ZA SISTEMATSKI PREGLED KOLAŽ DOBRIH SAVJETA ZA JOŠ BOLJE ZDRAVLJE BUDI SVOJ DOKTOR

Transcript

1 3h ZA SISTEMATSKI PREGLED KOLAŽ DOBRIH SAVJETA ZA JOŠ BOLJE ZDRAVLJE BUDI SVOJ DOKTOR zdrava hrana BOSNA-Sunce godišnjak Brojevi koji život znače

2 Sadržaj 6 3h za sistematski pregled 10 Medicinsko biohemijski laboratorij Poliklinike Sunce-Agram 12 MSCT koronarografija 14 Stabilna ANGINA PEKTORIS 16 Color Doppler skrining za aterosklerozu 18 Primjena Color Dopplera u oboljenjima vena 20 Parkinsonova bolest 22 Značaj radioloških dijagnostičkih procedura (MRI i CT) u oboljenjima hipofize 24 Karcinom dojke je izlječiv ako se otkrije u ranom stadiju 26 Radiološka dijagnostika jetre, žučnih vodova, žučne vrećice i gušterače 28 Endoskopske procedure u dijagnostici i liječenju oboljenja probavnog sistema 30 PAPA TEST 32 Liječenje CIN-a 34 Primjena aspiracione citologije (FNA) u prevenciji, ranom otkrivanju i dijagnosticiranju malignih bolesti 36 Ultrazvuk u trudnoći 38 Osteoporoza minuta za zdrave kosti 42 Poliklinika Sunce-Agram 44 PREDSTAVLJAMO VAM 8 POLIca bosna-sunce dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja 48 DZO PLUS 50 Liječite li se putovanjima 54 Budi svoj doktor

3 ŽELJKO PERVAN Predsjednik Uprave BOSNA-SUNCE osiguranja TAIB DELIĆ Direktor Poliklinike Sunce-Agram Dobro došli u Bosna-Sunce osiguranje! Zavirite u novosti koje Vam donosimo, ne zanemarite korisne savjete naših liječnika Na vrijeme se pobrinite za svoje zdravlje! Tu smo za Vas kada tražite sigurnost i dobro zdravlje, brzu i exclusivnu uslugu na jednom mjestu! Obavljanjem preventivnih dijagnostičkih pregleda preuzet ćete kontrolu nad svojim zdravljem, imati precizan uvid u svoje zdravstveno stanje. Iznimno je važno da ste svjesni kako na taj način ulažete u bezbrižniju budućnost i produžavate svoj životni vijek! 5

4 SISTEMATSKI PREGLED 3h za... kafu s kolegicama, odmor, surfanje internetom, pranje auta, πoping... sistematski 6 7

5 Petak 9.00h Sistematski Poliklinika Sunce-Agram Ljubazno osoblje Poliklinike Sunce-Agram pratilo me od dolaska kroz sve preglede. Osjećala sam se ugodno kao da nisam kod liječnika! Zanka Zijadić glavna sestra Poliklinike Sunce-Agram Svoj sistematski pregled dogovorila sam u vrijeme koje mi najviše odgovara! EKG je vrlo brzo pokazao u kakvom je stanju moje srce! Na indikaciju liječnika specijalista u Poliklinici Sunce-Agram obavit će Vam i RTG pluća i srca! U ugodnom druženju s ginekologicom prošao je i moj ginekološki pregled, obavila sam PAPA test i ginekološki ultrazvučni pregled! 9.00h Što čeka osobe muškog spola? U sklopu sistematskog pregleda čeka Vas UZV prostate i PSA, PSA se svakako preporuča osobama iznad 40 godina Za žene iznad 40 godina! Na redu je mamografija, te ukoliko je potrebno i ultrazvučni pregled dojki u radiološkoj ambulanti Na samom početku izvadili su mi krv u laboratoriju gdje su laboratorijske pretrage dale precizan uvid u moje zdravlje. zatim je došlo vrijeme za ultrazvuk abdomena! Obavili ste sve preglede predviđene sistematskim pregledom. Na završnom pregledu kod interniste čekaju Vas svi rezultati nalaza. Kroz ugodan razgovor liječnik će Vam pojasniti Vaše zdravstveno stanje na osnovu nalaza svih obavljenih pregleda te sugerirati što činiti dalje. Ne zaboravite svoj sistematski pregled obaviti i sljedeće godine. Za svoje DOBRO ZDRAVLJE sami smo odgovorni! 12.00h 8 9

6 MEDICINSKO-BIOHEMIJSKI LABORATORIJ POLIKLINIKE SUNCE-AGRAM Brz uvid u Vaše zdravlje! šećerne bolesti. Vrlo često se tokom sistematskog pregleda određuje i TSH ako postoji sumnja na bolesti štitne žlijezde, zatim autoimuna antitijela koja su čest uzrok njene smanjene funkcije, željezo i feritin, ako postoje znakovi anemije uzrokovane nedostatkom željeza u organizmu, te antitijela na helicobacter pylori povezana sa sumnjom na gastrointestinalne bolesti. Osim navedenih pretraga, laboratorij određuje i tromjesečni šećer HbA1c, proteine koji su prisutni u iznimno niskim koncentracijama, hormone (štitnjače, hipofize, nadbubrežne žlijezde, trudnoće, spolne hormone), tumorske markere koji omogućuju rano otkrivanje i praćenje terapije malignih bolesti prostate, testisa, jajnika, dojke, jetre i probavnog trakta, te hepatitis markere i ostale hematološke, koagulacijske, biokemijske, serološko-infektološke pretrage. Automatizacija analitičkih tehnika kao i primjena informacijske tehnologije u laboratoriju omogućuje pouzdanu i brzu uslugu. To podrazumijeva izradu testova i izdavanje rezultata istog dana, te mogućnost dostave nalaza elektronskom poštom, putem faksa itd. Mihaela Buljan dipl. ing. med. lab. dijagnostike Naš moderno opremljeni laboratorij, dijagnostičkim uređajima nove generacije, pružit će Vam precizan i brz uvid u Vaše zdravlje. Gotovo svi nalazi bit će gotovi u najkraćem vremenkom roku, odnosno unutar dva sata od vađenja krvi Ujedno, usluge našeg laboratorija sastavni su dio svakog sistematskog pregleda. U laboratoriju analiziramo biološki materijal, najčešće krv i urin, sa svrhom ranog otkrivanja bolesti, prepoznavanja rizičnih faktora koji dovode do nastanka bolesti, postavljanja dijagnoze ili praćenja toka bolesti. Obzirom na misiju Poliklinike Sunce-Agram Prevencijom do zdravlja, od velikog broja usluga koje možete dobiti u našem laboratoriju izdvajamo pretrage sadržane u sistematskom pregledu. To su najčešće kompletna krvna slika, zatim pokazatelji bolesti jetre (ureja, bilirubin, jetreni enzimi AST, ALT, ALP, GGT), bolesti bubrega (kreatinin, urati, elektroliti (natrij i kalij), pregled urina) i srca, uključujući lipidni status (trigliceride, holesterol, LDL i HDL holesterol), kao i mjerenje glukoze u krvi koje omogućuje dijagnozu i praćenje 10 11

7 DOBRO JE ZNATI! MSCT KORONAROGRAFIJA dr. Rusmir Ajanović specijalist internist - kardiolog mr. sc. dr. Sanja Šehović specijalist dijagnostičke radiologije CT koronarografija je način da se prikažu zidovi koronarnih arterija i nađu eventualni aterosklerotski plakovi i što ranije dijagnosticira koronarna bolest (angina pectoris), da bi terapijski djelovali u što ranijoj fazi bolesti. Ovaj vid koronarografije je neinvazivna ili slikovna metoda prikaza kornarnih arterija (arterija koje hrane srëani mišiê) MSCT 64 slojnog CT aparata isključivo putem konvencionalne koronarografije, koja je invazivna metoda i zbog toga povezana s rizicima za bolesnike. Ovaj metod omogućava preciznu lokalizaciju stenoze (suženja) koronarnih arterija, stupnjevanje stenoze i praćenje bolesnika nakon interventnih kardioloških i kardiohirurških revaskularizacija miokarda - bajpas. Uređaj za MSCT koronarografiju je najbolji neinvazivni dijagnostički uređaj za snimanje srca i krvnih žila. Nakon snimanja pacijenta, na ekranu aparata pojavljuje se nekoliko mogućnosti rekonstrukcije snimke koje nam daju mogućnost da pregledamo kompletan organ, pratimo svaki pojedini otkucaj srca, kao i prokrvljenost svih njegovih krvnih žila. Važno je reći da je za samo snimanje potrebna tek jedna doza zračenja i kontrasta, dok je kod klasičnih (konvencionalnih) metoda koronarografije za ovakav prikaz pacijenta potrebno više doza zračenja i veće količine kontrasta. Osim toga uz pomoć ovog aparata može se pratiti nakupljanje kalcija na koronarnim arterijama, odnosno dijagnosticirati stupanj ateroskleroze i na temelju toga izračunati desetogodišnji rizik od nastanka infarkta i moždanog udara. Prednost ove metode je što je neinvazivna, pri čemu se izbjegava punkcija arterije u području prepone ili ruke i ulazak posebnim kateterima u koronarne arterije. Ova metoda se u zemljama zapadne Europe i SAD primjenjuje već rutinski u mnogim kardiološkim ustanovama. Indikacije za MSCT koronarografiju - rano otkrivanje koronarne bolesti u ugroženih, rizičnih pojedinaca (pacijenti koji imaju riziko faktore za koronarnu bolest - visok krvni tlak, šećerna bolest (dijabetes), povišene vrijednosti holesterola u krvi, kronični prolongirani stres, pušenje, gojaznost, nedovoljna tjelesna aktivnost, pojava koronarne bolesti srca u obitelji) sve do dugoročnog praćenja rezultata interventnih kardioloških procedura (PCI), odnosno kardiokirurških operacija. Pritom se izbjegava invazivni dijagnostički postupak, pa se time uklanjaju njegove eventualne komplikacije, pacijent ne mora biti zadržan u bolnici već se pretraga obavlja ambulantno. MSCT koronarografija je sigurna i neinvazivna metoda koja bi mogla poslužiti kao alternativa klasičnoj angiografiji u području dijagnostike Poliklinika Sunce-Agram nudi Vam kompletan sistematski pregled sa cjelokupnom radiološkom dijagnostikom u koju spadaju: magnetna rezonanca, screening cijeloga tijela kao i pojedinih segmenata, CT, Mamografija, RTG. Poliklinika Sunce-Agram jedina pruža mogućnost pregleda metodom virtualne kolonoskopije. Istraživači su zaključili da MSCT koronarografija sa sigurnošću isključuje koronarnu bolest srca (bolest krvnih žila srca) i omogućuje dijagnostiku i liječenje manje invazivnim metodama, ujedno smanjujući i ukupni broj konvencionalnih koronarografija. Budući su bolesti srca i krvnih žila među vodećim uzrocima smrti u svijetu, Poliklinika Sunce-Agram je među prvim u regiji uvela MSCT koronarografiju pomoću koje se može otkriti asimptomatski aterosklerotski plak, odnosno suženje (stenoza) u srčanoj krvnoj žili te tako na vrijeme Prije je precizna dijagnostika koronarne bolesti bila moguća aterosklerotske koronarne bolesti. spriječiti srčani udar (infarkt)

8 STABILNA ANGINA PECTORIS dr. Rusmir Ajanović specijalist internist - kardiolog Angina pectoris je kliniëki sindrom uzrokovan ishemijom srëanog mišiêa (miokarda), a karakteriziran je osjeêajem nelagode, stezanja ili pritiska u prsnom košu. U tipičnim slučajevima angina pectoris se pojačava pri naporu, a smanjuje se i nestaje u mirovanju ili nakon primjene nitroglicerina ili sličnih preparata. Uzrok i mehanizam nastanka Angina pectoris nastaje usljed suženja (stenoze) ili začepljenja (opstrukcije) koronarnih arterija uzrokovanog aterosklerotskim promjenama. Angina pectoris nastaje kada potražnja srčanog mišića za kisikom premaši količinu koju mogu dostaviti koronarne (srčane) arterije. Razgradni produkti koji nastaju u kisikom osiromašenom miokardu podražuju živčane završetke stvarajući senzacije u prsima koje nazivamo angina pectoris. Bolest koronarnih arterija najčešći je uzrok angine pectoris. Aterosklerotske naslage na unutrašnjim zidovima koronarnih arterija sprječavaju dotok dovoljnjih količina krvi u srčani mišić. Aktivnosti ili situacije koje zahtijevaju povećani dotok krvi u srce (tjelesne vježbe, obilniji obroci hrane, stres) mogu dovesti do anginoznih napada. Riziko faktori za nastanak koronarne bolesti su: pušenje, povišene vrijednosti holesterola u krvi,visok krvni tlak (arterijska hipertenzija), šećerna bolest (dijabetes), pozitivna obiteljska anamneza (pojava koronarne bolesti srca u obitelji), nedovoljna tjelesna aktivnost, povećana tjelesna težina (gojaznost), kronični prolongirani stres i dr. Simptomi Vodeći simptom u angini pectoris je bol koja varira po intenzitetu od blagog stezanja pa do intenzivnog osjećaja razdiruće boli, koja nema tipičnu lokalizaciju, ali se najčešće javlja iza grudne kosti i može se širiti u vrat, donju vilicu, u ledja, u lijevo rame ili u obje ruke, u gornji dio trbuha. Bolovi su obično kratki i traju od 1 do 15 minuta Glavni okidač za anginu pectoris je u tipičnom slučaju napor, ali može se javiti i u miru. Ostali precipitirajući faktori za nastanak angine su izlazak na hladan zrak, obilni obroci, stresne situacije i sl. Napadi angine mogu varirati u učestalosti od nekoliko napada dnevno do isto toliko u godini. Svaka promjena simptoma angine pectoris (po učestalosti, intenzitetu i trajanju) je stanje koje treba ozbiljno shvatiti i intenzivno liječiti. Dijagnoza Dijagnoza bolesti se postavlja na osnovu kliničke slike i sljedećih pretraga: EKG - koji često može biti normalan izmedju dva napada ili pokazati odredjene abnormalnosti za vrijeme napada, Ergometrijski test - (EKG u opterećenju) - metoda za otkrivanje sumnjivih angina i stupnjevanje težine ishemije kod već postojeće koronarne bolest, Koronarografija - invazivna dijagnostička procedura prikaza koronarnih arterija, MSCT koronarografija - suvremena neinvazivna metoda ranog otkrivanja bolesti koronarnih(srčanih) arterija. Liječenje Ciljevi liječenja su: prestanak ili smanjenje učestalosti napada angine pectoris te povećanje mogućnosti fizičkog napora bez anginalnih simptoma, prevencija ili smanjenje učestalosti ozbiljnih negativnih neželjenih događaja - infarkta miokarda, nestabilne angine ili nagle smrti izazvane ishemijom. DOBRO JE ZNATI! Poliklinika Sunce-Agram nudi Vam kompletan sistematski pregled sa cjelokupnom dijegnostičkom obradom iz koje izdvajamo MSCT pretrage 64 slojni MSCT, MSCT koronarografija, MSCT kalcijski score koronarnih arterija te virtualna kolonoskopija itd... Liječenje akutnog napada - potrebno je odmah prekinuti s fizičkim naporom i uzeti jedan od brzodjelujućih nitrata (nitroglicerin) sublingvalno (pod jezik). Prevencija daljnjih napada - od velikog značaja u terapiji je promjena načina života, prestanak pušenja, poticanje tjelesne aktivnosti (koliko stanje dopušta), redukcija povišene tjelesne težine. Također je potrebno uticati na faktore rizika: snižavanje povišenog krvnog tlaka, regulacije razine šećera i povišenih masnoća u krvi. U medikamentoznom tretmanu se koriste: acetil salicilna kiselina (Aspirin), beta blokatori, nitrati produženog djelovanja, inhibitori kalcijskih kanala, statini, ACEinhibitori, clopidogrel PTCA - proširivanje sužene koronarne arterije ili više njih sa ugradnjom stentova

9 COLOR DOPPLER SKRINING ZA ATEROSKLEROZU mr. sc. dr. Maida Ćelam specijalist interne medicine Šta je ateroskleroza? Ateroskleroza je danas jedan od vodećih uzroka smrtnosti u razvijenim zemljama. Od 10 najčešćih uzroka smrti, na bolesti srca i krvnih žila, kao posljedice ateroskleroze, otpada njih šest. Svake godine širom svijeta se dogodi preko 32 miliona teških aterotrombotskih događaja. Ateroskleroza je bolest velikih i srednjih arterija, a posljedica je progresivnog nakupljanja glatkomišićnih stanica i lipida u intimi. Sama bolest započinje oštećenjem stanica koje prekrivaju unutrašnju površinu arterije (zovemo ih endotel) uslijed hemijskog ili mehaničkog oštećenja. Povišeni holesterol u krvi, pušenje ili povišeni homocistein (danas jedan od sve više ispitivanih uzroka ateroskleroze) su primjeri kemijskog oštećenja, a mehanički stanice oštećuje povišeni krvni pritisak, oštećenje kateterima pri dijagnostičkim postupcima ili čak infekcija. Hipertenzija ili povišeni krvni pritisak uzrokuje stvaranje plakova na mjestima gdje struja krvi udara u zid žile i stvara vrtloge (na luku aorte, račvištima arterija, početnim dijelovima srčanih Ateroskleroza je bolest velikih i srednjih arterija, a posljedica je progresivnog nakupljanja glatko-mišiênih stanica i lipida u intimi. ili koronarnih arterija), no isto tako dugotrajno ili često stiskanje arterija (spazam) i imunološki mehanizmi dovode do oštećenja endotela. Na mjestu oštećenja zida razvija se upala, a oštećene endotelne stanice luče različite tvari koje privlače druge stanice iz okoline, holesterol, krvne pločice (trombocite), glatke mišićne stanice i raznim međudjelovanjem se talože u zidu arterije. Kao prvi stepen razvoja ateroskleroze nastaje "masna pruga". Ona je u cijelosti reverzibilna, što znači da prestankom djelovanja štetnog uzročnika endotelne stanice se mogu potpuno oporaviti. Međutim, ukoliko se izloženost štetnom događaju nastavlja, aterosklerotski plak raste i sve više sužava lumen krvne žile. Posljedično se smanjuje protok krvi i opskrbljenost tkiva kisikom postaje nedovoljna. U samoj žili zbog smanjene elastičnost raste krvni pritisak koji može dovesti do pucanja žile ili njenog raslojavanja s nastankom aneurizme (proširenja), ili plak može ovapniti i stanjiti zid žile s mogućnošću nastanka ugruška. Za samu aterosklerotsku bolest je puno važniji sastav plaka, nego njegova veličina. Plakovi građeni pretežno od lipida imaju tanki pokrov, kapu plaka, i lakše pucaju. U njima se stvaraju trombi ili ugrušci koji mogu začepiti arteriju. Nasuprot tome, veći plakovi s tvrdom kapom, koji sadrže manje masnoća, rijetko pucaju jer su stabilniji. Koji su simptomi aterosklerotske bolesti? Ateroskleroza je najčešći uzročnik infarkta srca, tromboze i cerebralnih krvarenja. Bolest nema simptome koji bi je precizno okarakterizirali. Arterije su aterosklerozom najčešće pogođene u razini mjesta djeljenja arterija najvećeg promjera. Kod cerebralne lokalizacije, smetnje se mogu javljati u vidu problema s pamćenjem, govorom ili vidom. Mogući su povremeni gubici snage, osjećaj dezorijentacije i odsutnosti. Što se tiče srčanih lokalizacija, može doći do simptoma kao što su ekstrasistole, tahikardija ili u težim slučajevima do infarkta miokarda. Kada je lokalizacija na bubrežnim arterijama, može se desiti pojava simptoma kao što je visok tlak ili poremećaj rada bubrega. Najvažnije posljedice ateroskleroze su: Koronarna srčana bolest angina pektoris, infarkt miokarda, iznenadna srčana smrt, poremećaji srčanog ritma i sprovođenja (blokovi grana, A-V blokovi, bifascikularni blokovi, fibrilacija atrija...), srčana insuficijencija. Cerebrovaskularne bolesti moždani udar, tranzitorni ishemijski atak (TIA), demencija. Periferne vaskularne bolesti - gangrena, kaludikacija. Aneurizme aorte. Tko obolijeva od ateroskleroze? Ateroskleroza je bolest koja počinje u ranoj mladosti, a stepen progresiranja bolesti zavisi od izloženosti faktorima rizika. Najvažniji faktori rizika su: hiperlipidemija (povišene masnoće u krvi), hipertenzija (povišeni krvni pritisak), pušenje i šećerna bolest, povišeni fibrinogen, muški spol u mlađoj i srednjoj životnoj dobi, a kod žena menopauza i uzimanje oralnih kontraceptiva ili hormonalne nadomjesne terapije samo uz prisutne ostale faktore rizika, prekomjerna tjelesna težina, povećani homocistein (aminokiselina važna za izgradnju tkiva), nedovoljna fizička aktivnost, nasljeđe, socio-ekonomski faktori. Kako otkriti imamo li aterosklerozu? Ultrazvuk je široku primjenu našao u morfološkom i funkcionalnom ispitivanju stanja krvnih žila. Ovaj pregled omogućava prikaz strukture krvnih žila i funkcionalna svojstva cirkulacije. Zahvaljujući velikom broju informacija koje pruža, neinvazivnosti i mogućnosti čestih kontrola, ova metoda je postala nezaobilazni dio dijagnostike cerebrovaskularnih oboljenja i oboljenja perifernih krvnih žila i aorte. Ultrazvučnim pregledom arterija se otkriva postojanje ateromatoznih plakova i postotak suženja krvnih žila plakom. Color doppler metodom se mjeri brzina proticanja krvi kroz arterije i određuje da li je dotok u pojedina tkiva i organe dovoljan. Pretraga je neškodljiva za bolesnika, neinvazivna, bez upotrebe igala ili katetera i ne zahtijeva nikakvu prethodnu pripremu prije samog pregleda, te se može više puta ponavljati bez ikakvih štetnih posljedica. Dužina pregleda zavisi od nalaza unutar krvne žile, njenoj anatomskoj lokalizaciji i dostupnosti, iskustvu ispitivača, kao i kvaliteti dijagnostičkog ultrazvučnog aparata (color dopplera) i obično traje minuta. Kako se liječi ateroskleroza? Liječenje ateroskleroze se zasniva prvenstveno na prevenciji nastanka i razvoja bolesti. U primarnoj prevenciji unaprijed sprečavamo pojavu rizičnih faktora za nastanak ateroskleroze, a u sekundarnoj sprečavamo razvoj ili pogoršanje već nastale bolesti uz smanjivanje ili kontrolu postojećih rizika. S primarnom prevencijom treba započeti što je moguće ranije, još u djetinjstvu, stvaranjem zdravih prehrambenih navika, bez pušenja i redovnom fizičkom aktivnošću, čime ćemo uspjeti spriječiti nastanak, ili barem usporiti razvoj ateroskleroze. U sekundarnoj prevenciji, kada bolest već postoji ili se dogodio incident kao posljedica ateroskleroze, puno je važnije uz djelovanja na faktore rizika dijeta i reguliranje tjelesne težine, umjerena fizička aktivnost, prestanak pušenja, reguliranje krvnog pritiska, glukoregulacija, odgovarajuće liječenje samih bolesti nastalih kao komplikacija ateroskleroze. U liječenje se uključuju i antikoagulantni lijekovi, lijekovi sa pleiotropnim djelovanjem i fibrinolitici. U najtežim slučajevima se pristupa hirurškom liječenju

10 PRIMJENA COLOR DOPPLERA U OBOLJENJIMA VENA Samo na osnovu preciznog poznavanja prirode poremećaja venske cirkulacije moguće je primijeniti odgovarajuću i djelotvornu terapiju. Prije odluke o načinu terapije svih venskih poremećaja potrebno je uraditi doppler UZV mapping površnog venskog sistema kako bi se mogla donijeti ispravna odluka o načinu i opsegu terapije. Naročito je bitno primijeniti poštedne metode kako se ne bi odstranile neoštećene vene koje se u slučaju potrebe mogu upotrijebiti kao bypass. Zašto je Color doppler koristan u terapiji bolesti vena? dr. Damir Kočo specijalist internist-angiolog konzultant Color doppler vena nogu je ultrazvuëna pretraga koja pomoêu ultrazvuëne slike daje uvid u morfologiju površnog, perforantnog i dubokog venskog sistema, dok se pomoêu dopplerovog efekta mogu mjeriti brzina i smjer strujanja krvi kroz vene. Je li pregled štetan? Budući da se zasniva na ultrazvuku, pretraga je bezopasna i bezbolna te se može ponavljati koliko puta je to potrebno. Kojim pacijentima je obavezan color doppler venskog sistema? 1. Pacijentima sa sumnjom na duboku vensku trombozu. Duboka venska tromboza je stanje koje zbog rizika plućnog tromboembolizma potencijalno ugrožava život. Kod sumnje na duboku vensku trombozu obavezno i odmah uraditi doppler UZV pregled kako bi se momentalno započela antikoagulantna terapija. Iako se zadnjih godina sve više koristi određivanje D-dimera u dijagnostici duboke venske dijagnoze, ono je suviše nesenzitivno i naročito nespecifično, tako da se pouzdana dijagnoza DVT može učiniti samo uz pomoć UZV. 2. Pacijentima sa kroničnim venskim ulkusima. Uspjeh terapije kroničnih venskih ulkusa nije moguć ukoliko se prethodno precizno ne utvrdi patofiziološka baza ulkusa (radi li se o primarnoj ili sekundarnoj venskoj insuficijenciji). 3. Pacijentima sa simptomatskim varikoznim venama. Ovi pacijenti su kandidati za kiruršku ili endovaskularnu terapiju. Kojim pacijentima se preporučuje color doppler venskog sistema? Pregled se preporučuje pacijentima sa površnim tromboflebitisom kako bi se precizno mogla odrediti raširenost tromboze, odnosno mogućnost širenja tromba na duboki venski sistem, što bitno mijenja značenje i terapiju bolesti. Pregled se preporučuje pacijentima sa nespecifičnim tegobama kao što su trajni bolovi u nogama (osobito večernji) te osobama sa otocima na nogama, kako bi se sa sigurnošću moglo potvrditi ili isključiti vensko porijeklo tegoba odnosno edema. Nadalje se prvih godina nakon prebolovane duboke venske tromboze preporučuju polugodišnji UZV pregledi kako bi se pratila rekanalizacija i dovoljno rano utvrdila zaostala oštećenja venskog valvularnog aparata

11 Parkinsonova bolest prof. dr. Jovan Dimitrijević specijalist neuropsihijatrije James Parkinson je godine prvi dao opis bolesti, koja je po njemu kasnije dobila ime. UËestalost bolesti je oko 2% u opêoj populaciji, da bi se popela na 2% kod osoba preko 60 godina. Kod najveêeg broja bolesnika, oko 2/3, bolest poëinje u dobi izmeappleu 50 i 70 godina. Parkinsonova bolest je hronično, sporo napredujuće oboljenje, koje nastaje uslijed manjka dopamina u mozgu. Manjkom dopamina, koji je jedan od prenosilaca nervnih podražaja u mozgu, dolazi do pojava koje čine simptomatologiju bolesti. Znaci razvijene bolesti su izražene u trijasu: tremor ili drhtanje, rigiditet ili ukočenost i bradikineza ili usporenost. Liječenje Važno je imati na umu, da iako ne poznajemo osnovni uzrok bolesti, to jest zašto se javlja proces propadanja ćelija koje stvaraju dopamin u mozgu, znamo puno o njenom toku i pravilnim liječenjem možemo bitno da je usporimo, produžimo značajno životni vijek, kao i da dugo održavamo dobar kvalitet života osoba sa tom bolešću. Pošto se radi o hronično napredujućem oboljenju, koje će tražiti doživotnu terapiju, opšte je prihvaćen princip da se sa liječenjem počne, ne kod prvih subjektivnih smetnji bolesnika (pa čak i manjih objektivnih promjena), već tek onda kada bolest počne da stvara funkcionalne smetnje bolesniku u njegovom svakodnevnom životu. Kod Parkinsonove bolesti poremećeno je stvaranje prirodnog dopamina, nema ga dovoljno (za dobru funkciju mozga) i bolesnik je prinuđen da ga unosi izvana u vidu lijeka. Lijek je levodopa (L-dopa), koja prolazi krvnomoždanu barijeru, a onda se u mozgu transformiše u dopamin, koji ublažuje smetnje bolesnika. Vremenom bolest napreduje. Smanjuje se broj ćelija u mozgu koje stvaraju dopamin, sve više dopamina (u obliku levodope) treba dovesti izvana. Kako godine prolaze moraju se povećavati doze levodope, počinju se javljati neželjeni efekti samog lijeka u vidu nehotičnih, nevoljnih pokreta pacijenta, kao i mogućnost pojave psihičkih smetnji (nesanica, uznemirenost, psihičke reakcije). Mada levodopa čini okosnicu liječenja Parkinsonove bolestu, ona nije jedini lijek. Njoj, danas, pridružujemo agoniste dopamina, lijekove koji nisu levodopa, ali djeluju slično njoj. Tu su, potom, lijekovi koji čine da prirodna razgradnja dopamina u mozgu bude usporena, te tako dejstvo levodope produženo, sa ukupnom dnevnom dozom koja moze biti smanjena, uz isti dobar efekat po pacijenta. Danas je preporuka da kod pacijenata do 65 starosti, počinjemo terapiju agonistima dopamina, ili, obično nešto kasnije i sa dodatkom levodope. Agonisti domapina imaju povoljan efekat na Parkinsonovu bolest, ali im je dejstvo u vremenu nešto slabije i kraće nego kod liječenja levodopom. Za godišta preko 65 godina se preporučuje početi odmah sa levodopom, samom ili u kombinaciji sa agonistima dopamina. Lijekovi su osnova liječenja Parkinsonove bolesti, ali pristup bolesti se ne sastoji samo od uzimanja lijekova. Lijekovima moramo dodati svakodnevne vježbe radi očuvanja i fizičke i psihičke aktivnosti bolesnika. Tu su vježbe razgibavanja (vježbe istezanja, opuštanja i vježbe za mišiće) u trajanju od 15 do 30 minuta dnevno, uz šetnje, socijalne kontakte, druženja sa poznanicima i prijateljima. Osoba sa Parkinsonovom bolešću je prisutna, ona je među nama, ali zbog svoje motorne (fizičke) i psihičke usporenosti djeluje nezainteresovano, indiferentno, pa i odsutno (bez mimike i gestikulacije). Dobro je tada da okolina priđe njoj, da ona napravi prvi korak i vrlo će se brzo uvjeriti da je bolesnik samo djelovao uspavano, a da su njegove sposobnosti očuvane. Veoma je važno dati im poticaj, stimulisati ih i bodriti, umijeti im pomoći u onim radnjama gdje im stvarno treba pomoć, a biti strpljiv kod poslova i radnji, koje mogu sami da urade, ali ih rade sporo i oklijevaći. Liječenje Parkinsonove bolesti je složeno i traži angažman kako samog bolesnika, tako i svih onih oko njega, od zdravstvenog osoblja do porodice. Tu bi trebalo da nađe svoje mjesto i Udruženje bolesnika sa ovom bolešću, gdje bi se oni mogli kroz druženja bolje upoznati sa prirodom svoje bolesti i njenim liječenjem

12 ZNA»AJ RADIOLOŠKIH DIJAGNOSTI»KIH PROCEDURA (MRI I CT) U OBOLJENJIMA HIPOFIZE mr. sci. dr. Sanja Sehović specijalist dijagnostičke radiologije Hipofiza je najznaëajnija endokrina žlijezda. Smještena je na bazi velikog mozga, unutar turskog sedla sfenoidalne kosti. Velika je oko 1 cm i teška oko 0,5 grama. Graappleena je od tri temeljna dijela: prednjeg, srednjeg i stražnjeg režnja koji se razlikuju po svom razvoju, graapplei i funkciji. razgraničenje hipotalamusa i hipofize, pružajući idealan prikaz supraselarnog područja, optičke hijazme, kavernoznog sinusa i kavernoznog segmenta unutrašnje karotidne arterije. Ciljano se rade tanki slojevi (2-3mm) kroz područje hipofize u koronarnoj, sagitalnoj ravni nativno i nakon i.v. aplikacije kontrastnog sredstva. Također se radi dinamičko skeniranje. Prednji i stražnji segment hipofize mogu se pouzdano razlučiti u 90% slučajeva zbog visokog signala neurohipofize u T1 vremenu relaksacije. Omogućava jasnu vizualizaciju tumora i drugih patoloških procesa u toj regiji kao i odnos prema okolnim struktura i eventualnu infiltraciju istih. Veliki značaj magnetna rezonanca ima i u kontroli operiranih pacijenata. Ukoliko iz bilo kojeg razloga ne možemo učiniti MR pregled, može se učiniti CT pregled. U tom slučaju se pregled radi obavezno uz aplikaciju kontrastnog sredstva i.v. putem. Mogu se uočiti eventualno prisutni veći tumorski procesi, osteoliza okolnih koštanih struktura, prisustvo kalcifikata ili eventualnih aneurizmi u kavernoznom dijelu unutrašnje karotidne arterije. JESTE LI ZNALI... Temeljne dijagnostičke procedure u dijagnostici hipofize su: magnetna rezonanca (MRI), kompjuterizirana tomografija (CT), CT angiografija (CTA), MR angiografija (MRA). Prednji režanj (adenohipofiza) izvor je hormona rasta, prolaktina, folikulostimulirajućeg hormona, luteinizirajućeg hormona, tireotropnog i adrenokortikotropnog hormona. Srednji režanj (pars intermedia) izlučuje MSH melanostimulirajući hormon i stražnji režanj-neurohipofiza koja izlučuje oksitocin i antidiuretski hormon. Hipofiza je povezana tzv. hipofiznom drškom sa sebi nadređenim centrom hipotalamusom. Hipotalamus svoju kontrolu nad hipofizom ostvaruje bilo stvaranjem hormona koji djeluju na hipofizu, bilo nervnim impulsima. Najčešće oboljenje hipofize je adenom. To je benigni tumor žljezdanog tkiva. Ukoliko luči hormone naziva se funkcionalni, a najčešći funkcionalni tumor hipofize je prolaktinom. Postoje dvije vrste adenoma hipofize: mikro i makro adenomi. Mikroadenomi narastu do prečnika oko 1 cm i u većini slučajeva više ne rastu. Makroadenomi su znatno veći, svojim rastom vrše pritisak na okolno tkivo što za posljedicu može imati glavobolju i poremećaj vida. Osim adenoma može se raditi i o hiperplaziji tkiva hipofize, disontogenetskim ekspanzivnim tvorbama (hamartom, lipom, koloidna cista, cista intermedijalnog dijala, cista Ratheove vreće, arahnoidalna cista, kraniofaringeom), drugim vrstama tumora (dermoidna i epidermoidna cista, gliomi hijazme i hipotalamusa, germinomi i teratomi) kao i upalnim bolestima (sarkoidoza, tuberkuloza) te razne kolagenoze. Osim toga u ovoj oblasti se mogu naći i upalne bolesti poput abscesa kao i aneurizme unutrašnje karotidne arterije i karotidokavernozne fistule. Bitno je naglasiti važnost timskog rada (endokrinologa, radiologa i neurokirurga) u obradi ovih pacijenata. U analizi područja hipofize osim laboratorijskih testova značajno mjesto zauzimaju i radiološke dijagnostičke procedure. Algoritam pretraga ovisi o postavljenoj kliničkoj sumnji. Temeljne dijagnostičke procedure su magnetna rezonanca (MRI), kompjuterizirana tomografija (CT), CT angiografija (CTA), MR angiografija (MRA). MRI je optimalna neinvazivna metoda prikaza selarnog i paraselarnog područja jer omogućuje 22 23

13 dr. sc. dr. Muris Ibralić specijalist dijagnostičke radiologije KARCINOM DOJKE JE IZLJE»IV AKO SE OTKRIJE U RANOM STADIJU Mamografija i UZ pregled dojki u sklopu sistematskih pregleda trebali bi biti obavezni i redovni baš kao i ginekološki pregled. Rak dojke je najčešći zloćudni tumor u žena u svijetu koji nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Karcinom dojke je i najčešći maligni tumor žena u Europskoj Uniji, mediteranskim zemljama i istočnoj Europi kojoj pripada i BiH. To je vodeći uzrok smrti od karcinoma koji se ne može prevenirati u ženskoj populaciji, ali se može izliječiti u potpunosti ako se dijagosticira u ranom stadiju i dok je još ograničen na dojku. Tada su mogućnosti izlječenja velike za razliku od uznapredovalog stadija karcinoma, kada prijelazom u limfnu mrežu i krvnožilni sistem uzrokuje simptome uznapredovale bolesti, koja - ako se ne liječi - ima smrtni ishod. U mnogim zemljama u Svijetu je zabilježen porast broja slučajeva raka dojke, ali se smrtnost nije povećala upravo zahvaljujući ranoj dijagnostici i učinkovitijem liječenju bolesti. Metodom probira (skrining i sistematski pregledi) rak dojke se može otkriti u ranom stadiju, kada još nije opipljiv i kada su mogućnosti izlječenja velike. Usavršeni način liječenja u posljednje vrijeme su se poboljšali, tako da u bolesnica sa operabilnim rakom dojki koje su liječene u skladu sa najnovijom spoznajom postoji 80 postotna mogućnost da se bolest u pet godina neće ponoviti ni lokalno ni u obliku udaljenih metastaza. Procjenjuje se da će se u toku života kod 1od 8 žena razviti karcinom dojke, a da će 1 od 33 žena umrijeti od raka dojke. U ranom otkrivanju raka dojke preporučuje se redovni samopregled dojke jednom mjesečno kako bi bili upoznati sa uobičajenom strukturom i izgledom Vaših dojki. Ultrazvučni pregled dojki jednom godišnje, počev već nakon 20. godine, mamografija nakon 40. godine, jednom u dvije godine i mamografija jednom godišnje nakon 50. godine. Ako osoba ima dodatne čimbenike rizika za rak dojke, preporučuje se učiniti mamografiju i ranije već nakon 35. godine uz ultrazvučne kontrole svakih šest mjeseci. Faktori koji utiču na pojavu karcinoma (raka) dojke Starosna dob, rak dojki i/ili rak jajnika u osoba u obiteljskoj anamnezi (majka, sestra ili kćerka, baka), predhodni karcinom u jednoj dojci, nasljđeni genetski faktor BRCA1 i BRCA2, rana prva menstruacija ranije nego uobičajeno (manje od 12 godina), kasna menopauza (više od 55 godina) odnosno žene sa više menstruacijskih ciklusa, prvi porod kasnije nego uobičajeno (30 godina) ili nijedan porod, upotreba kontraceptiva u ranoj mladosti, pušenje, zloupotreba alkohola, pretjerana debljina, ishrana zasnovana na mastima i bjelančevinama životinjskog porijekla. Mamografija je rentgenski snimak dojke i najpouzdanija metoda za otkrivanje bilo kakvih promjena u dojci. Nosi mali ili nikakav rizik, vrši se u našoj Poliklinici na najnovijem uređaju za digitalnu mamografiju Mammomat 3000 Nova koja predstavlja značajan napredak u dijagnostici oboljenja dojki, a ujedno minimalnu dozu zračenja, nekoliko puta nižu u odnosu na klasičnu mamografiju. Pritom kompjuterska tehnika omogućava proučavanje slike naknadno, posebno područje od interesa sa mikrokalcifikatima, koji se po potrebi mogu uvećati i uspoređivati sa ranijim nalazima. Mamografijom se može otkriti karcinom dojke, ali se isti ne može isključiti. Negativan mamogram nikada ne treba odlagati dalje istraživanje dijagnostiku simptoma koje pacijentica iznosi ili sumnjivih promjena nađenih fizikalnim pregledom kao što su pojava kvržice (čvora), otvrdnuća ili tvrda mijesta na dojci, zadebljnje ili izbočenje jedne dojke, promjene u boji kože: crvenilo ili plavičasta koža, krvav ili neki drugi iscjedak, uvlačenje kože ili izgled narančine kore, promjene na koži bradavice, peckanje uz ekcematozne promjene na koži u okolini bradavice. U daljnjoj dijagnostici oboljenja dojke koristi se ultrazvučni pregled dojki gdje ultrazvuk može razlikovati solidne od cističnih lezija, benigne od malignih promjena.ultrazvuk je osnovna metoda pregleda kod žena mlađih od 35 godina, koje imaju više žljezdanog tkiva, trudnica i dojilja (mastitisi i abcesi dojki) budući ultrazvuk nema zračenja. Ultrazvuk otkriva 94% karcinoma svih veličine, 82% ispod 1 cm, kombinacija ultrazvuka sa citološkom punkcijom dojke daje sigurnu dijagnozu veoma malih tumora veličine ispod jednog centimetra kada je izlječenje 99%. Najnoviji podaci pokazuju da MRI dojki može pokazati lezije koje nisu pronađene DOBRO JE ZNATI! Mamografija je jedna od najvažnijih metoda rane dijagnostike karcinoma (raka) dojke i jedina radiološka metoda za skrining karcinoma. U daljnjoj dijagnostičkoj proceduri koriste se i druge radiološke metode: ultrazvuk dojki, FNA pod kontrolom ultrazvuka i MRI dojki. Svi pregledi se rade u Poliklinici Sunce Agram. konvencionalnom mamografijom kod radiološki gustih i denznih dojki te preciznija preoperativna lokalizacija i preoperativna evaluacija sumnjivih lezija u dojci te praćenje postoperativnih i postiradijacionih promjene. MRI je metoda izbora kod dijagnostike rupture vještačkih silikonskih implantata. Prevencija karcinoma (raka) dojke za sada ostaje nedostižan cilj. Rana detekcija ostaje jedini dokazani metod za smanjenje smrtnosti od raka dojke sa ciljem prevencije i ranog otkrivanja raka dojke u medicinskoj praksi Poliklinike Sunce Agram. U sklopu sistematskih pregleda rade se mamografije i UZ pregledi dojki. Važno je napomenuti da žena sama najbolje poznaje svoje dojke i može prije iskusnog, a kamoli neiskusnog liječnika napipati male promjene u dojci. Ako napipa ili drukčije primjeti promjene, ženi mora biti omogućen što hitniji klinički i radiološki pregled u provjerenim institucijama kao što je Poliklinika Sunce-Agram. Nadamo se da će povećavanjem nivoa zdravstvene kulture naše ženske populacije porasti i broj žena koje će se redovno javljati na mamografski ili ultrazvučni pregled dojki te na taj način omogućiti raniju detekciju i samim tim i raniju terapiju karcinoma dojke, kada su šanse za izlječenje velike

14 Radiološka dijagnostika jetre, žu»nih vodova, žu»ne vre ice i guštera»e acc. prof. dr. Lidija Lincender specijalist dijagnostičke radiologije Hepatobilijarne maligne bolesti uključuje pacijente sa TU jetre hepatocelularni karcinom (HCC), metastatskim karcinomom jetre, karcinom glave pankreasa, karcinom žučnih vodova i karcinom žučne vrećice. Ovaj malignom uključuje multidisciplinarni timski pristup na čelu sa onkologom. Uloga radiologa u brzom dijagnostičkom postupku, kao i terapijskom planiranju. Koristeći dijagnostčke mogućnosti UZ (ultrazvuka), CDUZ (color doppler ultrazvuka), MSCT (multidetektor kompjuterizirane tomografije) i MRI od 1,5 T (magnetnu rezonansu) aparate s kojim raspolaže Poliklinika Sunce- Agram možemo na vrijeme postaviti dijagnozu patološkog procesa u području jetre, gušteraće i žučnih vodova sa žučnom vrećicom. Ukoliko je pacijent predviđen za pregled na MR aparatu (magnetna rezonasa) mora biti upoznat da ukoliko ima metalna strana tijela (gelere ili pace maker ili neki drugi feromagnetni implantat) neće moći raditi pregled na MR aparatu. Primarni tumori žučnih vodova su rijetki. Dijelimo ih na intrahepatalne i ekstrahepatalne. Intrahepatalni TU žučnih vodova diferencijalno dijagnostički predstavljaju problem u odnosu na TU jetre. Ekstrahepatalni TU žučnih vodova dolaze u diferencijalnoj dijagnozi opstruktivnog ikterusa. Sve veću dijagnostičku ulogu osobito kod malignoma bilijarnog sustava danas imaju ne invazivne metode MR sa MRCP (magnetna holangiopankreatografija), koje ne koriste ionizirajuće zračenje. CT se smatra najboljom imaging tehnikom u donošenju dijagnoze, kao i stagingu karcinoma pankreasa. CT s intravenozno apliciranim kontrastnim sredstvom uvijek daje dobru vizualizaciju gušteraće. TU žučne vrećice Karcinom žučne vrećice predstavlja masu u loži žučne vrećice. U algoritmu dijagnostičkih metoda UZ i CT mogu ukazati na masu, ali MR je sigurnija dijagnostička metoda. Zahvaljujući tkivnoj karakterizaciji MR će TU masu prikazati u sljedećim sekvencama: T1WI u hiposignalu, a T2WI u umjerenom hipersignalu u odnosu na parenhim jetre. Važno je da pacijent koji dolazi na pregled ima nalaze kreatinina i uree u serumu, a nije potrebna nikakva prethodna premedikacija za pregled, ukoliko pacijenti ne uzimaju lijekove za šećernu bolest kao Gluformin, kada im savjetujemo da tri dana naprave pauzu s lijekom, a nakon toga dođu na pregled. MSCT može raditi svaki pacijent, pregled traje veoma kratko, ali kako se radi o metodi koja koristi rendgenske zrake uvijek pacijent potpiše informativni pristanak da je upoznat sa čitavom procedurom. Kod pacijenata sa prisutnom masom u području ispod desnog rebarnog luka, ista može biti tumor ili popratna upala gušteraće - pankreatitis. Karcinom pankreasa uglavnom ima TU masu. Imaging kriterija u dijagnostici i stagingu karcinoma pankreasa trebaju omogućiti identifikaciju mase - TU, ukazati na dilataciju pankreatičnih ili žučnih vodova, utvrditi prisustvo infiltracije žilnih struktura ili metastatskog širenja. Isto se može postići aparatima kojim raspolažemo u Poliklinici Sunce-Agram. MR je koristan u procjeni proširenosti TU žučne vrećice u jetru i prema okolinim strukturama. MRCP će prikazati bilijarni sustav kao i metode holangiografijev (metode pregleda žučne vrećice i žučnih vodova). MRCP će biti metoda koja će usmjeriti daljnji terapijski postupak prema kirurgu ili da se nastavi sa jednom od invazivno-interventnih procedura. Sve navedeno je u cilju što kvalitetnije radiološke dijagnostike kod pacijenata sa hepatopankreatobilijarnim malignim bolestima, te blagovremeno postavljenom dijagnozom i staging-om (procjenom proširenosti bolesti), što će nam pomoći da usmjerimo pacijenta prema adekvatnom terapijskom postupku, a svi navedeni pregledi uspješno i odmah se mogu učiniti u Poliklinici Sunce-Agram. DOBRO JE ZNATI! 26 27

15 Endoskopske procedure u dijagnostici i lije»enju oboljenja probavnog sistema dr. sc. dr. Azra Husić-Selimović specijalist gastroenterohepatolog Endoskopske procedure u gastroenterologiji (ezofagogastroduodenoskopija i kolonoskopija) su najpreciznije pretrage probavne cijevi u toku kojih se direktno vizualiziraju i najsitniji detalji kao i promjene na sluznici probavne cijevi. Rezultati su oëiti u toku same pretrage te postoje moguênosti terapeutskog pristupa kod pojedinih patoloških promjena. Šta je gastroskopija? Gastroskopija, ili preciznije ezofagogastroduodenoskopija je pretraga kojom se direktno i detaljno posmatraju jednjak, želudac i dvanaesterac iznutra, sa tankim i fleksibilnim instrumentom koji ima rasvjetu na vrhu i debljine je malog prsta. Zašto učiniti gastroskopiju? Pregled se izvodi u pacijenata sa simptomima nelagode ili boli u gornjem dijelu trbuha, mučnine, nagona na povraćanje, žgaravice ili teškoća u gutanju. Metoda je vrlo pouzdana u otkrivanju gastroezofagealne refluksne bolesti jednjaka, uzroka krvarenja, upale, vrijeda (čira) ili tumora jednjaka, želuca i dvanaesnika. Pri endoskopiji je moguće učiniti bezbolnu biopsiju specijalnim instrumentom, a uzeto se tkivo kasnije posebno analizira. U određenim okolnostima mogu se liječiti i pojedine bolesti u toku same pretrage. Tako se naprimjer mogu zaustaviti krvarenja iz sluznice ili krvnih žila probavne cijevi. Šta možete očekivati tokom gastroskopije? Pregled se izvodi na lijevom boku, a endoskop se polako i pažljivo uvodi kroz usta u jednjak, želudac i dvanaesnik. Za vrijeme pregleda koji rijetko traje duže od par minuta može se normalno disati. Pregled je blago neugodan, ali bezbolan. Šta se događa nakon pregleda? Iza pregleda možete kratkotrajno imati osjećaj nelagode u grlu te napuhnutosti, zbog zraka koji se kroz endoskop upuhuje u vaš želudac tokom pregleda. Vaš će vam liječnik odmah objasniti nalaz pri pregledu, a ako je uzimana biopsija za patohistološku analizu, rezultate ćete dobiti za nekoliko dana. Je li gastroskopija sigurna? Gastroskopija i biopsija su vrlo sigurne kada ih izvodi liječnik koji je prošao posebnu edukaciju i iskusan je u izvođenju endoskopskih procedura. Rizici pretrage želuca su veoma mali i iznose jedan naprema hiljadu, a najviše se javljaju zbog prisutnosti bolesti. Priprema Želudac za ovu pretragu mora biti prazan, a ako je neophodno uzimati lijekove treba ih popiti sa malo vode. Moguću dozu insulina smanjiti na polovicu. Prije pretrage nije preporučljivo uzimati antacide. Takoder se apsolutno ne preporučuje pušenje prije pretrage. Liječnik i endoskopska sestra će vas informirati o planiranoj pretrazi i na moguća pitanja sa vaše strane dati odgovor. Neophodno je stoga obavijestiti liječnika o trenutno prisutnim tegobama, prijašnjim endoskopskim pretragama, alergičnim reakcijama ili reakcijama na lijekove. Ako imate zubnu protezu morate je tokom pretrage odstraniti. Sa sprejom ili gelom na vrhu instrumenta će se lokalno anestezirati jednjak. Poslije pretrage U normalnim okolnostima pacijent može nakon pretrage ustati i nakon pola sata nešto popiti. Šta je kolonoskopija? Kolonoskopija je procedura koja omogućuje liječniku pregled cijelog debelog crijeva, od najnižeg dijela, rektuma, pa sve do spoja debelog i tankog crijeva. Savitljiva glatka cijev sa rasvjetom na vrhu, debljine vašeg kažiprsta, uvodi se kroz anus u debelo crijevo. Zašto učiniti kolonoskopiju? Pregled treba učiniti kod svake relativno naglo nastale promjene ritma pražnjenja crijeva, pojave razdoblja zatvora koji se izmjenjuju sa pojavom proljeva, neobjašnjivom boli u trbuhu, pojavi krvi u stolici ili nakon stolice. Pregled treba učiniti u svih starijih od pedeset godina sa podacima o polipima ili raku debelog crijeva u obitelji. Preporuča se i kao preventivni pregled iznad pedesete godine života, zbog povećale učestalosti tumora debelog crijeva u zrelijoj životnoj dobi. Kolonoskopija dozvoljava liječniku da vidi upalne promjene, abnormalni rast, mjesto krvarenja i mišićne spazme. Pri endoskopiji je moguće učiniti bezbolnu biopsiju specijalnim instrumentom, a uzeto se tkivo kasnije posebno analizira. Priprema za pregled Vaše debelo crijevo mora biti u potpunosti prazno prije pregleda te je neophodno postupiti prema preporukama za čišćenje debelog crijeva. Šta možete očekivati tokom kolonoskopije? Pregled se izvodi na lijevom boku, a kolonoskop se polako i pažljivo uvodi kroz anus, rektum i cijelo debelo crijevo, sve do spoja sa tankim crijevom. Tokom pregleda u crijevo se upuhuje manja količina zraka, da bi se stijenka crijeva mogla dobro analizirati. JESTE LI ZNALI... Endoskopske procedure u gastroenterologiji (ezofagogastroduodenoskopija i kolonoskopija) su najpreciznije pretrage probavne cijevi u toku kojih se direktno vizualiziraju i najsitniji detalji kao i promjene na sluznici probavne cijevi. Pregled je ponekad bolan, praćen osjećajem napuhnutosti, i rijetko traje duže od dvadesetak minuta. Šta se dogadja nakon pregleda? Iza pregleda možete kratkotrajno imati osjećaj nelagode i blage grčeve u trbuhu, ponekad sa nagonom na stolicu, uglavnom zbog zraka koji se kroz endoskop upuhuje u vaše crijevo tijekom pregleda. Vaš će vam liječnik odmah priopćiti nalaz pri pregledu, a ako je uzimana biopsija za patohistološku analizu, rezultat ćete dobiti za nekoliko dana. Je li kolonoskopija sigurna? Kolonoskopija i biopsija su vrlo sigurne kada ih izvodi liječnik koji je prošao posebnu edukaciju i iskusan je u izvođenju endoskopskih procedura

16 PAPA TEST prim. dr. Nina Jurić specijalist kliničke citologije PAPA test: što, tko, kako, kada i zašto? Šta je papa test? PAPA test je sigurna, neinvazivna medicinska pretraga koja se sastoji od uzimanja stanica sa cerviksa (grlića maternice) i prenošenja istih na staklo. Uzorak stanica za analizu uzima specijalist ginekolog. Stanice se posebno fiksiraju i obrađuju nakon čega ih analiziraju citotehnolog i klinički citolog u Odjelu za kliničku citologiju. Papa testom se pomoću svjetlosnog mikroskopa analizairaju stanice i njihove osobine te se na osnovu definiranih citomorfoloških kriterija prepoznaju i diferenciraju normalne stanice od patoloških promjenjenih koje se klasificiraju prema stupnju abnormalnosti i vrsti zahvaćenih stanica. Tko treba PAPA test i kako često? Svaka žena kada postane seksualno aktivna ili navrši 18 godina treba obavljati redovite ginekološke preglede koji uključuju i PAPA test jedanput godišnje kontinuirano kroz cijeli život. PAPA test (ako je nalaz uredan) se uzima jednom godišnje, jer je razvoj cervikalnog karcinoma nepredvidljiv i niti jedan test nije 100% točan.većina prekanceroznih promjena sporo napreduje i zahvaljujući tome moguće ih je otkriti i liječiti prije nego razviju malignitet. Kod žena koje idu na PAPA test jedom godišnje vjerojatnije je da će se prekancerozne abnormalnosti na vrijeme otkriti nego kod žena koje između pregleda imaju duže intervale. Kako se pripremiti za PAPA test? Pravilna priprema kao i sam postupak uzimanja PAPA testa nužni su za zadovoljavajuću interpretaciju istog. Jedan od najvažnijih koraka je zakazati pregled tako da se uzorak može uzeti oko 10-og dana nakon prvog dana zadnje menstruacije (u prvoj fazi menstruacijskog ciklusa ), a ne za vrijeme krvarenja. Međutim, ako imate neke tegobe na pregled idite odmah. Nemojte koristiti vaginalne lijekove, kreme, pjene, deodorante, pudere ili kupke sata prije testa. Nemojte imati seksualne odnose sati prije Papa testa. Sve nabrojano može utjecati na interpretaciju i rezultate testa zbog mogućnosti ispiranja ili prikrivanja abnormalnih stanica. Uzrokuju li spolno prenosive bolesti karcinom grlića maternice? Jedna vrsta spolno prenosive bolesti zvana HPV ili humani papiloma virus povezuje se sa karcinomom cerviksa. HPV je česta spolno prenosiva bolest, pogotovo kod mlađih žena i žena s više seksualnih partnera. Neki tipovi HPV virusa mogu na genitalijama uzrokovati izrasline poput bradavica. Infekcija HPV virusom iz tzv. skupine visokog rizika povećava rizik razvoja karcinoma cerviksa jer može uzrokovati promjene na stanicama koje se otkrivaju u PAPA testu. Što znače rezultati? Ako su stanice uredu (normalan nalaz), nije potrebna nikakva terapija - redovita kontrola. Ako postoji infekcija, preporuča se terapija upale. Ako su stanice abnormalne, tj. nisu zdrave, važno je razgovarati s ginekologom o daljnjem postupku. Pozitivan PAPA test - abnormalne stanice Promjene pronađene na pločastim stanicama svrstane su u tri grupe: 1. Atipične skvamozne stanice neodređenog značenja (ASCUS) Ova grupa predstavlja graničnu citologiju, odnosno nalaz blagih ili nedovoljno jasnih promjena na stanicama koje se uz primjenu svih citoloških kriterija ne mogu klasificirati u određenu kategoriju. Takvi nalazi zahtijevaju citološku kontrolu, preporuku HPV testiranja, ponekad kolposkopsku kontrolu, a rijetko i histološku kontrolu. 2. Skvamozna intraepitelna lezija (SIL) SIL niskog stupnja (znači nalaz dysplasia levis ili CIN I) SIL visokog stupnja (uključuje nalaz dysplasia media i gravis, carcinoma in situ ili CIN II, CIN III te sumnju na mikroinvazivni karcinom). Kod oba SIL-a mogu se naći promjene povezane sa HPV infekcijom. Nalaz SIL-a predstavlja jasan nalaz patološki promjenjenih pločastih stanica koji odgovara intraepitelnim promjenama od lake, preko srednje do teške displazije i karcinoma in situ. 3. Carcinoma planocellulare jasan nalaz malignih stanica pločastog epitela koji zahtijeva neodgodivu histološku verifikaciju. Upute Upute preporuča klinički citolog na osnovu citološkog nalaza u skladu sa uputnom dijagnozom, podacima o pacijentici (naročito su važni dob i paritet te datum zadnje menstruacije), te prijašnjim nalazima i terapijskim postupcima. Ponavljanje pretrage zahtijeva se kod nezadovoljavajućih uzoraka. Ponavljanje pretrage nakon liječenja odnosi se na liječenje upale nakon koje se bez upalnih promjena na stanicama i često mnoštva leukocita, ponovo procjenjuje cervikovaginalna citologija. Kod patološkog citološkog nalaza ovisno o stupnju abnormalnosti preporuča se ponavljanje Papa testa za 4 ili 6 mjeseci, HPV test, kolposkopska kontrola te histološka verifikacija. DOBRO JE ZNATI! PAPA test je skrining test, ne dijagnostički test, što znači da žene bez simptoma trebaju biti testirane u određenim intervalima da bi se vidjele promjene na stanicama vrata maternice. Ako se promjene na stanicama nađu u najranijim fazama, žena će biti na vrijeme tretirana i izliječena. Najbolji rezultati postižu se kada sve korake u procesu od uzimanja brisa do njegove interpretacije obavljaju visoko kvalificirani profesionalci (ginekolog, citotehnolog i klinički citolog). VAŽNO! PAPA test ne otkriva karcinom maternice i jajnika. Karcinom grlića maternice obično se razvija polagano, duže vrijeme prolazeći kroz niz prekanceroznih promjena. U rijetkim slučajevima, ipak, karcinom će se razviti brzo, kroz kratko vrijeme. Stoga je važno ići na godišnje ginekološke preglede koji uključuju PAPA test u svrhu pravovremenog dijagnosticiranja i liječenja