITU-R P (2009/10) ITU-R.45-4 (9/) % # GHz,!"# $$ # ITU-R.45-4.. (IR) (ITU-T/ITU-R/ISO/IEC).ITU-R http://www.tu.t/itu-r/go/patets/e. (http://www.tu.t/publ/r-rec/e ) () ( ) BO BR BS BT F M RA S RS SA SF SM SNG TF V.ITU-R

Διαβάστε περισσότερα

Forêts aléatoires : aspects théoriques, sélection de variables et applications

Forêts aléatoires : aspects théoriques, sélection de variables et applications Forêts aléatoires : aspects théoriques, sélection de variables et applications Robin Genuer To cite this version: Robin Genuer. Forêts aléatoires : aspects théoriques, sélection de variables et applications.

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnčk fakultet unverzteta u Beogradu 6.maj 8. Odsek za Softversko nžnjerstvo Performanse računarskh sstema Drug kolokvjum Predmetn nastavnk: dr Jelca Protć (35) a) () Posmatra se segment od N uzastonh

Διαβάστε περισσότερα

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1, 1 1., BD 1 B 1 1 D 1, E F B 1 D 1. B = a, D = b, 1 = c. a, b, c : (1) 1 ; () BD 1 ; () F; D 1 F 1 (4) EF. : (1) B = D, D c b 1 E a B 1 1 = 1, B1 1 = B + B + 1, 1 = a + b + c. () BD 1 = BD + DD 1, BD =

Διαβάστε περισσότερα

METODE OPTIMIZACIJE NELINEARNO PROGRAMIRANJE

METODE OPTIMIZACIJE NELINEARNO PROGRAMIRANJE MEODE OPIMIZACIJE NELINEARNO PROGRAMIRANJE Dr Dšć Dr Mloš Stć Grđevsk kultet Uverztet u Beogrdu 4. UVOD FORMULACIJA PROBLEMA Zdtk optmzcje je prolžeje promeljvh pr kojm clj krterjumsk ukcj uzm ekstremu

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi

MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi MEHANKA FLUDA Pritisk tečnosti n rvne površi. zdtk. Tešk brn dimenzij:, b i α nprvljen je od beton gustine ρ b. Kosi zid brne smo s jedne strne kvsi vod, gustine ρ, do visine h. Odrediti ukupni obrtni

Διαβάστε περισσότερα

Émergence des représentations perceptives de la parole : Des transformations verbales sensorielles à des éléments de modélisation computationnelle

Émergence des représentations perceptives de la parole : Des transformations verbales sensorielles à des éléments de modélisation computationnelle Émergence des représentations perceptives de la parole : Des transformations verbales sensorielles à des éléments de modélisation computationnelle Anahita Basirat To cite this version: Anahita Basirat.

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Transformations d Arbres XML avec des Modèles Probabilistes pour l Annotation

Transformations d Arbres XML avec des Modèles Probabilistes pour l Annotation Transformations d Arbres XML avec des Modèles Probabilistes pour l Annotation Florent Jousse To cite this version: Florent Jousse. Transformations d Arbres XML avec des Modèles Probabilistes pour l Annotation.

Διαβάστε περισσότερα

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F SLIČNOST TROUGLOV Z dve figure F i F kžemo d su slične ( s koefiijentom sličnosti k ) ko postoji trnsformij sličnosti koj figuru F prevodi u figuru F. Činjeniu d su dve figure slične obeležvmo s F F. Sličnost

Διαβάστε περισσότερα

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata] Zdtk (Tihomir, tehničk škol) c = 8 i. Rješenje Prikži vektor c ko linernu kombinciju vektor i b ko je = i + 3 j, b = 4 i 3 j, Nek su i b vektori i α, β relni brojevi. Vektor c = α + β b nzivmo linernom

Διαβάστε περισσότερα

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006. šnj A/ kolokvijum iz prdmt MENI SISEMI U ELEKOMUNIKACIJAMA. jnur. Zdtk. D i prikznim urđjm mogl mriti mplitud čtvrtog hrmonik u mmorijki lok tr d ud upin ditrovn zin unkcij ( t) y co π Izlz iz urđj j td

Διαβάστε περισσότερα

Logique et Interaction : une Étude Sémantique de la

Logique et Interaction : une Étude Sémantique de la Logique et Interaction : une Étude Sémantique de la Totalité Pierre Clairambault To cite this version: Pierre Clairambault. Logique et Interaction : une Étude Sémantique de la Totalité. Autre [cs.oh].

Διαβάστε περισσότερα

Traitement STAP en environnement hétérogène. Application à la détection radar et implémentation sur GPU

Traitement STAP en environnement hétérogène. Application à la détection radar et implémentation sur GPU Traitement STAP en environnement hétérogène. Application à la détection radar et implémentation sur GPU Jean-François Degurse To cite this version: Jean-François Degurse. Traitement STAP en environnement

Διαβάστε περισσότερα

.. ntsets ofa.. d ffeom.. orp ism.. na s.. m ooth.. man iod period I n open square. n t s e t s ofa \quad d ffeom \quad orp ism \quad na s \quad m o

.. ntsets ofa.. d ffeom.. orp ism.. na s.. m ooth.. man iod period I n open square. n t s e t s ofa \quad d ffeom \quad orp ism \quad na s \quad m o G G - - -- - W - - - R S - q k RS ˆ W q q k M G W R S L [ RS - q k M S 4 R q k S [ RS [ M L ˆ L [M O S 4] L ˆ ˆ L ˆ [ M ˆ S 4 ] ˆ - O - ˆ q k ˆ RS q k q k M - j [ RS ] [ M - j - L ˆ ˆ ˆ O ˆ [ RS ] [ M

Διαβάστε περισσότερα

3607 Ν. 7.28/88. E.E., Παρ. I, Αρ. 2371,

3607 Ν. 7.28/88. E.E., Παρ. I, Αρ. 2371, E.E., Παρ. I, Αρ. 271, 16.12. 607 Ν. 7.2/ περί Συμπληρματικύ Πρϋπλγισμύ Νόμς (Αρ. 5) τυ 19 εκδίδεται με δημσίευση στην επίσημη εφημερίδα της Κυπριακής Δημκρατίας σύμφνα με τ Άρθρ 52 τυ Συντάγματς- - Αριθμός

Διαβάστε περισσότερα

Izbor prenosnih odnosa teretnog vozila - primer

Izbor prenosnih odnosa teretnog vozila - primer FTN No Sad Katedra za motore ozla Teorja kretanja drumskh ozla Izbor prenosnh odnosa Izbor prenosnh odnosa teretnog ozla - prmer ata je karakterstka dzel motora MG OM 906 LA (Izor: http://www.dmg-dusburg.de/html/d_c_om906la.html)

Διαβάστε περισσότερα

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta 4. Trigonometrij prvokutnog trokut po školskoj ziri od Dkić-Elezović 4. Trigonometrij prvokutnog trokut Formule koje koristimo u rješvnju zdtk: sin os tg tg ktet nsuprot kut hipotenuz ktet uz kut hipotenuz

Διαβάστε περισσότερα

Points de torsion des courbes elliptiques et équations diophantiennes

Points de torsion des courbes elliptiques et équations diophantiennes Points de torsion des courbes elliptiques et équations diophantiennes Nicolas Billerey To cite this version: Nicolas Billerey. Points de torsion des courbes elliptiques et équations diophantiennes. Mathématiques

Διαβάστε περισσότερα

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi: tnic:iii- lektosttik lektično polje n gnici v ielektik. Pločsti konenzto. Cilinični konenzto. Kuglsti konenzto. tnic:iii-. ztk vije mete ploče s zkom ko izoltoom ile su spojene n izvo npon, ztim ospojene

Διαβάστε περισσότερα

d dx x 2 = 2x d dx x 3 = 3x 2 d dx x n = nx n 1

d dx x 2 = 2x d dx x 3 = 3x 2 d dx x n = nx n 1 d dx x 2 = 2x d dx x 3 = 3x 2 d dx x n = nx n1 x dx = 1 2 b2 1 2 a2 a b b x 2 dx = 1 a 3 b3 1 3 a3 b x n dx = 1 a n +1 bn +1 1 n +1 an +1 d dx d dx f (x) = 0 f (ax) = a f (ax) lim d dx f (ax) = lim 0 =

Διαβάστε περισσότερα

..., ISBN: :.!". # -. $, %, 1983 &"$ $ $. $, %, 1988 $ $. ## -. $, ', 1989 (( ). '. ') "!$!. $, %, 1991 $ 1. * $. $,.. +, 2001 $ 2. $. $,, 1992 # $!

..., ISBN: :.!. # -. $, %, 1983 &$ $ $. $, %, 1988 $ $. ## -. $, ', 1989 (( ). '. ') !$!. $, %, 1991 $ 1. * $. $,.. +, 2001 $ 2. $. $,, 1992 # $! !! " 007 : ISBN: # $! % :!" # - $ % 983 &"$ $ $ $ % 988 $ $ ## - $ ' 989 (( ) ' ') "!$! $ % 99 $ * $ $ + 00 $ $ $ 99!! " 007 -!" % $ 006 ---- $ 87 $ (( %( %(! $!$!" -!" $ $ %( * ( *!$ "!"!* "$!$ (!$! "

Διαβάστε περισσότερα

TEKSTOVI ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektromagnetike (studijski program EEN, 2012/1)

TEKSTOVI ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektromagnetike (studijski program EEN, 2012/1) TEKSTOV ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektomgnetike (stuijski pogm EEN, 22/). Oeiti silu koj eluje n tčksto opteećenje Q smešteno izn polusfeične povone izočine nultog potencijl. 2. Oeiti elimične kpcitivnosti

Διαβάστε περισσότερα

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa, Alitičk geoetrij i lier lger Vektori KOORDINATNI SUSTAV Krteijev prvokuti koorditi sustv Krteijev trodieioli prvokuti koorditi sustv čie eđusoo okoite osi: O os pscis O os ordit O os plikt točk O ishodište

Διαβάστε περισσότερα

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i Sdržj 4 INTEGRALI 64 4. Neodredeni integrl........................ 64 4. Integrirnje supstitucijom.................... 68 4. Prcijln integrcij....................... 7 4.4 Odredeni integrl i rčunnje površine

Διαβάστε περισσότερα

Q π (/) ^ ^ ^ Η φ. <f) c>o. ^ ο. ö ê ω Q. Ο. o 'c. _o _) o U 03. ,,, ω ^ ^ -g'^ ο 0) f ο. Ε. ιη ο Φ. ο 0) κ. ο 03.,Ο. g 2< οο"" ο φ.

Q π (/) ^ ^ ^ Η φ. <f) c>o. ^ ο. ö ê ω Q. Ο. o 'c. _o _) o U 03. ,,, ω ^ ^ -g'^ ο 0) f ο. Ε. ιη ο Φ. ο 0) κ. ο 03.,Ο. g 2< οο ο φ. II 4»» «i p û»7'' s V -Ζ G -7 y 1 X s? ' (/) Ζ L. - =! i- Ζ ) Η f) " i L. Û - 1 1 Ι û ( - " - ' t - ' t/î " ι-8. Ι -. : wî ' j 1 Τ J en " il-' - - ö ê., t= ' -; '9 ',,, ) Τ '.,/,. - ϊζ L - (- - s.1 ai

Διαβάστε περισσότερα

!"#!$% &' ( )*+*,% $ &$ -.&01#(2$#3 4-$ #35667

!#!$% &' ( )*+*,% $ &$ -.&01#(2$#3 4-$ #35667 !"#!$% & &' ( )*+*,% $ -*(-$ -.*/% $- &$ -.&01#(2$#3 4-$ #35667 5051 & 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 9 508&:;&& 0000000000000000000000000000000000000000000000000

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 7. KOMPLEKSNI BROJEVI 7. Opc pojmov Kompleksn brojev su sastavljen dva djela: Realnog djela (Re) magnarnog djela (Im) Promatrajmo broj a+ b = + 3 Realn do jednak je Re : Imagnarna jednca: = - l = (U elektrotehnc

Διαβάστε περισσότερα

SUPPLEMENTAL INFORMATION. Fully Automated Total Metals and Chromium Speciation Single Platform Introduction System for ICP-MS

SUPPLEMENTAL INFORMATION. Fully Automated Total Metals and Chromium Speciation Single Platform Introduction System for ICP-MS Electronic Supplementary Material (ESI) for Journal of Analytical Atomic Spectrometry. This journal is The Royal Society of Chemistry 2018 SUPPLEMENTAL INFORMATION Fully Automated Total Metals and Chromium

Διαβάστε περισσότερα

➆t r r 3 r st 40 Ω r t st 20 V t s. 3 t st U = U = U t s s t I = I + I

➆t r r 3 r st 40 Ω r t st 20 V t s. 3 t st U = U = U t s s t I = I + I tr 3 P s tr r t t 0,5A s r t r r t s r r r r t st 220 V 3r 3 t r 3r r t r r t r r s e = I t = 0,5A 86400 s e = 43200As t r r r A = U e A = 220V 43200 As A = 9504000J r 1 kwh = 3,6MJ s 3,6MJ t 3r A = (9504000

Διαβάστε περισσότερα

Vektori u ravnini. - Nije bitan redoslijed AB ili BA

Vektori u ravnini. - Nije bitan redoslijed AB ili BA Vektor u rnn. Osnon pomo o ektorm Skup sh tok prc p zmeu ukluuu nh sme ne dužnu Ne tn redosled l e poetn tok e zršn tok odsek n prcu p Defnc: Usmeren odsek od toke ko poetne toke do toke ko zršne toke

Διαβάστε περισσότερα

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču PIRAMIDA I ZARULJENA PIRAMIDA Slično ko i kod pizme i ovde ćemo njpe ojniti oznke... - oeležvmo dužinu onovne ivice - oeležvmo dužinu viine pimide - oeležvmo dužinu viine očne tne ( potem) - oeležvmo dužinu

Διαβάστε περισσότερα

DINAMIKA. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: u f Ulazi Izlazi (?) U opštem slučaju ovaj DS je NELINEARAN!!!!

DINAMIKA. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: u f Ulazi Izlazi (?) U opštem slučaju ovaj DS je NELINEARAN!!!! DINAMIKA Dnčk sste - ogon s otoro jednoserne struje: N: { DS } u u Ulz Izlz (?),,, [ ] θ U ošte slučju ovj DS je NELINEAAN!!!! BLOK DIJAGAM MAEMAIČKOG MODELA POGONA Iz jednčne ndukt u e e Iz Njutnove jednčne

Διαβάστε περισσότερα

Analyse de modèles pour ITER ; Traitement des conditions aux limites de systèmes modélisant le plasma de bord dans un tokamak

Analyse de modèles pour ITER ; Traitement des conditions aux limites de systèmes modélisant le plasma de bord dans un tokamak Analyse de modèles pour ITER ; Traitement des conditions aux limites de systèmes modélisant le plasma de bord dans un tokamak Thomas Auphan To cite this version: Thomas Auphan. Analyse de modèles pour

Διαβάστε περισσότερα

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom: Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b

Διαβάστε περισσότερα