BOJLERI I AKUMULATORI TOPLE VODE. Vertikalni bojler VB. Horizontalni bojler - HB
|
|
- Ξάνθος Λιάπης
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 BOJLERI I AKUMULATORI TOPLE VODE Vertikalni bojler VB Horizontalni bojler - HB Vertikalni akumulator tople vode ATV-V Horizontalni akumulator tople vode ATV-H
2 BOJLERI AKUMULATORI TOPLE VODE BOJLER HORIZONTALNI HB BOJLER VERTIKALNI VKB BOJLER HORIZONTALNI HKB BOJLER HORIZONTALNI HB AKUMULATOR TOPLE VODE SA IZMENJIVAČEM TOPLOTE
3 BOJLERI AKUMULATORI TOPLE VODE PRIMENA Bojleri (akumulatori) namenjeni su za centralnu pripremu tople vode u hotelima, stambenim zgradama, bolnicama, industriji i dr. Daju velike količine tople vode istovremeno na više izlivnih mesta (točilišta) sa željenom temperaturom. Bojleri se izvode danas isključivo kao zatvoreno postrojenje, neposredno povezano sa vodom pitke vode. Zavisno od načina zagrevanja vode mogu biti: po sistemu akumulacije (što je ovde slučaj), po sisitemu proticanja i kombinovanja postrojenja. Postrojenja potrošne vode po sistemu akumulacije mogu biti: bojler sa ugrañenim grejnim telom i rezervoar (akumulator) postavljen odvojeno od grejnog tela. KONSTRUKCIJA Bojleri se izvode kao vertikalni (stojeći) i horizontalne (ležeći). Izrañuju se od čeličnog lima Č.0361 zavarivanjem i montažnog spajanja vijcima. U unutrošnjost omotača smešteno je grejno telo sastavljeno od cevnog zida i bešavnih čeličnih cevi Č.1212 dimenzije 18x2 mm ili bakarnih cevi dimenzije 18x1 mm savijenih u obliku slova U. Čelične cevi se zavaruju za čevni zid dok se bakarne uvaljuju. Grejno telo je demontažno u cilju kontrole, čišćenja ili zamene. Sve prirubnice priključaka se rade od čeličnog lima Č.0361 za temperaturu radnog fluida do 120 C. Preko te temperature materijal je kotlovski lim Č Bojleri se rade za pritisak NP6, 10 i 16 bar. Površine bojlera zaštićene su od korozije sa spoljne i unutrašnje strane osnovnom antikorozivnom bojom a prema potrebi unutrašnje površine se mogu zaštititi nanošenjem specijalnog antitoksičnog premaza atestiranog za upotrebu u prehrambenoj industriji (voda za piće epoksi sistem). NAČIN RADA Zagrevanje vode vrši se sa toplom - vrelom vodom, parom, termo-uljem ili električnom energijom. Ugrañene grejne površine proračunate su za zagrevanje hladne vode od +10 C do 60 C toplom vodom t = 90/70 C, vodenom parom p = 0,5 bar (t = 112 C) ili termo-uljem do 300 C. Za fluide drugi h parametra i vremenskog perioda zagrevanja izbor grejnog tela vrši se na poseban zahtev. Voda u bojleru sa greje do 60 C ( a izuzetno do 90 C) i karbonatne tvrdo će 10 dh, u tom slučaju nema znatnog stvaranja kamenca. Za veću tvrdoću treba dodati polifosfat koji delimično ili sasvim sprečava taloženje karbonata. IZBOR Količine potrošne vode koje su potrebne za razne svrhe su dosta promenljive. Osim toga podleže velikim vremenskim promenama. Petkom i subotom koristi se približno 30% od ukupne sedmične količine potrošne vode. Potrošnja tople vode u hotelima zavisi od broja kada ili tuševa kao i od kategorije. Vršna potrošnja je ujutro i uveče. U fabrikama, sportskim halama itd., po završetku radnog vremena za kratko vreme, oko 10 do 30 minuta, potrebne su veoma velike količine potrošne vode, kada se istovremeno koriste svi umivaonici i tuševi za veliku vršnu potrošnju, potrebnu količinu vode treba obezbediti pomoću rezervoara (akumulatora). U tabeli 1 do 5 (u prilogu) date su sredni vrednosti potrošnje. Temperature potrošne vode kreću se u granicima od 30 do 100 C. Temperature potrošne vod e obično se pretpostavljaju prema sledećem: za umivaonike, tuševe i kupatila 35 do 45 C, za kuhinj ske svrhe 55 do 60 C; za industrijske svrhe do 100 C. Temperatura pri potrošnji (točeća mesta) uvek su za nekoliko stepeni više od temperature potrošne vode, jer se voda ohladi u umivanicama ili kadama. Temperatura od 60 C za potrošnu vodu po mogućstvu ne bi trebalo prekoračiti radi smanjenja štete od korozije. Zadržava se pravo tehničkih izmena.
4 ZAPREMINA REZERVOARA - BOJLERA a) ZAPREMINA REZERVOARA BOJLERA Zapremina rezervoara V po sistemu akumulacije za bilo koju količinu toplote koju treba akumulirati izračunava se prema jednačini: C V = c(t t o u C b = b ) c t (l) C (KJ) kapacitet (akumulirana količina toplote) rezervoara (bojlera). c = 4,2 (KJ/lk) specifična toplota vode t o = 60 C srednja najviša temperatura vode u rezer voara t u = 10 C dozvoljena najniža temperatura vode u re zervoaru b = 1,1 1,2 faktor dodatka zbog mrtvog prostora ispod grejne površine rezervoara Kada rezervoar treba da akumulira potrebnu toplotu Q za jedan čas, tada je C = 3600 Q i formula glasi: 3600 Q V = b c t (l) Visina donje temperature vode t u zavisi od vrste izrade rezervoara. Pri slojevitom zagrevanju NP u vertikalnim bojlerima može da se pretpostavi: Pri potpunom mešanju: t o ( t t ) = C s = o u = t u + t o t p = t o = 60 = = Pri delimičnom mešanju, koje je uobičajeno u horizontalnim bojlerima približno je: t = t t = o p = Pri dobroj slojevitosti rezervoari-bojleri su najmanji a kapacitet najveći. 35 o C o C b) GREJNA POVRŠINA F REZERVOARA-BOJLERA Opšta jednačina za proračun grejne površine bojlera glasi: 1,3 Q F = k t Q k (W) kapacitet kotla k (W/m 2 K) koeficijent prolaza toplote t m (K) k m 2 ( m ) srednja temperaturska razlika izmeñu grejnog medijuma i vode u rezervoaru 1,3 = 30% faktor dodatka zbog zaprljanosti cevi
5 ZAPREMINA REZERVOARA - BOJLERA Pri tome je pretpostaljeno da se pun kapacitet kotla prenosi na rezervoar. T [ C] t 1 t 2 { t 2 t t = t t1 t 1 2 m ( C) l n 2 Preporučene vrednosti koeficijenta prolaza toplote date su donjoj tebeli. PRIMARNI FLUID SEKUNDARNI FLUID KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE W K 2 m k MATERIJAL GREJ.TELA SRE. OR. VRED k t = K VODA 90/70 C VODA 10/60 C ČELIK 15 VODA 90/70 C VODA 10/60 C BAKAR 20 PARA 0,1 bar VODA 10/60 C ČELIK 45 PARA 0,1 bar VODA 10/60 C BAKAR 60 TER.ULJE 260/240 C c) ELEKTRO ZAGREVANJE t 2 } t 1 t 1 F [m 2 ] VODA 10/60 C 115 ČELIK 11 2 ( kw / m ) C = V c t ( KJ) 1,2 C 1,2 Q A = = 3600 η η k ( kwh) A N = τ ( kw) C (KJ) kapacitet (akumulirana količina toplote) A (kwh) potrebna el.energija η = 0,92 0,98 stepen korisnosti grejača N (kw) stvarano ugrañena el.energija τ - (h) vreme zagrevanja vode 1,2 = 20% koeficijent zaprljanja (hvatanja kamenca) Qk [W] kapacitet kotla
6 INSTALACIONE ŠEME ZA BOJLERE INSTALACIONA ŠEMA ZA BOJLER VERTIKALNI PARNI LEGENDA 1. TERMOREGULACIONI SENZOR (CTS-1-200) 2. GRANIČNI TERMOSTAT (CTR-1-200) 3. ELEKTRONSKI REGULATOR MR 5016PV 4. ODVAJAČ KONDENZATA 5. TERMOMETAR (0 120 C) 6. MANOMETAR (0 16 bar) 7. CIRKULACIONA PUMPA 8. RAVNI ZAPORNI VENTIL 9. NEPOVRATNI VENTIL 10. VENTIL SIGURNOSTI SA TEGOM 11. BOJLER VERTIKALNI 12. ELEKTROMOTORNI PROLAZNI REGULACIONI VENTIL 13. HVATAČ NEČISTOĆE 14. UMANJIVAČ PRITISKA 15. UKLJUČIVANJE ISKLJUČIVANJE PUMPE (CTR-1) RECIRKULACIJE DOVOD PARE INSTALACIONA ŠEMA ZA BOJLER VERTIKALNI TOPLOVODNI LEGENDA 1. TERMOREGULACIONI SENZOR (CTS-1-200) 2. GRANIČNI TERMOSTAT (CTR-1-200) 3. ELEKTRONSKI REGULATOR MR 5016TV 4. HVATAČ NEČISTOĆE 5. TERMOMETAR (0 120 C) 6. MANOMETAR (0 16 bar) 7. CIRKULACIONA PUMPA 8. RAVNI ZAPORNI VENTIL 9. NEPOVRATNI VENTIL 10. VENTIL SIGURNOSTI SA TEGOM 11. BOJLER VERTIKALNI 12. ELEKTROMOTORNI TROKRAKI REGULACIONI VENTIL 13. ENERGETSKI ORMAN SA KONTAKTOROM 14. PREKLOPNI TERMOSTAT (CTR-1) 15. ELEKTRONSKI OGRANIČIVAČ MIN. ILI MAX. TEMPERATURE (OT 301 M) 16. UMANJIVAČ PRITISKA DOVOD TOPLE VODE
7
8
9 INSTALACIONE ŠEME ZA BOJLERE INSTALACIONA ŠEMA ZA BOJLER VERTIKALNI KOMBINOVANI električni grejač radi samo leti LEGENDA 1. TERMOREGULACIONI SENZOR (CTS-1-200) 2. GRANIČNI TERMOSTAT (CTR-1-200) 3. ELEKTRONSKI REGULATOR MR507(5-9) 4. PREKIDAČ LETO-ZIMA 5. TERMOMETAR (0 120 C) 6. MANOMETAR (0 16 bar) 7. CIRKULACIONA PUMPA 8. RAVNI ZAPORNI VENTIL 9. NEPOVRATNI VENTIL 10. VENTIL SIGURNOSTI SA TEGOM 11. BOJLER VERTIKALNI KOMBINOVANI 12. ELEKTROMOTORNI PROLAZNI REGULACIONI VENTIL (PV+EPV) 13. HVATAČ NEČISTOĆE 14. ODVAJAČ KONDENZATA 15. UMANJIVAČ PRITISKA 16. TEMPERATURA UKLJUČIVANJA/ ISKLJUČIVANJA PUMPE RECIRKULACIJE (CTR-1) INSTALACIONA ŠEMA ZA BOJLER VERTIKALNI KOMBINOVANI elektro grejač radi zajedno sa toplovodnim grejačem LEGENDA 1. TERMOREGULACIONI SENZOR (CTS-1-200) 2. GRANIČNI TERMOSTAT (CTR-1-200) 3. ELEKTRONSKI REGULATOR MR507(5-9) 4. TEMPERATURA UKLJUČIVANJA/ ISKLJUČIVANJA PUMPE RECIRKULACIJE (CTR-1) 5. TERMOMETAR (0 120 C) 6. MANOMETAR (0 16 bar) 7. CIRKULACIONA PUMPA 8. RAVNI ZAPORNI VENTIL 9. NEPOVRATNI VENTIL 10. VENTIL SIGURNOSTI SA TEGOM 11. BOJLER VERTIKALNI KOMBINOVANI 12. ELEKTROMOTORNI TROKRAKI PROLAZNI REGULACIONI VENTIL (TV+EPV-3) 13. HVATAČ NEČISTOĆE 14. PREKLOPNI TERMOSTAT 15. UMANJIVAČ PRITISKA
10
11
12 INSTALACIONE ŠEME ZA BOJLERE INSTALACIONA ŠEMA ZA BOJLER VERTIKALNI ELEKTRIČNI LEGENDA 1. TERMOREGULACIONI SENZOR (CTS ) 2. GRANIČNI TERMOSTAT (CTR-1-200) 3. ELEKTRONSKI REGULATOR MR 506(0-4) 5. TERMOMETAR (0 120 C) 6. MANOMETAR (0 16 bar) 7. CIRKULACIONA PUMPA 8. RAVNI ZAPORNI VENTIL 9. NEPOVRATNI VENTIL 10. VENTIL SIGURNOSTI SA TEGOM 11. BOJLER VERTIKALNI ELEKTRIČNI 12. ENERGETSKI ORMAN SA KONTAKTORIMA 13. PROLAZNI ORMAN SA SILIKONSKOM ZAŠTITOM KABLOVA 14. ELEKTRONSKI OGRANIČIVAČ MIN. ILI MAX. TEMPERATURE (CTR-1) 15. PREKLOPNI TERMOSTAT (CTR-1) 16. UMANJIVAČ PRITISKA PRIPREMA POTROŠNE VODE Akumulator tople vode sa izmenjivačem toplote i cirkulacionom pumpom LEGENDA 1. TERMOREGULACIONI SENZOR (CTS-1) 2. GRANIČNI TERMOSTAT (CTG-2) 3. ELEKTRONSKI REGULATOR (MR5016/M) 4. PREKLOPNI TERMOSTAT (CTR-1) 5. TERMOMETAR (0 120 C) 6. MANOMETAR (0 16 bar) 7. CIRKULACIONA PUMPA 8. RAVNI ZAPORNI VENTIL 9. NEPOVRATNI VENTIL 10. VENTIL SIGURNOSTI SA TEGOM 11. AKUMULATOR VERTIKALNI 12. ELEKTROMOTORNI PROLAZNI REGULACIONI VENTIL (PV+EPV) 13. IZMENJIVAČ TOPLOTE 14. UMANJIVAČ PRITISKA 15. TEMPERATURA POTROŠNE VODE PRI VRHU (CTS-1-200) 16. TEMPERATURA POTROŠNE VODE PRI DNU (CTS-1-200) Zagrevanje potrošne vode vrši se u izmenjivaču toplote koji je postavljen van akumulatora (rezervoara) tople (potrošne vode). Zbog kontinualnosti procesa zagrevanja potrošna voda je uvek iste temperature.
13
14
15 BOJLERI VERTIKALNI TIP VB Bojleri vertikalni toplotno-tehnički su povoljniji od bojlera horizontalnih, jer dozvoljavaju ravnomernije zagrevanje vode i zbog toga imaju veći kapacitet tople vode. TIP Postoje tri tipa vertikalnih bojlera i to: - Bojler vertikalni tip BV opsega od 800 do litara. - Bojler vertikalni-kombinovani tip BVK opsega od 800 do litara. - Bojler vertikalni električni tip BVE opsega od 300 do 5000 litara. P 3 P 6 P 1 P 10 P 11 P 7 P 8 P 9 P 1 DOVOD HLADNE VODE P 2 DOVOD TOPLE VODE P 3 RECIRKULACIJA TOPLE VODE P 4 PRAŽNJENJE P 5 VENTIL SIGURNOSTI P 6 TERMOMETAR R 1/2 P 7 TERMOREGULATOR R 1 1/4 P 8 DOVOD GREJNOG MEDIJA P 9 ODVOD GREJNOG MEDIJA P 10 MANOMETAR R 1/2 P 11 TERMOMETAR R 1/2 ZAPREMI NA DIMENZIJE PRIKLJUČCI ZAGREVNA POVRŠINA KAPACIT ET MASA (PN6) V D H VODA PARA VODA PARA VODA PARA VODA PARA VODA PARA a b P1-P2 P3-P4 P5 Q L c P6-P7 P8 P9 Fč Fcu Fč Fcu Mč Mcu Mč Mcu l mm mm mm mm mm mm DN DN DN DN DN D N mm m m m m m m kwh kg kg kg kg ,0 1,5 0,7 0,5 46, ,5 1,9 0,8 0,6 58, ,1 2,4 1,1 0,8 72, ,8 2,8 1,3 0,9 87, ,0 3,8 1,7 1,3 116, ,3 4,7 2,1 1,6 145, ,6 5,7 2,5 1,9 174, ,1 7,6 3,4 2,5 232, ,6 9,5 4,2 3,2 290, ,1 11,3 5,0 3,8 348, ,6 13,2 5,9 4,4 407, ,2 15,1 6,7 5,0 465, ,7 17,0 7,6 5,7 523, ,2 18,9 8,4 6,3 581,
16 BOJLERI VERTIKALNI TIP VB KONSTRUKCIJA Izrañuje se od čeličnog lima Č.0361 SRPS C.B Spajanje elemenata bojlera vrši se elektrolučnim zavarivanjem po SRPS C.T3.001, a glava grejnog registra i prirubnice vijcima i zaptivačima. Grejni registar izrañuje se od čeličnih cevi 18x2, Č.1212 ili od bakarnih cevi 18x1, za nazivne pritiske PN6, PN10 i PN16. POSTAVLJANJE Postavlja se na tri ili četiri noge zavisno od prečnika sa mogučnošću ankerisanja. Vreme zagrevanja vode u bojleru Z a = 2h.
17 BOJLERI VERTIKALNI KOMBINOVANI TIP VKB P 2 P 5 H P 3 P 6 P 11 P 1 P 4 P 10 P 7 P 9 P 8 P 1 DOVOD HLADNE VODE P 2 DOVOD TOPLE VODE P 3 RECIRKULACIJA TOPLE VODE P 4 PRAŽNJENJE P 5 VENTIL SIGURNOSTI P 6 TERMOMETAR R 1/2 P 7 TERMOREGULATOR R 1 1/4 P 8 DOVOD GREJNOG MEDIJA P 9 ODVOD GREJNOG MEDIJA P 10 MANOMETAR R 1/2 P 11 TERMOSTAT R 1/2 P 4 Zap DIMENZIJE PRIKLJUČCI KAPACI TET MASA (NP6) V l D H VODA PARA VODA PARA a b P1=P2 P3=P4 P5 VODA PARA VODA PARA Q N VODA PARA L C P8=P9 P8 P9 Fč Fcu Fč Fcu Mč Mcu Mč Mcu mm mm mm mm mm mm mm mm DN DN DN DN DN DN m m m m kwh kw kg kg kg kg ,0 1,5 0,7 0,5 46, ,5 1,9 0,8 0,6 58, ,1 2,4 1,1 0,8 72, ,8 2,4 1,3 0,9 87, ,0 3,6 1,7 1,3 116, ,3 4,7 2,1 1,6 145, ,6 5,7 2,5 1,9 174, ,1 7,6 3,4 2,5 232, ,6 9,5 4,2 3,2 290,
18 BOJLERI VERTIKALNI KOMBINOVANI TIP VKB Ukoliko u jednoj zgradi postoji centralno zagrevanje potrošne vode, npr. kotao sa ugrañenim bojlerom, tada se često postavlja pitanje da li kotao i leti treba držati u pogonu ili da se potrošna voda zagreje na drugi način. Pošto je stepen korisnosti letnjeg pogona kotla minimalan, u tom slučaju se preporučuje kombinacija toplovodnog ( parnog) grejača sa elektro grejačima tj. bjler kombinovani. Uključivanje za letnji i zimski pogon vrši se preko posebnih ventila. Kombinacija ureñaja za zagrevanje toplom vodom, parom ili termo uljem sa elektro grejačem je ekonomična i omogućuje uštedu energije. Leti ovaj elektro grejač preuzima snabdevanjem toplom vodom. Vreme zagrevanja vode u bojleru sa toplovodnim (parnim, termo ulje) grejačem je 2h a elektro grejačem je 5h. Za nazivni pritiske PN6, PN10, PN16. Kapacitet je definisan na osnovu prosečne količine toplote za konstrukciono rešenje N = kwh po osobi na dan, pri potrošnji 50 lit. na dan temperature 60 C gde su uključene i kuhinjske potrebe.
19 BOJLER VERTIKALNI ELEKTRIČNI TIP VEB Kao grejna tela koriste se električna cevna grejna tela. Stepen korisnosti ureñaja iznosi 90% a pogonski stepen korisnosti 80%. Za velike potrebe vrši se redno uključivanje bojlera. Radi pojeftinjenja postrojenja potrošne vode bojleri električni se često napajaju jeftinom noćnom strujom. Pošto se potroši voda u bojleru, u njemu više nema tople vode. Da bi se to izbeglo, koriste se dva električna grejna tela, jedno za dan a drugo za noć. Grejno telo za rad preko dana može prema potrebi da se uključi, tako da se mogu oduzeti željene količine vode ali po većoj ceni struje. Vreme zagrevanja vode u bojleru je 3h. Za nazivne pritiske NP6, NP10, NP16. Kapacitet je definisan na osnovu prosečne količine toplote za konstrukciono rešenje N = kwh po osobi na dan, pri potrošnji 50 lit. na dan temperature 60 C gde su uključeni i kuhinjski potrebe. P 2 P 5 Priključci za: P 3 P 6 P 1 P 10 P 11 P 1 Dovod hladne vode P 2 Odvod tople vode P 3 Recirkulacija vode P 4 Pražnjenje P 5 Ventil sigurnosti P 6 Termometar R 1/2 P 10 Manometar R 1/2 P 11 Termostat R 1/2 d P 4 ZAP DIMENZIJE PRIKLJUČCI KAPACI SNAGA MASA TET (NP6) V D H L a b c d P 1 =P 2 P 3 =P 4 P 5 Q N M l mm mm mm mm mm mm mm DN DN DN kwh kw kg , , , ,
20 BOJLER VERTIKALNI ELEKTRIČNI TIP VEB P 2 P 5 P 6 P 10 Priključci za: P 3 P 1 P 11 P 1 Dovod hladne vode P 2 Odvod tople vode P 3 Recirkulacija tople vode P 4 Pražnjenje P 5 Ventil sigurnosti P 6 Termometar R 1/2 P 10 Manometar R 1/2 P 11 Termostat R 1/2 P 4 Vreme zagrevanja vode u bojleru je 5h. Za nazivne pritiske NP6, NP10, NP16. Kapacitet je definisan na osnovu prosečne količine toplote za konstrukciono rešenje N = kwh po osobi na dan, pri potrošnji 50 lit. na dan temperature 60 C gde su uključene i kuhinjske potrebe. ZAP DIMENZIJE PRIKLJUČCI KAPACI MASA SNAGA TET (NP6) V D H L a b c d P 1 =P 2 P 3 =P 4 P 5 Q N M l mm mm mm mm mm mm mm DN DN DN kwh kw kg , , , , , , , , , Zadržava se pravo tehničkih izmena.
21 BOJLER HORIZONTALNI TIP HB I Postoje tri tipa bojlera horiontani i to: 1. Bojler horizontalni tip HB I - bojler horizontalni kombinovani HBKI - bjler horizontalni električni HEBI opsega od 100 do 600 litara. 2. Bojler horizontalni HB II - bojler horizontalni kombinovani HKB II opsega od 800 do 5000 litara 3. Bojler horizontalni HB III - bojler horizontalni kombinovani HKB III - bojler horizontalni električni HEB III opsega od 800 do 5000 litara P 2 P 5 P 8 P 10 P 3 P 6 P 7 P 9 P 4 P 1 Priključci za: P 1 Dovod hladne vode P 2 Odvod tople vode P 3 Recirkulacija tople vode P 4 Pražnjenje P 5 Ventil sigurnosti P 6 Termometar R 1/2 P 7 Termoregulator R 1 1/4 P 8 Dovod grejnog medija P 9 Odvod grejnog medija P 10 Manometar R 1/2 Bojleri horizontalni izrañuju se prema DIN Grejni registar se izrañuje od čeličnih cevi 26,9x2,3; 33,7x2,6; 42,1x2,6 Č.1212 ili od bakarnih cevi 18 x1, SRPS C.D1.002 (DVP1- Cu) Č25 za nazivni pritiske NP6 i NP10. Kapacitet je definisan na osnovu prosečne količine toplote za konstrukciono rešenje N = kwh po osobi na dan, pri potrošnji 50 lit. na dan temperature 60 C gde su uključene i kuhinjske potrebe. ZAP DIMENZIJE PRIKLJUČCI ZAGREVNA KAPACI MASA SNAGA POVRŠINA TET (NP6) V D H a P b 1 =P 2 = VODA PARA P P 3 =P 5 P 8 =P 9 4 Fč Fč Q N M l mm mm mm mm R DN DN m 2 m 2 kwh kw kg ,3 0,1 4, ,4 0,14 6, ,6 0,19 8, ,7 0,2 10, ,85 0,3 12, ,1 0,4 16, ,4 0,5 20, ,7 0,6 24,
22 BOJLER HORIZONTALNI TIP HKB I P 2 P 5 P 10 P 8 P 11 P 7 P 3 P 9 P 4 P 1 P 6 Priključci za: P 1 Dovod hladne vode P 2 Odvod tople vode P 3 Recirkulacija tople vode P 4 Pražnjenje P 5 Ventil sigurnosti P 6 Termometar R 1/2 P 7 Termoregulator R 1 1/4 P 8 Dovod grejnog medija P 9 Odvod grejnog medija P 10 Manometar R 1/2 P 11 Termostat R 1/2 Za nazivne pritiske NP6, NP10. Vreme zagrevanja vode u bojleru sa toplovodnim (parnim, termo ulje) grejačem je 1,25 h a elektro grejačem je 2 h. Kapacitet je definisan na osnovu prosečne količine toplote za konstrukciono rešenje N = kwh po osobi na dan, pri potrošnji 50 lit. na dan temperature 60 C gde su uključene i kuhinjske potrebe. ZAPR. DIMENZIJE PRIKLJUČCI ZAGREVNA KAPACI MASA SNAGA POVRŠINA TET (NP6) V D H a P b 1 =P 2 = VODA PARA VODA PARA P P 3 =P 5 P 8 =P 9 Q N 4 Fč Fč Mč Mč l mm mm mm mm R DN DN m 2 m 2 kwh kw kg kg ,3 0,1 4, ,4 0,14 6, ,6 0,19 8,14 5, ,7 0,2 10, ,85 0,3 12, ,1 0,4 16, ,4 0,5 20, ,7 0,6 24,
23 BOJLER HORIZONTALNI TIP HBE I P 2 P 5 P 10 P 3 P 6 P 11 P 4 P 1 Priključci za: P 1 Dovod hladne vode P 2 Odvod tople vode P 3 Recirkulacija tople vode P 4 Pražnjenje P 5 Ventil sigurnosti P 6 Termometar R 1/2 P 10 Manometar R 1/2 P 11 Termostat R 1/2 Za nazivne pritiske NP6, NP10. Vreme zagrevanja vode u bojleru je 2 h. Kapacitet je definisan na osnovu prosečne količine toplote za konstrukciono rešenje N = kwh po osobi na dan, pri potrošnji 50 lit. na sat temperature 60 C. ZAP DIMENZIJE PRIKLJUČCI KAPACI TET SNAGA MASA (NP6) V D L a b P 1 =P 2 = P 3 =P 4 P 5 Q N M l mm mm mm mm R DN kwh kw kg , , , , , , , ,
24 BOJLER HORIZONTALNI TIP BH II Bojler horizontalni izrañuju se prema DIN Grejni registar je izrañen od čelične cevi 57x2,9, Č.1212 za nazivne pritiske NP6 i NP10. P 2 P 5 P 12 P 8 P 6 P 7 P 3 P 9 P 4 P 1 Priključci za: P 1 Dovod hladne vode P 2 Odvod tople vode P 3 Recirkulaciju tople vode P 4 Pražnjenje P 5 Ventil sigurnosti P 6 Termometar R 1/2 P 7 Termoregulator R 1 1/4 P 8 Dovod grejnog medija P 9 Odvod grejnog medija P 10 Manometar R 1/2 Vreme zagrevanja vode u bojleru je 1,5 h. Kapacitet je definisan na osnovu prosečne količine toplote za konstrukciono rešenje N = kwh po osobi na dan, pri potrošnji 50 lit. na sat temperature 60 C. ZAP DIMENZIJE PRIKLJUČCI V D L a b P 1 =P 2 = P 4 P 3 P 5 ZAGREVNA POVRŠINA KAPACI TET MASA (NP6) VODA PARA VODA PARA VODA PARA Q P 8 = P 9 P 8 P 9 Fč Fč Mč Mč l mm mm mm mm R R DN DN DN DN m m kwh kg kg / ,0 0,7 32, / ,5 0,8 40, / ,1 1,1 50, / ,8 1,3 61, / ,0 1,7 81, /2 1 1/ ,3 2,1 101, /2 1 1/ ,6 2,5 122, ,1 3,4 162, ,6 4,2 203,
25 BOJLER HORIZONTALNI KOMBINOVANI TIP HKB II P 2 P 5 P 10 P 10 P 7 P 11 P 6 P 7 P 8 P 3 P 9 P 4 P 1 Priključci za: P 1 Dovod hladne vode P 2 Odvod tople vode P 3 Recirkulacija tople vode P 4 Pražnjenje P 5 Ventil sigurnosti P 6 Termometar R 1/2 P 7 Termoregulator R 1 1/4 P 8 Dovod grejnog medija P 9 Odvod grejnog medija P 10 Manometar R 1/2 P 11 Termostat R 1/2 Za nazivne pritiske NP6, NP10. Vreme zagrevanja vode u bojleru sa toplovodnim (parnim, termo ulje) grejačem je 1,5 h a elektro grejačem je 3,5 h. Kapacitet je definisan na osnovu prosečne količine toplote za konstrukciono rešenje N = kwh po osobi na dan, pri potrošnji 50 lit. na dan temperature 60 C gde su uključene i kuhinjske potrebe. ZAP DIMENZIJE PRIKLJUČCI ZAGREVNA POVRŠINA KAPACITET SNAGA MASA (NP6) V D L a b P 1=P 2= P 4 P 3 P 5 VODA PARA VODA PARA VODA PARA Q N P 8= P 9 P 8 P 9 Fč Fč Mč Mč l mm mm mm mm R R DN DN DN DN m m kwh kw kg kg / ,0 0,7 32, / ,5 0,8 40, / ,1 1,1 50, / ,8 1,3 61, / ,0 1,7 81, /2 1 1/ ,3 2,1 101, /2 1 1/ ,6 2,5 122, ,1 3,4 162, ,6 4,2 203,
26 BOJLER HORIZONTALNI TIP HB III Grejni registar izrañuje se od čeličnih cevi 18x2, Č,1212 ili od bakarnih cevi 18x1, SRPS.C.D1.002 (DVP-1Cu) Č25, za nazivne pritiske NP6, NP10 i NP16. P 2 P 5 P 10 P 10 P 8 P 7 P 7 P 6 P 3 P 9 P 4 P 1 Priključci za: P 1 Dovod hladne vode P 2 Odvod tople vode P 3 Recirkulacija tople vode P 4 Pražnjenje P 5 Ventil sigurnosti P 6 Termometar R 1/2 P 7 Termoregulator R 1 1/4 P 8 Dovod grejnog medija P 9 Odvod grejnog medija P 10 Manometar R 1/2 P 11 Termostat R 1/2 Vreme zagrevanja vode u bojleru 1,5 h. Kapacitet je definisan na osnovu prosečne količine toplote za konstrukciono rešenje N = kwh po osobi na dan, pri potrošnji 50 lit. na dan temperature 60 C gde su uključene i kuhinjske potrebe. ZAP DIMENZIJE PRIKLJUČCI ZAGREVNA POVRŠINA KAPACI TET MASA (NP6) V D L a b P 1=P 2 = P 4 P 3 P 5 VODA PARA VODA PARA VODA PARA Q P 8= P 9 P 8 P 9 Fč Fcu Fč Fcu Mč Mcu Mč Mcu l mm mm mm mm R R DN DN DN DN m 2 m 2 kwh kg kg / ,0 1,5 0,7 0,5 32, / ,5 1,9 0,8 0,6 40, / ,1 2,4 1,1 0,8 50, / ,8 2,8 1,3 0,9 61, / ,0 3,8 1,7 1,3 81, /2 1 1/ ,3 4,7 2,1 1,6 101, /2 1 1/ ,6 5,7 2,5 1,9 122, ,1 7,6 3,4 2,5 162, ,6 9,5 4,2 3,2 203,
27 BOJLER HORIZONTALNI TIP HKB III P 2 P 5 P 8 P 11 P 3 P 6 P 10 P 7 P 9 P 4 P 1 Priključci za: P 1 Dovod hladne vode P 2 Odvod tople vode P 3 Recirkulaciju tople vode P 4 Pražnjenje P 5 Ventil sigurnosti P 6 Termometar R 1/2 P 7 Termoregulator R 1 1/4 P 8 Dovod grejnog medija P 9 Odvod grejnog medija P 10 Manometar R 1/2 P 11 Termostat R 1/2 Za nazivne pritiske NP6, NP10 i NP16. Vreme zagrevanja vode u bojleru sa toplovodnim (parnim, termo ulje) grejačem je 1,5 h a elektro grejačem je 3,5 h. Kapacitet je definisan na osnovu prosečne količine toplote za konstrukciono rešenje N = kwh po osobi na dan, pri potrošnji 50 lit. na dan temperature 60 C gde su uključene i kuhinjske potrebe. ZAP DIMENZIJE PRIKLJUČCI ZAGREVNA POVRŠINA KAPACI TET MASA (NP6) V D L a b P 1=P 2 = P 4 P 3 P 5 VODA PARA VODA PARA VODA PARA Q P 8= P 9 P 8 P 9 Fč Fcu Fč Fcu Mč Mcu Mč Mcu l mm mm mm mm R R DN DN DN DN m 2 m 2 kwh kg kg / ,0 1,5 0,7 0,5 32, / ,5 1,9 0,8 0,6 40, / ,1 2,4 1,1 0,8 50, / ,8 2,8 1,3 0,9 61, / ,0 3,8 1,7 1,3 81, /2 1 1/ ,3 4,7 2,1 1,6 101, /2 1 1/ ,6 5,7 2,5 1,9 122, ,1 7,6 3,4 2,5 162, ,6 9,5 4,2 3,2 203,
28 BOJLER HORIZONTALNI TIP HBE III P 2 P 5 P 10 P 3 P 6 P 11 P 4 P 1 Priključci za: P 1 Dovod hladne vode P 2 Odvod tople vode P 3 Recirkulaciju tople vode P 4 Pražnjenje P 5 Ventil sigurnosti P 6 Termometar R 1/2 P 10 Manometar R 1/2 P 11 Termostat R 1/2 Za nazivne pritiske NP6, NP10 i NP16. Vreme zagrevanja vode u bojleru je 3,5 h. Kapacitet je definisan na osnovu prosečne količine toplote za konstrukciono rešenje N = kwh po osobi na dan, pri potrošnji 50 lit. na dan temperature 60 C gde su uključene i kuhinjske potrebe. ZAP DIMENZIJE PRIKLJUČCI V D L a b P 1 =P 2 = P 4 KAPACI TET SNAGA MASA (NP6) P 3 P 5 Q N M l mm mm mm mm R R DN kwh kw kg / , / , / , / , / , /2 1 1/ , /2 1 1/ , , ,
29 AKUMULATOR TOPLE VODE SA IZMENJIVAČEM TOPLOTE I CIRKULACIONOM PUMPOM PRIPREMA POTROŠNE VODE Kada su potrebe za potrošnom vodom velike, rezervoar (akumulator) može da bude postavljen odvojeno od grejne baterije. Na taj način dobija se veoma visoki vršni kapacitet potrošnje. Veoma ekonomično zagrevanje potrošne vode postiže se pomoću sisitema akumulacije pri čemu se zagrevanje akumulatora vrši odozgo na dole pomoću pumpe. Izmenjivač toplote pri tome je van akumulatora. Zagrevanje akumulatora kada nema potrošnje vode vrši se preko izmenjivača toplote posredstvom cirkulacione pumpe koja trajno radi. Malu potrošnju zadovaljava izmenjivač, a vršna oterećenja pokriva akumulator. Topla voda stoji uvek na raspolaganju sa željenom temperaturom. PRIPREMA SANITARNE TOPLE VODE SA IZMENJIVAČEM TOPLOTE, AKUMULATOROM I CIRKULACIONOM PUMPOM PRINCIPIJELNA ŠEMA CIRKULACIJE Strujanje u grejanju bez odvoda tople vode Grejni medij Strujanja u grejanju s istovremenim odvodom tople vode Topla voda Grejni medij Ogrevni fluid Grejni medij Ogrevni fluid Mrzla voda Grejni medij Ogrevni fluid
30 AKUMULATOR TOPLE VODE SA IZMENJIVAČEM TOPLOTE I CIRKULACIONOM PUMPOM PRIPREMA POTROŠNE VODE LEGENDA 1. TERMOREGULACIONI SENZOR CTS-1 9. NEPOVRATNI VENTIL 2. GRANIČNI TERMOSTAT CTG VENTIL SIGURNOSTI SA TEGOM 3. ELEKTRONSKI REGULATOR MR 5016/M 11. AKUMULATOR VERTIKALNI 4. PREKLOPNI TERMOSTAT CTR ELEKTROMOTORNI PROLAZNI REGULACIONI VENTIL TIP PV+EPV 5. TERMOMETAR (0 120) 13. IZMENJIVAČ TOPLOTE 6. MANOMETAR (0 16) 14. UMANJIVAČ PRITISKA 7. CIRKULACIONA PUMPA 15. TEMPERATURA POTROŠNE VODE PRI VRHU (CTS-1-200) 8. RAVNI ZAPORNI VENTIL 16. TEMPERATURA POTROŠNE VODE PRI DNU (CTS-1-200)
31
32 VERTIKALNI AKUMULATOR TOPLE VODE Za nazivne pritiske PN6 i PN10 Priključci za: P 10 P 6 P 1 Dovod hladne vode P 2 Odvod tople vode P 3 Recirkulacija tople vode P 4 Pražnjenje P 5 Ventil sigurnosti P 6 Termometar R 1/2 P 7 Granični termostat R 1/2 P 8 Dovod grejnog medija P 9 Odvod grejnog medija P 10 Manometar R 1/2 H a P 7 P 1 P 9 P 4 P 6 P 3 b ZAPREMINA DIMENZIJE PRIKLJUČCI KAPACITET MASA V D H a b R R1 P 1=P 2 P 3=P 4=P 8=P 9 P 5 Q M(PN6) M(PN10) m 3 mm mm mm mm mm mm DN DN DN kwh kg kg 0, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,
33 HORIZONTALNI AKUMULATOR TOPLE VODE P 8 P 5 P 2 Za nazivni pritiske PN6 i PN10 Priključci za: P 7 P 10 P 9 P 6 P 3 P 4 P 1 P 1 P 2 P 3 P 4 P 5 Dovod hladne vode Odvod tople vode Recirkulacija tople vode Pražnjenje Ventil sigurnosti P 6 Termometar R 1/2 P 7 Granični termostat R 1/2 P 8 Dovod grejnog medija P 9 Odvod grejnog medija P 10 Manometar R 1/2 L ZAPREMINA DIMENZIJE PRIKLJUČCI KAPACITET MASA V D L a b c P 1 =P 2 P 3 =P 4 =P 8 =P 9 P 5 Q M(PN6) M(PN10) m 3 mm mm mm mm mm DN DN DN kwh kg kg 0, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , Potrošnja tople vode srednja vrednost uključajuči i kuhinjske potrebe 50 l/h i po osobi pri t = 40 C. Potrošnja tople vode 2,906 kwh/dan i po osobi. Zadržava se pravo tehničkih izmena.
34 BOJLERI AKUMULATORI TOPLE VODE Tabela 1: Potrebna količina potrošne vode (60 C) u raznim zgradama. Zgrada Bolnice, male Bolnice, velike Kasarne Zatvoreni bazeni uključujući tuševe Medicinske kupke Ustanove Dečiji domovi Restorani Hoteli I kategorije Hoteli, niže kategorije Potrebna količina l/dan, krevetu l/dan, krevetu l/dan, osobi l/dan, posetiocu l/dan, posetiocu l/dan, osobi l/dan, mestu l/dan, mestu za sedenje l/da, krevetu l/dan, krevetu Tabela 2: Potrebna količina potrošne vode u stanovima. Ispusni ventili DN10, DN 15, DN 20, Sudopere Potrošno mesto Količina pri jednom uzimanju (l) Temperatura t ω C poluotvoren potpuno otvoren poluotvoren potpuno otvoren poluotvoren potpuno otvoren jednodelne dvodelne Umivaonici samo za pranje ruku ,5 umivaonik umivaonik, jednodelni umivaonik, dvodelni Kade za kupanje male (veličina 100) srednje (veličina 160) velike (veličina 180) Tuširanje Kada za sedenje Bide Ukupna potrošnja (60 C) manji zahtevi veći zahtevi najveći zahtevi l/dan, osobi l/dan, osobi l/dan, osobi Trajanje u min.
35 BOJLERI AKUMULATORI TOPLE VODE Tabela 3: Potrošnja tople vode u restoranima i hotelima. Potrošnja tople vode Trajanje Temperatura Potrošnja toplote Potrošno mesto jednotočenje punjenja u vode t 10 l/h l/dan, l min. C kw kwh/dan RESTORANI Pranje ruku (WC) ,4 29 Umivaonik ,5 58 Sudopera, jednodelna ,2 10,5 dvodelna ,5 21 Mašina za suñe po svakoj korpi po meniju 0,8-1,5 po gostu ,5-3,0 HOTELI Umivaonik (sobe) ,7 1,4 Tuševi ,7 1,75 Kade za kupanje ,0 7,0 Čišćenje soba ,35 Ukupna potrošnja po gostu srednja vrednost ,5 kod većih zahteva ,0 Tabela 4: Potrošnja tople vode u plivačkim bazenima. Potrošačko mesto Potrošnja tople vode po 1 Temperatura Potrošnja toplote u korišćenju Trajanje potrošne vode punjenja u min. t ω l l/h C kcal/h kw Kupanje u kadi bez tuša ,4 sa tušem medicinsko ,5 14 Tuš, bez ćelije ,4 Tuš, sa ćelijom Tuš u školama i kasarnama ,7 11,6 Tuš, kiša Kada za sedenje ,9 Nožna kada ,8 Umivaonik za pranje nogu ,4 Tuševi u punom mlazu
36 BOJLERI AKUMULATORI TOPLE VODE Tabela 5: Potrošnja tople vode u postrojenijima za pranje i tuširanje i industrijskim pogonima. Potrošačko mesto l/min Količina vode trajanje u min po 1 korišćenju Temper atura vode t ω C Potrošnja toplote kcal kwh po 1 korišćenju Pojedinačni umivaonici ,87 Umivaonici na red sa ispusnim ventilom ,44 0,87 sa tušem ,25 0,44 Bunar za pranje za 10 osoba ,20 za 6 osoba ,75 Tuš bez ćelije ,45 Tuš a ćelijom ,30 Kada za kupanje ,25 Srednja vrednost uključujući i kuhinjske potrebe 50 l/dan i glavi 40 1,75 kwh/dan i glavi Tabela 6: Centralna postrojenja za zagrevanje potrošne vode po sistemu sa akumulacijom za stambene objekte sa 3 do 4 sobe, 3 do 4 osobe i kupanjem u punoj kadi po stanu. z A = vreme zagrevanja, vreme pogona (vršna potreba) = 2h. Br.stanova n Faktor istovremenosti ϕ Kapacitet kotla Qk u kw za z A u h Veličina rezervoara I u l (odnosno m 3 ) pri z A u h Kapacitet I A u l za 0, , z A = 2h 1 1, < , < , < , < , , , , , , , / , , , , , , , , , ,2 13, , ,3 17,1 200
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραPARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
Διαβάστε περισσότεραTip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656
TehniËki podaci Tip ureappeaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 66 Nazivna topotna snaga (na /),122,,28, 7,436,,47,6 1,16,7 Nazivna topotna snaga (na 60/) 4,21,,621, 7,23,,246,4 14,663,2
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραInformacioni list. VITOCAL 300-G Oznaka BWC 301.A06 do A17, WWC 301.A06 do A17. VITOCAL 300-G Oznaka BW 301.A06 do A45, WW 301.
VIESMANN VITOCAL 300-G Jednostepena i dvostepena toplotna pumpa kao toplotna pumpa zemlja/voda od 5,9 do 85,6 kw kao toplotna pumpa voda/voda od 7,9 do 117,8 kw Informacioni list Br. naruđbe;. i cene:
Διαβάστε περισσότεραProgram testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραPRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραOpšte KROVNI POKRIVAČI I
1 KROVNI POKRIVAČI I FASADNE OBLOGE 2 Opšte Podela prema zaštitnim svojstvima: Hladne obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina, Tople obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina i prodora hladnoće
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραRegulacioni termostati
Regulacioni termostati model: KT - 165, 90/15 opseg regulacije temperature: 0 90, T85 dužina osovine: 15 mm, opciono 18 i 23 mm dužina kapilare: L= 650 mm 16(4)A 250V - 6(1)A400V promena opsega regulacije
Διαβάστε περισσότερα100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =
100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti
MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom
Διαβάστε περισσότεραKLIMA-BOJLER. klimatizacija prostora + besplatna topla voda VIŠESTRUKA PRIMJENA I MAKSIMALNA ENERGETSKA UČINKOVITOST
KLIMA-BOJLER klimatizacija prostora + besplatna topla voda VIŠESTRUKA PRIMJENA I MAKSIMALNA ENERGETSKA UČINKOVITOST KORISNI PODACI princip rada toplinske pumpe 25ºC do 27ºC 15 kw HLAĐENJA 20 kw, U OKOLINU
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότερα3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραTEHNOLOŠKE OPERACIJE. Predavanje 9
EHNOLOŠKE OPERACIJE Predavanje 9 RAZMENA OPLOE Prenos toplote Provođenje (kondukcija) Strujanje (konvekcija) Zračenje (radijacija) RAZMENJIVAČI OPLOE Količina toplote moţe da preďe sa jednog tela na drugo
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραProf. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 7 (Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1
(Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1 REGENERATIVNI ZAGRIJAČI NAPOJNE VODE Regenerativni zagrijači napojne vode imaju zadatak da pomoću pare iz oduzimanja turbine vrše predgrijavanje napojne vode
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Složeni cevovoi.zaata. Iz va velia otvorena rezervoara sa istim nivoima H=0 m ističe voa roz cevi I i II istih prečnia i užina: =00mm, l=5m i magisalni cevovo užine L=00m, prečnia D=50mm.
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραSADRŽAJ. Bojleri. Toplotne pumpe i rezervoari vode. Tehničke informacije. Malolitražni bojleri Srednjelitražni bojleri TG serija GB serija SIMPLICITY
BOJLERI SADRŽAJ 6 Bojleri 11 14 15 20 26 Malolitražni bojleri Srednjelitražni bojleri TG serija GB serija SIMPLICITY 32 Toplotne pumpe i rezervoari vode 34 36 Rezervoari vode Toplotne pumpe 44 Tehničke
Διαβάστε περισσότεραLANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE
LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće
Διαβάστε περισσότεραHORIZONTALNI REZERVOARI. Rezervoari za lož ulje. Rezervoari sa dvostrukim zidom. Rezervoari za mazut. Ovalni rezervoari - OR. Nadzemni rezervoari - NR
HORIZONTALNI REZERVOARI Rezervoari za lož ulje Rezervoari sa dvostrukim zidom Rezervoari za mazut Ovalni rezervoari - OR Nadzemni rezervoari - NR Beograd DRUŠTVO ZA PROIODNJU, PROJEKTOVANJE I INŽENJERING
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραDimenzije: visina mm širina mm dubina mm Težina kg
TehniËki podaci Tip ureappleaja: solarni ploëasti kolektor Jedinica VFK 145 V VFK 145 H VFK pro 125 Površina bruto/neto m 2 2,51 / 2,35 2,51 / 2,35 2,51 / 2,35 Sadržaj apsorbera l 1,85 2,16 1,85 PrikljuËak
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραRegulatori za redukciju tlaka (PN 25) AVD - za vodu AVDS - za paru
Tehnički podaci Regulatori za redukciju tlaka (PN 25) AVD - za vodu - za paru Opis Osnovni podaci za AVD: DN -50 k VS 0,4-25 m 3 /h PN 25 Raspon podešenja: 1-5 bar / 3-12 bar Temperatura: - cirkulacijska
Διαβάστε περισσότεραVIESMANN. VITOCELL 100-B/-W Akumulacioni bojler PTV sa 2 spirale za grejanje, zapremine od 190 do 500 litara. Informacioni list
VIESMANN VITOCELL 1-B/-W Akumulacioni bojler PTV sa 2 spirale za grejanje, zapremine od 19 do 5 litara Informacioni list Br. porudž. i cene: vidi cenovnik VITOCELL 1-B Oznaka CVBA Uspravni akumulacioni
Διαβάστε περισσότεραKGV Šutalo d.o.o. Vukovarska Jakšić, Hrvatska OIB VAT ID: HR
KGV Šutalo d.o.o. Vukovarska 14 34308 Jakšić, Hrvatska +385 34 257 734 info@kgv-sutalo.hr OIB VAT ID: HR06692893248 grijač za bojler 1 1/4 ravni / water heating element 1 1/4 straight RTS12 1200W/230V
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραPRELAZ TOPLOTE - KONVEKCIJA
PRELAZ TOPLOTE - KONVEKCIJA Prostiranje toplote Konvekcija Pri konvekciji toplota se prostire kretanjem samog fluida (tečnosti ili gasa): kroz fluid ili sa fluida na čvrstu površinu ili sa čvrste površine
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραOPREMA ZA GREJANJE IMPORT
OPREMA ZA GREJANJE IMPORT Naziv Snaga Šifre VP. Cene MP. Cene Cevasti radijatori IMPORT 0x 600 0x 0 0x0 0x1200 0x10 0x10 0 W 520 W 900 W 9 W 1300 W 10 W 32-00R007A600 32-00R007A0 32-0R007B0 32-0R007B1200
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραGrafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
Διαβάστε περισσότεραPRSKALICA - LELA 5 L / 10 L
PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L UPUTSTVO ZA UPOTREBU. 1 Prskalica je pogodna za rasprsivanje materija kao sto su : insekticidi, fungicidi i sredstva za tretiranje semena. Prskalica je namenjena za kućnu upotrebu,
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραUZDUŽNA DINAMIKA VOZILA
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραmreži kućne instalacije grejanja (radijatorsko ili vazdušno) ili pripreme potrošne tople vode. Toplotna
Kompak tne toplotne p o d s t a n i ce T oplotna podstanica pred- stavlja, pored toplotnog izvora i toplifikacione mreže, treći osnovni element sistema daljinskog grejanja. Namenjena je za regulisanu predaju
Διαβάστε περισσότεραDvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Διαβάστε περισσότεραAntene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
Διαβάστε περισσότεραBOILER. Kombinovani gasni kotao sa bojlerom zapremine 60 l od nerđajućeg čelika. BOILER kotlovi na gas
ZIDNI KOTLOVI SA SPREMNIKOM Kombinovani gasni kotao sa bojlerom zapremine 60 l od nerđajućeg čelika Boiler: more tople vode. Boiler je zidni kotao Beretta sa akumulacijom koji zadovoljava sve potrebe za
Διαβάστε περισσότεραТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА
ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА empertur sežeg beton menj se tokom remen i zisi od ećeg broj utijnih prmetr: Početne temperture mešine (n izsku iz mešie), emperture sredine, opote hidrtije ement, Rzmene topote
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότερα( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραLemljeni razmenjivač toplote, XB
Opis/primena X je lemljeni razmenjivač toplote konstruisana za korišćenje u sistemima daljinskog grejanja, grejanja, pripremi potrošne tople vode i klimatizaciji. X lemljeni razmenjivači toplote se proizvode
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραTABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II
TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II TABLICA 1: PARCIJALNI KOEFICIJENTI SIGURNOSTI ZA DJELOVANJA Parcijalni koeficijenti sigurnosti γf Vrsta djelovanja Djelovanje Stalno Promjenjivo
Διαβάστε περισσότεραPROGRAM ZA VODOPRIVREDU
UGAONI VENTIL SIGURNOSTI SA OPRUGOM - ZA VODU TIP VSV Ventil sigurnosti sa oprugom tip VSV namenjen je za rad sa hladnom i toplom vodom. U donjoj tabeli su data radna područja za predefinisani set opruga.
Διαβάστε περισσότεραPRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)
Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F
Διαβάστε περισσότεραRegulator protoka sa integrisanim regulacionim ventilom (PN 25) AVQM - montaža u povratni i napojni vod
Regulator protoka sa integrisanim regulacionim ventilom (PN 25) AVQM - montaža u povratni i napojni vod Opis Regulator ima regulacioni ventil sa podesivom prigušnicom protoka. Povezan je preko osovine
Διαβάστε περισσότεραPeriodičke izmjenične veličine
EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότεραSOLARNI KOLEKTORI I NJIHOVA PRIMJENA
SOLARNI KOLEKTORI I NJIHOVA PRIMJENA Univerzitet Crne Gore Mašinski fakultet Prof. dr Igor Vušanović igorvus@ac.me SUNCE KAO IZVOR ENERGIJE Najveći izvor obnovljive energije je Sunce čije zračenje dolazi
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραTeorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd
Teorija betonskih konstrukcija 1 Vežbe br. 4 GF Beograd Teorija betonskih konstrukcija 1 1 "T" preseci - VEZANO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji (M G,Q ) sračunato kvalitet materijala (f cd, f
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραDrugi zakon termodinamike
Drugi zakon termodinamike Uvod Drugi zakon termodinamike nije univerzalni prirodni zakon, ne važi za sve sisteme, naročito ne za neobične sisteme (mikrouslovi, svemirski uslovi). Zasnovan je na zajedničkom
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότερα