VELEUČILIŠTE U RIJECI ISPITIVANJE RADNOG OKOLIŠA

Transcript

1 VELEUČILIŠTE U RIJECI ISPITIVANJE RADNOG OKOLIŠA 3. DIO KEMIJSKI ČIMBENICI INTERNA SKRIPTA Pripremio: magistar sigurnosti na radu Dinko Jurjević, Rijeka, Veleučilište u Rijeci - Odjel sigurnosti na radu- Specijalistički studij 0 Ispitivanje radnog okoliša 3 dio

2 UVOD Mjesto rada i radni okoliš obuhvaćaju sva mjesta i prostorije u kojima se radnici moraju nalaziti ili do kojih moraju dolaziti u tijeku rada. Pod radnim okolišem sporazumijevaju se svi elementi okoliša koji djeluju na zdravlje i radnu sposobnost radnika poput: 1. Mikroklime (temperatura, vlaga, brzina strujanja zraka, izmjena zraka) 2. Rasvjete 3. Buke 4. Vibracija 5. Opasnih radnih tvari (nadražujućih i otrovnih plinova, para otrovnih i štetnih dimova, prašine i magle, jetkih i agresivnih tekućina i krutih agensa). 6. Biološke opasnosti (bakterija, virusa, gljivica i parazita). 7. Zračenja (infracrvenih, ultraljubičastih, ionizirajućih zraka) Ispitivanje radnog okoliša treba obavljati u radnim prostorijama i prostorima (zznr): 1. u kojima proces rada koji se u njima obavlja utječe na temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka, 2. u kojima u procesu rada nastaje buka i vibracija, 3. u kojima se pri radu koriste ili proizvode opasne tvari, 4. u kojima pri radu nastaju opasna zračenja, 5. u kojima je pri radu potrebno osigurati odgovarajuću rasvjetu. Opasne radne tvari Poslodavac je u procjeni opasnosti dužan utvrditi da li su radne tvari koje koristi opasne (štetne po zdravlje, eksplozivne i zapaljive) te s tim u svezi utvrditi pravila zaštite na radu te zaštite životnog okoliša. Opasne tvari smiju se koristiti samo ukoliko nije moguće iste radne rezultate postići primjenom bezopasnih tvari. Ukoliko nije moguća zamjena opasnih tvari bezopasnim ili manje opasnim tvarima poslodavac je dužan utvrditi da li se primjenom drugog radnog postupka smanjuje opasnost od primjene dotične tvari. Ukoliko koristi opasne radne tvari poslodavac je dužan pravila zaštite na radu primjenjivati sljedećim redoslijedom: 1. ukoliko je prema vrsti poslova i stanju tehnike moguće koristiti zatvorene sustave, 2. ukoliko nije moguće spriječiti oslobađanje opasnih plinova, para i aerosola treba ih odvoditi s mjesta nastanka izvan radnog okoliša na način da ne onečišćuje životni okoliš, 3. ukoliko nije moguće odvoditi opasne plinove, pare i aerosole s mjesta nastanka, onda je potrebno ograničiti na najmanju moguću mjeru: 1. količinu opasne tvari, 2. broj radnika koji su izloženi djelovanju opasne tvari, 3. vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasnih tvari. 4. ako se navedenim pravilima ne može postići zadovoljavajuća zaštita, poslodavci moraju skrbiti da radnici pri obavljanju radova s opasnim radnim tvarima koriste propisana osobna zaštitna sredstva. Obveza je poslodavca da je koncentracija opasnih radnih tvari u radnim prostorijama i prostorijama u obliku plinova, para i aerosola što niža i stalno ispod maksimalno dozvoljenih koncentracija. Ukoliko se mjerenjem utvrdi da je koncentracija po zdravlje štetnih tvari veća od maksimalno dopustivih poslodavac mora neodložno: 1. utvrditi razloge prekoračenja granične vrijednosti, 2. na temelju utvrđenih razloga primijeniti i druga pravila zaštite, 3. nakon primjene dodatnih pravila ponoviti mjerenja i tek nakon što je mjerenjem utvrđeno da je koncentracija ispod maksimalno dopustivih, smije dozvoliti rad radnicima na tim poslovima. Poslodavac je dužan osigurati da su opasne radne tvari tako pakirane i označene, da su za opasne radne tvari dani podaci o opasnostima u svezi njihovog korištenja kao i o pravilima zaštite. Kod skladištenja opasnih tvari poslodavac je dužan osigurati primjenu propisanih pravila zaštite s obzirom na svojstva tih tvari. Veleučilište u Rijeci - Odjel sigurnosti na radu- Specijalistički studij 1 Ispitivanje radnog okoliša 3 dio

3 ISPITIVANJE RADNOG OKOLIŠA Ispitivanje u radnom okolišu obuhvaća ispitivanje fizikalnih (temperatura, vlažnost i brzina strujanja zraka, osvijetljenost, buka i vibracije) i kemijskih čimbenika (koncentracija plinova, para i prašina). Ovlaštenje za obavljanje ispitivanja u radnom okolišu u dijelu ispitivanja i analize kemijskih čimbenika može se izdati poslodavcu ako ima zaposlenog, s najmanje polovicom radnog vremena najmanje jednog stručnjaka zaštite na radu koji ima visoku stručnu spremu smjera kemije ili kemijske tehnologije i najmanje tri godine radnog iskustva u struci. Uz ispunjavanje kadrovskih uvjeta i poslodavac mora raspolagati tehničkom opremom iz popisa. Poslodavac je dužan o tehničkoj opremi voditi dokumentaciju, koja mora sadržavati slijedeće podatke: 1. naziv uređaja, 2. ime proizvođača, 3. oznaku tipa i serijski broj, 4. godinu proizvodnje, 5. godinu stavljanja u uporabu, i 6. datum zadnjeg umjeravanja. Poslodavac mora za sve poslove ispitivanja koje obavlja izraditi poslovnik o postupcima, uvjetima i metodama obavljanja tih ispitivanja. Poslovnici moraju biti izrađeni u skladu s ISO Postupci, uvjeti i metode koji su normirani moraju se propisati u poslovniku na način na koji su normirani. Poslodavac odnosno ovlaštena ustanova ili trgovačko društvo koje obavlja ispitivanja radnog okoliša i ispitivanja strojeva i uređaja vodi evidenciju o svim predmetima ispitivanja, postupcima i uvjetima ispitivanja, rezultatima ispitivanja i tehničkoj opremi koja je korištena prilikom ispitivanja. O obavljenom ispitivanju radnog okoliša sastavlja se zapisnik koji sadrži najmanje slijedeće podatke: 1. naziv i sjedište korisnika prostorija i prostora kod kojeg se obavljaju ispitivanja; 2. naziv i sjedište pravne osobe koja obavlja ispitivanja; 3. vrste ispitivanja koje se obavljaju; 4. skicu prostorija, prostora i neposrednog okoliša i opis prostorija i prostora s opisom namjene pojedinih prostorija i prostora, opisom procesa koji se u njima odvijaju i opisom opreme koja se u njima nalazi; 5. ime i prezime, stručnu spremu i podatke o položenom stručnom ispitu svih osoba koje sudjeluju u postupku ispitivanja; 6. datum početka i završetka ispitivanja; 7. podatke o tehničkoj dokumentaciji koja je korištena; 8. podatke o vanjskim uvjetima koji mogu utjecati na rezultate ispitivanja; 9. podatke o štetnostima koje nastaju u radnim prostorijama odnosno prostorima zavisno od procesa rada; 10. metode, postupci, norme i tehnička oprema korištena prilikom ispitivanja; 11. uvjete pod kojima je obavljeno ispitivanje; 12. rezultate ispitivanja prikazane tabelarno odnosno dijagramima; 13. usporedne podatke o izmjerenim i dopuštenim vrijednostima za pojedine štetnosti u radnoj okolini; 14. zaključak da rezultati ispitivanja zadovoljavaju propisane uvjete, ili opis nedostataka zbog kojih rezultati ne zadovoljavaju propisane uvjete. Ako je u ispitivanju sudjelovalo više osoba, svaka se od njih vlastoručno potpisuje iza podataka o ispitnoj radnji koju je obavila. Zapisnik vlastoručno potpisuju sve osobe koje su obavile ispitivanje. Ukoliko poslodavac odnosno ovlaštena ustanova ili trgovačko društvo iznimno povjeri ispitivanje pojedinog parametra drugom poslodavcu odnosno ustanovi ili trgovačkom društvu koje je za to ispitivanje ovlašteno ili ima u svom sastavu znanstveno-istraživački laboratorij, obvezno je uz vlastiti zapisnik priložiti i izvorni zapisnik pravne osobe koja je obavila ispitivanje. Ako radni okoliš odnosno stroj ili uređaj s povećanim opasnostima ispunjava sve uvjete pravila zaštite na radu o tome se izdaje uvjerenje. Veleučilište u Rijeci - Odjel sigurnosti na radu- Specijalistički studij 2 Ispitivanje radnog okoliša 3 dio

4 Kod ispitivanja u radnom okolišu uvjerenje može izdati ovlašteni poslodavac odnosno ustanova ili trgovačko društvo ako je na temelju rezultata ispitivanja i zaključka u zapisniku utvrđeno da rezultati ispitivanja zadovoljavaju svim propisanim uvjetima. Uvjerenje mora sadržavati slijedeće podatke: 1. naziv i sjedište poslodavca, ustanove ili trgovačkog društva koje je izdalo uvjerenje; 2. broj uvjerenja i datum izdavanja; 3. broj i datum izdavanja rješenja o ovlaštenju za obavljanje ispitivanja radnog okoliša te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima; 4. navode propisa kojima je određena obveza ispitivanja, način ispitivanja, te sadržaj i oblik isprave; 5. predmet ispitivanja: podaci kojima se pobliže određuje prostorija ili prostor u kojem je vršeno ispitivanje i koji parametri radnog okoliša su ispitivani; ili podaci kojima se pobliže određuje stroj ili uređaj koji je ispitivan i mjesto na kojem se nalazio u trenutku ispitivanja; 6. naziv i sjedište korisnika; 7. navod zapisnika o ispitivanju; 8. izreku da predmet ispitivanja zadovoljava propisanim uvjetima zaštite na radu i; 9. mjesto i datum izdavanja; 10. rok valjanosti uvjerenja ili propisani rok za slijedeće ispitivanje; 11. ime i prezime, stručnu spremu te vlastoručni potpis ovlaštene osobe kod poslodavca odnosno u ustanovi ili trgovačkom društvu koja je ocijenila dokaze iz zapisnika. Poslodavac odnosno ovlaštena ustanova ili trgovačko društvo o ispitivanjima u radnom okolišu i o ispitivanjima strojeva i uređaja s povećanim opasnostima vodi evidenciju izdanih uvjerenja po kronološkom redu izdavanja. Evidencija izdanih uvjerenja može se voditi na računalu. Popis tehničke opreme neophodne za ispitivanje: -) za ispitivanje i određivanje koncentracija opasnih tvari Vrste mjerenja: 1. Prašine, 2. Prašine u obliku vlakana, 3. Anorganskih plinova i para, 4. Organskih plinova i para, 5. Tvari koje zahtijevaju posebne analitičke tehnike. Skupni zahtjevi u pogledu opreme za svih pet točaka su: crpke za uzimanje uzoraka, osobni dozimetri, odgovarajuće glave za pričvršćivanje na crpke za uzimanje rczličitih uzoraka, sprave za umjeravanje crpki, umjereni kronometar ili drugi mjerač vremenc, mjerač temperature, hidrometar, barometar, anemometar, sustav za obradu i pohranu podataka. Zahtjevi za opremu po pojedinim točkama su: 1. Za prašinu: stacionarni sustav za uzimanje uzoraka za finu i ukupnu prašinu s odgovarajućim glavama za uzimanje, kalibrirana analitička vaga, oprema za kondicioniranje filtara, mjerna sprava za procjenjivanje koncentracije respirabilne prašine, oprema za konimetrijsku analizu prašine 2. Za prašinu u obliku vlakana odgovarajuće glave, deklarirane za uzimanje uzoraka prašine u obliku vlakana, fazno kontrastni optički mikroskop. 3. Za anorganske plinove i pare: oprema za uzorkovanje u tekuće i krute apsorpcijske medije, spektrofotometar uv/vis/ir sustav za kontinuirano praćenje koncentracije tvari u zraku s direktnim očitavanjem, metoda za potenciometrijsko određivanje koncentracija tvari. 4. Za organske plinove i pare: oprema za uzorkovanje u tekuće i krute apsorpcijske medije, kapilarni plinski kromatograf s fid detektorom, spektrofotometar uv/vis/ir Veleučilište u Rijeci - Odjel sigurnosti na radu- Specijalistički studij 3 Ispitivanje radnog okoliša 3 dio

5 postupak ili sustav za identifikaciju tvari, sustav za kontinuirani prijam koncentracija tvari u zraku s direktnim očitavanjem. 5. Za tvari koje zahtijevaju posebne analitičke tehnike: visokotlačni tekućinski kromatograf (hplc), instrument za određivanje ukupnog organskog ugljika, kapilarni plinski kromatograf s različitim detektorima OBRAZAC-UVJERENJE ZA RADNI OKOLIŠ (naziv i sjedište poslodavca odnosno ustanove ili trgovačkog društva koje izdaje uvjerenje) na temelju članka 53. Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine«, br. 59/96 i 94/96) i članka 17. Pravilnika o ispitivanju radnog okoliša te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (»Narodne novine«br. 114/02.) izdaje UVJERENJE O ISPITIVANJU RADNOG OKOLIŠA Kod (naziv i sjedište korisnika) obavljeno je ispitivanje radnog okoliša (podaci kojima se pobliže određuje radni okoliš) Ispitivanje radnog okoliša obavljeno je u skladu s člankom 50. Zakona o zaštiti na radu, o čemu je sastavljen zapisnik. Na osnovi zapisnika o ispitivanju radnog okoliša od (datum) utvrđeno je da radni okoliš ispunjava sve uvjete utvrđene pravilima zaštite na radu. Ponovno ispitivanje potrebno je obaviti najkasnije do (datum) Broj uvjerenja: U (mjesto i datum izdavanja) M P Ovlaštena osoba (ime, prezime, stručna sprema) (vlastoručni potpis) Ispitivanje je obavljeno na temelju rješenja o ovlaštenju Ministarstva rada i socijalne skrbi (broj i datum rješenja o ovlaštenju) Veleučilište u Rijeci - Odjel sigurnosti na radu- Specijalistički studij 4 Ispitivanje radnog okoliša 3 dio

6 PRIMJERI DIGITALNIH MJERNIH INSTRUMENATA Za mjerenje miukroklime koristimo najčešće digitalne instrumente baždarene od strane državnog zavoda za mjeriteljstvo ili od tvrtke koja je za to ovlaštena. Temperatura Vlagomjeri Tlak Brzina, okretaji, vibracije Mjerači sile Plinomjeri Ispitivanje materijala Elektrotehnika Mjerači zračenja Mjerači udaljenosti Kalibratori Data loggeri Klima & okoliš Optički instrumenti Analiza vode Laboratorijske vage Industrijske vage Veleučilište u Rijeci - Odjel sigurnosti na radu- Specijalistički studij 5 Ispitivanje radnog okoliša 3 dio

7 ISPITIVANJE RIZIKA ZBOG IZLOŽENOSTI KEMIJSKIM TVARIMA U RADNOM OKOLIŠU (Zaštita radnika od rizika zbog izloženosti kemijskim tvarima na radu) Zaštita od rizika zbog izloženosti kemijskim tvarima na radu definira minimalne zahtjeve za zaštitu radnika od rizika za njihovu sigurnost i zdravlje, koje su, ili bi mogle biti posljedica utjecaja kemijskih tvari na radnom mjestu ili su rezultat bilo kakve djelatnosti koja uključuje kemijske tvari. Definicije pojmova Tvari su kemijski elementi ili njihovi spojevi u prirodnom stanju ili proizvedeni u proizvodnom procesu, korištene ili oslobođene/ispuštene, uključujući ispuštanje kao otpad pri bilo kakvoj radnoj aktivnosti bez obzira da li su ili nisu proizvedene namjerno i da li su ili nisu stavljene na tržište/u promet; Pripravci jesu smjese ili otopine koje su sastavljene od dvije ili više tvari; Opasne kemikalije: tvari ili pripravci koja zadovoljavaju kriterije o razvrstavanju u opasne tvari ili pripravke sukladno važećim propisima bez obzira da li su unutar tih propisa razvrstane kao opasne osim onih tvari i pripravaka koji samo zadovoljavaju kriterije o razvrstavanju u opasne tvari za okoliš, tvari i pripravci koji još ne zadovoljavaju kriterije za razvrstavanje u opasne kemikalije ali mogu, zbog svojih fizikalnokemijskih, kemijskih, toksikoloških svojstava i/ili načina na koji su korištene ili su prisutne na mjestu rada, predstavljati opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, te tvari i pripravci za koje je utvrđena granična vrijednost izloženosti; Opasne kemikalije sukladno važećim propisima su kemikalije razvrstane kao: eksplozivne, oksidirajuće, vrlo lako zapaljive, lako zapaljive, zapaljive, vrlo otrovne, otrovne, štetne kemikalije, nagrizajuće kemikalije, nadražujuće kemikalije, koje dovode do preosjetljivosti, karcinogene, mutagene, reproduktivno toksične, opasne za okoliš; Granična vrijednost izloženosti na radu (GVI) je granica od prosjeka vremenski izmjerenih koncentracija (prosječna koncentracija) tvari (plinova, para, aerosola, prašine) u zraku na mjestu rada u zoni disanja radnika u odnosu na određen ciljani period. Smatra se da utvrđena granična vrijednost izloženosti (Prilog I) pri temperaturi od 20 C i tlaku zraka od 1013 mbara prema sadašnjim saznanjima ne dovodi do oštećenja zdravlja pri svakodnevnom osmosatnom radu (uz normalne mikroklimatske uvjete i umjereno fizičko naprezanje), a izražena je u ml/m³ (ppm), odnosno u mg/m³ ili u broju vlakana /cm³; Kratkotrajna granična vrijednost izloženosti (KGVI) je ona koncentracija kemikalije kojoj radnik može bez opasnosti od oštećenja zdravlja biti izložen kroz kraće vrijeme. Izloženost takvoj koncentraciji opasne tvari može trajati najviše 15 minuta i ne smije se ponoviti više od četiri puta tijekom radnog vremena. Između dvije izloženosti toj koncentraciji mora proći najmanje 60 minuta. Vrijednosti kratkotrajne izloženosti se izražavaju u ml/m³ (ppm) ili mg/m³; Radne prostorije su prostorije u kojima se obavljaju različiti radni procesi odnosno u kojima rade, zadržavaju ili se kreću osobe na radu; Radni prostor je mjesto rada izvan radnih prostorija u kojem se obavljaju različiti radni procesi, odnosno u kojima rade, zadržavaju ili se kreću osobe na radu; Mjesto rada je mjesto/mjesta unutar prostorije/prostora na kojima radnik obavlja zadane mu poslove; Biološka granična vrijednost (BGV) je ona koncentracija opasne kemikalije i/ili njezina metabolita, odnosno bioloških učinaka nastalih pod djelovanjem te kemikalije u organizmu, koja se određuje u odgovarajućem biološkom uzorku (krv, plazma, mokraća, izdahnuti zrak) radnika profesionalno izloženih kemikalijama u svakodnevnom osmosatnom radu, uz normalne mikroklimatske uvjete i umjereno fizičko naprezanje, a kod koje prema sadašnjem stupnju saznanja ne dolazi do štetnih učinaka po zdravlje; Opasnost bitno svojstvo kemikalije s velikom mogućnošću da uzrokuje štetno djelovanje; Rizik vjerojatnost da će doći do štetnog djelovanje na sigurnost i zdravlje radnika pri uvjetima korištenja i/ili izloženosti. Veleučilište u Rijeci - Odjel sigurnosti na radu- Specijalistički studij 6 Ispitivanje radnog okoliša 3 dio

8 Određivanje i ocjenjivanje rizika kojeg predstavljaju opasne kemijske tvari Pri ispunjavanja obveza vezano za procjenu opasnosti te praćenja stanja zaštite na radu poslodavac mora najprije utvrditi, da li na radnom mjestu postoje opasne kemijske tvari. Ukoliko utvrdi prisutnost opasnih kemijskih tvari, mora ocijeniti rizik za sigurnost i zdravlje radnika zbog prisutnosti kemijskih tvari, pri čemu mora uzeti u obzir sljedeće: njihova opasna svojstva, podatke o sigurnosti i zdravlju, koji osigurava dobavljač (npr. odgovarajući sigurnosni list u skladu s odredbama posebnog propisa), razinu, vrstu i trajanje izloženosti, okolnosti pri radu, koje uključuju takve tvari, zajedno s njihovom količinom, granične vrijednosti za profesionalnu izloženost ili biološke granične vrijednosti, učinak preventivnih mjera, koje su ili će biti primijenjene, saznanja, koja su rezultat već uvedenog zdravstvenog nadzora radnika. Poslodavac od dobavljača ili drugih dostupnih izvora dobiva potrebne podatke, koji su potrebni za procjenu rizika. Kada je to prikladno, ti podaci sadrže posebnu ocjenu rizika za korisnike, koja se utvrđuje na temelju posebnih propisa o kemijskim tvarima. U djelatnostima s izloženošću više opasnih kemijskih tvari rizik se procjenjuje na temelju rizika koji predstavlja kombinacija svih prisutnih kemijskih tvari. U slučaju započinjanja nove djelatnosti, koja obuhvaća opasne kemijske tvari, s radom se može početi tek kada se procjene rizici ove djelatnosti i provedu utvrđene preventivne mjere. Rizici za zdravlje i sigurnost na radu, koji uključuje opasne kemijske tvari se otklanjaju odnosno smanjuju na najmanju moguću mjeru na sljedeće načine: planiranjem i organizacijom sustava rada na radnom mjestu, osiguranjem primjerene opreme za rad s kemijskim tvarima i provođenjem postupaka održavanja koji jamče sigurnost i zdravlje na radu, maksimalnim smanjenjem broja radnika koji su izloženi ili koji bi mogli biti izloženi, maksimalnim smanjenjem trajanja i intenziteta izloženosti, primjerenim higijenskim mjerama, maksimalno mogućim smanjenjem količine kemijskih tvari na radnom mjestu potrebnih za dotičnu vrstu poslova, odgovarajućim radnim postupcima, uključujući postupke za sigurno rukovanje, skladištenje i prijevoz opasnih kemijskih tvari i otpadaka, koji sadrže takve kemijske tvari unutar tvrtke. Poslodavac izbjegava uporabu opasne kemijske tvari, tako da je zamjeni kemijskom tvari ili procesom koji nije opasan odnosno koji je manje opasan za sigurnost i zdravlje radnika pod uvjetima u kojima se koristi. Kada vrsta djelatnosti ne dozvoljava da se rizik odstrani zamjenom poslodavac osigurava da se smanji rizik u najvećoj mogućoj mjeri primjenom sigurnosnih i preventivnih mjera, koje odgovaraju procjeni rizika. Ove mjere po prioritetnom redu uključuju: - planiranje odgovarajućih radnih procesa i tehničkih regulacijskih naprava te uporabu odgovarajuće opreme i materijala, - primjena skupnih sigurnosnih mjera na izvoru rizika kao što su primjereno prozračivanje i primjerene organizacijske mjere; - kada se izloženost ne može spriječiti drugim sredstvima, koriste se individualne sigurnosne mjere te osobna zaštitna oprema. U mjere spada i zdravstveni nadzor. Ako poslodavac drugim sredstvima vrednovanja jasno ne dokaže, da je postignuta odgovarajuća zaštita, mora redovito i u svakoj promjeni uvjeta, koji bi mogli utjecati na izloženost radnika kemijskim tvarima, provoditi potrebna mjerenja kemijskih tvari. Kadgod je prekoračena propisana granična vrijednost za profesionalnu izloženost, poslodavac odmah poduzima mjere po prioritetu granične vrijednosti. Veleučilište u Rijeci - Odjel sigurnosti na radu- Specijalistički studij 7 Ispitivanje radnog okoliša 3 dio

9 Na temelju cjelokupne ocjene i općih načela za sprečavanje rizika poslodavac poduzima tehničke i/ili organizacijske mjere koje odgovaraju vrsti postupka, uključujući skladištenje, postupanje i odvajanje nekompatibilnih kemijskih tvari, kako bi radnike zaštitio od opasnosti, koje uzrokuju fizikalno-kemijske karakteristike kemijskih tvari. Poslodavac će poduzeti mjere za odgovarajući nadzor pogona, opreme i strojeva ili nabavu opremu za sprečavanje eksplozija ili sustave za odušavanje prilikom eksplozije. Ukoliko dođe do štetnog događaja mora poslodavac bez odlaganja poduzimati mjere za ograničavanje njegovih posljedica i o njemu izvijestiti pogođene radnike. Za ponovnu uspostavu normalnih odnosa je potrebno je sljedeće: poslodavac mora poduzeti mjere za što bržu sanaciju stanja, samo radnici bez kojih se ne mogu obavljati popravci i drugi žurni poslovi, smiju raditi na pogođenom području. Radnicima, koji smiju raditi na pogođenom području mora biti osigurana odgovarajuća zaštitna odjeća te posebna sigurnosna i druga oprema, koju moraju koristiti, dok postoji takvo stanje. Takvo stanje ne smije postati stalno. Poslodavac je dužan osigurati sustave za upozoravanje i komunikaciju u slučaju povećanog rizika za sigurnost i zdravlje. Poslodavac mora osigurati dostupnost informacija o postupanju u slučaju nužde u svezi s opasnim kemijskim tvarima. 1) Poslodavac osigurava da su radnici /ili njihovi povjerenici za zaštitu na radu: upoznati s podacima dobivenim na temelju procjene rizika te obaviješteni kada veće promjene na radnom mjestu prouzroče promjene u tim podacima, obaviješteni o opasnim kemijskim tvarima, koje se pojavljuju na radnom mjestu, glede vrste tih tvari, rizika za sigurnost i zdravlje, odgovarajućih graničnih vrijednosti za profesionalnu izloženost i drugim propisima, osposobljeni i obaviješteni o odgovarajućim sigurnosnim mjerama i postupanju za njihovu zaštitu i zaštitu drugih radnika na radnom mjestu, obaviješteni o dostupu do bilo kojeg sigurnosnog lista kojeg je osigurao dobavljač; U slučajevima kada posude i cijevi, koje se upotrebljavaju za opasne kemijske tvari nisu označene u skladu s odgovarajućim propisima o označavanju kemijskih tvari i sigurnosnim znakovima na radnom mjestu, poslodavac mora osigurati da je moguće jasno utvrditi sadržaj posuda i cijevi, vrstu sadržaja te s njom povezane opasnosti. Kako bi se spriječilo izlaganje radnika riziku po zdravlje zbog nekih kemijskih tvari i/ili djelatnosti, koje uključuju te tvari, zabranjuje se proizvodnja, izrada ili uporaba kemijskih tvari te djelatnosti, koje su navedene u propisima, osim u nekim propisanim okolnostima. Izlaganje radnika kemijskim tvarima sprječava se prije svega tako, da se proizvodnja i što brža uporaba takvih kemijskih tvari kao poluproizvoda izvodi u jedinstvenom zatvorenom sistemu. Kada je dozvoljeno odstupanje nadležno tijelo inspekcije zatražit će od poslodavca da dostavi sljedeće podatke: razlog, zbog kojeg zahtjeva odstupanje, količinu kemijske tvari koja se koristi godišnje, uključene djelatnosti i/ili reakcije ili procese, broj radnika koji bi mogao na tome raditi, predviđene sigurnosne mjere za zaštitu zdravlja i sigurnost radnika, tehničke i organizacijske mjere za sprečavanje izloženosti radnika. r. Zabranjena je proizvodnja, izrada ili uporaba kemijskih tvari na radu i djelatnosti, koje uključuju dolje navedene kemijske tvari. Zabrana ne vrijedi ukoliko je kemijska tvar sastavni dio druge kemijske tvari ili otpadaka, ukoliko je koncentracija kemijske tvari niža od granične vrijednosti. GRANIČNE VRIJEDNOST IZLOŽENOSTI NA RADU 1) Prilogu I su dani i drugi toksikološki podaci o kemikalijama kao što su karcinogeni i/ili mutageni i/ili reproduktivno toksični učinci te podaci o označavanju opasnih kemikalija za kemikalije koje su razvrstane u skladu s važećim propisima, odnosno u skladu s Aneksom I Direktive 67/548 EEC i Direktivom 88/ 379 EEC. 2) U Prilogu II posebno su izdvojene obvezujuće granične vrijednosti izloženosti za određene tvari, a koje su propisane EC Direktivama. Veleučilište u Rijeci - Odjel sigurnosti na radu- Specijalistički studij 8 Ispitivanje radnog okoliša 3 dio

10 3) Za opasne kemikalije, koje su razvrstane u skladu s važećim propisima o razvrstavanju, odnosno Direktivama 67/548/EEC i 88/379/EEC, ili koje ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u opasne kemikalije, a za koje nisu utvrđene granične vrijednosti izloženosti u Prilogu I, granice izloženosti dane su Prilogu III kao smjernice za utvrđivanje granica izloženosti. Granice izloženosti su utvrđene za razrede opasnosti A, B, C, D i E u koje su razvrstane kemikalije obzirom na njihova opasna svojstva i štetne učinke koje mogu proizvesti na ljudsko zdravlje, a u skladu s razvijenim i najčešće primjenjivanim internacionalnim metodologijama.. Podaci o biološkim graničnim vrijednostima dani su u Prilogu IV. Opasne kemikalije u prilogu su svrstane po kemijskoj srodnosti. Po jednoj kemikaliji postoji jedan ili više karakterističnih pokazatelja koji se mogu odrediti u biološkom uzorku kao što su krv, plazma, mokraća i izdahnuti zrak. Vrijeme uzorkovanja određeno je na osnovi vremena polueliminacije ispitivane kemikalije i očekivanog odgovora organizma na izloženost tijekom radne smjene, a mora se strogo poštivati. 4) Kod analize karakterističnih pokazatelja u jednokratnim uzorcima urina obvezno se mora u mokraći odrediti i koncentracija kreatinina te rezultat karakterističnog pokazatelja izraziti na kreatinin radi korekcije razlike gustoće mokraće. Granične vrijednosti izloženosti i Kratkotrajne granične vrijednosti izloženosti primjenjuju se prilikom ispitivanja u radnim prostorijama i prostorima, odnosno na mjestu rada radnika, u kojima postoji obveza ispitivanja u skladu s propisima zaštite na radu. U skladu s važećim propisima zaštite na radu poslodavac je dužan ispitivati radni okoliš u radnim prostorijama i/ili prostorima, odnosno na mjestu rada radnika, gdje se proizvode ili koriste opasne kemikalije te iz tog razloga postoji mogućnost oslobađanja opasnih tvari u okoliš u obliku plinova, para, aerosola, prašina. Poslodavac treba skrbiti, u skladu s važećim propisima, da je koncentracija opasnih tvari u radnim prostorijama/prostorima, odnosno na mjestu rada radnika što niža i stalno ispod graničnih vrijednosti izloženosti. ISPITIVANJE Da li je radnik izložen štetnim koncentracijama tvari utvrđuje se ispitivanjem radnog okoliša u skladu s važećim popisima o zaštiti na radu, a prema utvrđenim i odobrenim metodologijama. Ispitivanje koncentracije opasnih tvari u zraku radnih prostorija i prostora, odnosno na mjestima rada radnika mora se zasnivati na detaljnom poznavanju tehnološkog procesa te s tim u vezi utvrđuje se vjerojatnost pojave koncentracija određenih opasnih tvari. Koncentracije opasnih tvari u zraku radnih prostorija i prostora, odnosno na mjestu rada radnika ispituju se na uzorcima koji su uzeti u neposrednoj blizini organa za disanje radnika, odnosno na mjestima i u vremenskim razmacima koji su karakteristični za pravilnu ocjenu trenutne ili prosječne dnevne izloženosti radnika djelovanju određenih tvari. U slučaju prekoračenja graničnih vrijednosti izloženosti poslodavac mora odmah u skladu s važećim propisom, poduzeti potrebne mjere (primijeniti pravila zaštite na radu) u svrhu saniranja radnog okoliša. Do saniranja radnog okoliša poslodavac radnicima mora osigurati korištenje odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava kao i skrbiti da ih radnici koriste. Tek kad je radni okoliš saniran (koncentracije opasnih tvari su ispod graničnih vrijednosti izloženosti) poslodavac može dopustiti rad radnicima i bez korištenja osobnih zaštitnih sredstava za zaštitu dišnog sustava, u prostoriji/prostoru odnosno na mjestu rada, a na poslovima pri kojima su izmjerene štetne koncentracije opasnih tvari u radnom okolišu. Rezultati ispitivanja radnog okoliša, odnosno utvrđene prosječne koncentracije prisutnih opasnih tvari u okolišu su jedan od elemenata za izradu procjene rizika od utjecaja kemikalija na zdravlje radnika. Osim izmjerenih koncentracija opasnih tvari pri izradi procjene rizika treba uzeti u obzir opasna svojstva kemikalije, odstupanja od GVI u određenim vremenskim intervalima izloženosti, vrijeme trajanja izloženosti, način izloženosti (udisanje, koža, gutanje). Za opasne kemikalije za koje nisu utvrđene granične vrijednosti izloženosti, a na temelju izmjerenih koncentracija te poznatih podataka o opasnim svojstvima (fizikalno-kemijska svojstva, toksikološka svojstva te ostali učinci djelovanja kemikalije kao što učinci kratkotrajne, dugotrajne/ponovljene izloženosti, te posebni učinci koji se odnose na karcinogeno i/ili mutageno i/ili reproduktivno toksično djelovanje) obveza je poslodavca da procjenom opasnosti utvrdi da li te izmjerene vrijednosti opasne tvari u radnom okolišu mogu štetno djelovati na zdravlje i sigurnost radnika. Za opasne kemikalije za koje nisu utvrđene granične vrijednosti izloženosti, a koje su razvrstane, za procjenu opasnosti od određenih koncentracija opasnih tvari na mjestu rada radnika koriste se podaci iz važećih propisa o razvrstavanju, odnosno Direktiva 67/548/EEC i 88/379/EEC. Veleučilište u Rijeci - Odjel sigurnosti na radu- Specijalistički studij 9 Ispitivanje radnog okoliša 3 dio

11 Za opasne kemikalije za koje nisu utvrđene granične vrijednosti izloženosti, a koje nisu razvrstane, za procjenu opasnosti od određenih koncentracija opasnih tvari na mjestu rada radnika koriste se podaci iz sigurnosno-tehničkog lista dobavljača (proizvođač, distributer, uvoznik) u skladu s važećim propisima te relevantni drugi znanstveni podaci. Proizvođač, uvoznik, daljnji korisnik ili distributer opasne kemikalije i sredstva za zaštitu bilja ili biocida koji stavlja u promet tvar pojedinačno ili u pripravku ili pripravak obvezan je primatelju te tvari, odnosno pripravka osigurati Sigurnosno-tehnički list (STL) sastavljen u skladu s važećim propisima, a na zahtjev korisnika opasne kemikalije i staviti na raspolaganje i druge dostupne podatke, a naročito one koji mogu imati utjecaj na razvrstavanje kemikalije kao opasne. Obveza je investitora/poslodavca da prilikom projektiranja, izgradnje, rekonstrukcije objekata za rad/radnih prostorija/prostora, projektiranja novih tehnologija/novih proizvodnih procesa pri kojima će se koristiti opasne kemikalije primjeni pravila zaštite, odnosno da iznađe takva tehnička rješenja čijom primjenom će koncentracije opasnih tvari u radnom okolišu, a za projektirani tehnološki proces, biti ispod utvrđenih graničnih vrijednosti izloženosti, odnosno ispod štetnih koncentracija za opasne tvari za koje nisu utvrđene granične vrijednosti izloženosti. Izmjerene prosječne koncentracije opasnih tvari u radnom okolišu su jedan od elemenata za utvrđivanje potrebe zdravstvenog nadzora nad zdravljem radnika koji su izloženi koncentracijama tih tvari. Za utvrđivanje potrebe zdravstvenog nadzora radnika, kao preventivne mjere, osim visine izmjerene koncentracije treba uzeti u obzir i opasna svojstva kemikalije, odstupanja od GVI u određenim vremenskim intervalima izloženosti, vrijeme trajanja izloženosti, način izloženosti (udisanje, koža, gutanje) i druge relevantne podatke po potrebi. Ovisno o zdravstvenom stanju radnika i procjeni nadležnog liječnika predmet zdravstvenog nadzora, u skladu s važećim propisima, može biti i utvrđivanje bioloških graničnih vrijednosti za određene opasne tvari kojima su radnici izloženi. GRANIČNE VRIJEDNOSTI IZLOŽENOSTI OPASNIM TVARIMA PRI RADU P1 -SKRAĆENA TABLICA- CAS broj EC broj IME TVARI GVI KGVI Karc ppm mg/m³ X ppm mg/m.kat. ³ Muta. kat. Repr. kat. Naznake; Označavnje tvari Acetaldehid F+, Xn, Aceton EU*; F, Xi Aluminijev oksid 10 (U) 4 (R) Amonijak, bezvodni EU*; K; T, N Amonijev klorid Xn Arsen i drugi arsenovi spojevi 0,1 T, N Arsin 0,05 0,16 F+, T+, N Asfalt (bitumen) Azbest-aktinolit 0,1 EU Bakar, dim Bakar prašina (kao Cu) 0, Benzen 1 3, EU0; K; F, T 68 Benzini T Brom 0,1 0,7 EU**T+, C, N Butan F Celuloza 10 (U) 4 (R) Cianovodik 4,7 5 F+, T+, N Cinkov oksid ,4-Dioksan K; F, Xn Didušikov oksid Dušična kiselina 1 2,6 EU**; O, C Dušikov dioksid T+, C Dušikov monoksid EU Etanol; F Etil-alkohol Etil-acetat F, Xi Etilbenzen EU*; K; F, Xn Etilen-oksid; 5 9,2 2 2 F+, T oksiran Fenol 2 7,8 3 EU*; K; T, C Veleučilište u Rijeci - Odjel sigurnosti na radu- Specijalistički studij 10 Ispitivanje radnog okoliša 3 dio

12 Fluor 1 1,58 2 3,16 EU*; O, T+, C Fosforov triklorid 1,1 0,5 2,9 T+, C Fosfor crveni 0,1 0,3 F Fozgen; 0,02 0,08 0,1 0,4 EU*; T+ karbonil-klorid Glicerol Građevinski keramički 5 1 vatrootporan materijal -vlakna i specijalno ciljana vlakna Halogeni platinski spojevi (kao Pt) 0, n-heptan EU*; F, Xn, N Izobutil-acetat [2] F Izopentan; 2-Metilbutan EU**; F+, Xn, N Jod 0,1 1,1 Xn, N Kalcijev hidroksid 5 EU; Kalcijev oksid Kalcijev silikat 10 (U) 4 (R) Kalijev hidroksid; kaustična potaša 2 C Kalijev permanganat 5 O, Xn, N Kaolin 2 (R) Klor 0,5 1,5 EU**; T, N Klorov dioksid 0,1 0,28 0,3 0,84 O, T+, N Kloroacetaldehid 1 3,3 3 T+, N Klorobenzen (monoklorobenzen) EU**; K; Xn. N Kloroform; Triklorometan EU*K; Xn Kositar, organski spojevi, osim 0,1 0,2 K ciheksatin (kao Sn) Kristalni SiO2, kvarc 0, Krom, metal (kao Cr) 2 EU** Krom (III) kromat; dikromov tris(kromat); kromov kromat 2 2 O,T,C,N Kromov (VI) trioksid 0, O,T+, N Ksilen (svi izomeri) EU*; K, Xn Kvarcni pijesak 0,1(R) Metil-acetat F, Xi Metil-butil-acetat EU* Metil-1-butanol Mekrilat; Metil-2-cianoakrilat 0,3 1,4 Xi ,4 -Metilendianilin (4,4-0,01 0, K; T, N Diaminodifenilmetan) Mravlja kiselina, > 90% 5 9 EU**; C 385 Nafte T Naftni plinovi, ukapljeni (ako ne sadrži >od 0,1 % 1,3-Butadiena); naftni plin F+, T Natrijev hidroksid; kaustična soda 2 C Nikal 0,5 3 T Nikotin (ISO);3-(N-metil-2-0,5 EU**; K; T+, pirolidinil)piridin N Nitrobenzen 0, EU**; K; T, N Octena kiselina EU; C Olovo i njegovi anorganski spojevi (kao Pb)* 0,15 1 i 3 EU0; T, N Ozon 0,2 0, Paracetamol 10 (U) Parafinski vosak, dim Platina metal 1 EU Prašina brašna Prašina drva -tvrdog -mekanog EU Prašina gipsa 10(U) 4 (R Prašina grafita 10(U) 4 (R) Prašina gume (procesna) -dim gume 6 0,6 2 Veleučilište u Rijeci - Odjel sigurnosti na radu- Specijalistički studij 11 Ispitivanje radnog okoliša 3 dio

13 Prašina lijevanog željeza 10 (U) 4 (R) Prašina pepela od goriva 10 (U) 4 (R) Prašina pamuka 2, Prašina portland cementa 10 (U) 4 (R) Prašina smirka (korund) 10 (U) 4 (R) Prašina škroba 10 (U) 4 (R) Prašina vune (procesna) Prašina žita Prašina žbuke (mort) 10 (U) 4 (R) Propan-1-ol; n-propanol K; F, Xi Propranolol Rodij (kao Rh) -dim i prašina metala -topivi spojevi 0,1 0, Saharoza D (+) Selen 0,1 T Silicij 10 (U) 4 (R) Srebro, metal 0,1 EU* Stiren Xn Sumporna kiselina 1 3 C Sumporov dioksid T, C Talk (Mg3H2(SiO3)4) 1(R) Terpentinsko ulje Xn, N Tetrakloroetilen N, Xn Toluen EU**; K; F, Xn Trikloroetilen T ,2,3 Trimetilbenzen nr Ugljikov dioksid EU** Ugljikov disulfid K; F, T Ugljikov monksid F+, T Vinil-klorid monomer; kloroetilen 3 7,77 1 EU0; F+, T Vodikov klorid EU*; T, C Željezov(III) oksid, dim (kao Fe) Željezov(III) oksid, prašina; 10 (U) Rumenilo 4 (R) Željezo-soli (kao Fe) Živa anorganski spojevi (kao Hg) 0,05 T, N Živa organski spojevi (kao Hg) 0,01 T, N Oznake: CAS: Chemical Abstract Service Number EC/EINECS: European Inventory of Existing Comercial Chemical Substances GVI (granična vrijednost izloženosti): je granica od prosjeka vremenski izmjerenih koncentracija (prosječna koncentracija) tvari (plinovi, pare, aerosoli, prašine) u zraku na mjestu rada u zoni disanja radnika pri temperaturi od 20 C i tlaku zraka od 1013 mbara, a koja prema sadašnjim saznanjima ne dovodi do oštećenja zdravlja pri svakodnevnom osamsatnom radu (uz normalne mikroklimatske uvjete i umjereno fizičko naprezanje), a izražena je u ml/m³ (ppm), odnosno u mg/m³ ili u broju vlakana /cm³; KGVI (kratkotrajna granična vrijednost izloženosti): je ona koncentracija tvari kojoj radnik može bez opasnosti od oštećenja zdravlja biti izložen kroz kraće vrijeme. Izloženost takvoj koncentraciji opasne tvari može trajati najviše 15 minuta i ne smije se ponoviti više od četiri puta tijekom radnog vremena. Između dvije izloženosti toj koncentraciji mora proći najmanje 60 minuta. Vrijednosti kratkotrajne izloženosti se izražavaju u ml/m³ (ppm) ili mg/m³. ppm: 1ml/m³ ili 1cm³/m³; ppm = 24,04/M x mg/m³ mg/m³ = M/24,04 x ppm (M=molna masa u g/mol) (24,04=molarni volumen plina u l/mol kod 20 oc i 1,013 bara) X: broj vlakana tvari na 1 cm³ (ml) U: ukupna prašina R: respirabilna prašina (GVI prašina dane su kao ukupne prašine, osim ako nije posebno naznačeno da se odnosi na respirabilnu prašinu) Karc. kat. 1: tvari za koje je dokazano da su karcinogene za čovjeka Karc. kat. 2: tvari za koje su vjerojatno karcinogene za čovjeka Karc. kat. 3: tvari koje izazivaju zabrinutost zbog mogućeg karcinogenog djelovanja u čovjeka Veleučilište u Rijeci - Odjel sigurnosti na radu- Specijalistički studij 12 Ispitivanje radnog okoliša 3 dio 0,3 0,003

14 Muta. kat. 1: tvari za koje se zna da su mutagene za čovjeka Muta. kat. 2: tvari koje su vjerojatno mutagene za čovjeka Muta. kat. 3: tvari koje izazivaju zabrinutost zbog mogućeg mutagenog djelovanja u čovjeka Repr. kat. 1: tvari za koje se zna da smanjuju plodnost u čovjeka i/ili tvari za koje se zna da iskazuju razvojnu toksičnost u ljudi Repr. kat. 2: tvari koje vjerojatno smanjuju plodnost u ljudi i/ili tvari koje vjerojatno uzrokuju razvojnu otrovnost u ljudi Repr. kat. 3: tvari za koje se pretpostavlja da bi mogle smanjiti plodnost u čovjeka i/ili tvari za koje se pretpostavlja da bi mogle iskazati razvojnu otrovnost u čovjeka EU0 naznaka da se radi o tvarima za koje su utvrđene obvezujuće granične vrijednosti izloženosti prema Direktivi 2003/18/ EC, Direktivi 99/38/EC i Direktivi 98/24/EC EU naznaka da se radi o tvarima za koje su utvrđene indikativne granične vrijednosti izloženosti prema Direktivi 91/322/ EEC EU* naznaka da se radi o tvarima za koje su utvrđene indikativne granične vrijednosti izloženosti prema Direktivi 2000/39/ EC (prva lista) EU** naznaka da se radi o tvarima za koje su utvrđene indikativne granične vrijednosti izloženosti prema Direktivi 2006/15/ EC (druga lista) K; naznaka da tvar može štetno djelovati kroz kožu Označavanje kemikalija u skladu s važećim propisima; E: eksplozivno; O: oksidirajuće; F+: vrlo lako zapaljivo; F: lako zapaljivo; T+: vrlo otrovno; T: otrovno; Xn: Štetno; C: nagrizajuće; Xi: nadražujuće; N: opasno za okoliš; Veleučilište u Rijeci - Odjel sigurnosti na radu- Specijalistički studij 13 Ispitivanje radnog okoliša 3 dio

15 OBVEZUJUĆE GRANIČNE VRIJEDNOSTI IZLOŽENOSTI RADNIKA NA MJESTU RADA PREMA EC DIREKTIVAMA P2. -SKRAĆENA TABLICA- Red. CAS EC KEMIKALIJA GVI KGVI Karc. Muta. Repr. Označavanje br. broj kat. Kat. kat. Direktiva ppm mg/m³ vlakna/ml ppm mg/m³ Azbest-aktinolit 0,1 1 T DIR 2003/18/EC Azbest-antofilit 0,1 1 T DIR 2003/18/EC Azbest-krizotil 0,1 1 T DIR 2003/18/EC Azbest-krokidolit 0,1 1 T DIR 2003/18/EC Azbest-grunerit (amosit) 0,1 1 T DIR 2003/18/EC Azbest-tremolit 0,1 1 T DIR 2003/18/EC Benzen 1 3, K; F, T; DIR 99/38/EC 8. Tvrda prašina T drveta DIR 99/38/EC Olovo i njegovi 0, * 1 T, N anorganski DIR 98/24/EC Naznaka: spojevi Vinil monomer klorid K; može štetno djelovati na kožu i/ili kroz kožu Oznake opasnosti: F: lako zapaljivo F+: vrlo lako zapaljivo T: otrovno CAS: Chemical Abstract Service Number EC/EINECS: European Inventory of Existing Comercial Chemical Substances 3 7, F+, T DIR 99/38/EC GVI (granična vrijednost izloženosti): je granica od prosjeka vremenski izmjerenih koncentracija (prosječna koncentracija) tvari (plinovi, pare, aerosoli, prašine) u zraku na mjestu rada u zoni disanja radnika pri temperaturi od 20 C i tlaku zraka od 1013 mbara, a koja prema sadašnjim saznanjima ne dovodi do oštećenja zdravlja pri svakodnevnom osamsatnom radu (uz normalne mikroklimatske uvjete i umjereno fizičko naprezanje), a izražena je u ml/m³ (ppm), odnosno u mg/m³ ili u broju vlakana /cm³; KGVI (kratkotrajna granična vrijednost izloženosti): je ona koncentracija kemikalije kojoj radnik može bez opasnosti od oštećenja zdravlja biti izložen kroz kraće vrijeme. Izloženost takvoj koncentraciji štetnih tvari može trajati najviše 15 minuta i ne smije se ponoviti više od četiri puta tijekom radnog vremena. Između dvije izloženosti toj koncentraciji mora proći najmanje 60 minuta. Vrijednosti kratkotrajne izloženosti se izražavaju u ml/m³ (ppm) ili mg/m³. ppm: 1ml/m³; ppm= 24,04/M x mg/m³ vlakna/ml: broj vlakana neke tvari na 1 mililitar (cm³) Karc. kat. 1: tvari za koje je dokazano da su karcinogene za čovjeka Muta. kat. 2: tvari koje su vjerojatno mutagene za čovjeka Repr. kat. 1: tvari za koje se zna da smanjuju plodnost u čovjeka i/ili tvari za koje se zna da iskazuju razvojnu toksičnost u ljudi Veleučilište u Rijeci - Odjel sigurnosti na radu- Specijalistički studij 14 Ispitivanje radnog okoliša 3 dio

16 SMJERNICA ZA UTVRĐIVANJE GRANICA IZLOŽENOSTI za kemijske tvari, koje su razvrstane kao opasne u skladu s važećim propisima ili ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u opasne kemikalije, a za koje u Prilogu I a nisu utvrđene granične vrijednosti izloženosti P3 -SKRAĆENA TABLICA- Razred opasnosti Granice izloženosti Razvrstavanje prema vrsti opasnosti prašina mg/m³ A >1-10 pare ppm > B >0,1-1 >5-50 C >0,01-0,1 >0,5-5 D < 0,01 < 0,5 E Potražiti savjet specijalista Tvari koje vjerojatno nisu opasne po zdravlje, nadraživanje kože i očiju (Xi) Akutna štetnost (Xn) Akutna otrovnost, jako nadraživanje i nagrizanje, nadraživanje dišnog sustava, dermalna preosjetljivost, kronična štetnost (T, C, Xi, Xn) Akutna otrovnost, karc. kat. 3, kronična otrovnost, reproduktivna otrovnost (T+, Xn, T) Inhalacijska preosjetljivost, karc. kat. 1 i 2, muta. kat. 1, 2 i 3 (T, Xn) Oznake za opasne tvari R36, R38, R66, R67 i sve tvari koje nemaju neku od R oznaka iz razreda B E R20, R21, R22, R20/21, R20/22, R21/22, R20/21/22, R33, R65 R23, R24, R25, R23/24, R23/25, R24/25, R23/24/25, R34, R35, R37, R36/37, R37/38, R36/37/38, R39/23, R39/24, R39/25, R39/23/24, R39/24/25, R39/23/25, R39/23/24/25, R41, R43, R48/20, R48/21, R48/22, R48/20/21, R48/20/22, R48/21/22, R48/20/21/22 R26, R27, R28, R26/27, R26/28, R27/28, R26/27/28, R39/26, R39/27, R39/28, R39/26/27 R39/26/28, R39/27/28, R39/26/27/28, R40, R48/23, R48/24, R48/25, R48/23/24, R48/23/25, R48/24/25, R48/23/24/25, R60, R61, R62, R63, R64 R42, R42/43, R45, R46, R49, R68 Razred opasnosti A R36 Nadražuje oči R38 Nadražuje kožu R66 Učestalo izlaganje može prouzročiti sušenje ili pucanje kože R67 Pare mogu izazvati pospanost ili vrtoglavicu Razred opasnosti B R20 Štetno ako se udiše R21 Štetno u dodiru s kožom R22 Štetno ako se proguta R20/21 Štetno ako se udiše i u dodiru s kožom R20/22 Štetno ako se udiše i ako se proguta R21/22 Štetno u dodiru s kožom i ako se proguta R20/21/22 Štetno ako se udiše, u dodiru s kožom i ako se proguta R33 Opasnost od učinka nakupljanja R65 Može izazvati oštećenje pluća ako se proguta Razred opasnosti C R23 Otrovno ako se udiše R24 Otrovno u dodiru s kožom R25 Otrovno ako se proguta R23/24 Otrovno ako se udiše i u dodiru s kožom R23/25 Otrovno ako se udiše i ako se proguta R24/25 Otrovno u dodiru s kožom i ako se proguta R23/24/25 Otrovno ako se udiše, u dodiru s kožom i ako se proguta R34 Izaziva opekotine R35 Izaziva teške opekotine R37 Nadražuje dišni sustav R36/37 Nadražuje oči i dišni sustav Veleučilište u Rijeci - Odjel sigurnosti na radu- Specijalistički studij 15 Ispitivanje radnog okoliša 3 dio

17 R37/38 Nadražuje dišni sustav i kožu R36/37/38 Nadražuje oči, dišni sustav i kožu R39/23 Otrovno: ako se udiše opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R39/24 Otrovno: u dodiru s kožom opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R39/25 Otrovno: ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R39/23/24 Otrovno: udisanjem i u dodiru s kožom opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R39/24/25 Otrovno: u dodiru s kožom i ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R39/23/25 Otrovno: udisanjem i ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R39/23/24/25 Otrovno: udisanjem, u dodiru s kožom i ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R41 Opasnost od teških ozljeda očiju R43 U dodiru s kožom može izazvati preosjetljivost R48/20 Štetno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisan R48/21 Štetno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju putem kože R48/22 Štetno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju gutanjem R48/20/21 Štetno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i putem kože R48/20/22 Štetno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i gutanjem R48/20/21/22 Štetno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem, putem kože i gutanjem Razred opasnosti D R26 Vrlo otrovno ako se udiše R27 Vrlo otrovno u dodiru s kožom R28 Vrlo otrovno ako se proguta R26/27 Vrlo otrovno ako se udiše i u dodiru s kožom R26/28 Vrlo otrovno ako se udiše i ako se proguta R27/28 Vrlo otrovno u dodiru s kožom i ako se proguta R26/27/28 Vrlo otrovno ako se udiše, u dodiru s kožom i ako se proguta R39/26 Vrlo otrovno: udisanjem opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R39/27 Vrlo otrovno: u dodiru s kožom opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R39/28 Vrlo otrovno: ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R39/26/27 Vrlo otrovno: udisanjem i u dodiru s kožom opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R39/26/28 Vrlo otrovno: udisanjem i ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R39/27/28 Vrlo otrovno: u dodiru s kožom i ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R39/26/27/28 Vrlo otrovno: udisanjem, u dodiru s kožom i ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R40 Ograničena saznanja o kancerogenim učincima R48/23 Otrovno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem R48/24 Otrovno: opasnost teških oštećenja pri duljem izlaganju putem kože R48/25 Otrovno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju gutanjem R48/23/24 Otrovno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i putem kože R48/23/25 Otrovno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i gutanjem R48/24/25 Otrovno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju putem kože i gutanjem R48/23/24/25 Otrovno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem, putem kože i gutanjem R60 Može smanjiti plodnost R61 Može štetno djelovati na plod R62 Moguća opasnost smanjenja plodnosti R63 Moguća opasnost štetnog djelovanja na plod R64 Može štetno djelovati na dojenčad preko mlijeka Razred opasnosti E R42 Udisanje može izazvati preosjetljivost R42/43 Može izazvati preosjetljivost udisanjem i u dodiru s kožom R45 Može izazvati rak R46 Može izazvati nasljedna genetska oštećenja R49 Može izazvati rak ako se udiše R68 Moguća opasnost od nepovratnih učinaka Veleučilište u Rijeci - Odjel sigurnosti na radu- Specijalistički studij 16 Ispitivanje radnog okoliša 3 dio

18 BIOLOŠKE GRANIČNE VRIJEDNOSTI ZA PROFESIONALNU IZLOŽENOST P4 Štetna kemijska tvar Karakteristični Biološki Vrijeme Biološke granične Napomena pokazatelj uzorak uzorkovanja vrijednosti Olovo (elementarno i olovo krv nije kritično 70µg Pb/100ml krvi** EU anorganski spojevi) mokraća jednokratni uzorak ili 43,68 µmol/mol mokraća skupljen kreatinina* tijekom 24 sata (80 µg/g kreatinina*) dehidrataza δ aminolevulinske kiseline krv nije kritično 15 U/LE protoporfirin u krv nakon izloženosti 2,67 µmol/le interferencija manjka željeza eritrocitima tijekom 2-3 mjeseca (1,50 mg/le) (sideropenična anemija) (uzorak zaštititi svjetla) Živa (elementarna i živa krv nije kritično 0.15 µmol/l anorganski spojevi) (30 µg/l) mokraća jednokratni uzorak ili 28,20 µmol/mol mokraća skupljen kreatinina* tijekom 24 sata (50 µg/g kreatinina*) Živa (organski spojevi) živa krv nije kritično 100 mg/l Ugljikov monoksid Karboksihemoglo krv na kraju radne smjene 0,05 mol COHb/mol pušenje značajno povisuje bin Hb (5%) nalaz; interferencija (COHb) endogenog CO ugljikov monoksid krv na kraju radne smjene 0,56 mol/l pušenje značajno povisuje (12,5 ml/l) nalaz; interferencija endogenog CO krajnje na kraju radne smjene 0,75 µmol/l pušenje značajno povisuje izdahnuti (18 ppm) nalaz; interferencija zrak endogenog CO Benzen benzen krajnje oko 16 sati nakon 4,99 mmol/l pušenje povisuje nalaz izdahnuti završetka radne (0,12 ppm) zrak smjene fenol mokraća na kraju radne smjene 54,09 mmol/mol interferencija normalno kreatinina* prisutnog fenola (< 8 mg/l) (45,0 mg/g kreatinina*) i istodobne izloženosti Nitrobenzen methemoglobin krv na kraju radne smjene 0,05 mol MetHb/mol Hb (5%) p-nitrofenol mokraća na kraju radne smjene 4,07 mmol/mol kreatinina* (5,0 mg/g kreatinina*) Metanol metanol mokraća na kraju radne smjene 24,7 mmol/mol kreatinina* (7,0 mg/g kreatinina*) Aceton aceton krv na kraju radne smjene 0,34 mmol/l (20,0 mg/l) mokraća na kraju radne smjene 38,95 mmol/mol kreatinina* Furfural (2-furilmetan) N,N-Dimetil-formamid mokraća krv krajnje izdahnuti zrak za vrijeme izloženosti zadnja 2 sata radne smjene (20,0 mg/g kreatinina*) 0,20 mmol/mol kreatinina* (200,0 mg/g kreatinina*) na kraju izloženosti 20,52 µmol/l tijekom 4 sata (1,50 mg/l) za vrijeme izloženosti 41,60 nmol/l (1 ppm) N-metil-formamid krv na kraju radne smjene 16,93 µmol/l (1,0 mg/l) mokraća na kraju radne smjene 76,60 mmol/mol kreatinina* (40,0 mg/g kreatinina*) Fenol fenol mokraća na kraju radne smjene 0,30 mol/mol kreatinina* (250 mg/g kreatinina*) furoična kiselina (2- furankarboksilna kiselina N,N-dimetilformamid 1,2,3,4,5,6- Heksaklorcikloheksan (y-izomer) ( Lindan ) 1,2,3,4,5,6- heksaklorciklohek san krv nakon izloženosti tijekom 1 mjeseca 68,77 nmol/l (20,0 µg/l) fenolu interferencija anorganskih nitrita i klorata, alifatskih nitrata i nitrita; interferencija normalno prisutnog MetHb (< 1%) interferancija endogenog acetona (< 1,3 mg/l) interferancija endogenog acetona (< 1,4 mg/l) interferancija normalno prisutnog fenola (< 8 mg/l) i istodobne izloženosti benzenu *Za sve rezultate koji se izražavaju na kreatinin, koncentracije kreatinina < 0,5 g/l i > 3,0 g/l ne mogu se uzeti u obzir ** Liječnički nadzor treba obaviti kad je granična vrijednost olova u krvi radnika viša od 40 µg/100ml krvi. EU granična vrijednost po Direktivi EU Veleučilište u Rijeci - Odjel sigurnosti na radu- Specijalistički studij 17 Ispitivanje radnog okoliša 3 dio

19 AZBEST S obzirom da azbest pripada u skupinu opasnih radnih tvari potrebno je ukoliko se mjerenjem u radnom okolišu utvrdi postojanje azbesta provode minimalni zahtjevi glede sigurnosti i zdravlja radnika pred rizicima po njihovo zdravlje, uključujući i prevenciju takvih rizika koji nastaju ili bi mogli nastati od izlaganja azbestu na radu. Odnose se na aktivnosti u kojima su radnici tijekom rada izloženi ili mogu biti izloženi prašini koja nastaje od azbesta ili materijala koje sadrže azbest.»azbest«označava sljedeće vlaknaste silikate: azbest aktinolit, CAS br , azbest grinerit (amozit), CAS br , azbest antofilit, CAS br , krizotil, CAS br , krokidolit, CAS br , azbest tremolit CAS br U slučaju bilo kakve aktivnosti kod koje je vjerojatan rizik izlaganju prašini koja nastaje od azbesta ili materijala koji sadrže azbest poslodavac mora procjeniti rizik na način da utvrdi prirodu, stupanj te trajanje izlaganja radnika prašini koja nastaje od azbesta ili materijala koji sadrže azbest. Procjenu rizika poslodavac mora redovno revidirati i dopunjavati u skladu s promjenama koje bi mogle utjecati na izloženost radnika. Ukoliko je izloženost radnika povremena i niskog intenziteta, te kada je iz rezultata procjene rizika vidljivo da neće biti prekoračena granična vrijednost izloženosti u zraku radnog prostora, neće se primjenjivati članci strože mjere kada se radi o: kratkotrajnim povremenim poslovima na održavanju pri kojima se rukuje samo s nedrobljivim materijalom, odstranjivanju bez uništavanja nerazgrađenih materijala kod kojih su vlakna azbesta čvrsto povezana u matricu, inkapsulaciji ili pakiranju materijala koji sadrže azbest, a u dobrom su stanju, ispitivanjima zraka, te skupljanju uzoraka zbog provjere sadrži li neki materijal azbest. Poslodavac ne smije rasporediti mlade radnike, trudnice i dojilje na radna mjesta gdje bi mogli biti izloženi prašini azbesta ili prašini materijala koji sadrži azbest. Zabranjuje se primjena azbesta tehnologijom prskanja kao i radni postupci koji uključuju materijale niske gustoće (manje od 1 g/cm3) za izolaciju i zvučnu izolaciju, a sadrže azbest. Zabranjuju se aktivnosti pri kojima su radnici izloženi vlaknima azbesta prilikom vađenja azbesta ili proizvodnje i prerade azbestnih proizvoda ili proizvodnje i prerade proizvoda koji sadrže namjerno dodani azbest, uz iznimku obrade i odlaganja proizvoda koji nastaju pri rušenju ili uklanjanju azbesta. Poslodavac mora smanjiti izloženost radnika prašini azbesta ili materijala koji sadrže azbest na radnom mjestu na najmanju moguću mjeru i osigurati, da koncentracija azbestnih vlakana u zraku ne prelazi granične vrijednosti. U tu svrhu mora poslodavac provoditi sljedeće mjere: a) broj radnika koji su izloženi ili bi mogli biti izloženi ograničiti na najmanju moguću mjeru b) proces rada mora biti tako planiran, da pri njemu ne nastaje prašina azbesta, a ukoliko to nije moguće tako, da ne dolazi do oslobađanja prašine azbesta u zrak c) svi prostori i oprema za obradu azbesta moraju biti takvi, da je moguće njihovo redovno i učinkovito čišćenje i održavanje prostorija i opreme d) azbest ili materijale, koji sadrže azbest i stvaraju prašinu čuvati i prevažati u ambalaži koja je zatvorena, zapečaćena i označena e) odpatke, koji sadrže azbest, prikupljati i što je moguće prije odvoziti s radnog mjesta te odlagati u skladu s propisima zaštite okoliša Veleučilište u Rijeci - Odjel sigurnosti na radu- Specijalistički studij 18 Ispitivanje radnog okoliša 3 dio

20 Mjerenje koncentracije 1. o rezultatima procjene rizika te radi osiguranja maksimalno dopustive granične vrijednosti mora se redovno obavljati mjerenje koncentracije azbestnih vlakana u okolišu na radnom mjestu. 2. Uzimanje uzoraka mora biti reprezentativno za osobnu izloženost radnika prašini koja nastaje od azbesta ili materijala koje sadrže azbest. 3. Uzimanje uzoraka obavlja se nakon konzultacije s radnicima i/ili njihovim predstavnicima. 4. Uzimanje uzoraka može obavljati samo ovlaštena i osposobljena osoba koja posjeduje propisanu opremu za uzimanje uzoraka u skladu s propisima koji utvrđuju uvjete pod kojima pravne i fizičke osobe mogu obavljati ispitivanja u radnom okolišu. Uzete uzorke potrebno je analizirati opremom za mjerenje koncentracije vlaknastih tvari. 5. Trajanje uzimanja uzoraka mora biti takvo da je moguće ustanoviti relevantnu izloženost za razdoblje od osam sati (jedna smjena) mjerenjima ili pomoću vremenski prilagođenih izračuna. 6. Za analizu se upotrebljava metoda određivanja koncentracije pomoću fazno kontrastnog elektronskog mikroskopa u skladu s preporukom Svjetske zdravstvene organizacije. Pri određivanju koncentracije azbestnih vlakana u zraku radnog okoliša, uzimaju se u obzir samo vlakna s dužinom većom od 5 µm, promjerom manjim od 3 µm i s odnosom dužina: promjer > 3:1. Poslodavac mora osigurati da u osmosatnom vremenski prilagođenom prosjeku nijedan radnik nije izložen koncentraciji azbesta u zraku većoj od 0,1 vlakna na cm 3. Tamo gdje je prekoračena granična vrijednost treba utvrditi razloge prekoračenja granične vrijednosti, te što je prije moguće poduzeti odgovarajuće mjere za poboljšanje stanja. Rad se ne smije nastaviti na ugroženom području dok se ne poduzmu odgovarajuće mjere za zaštitu izloženih radnika. Kako bi se provjerila djelotvornost provedenih mjera mora se odmah izvršiti novo mjerenje koncentracije azbesta u zraku. Tamo gdje se izloženost ne može smanjiti na drugi način te gdje je radi usklađenosti s graničnim vrijednostima nužno nošenje osobne zaštitne opreme za disanje, to ne smije biti trajno i za svakog se radnika treba svesti na najmanju moguću mjeru. Tijekom razdoblja rada kad je nužna uporaba takve opreme potrebno je osigurati stanke u skladu s fizičkim i klimatskim uvjetima. Kada sigurnost radnika nije moguće osigurati na drugačiji način poslodavac mora radnicima osigurati osobnu zaštitnu opremu za zaštitu organa za disanje. Osobna zaštitna oprema za zaštitu organa za disanje smije se stavljati i skidati samo izvan područja u kojem se oslobađa azbestna prašina. Poslodavac mora osigurati pravilno čišćenje, održavanje i čuvanje osobne zaštitne opreme za zaštitu organa za disanje. Prije početka radova na rušenju ili održavanju, poslodavac mora utvrditi da li postoji mogućnost da su prisutni materijali koji sadrže azbest. O mogućoj prisutnosti materijala koji sadrže azbest poslodavac mora dobiti podatke od vlasnika građevine. 1. Pri obavljanju određenih aktivnosti kao što su rušenje, odstranjivanje, popravci i održavanje pri kojima je moguće predvidjeti da će usprkos primjene preventivnih mjera biti prekoračena granična poslodavac je dužan odrediti i provoditi sljedeće mjere zaštite radnika koji obavljaju takve radove: - informirati i osposobiti radnike opremiti radnike s odgovarajućom osobnom zaštitnom opremom za zaštitu organa za disanje i drugom osobnom zaštitnom opremom, koju radnici moraju stalno koristiti postaviti potrebne znakove upozorenja spriječiti širenje prašine azbesta ili prašine materijala koji sadrži azbest izvan prostorije ili radilišta -uputiti radnika na prethodni liječnički pregled. 2. Prije početka radova iz prethodne točke poslodavac se mora savjetovati s radnicima i/ili povjerenicima radnika za zaštitu na radu. Poslodavac mora prije početka radova na rušenju ili prije odstranjivanja azbesta i/ili materijala koji sadrže azbest iz zgrada, konstrukcija, instalacija, uređaja, opreme ili brodova napraviti plan rada. U planu iz prethodne točke poslodavac mora poduzeti odgovarajuće mjere, koje su potrebne zbog sigurnosti i zdravlja radnika. Poslodavac mora u planu rada posebice navesti: a) vrstu i predviđeno trajanje radova b) lokaciju na kojoj će se radovi izvoditi Veleučilište u Rijeci - Odjel sigurnosti na radu- Specijalistički studij 19 Ispitivanje radnog okoliša 3 dio

21 c) postupke koji će se primjenjivati jer radovi uključuju rad s azbestom ili materijalima koji sadrže azbest d) karakteristike opreme koja će se upotrebljavati za: zaštitu i dekontaminaciju radnika koji rade na radilištu zaštitu drugih osoba, koje su prisutne ili se nalaze blizu radilišta e) postupak odstranjivanja azbesta i/ili proizvoda, koji sadrže azbest g) način na koji će dokazati, da nakon završetka radova na rušenju ili odstranjivanju azbesta na radnom mjestu ne postoji rizik zbog izlaganja azbestu Poslodavac mora. poduzeti odgovarajuće organizacijske sigurnosne mjere, kojima će osigurati, da: a) su područja, na kojima se izvode ove aktivnosti jasno označena i u skladu s propisom, koji se odnosi na sigurnosne znakove te označena sa sigurnosnim znakom zabrane»pristup neovlaštenim osobama je zabranjen«te s dodatnim upozorenjem»azbestna vlakna«. b) je pristup na područja, na kojima se izvode radovi dozvoljen samo onim radnicima, koji moraju raditi ili ulaziti na ta područja zbog prirode svoga posla, c) je na područjima, na kojima se obavljaju radovi, zabranjeno pušenje. Poslodavac mora osigurati odgovarajući prostor u kojem mogu uzimati hranu i piće bez rizika od kontaminacije azbestnom prašinom ili materijala koji sadrže azbest. a) primjerenu radnu ili zaštitnu odjeću b) da radnici mogu zamijeniti azbestom zagađenu radnu ili zaštitnu odjeću čistom i da radnici ne odnose zagađenu radnu ili zaštitnu odjeću izvan tvrtke. Isto tako mora poslodavac osigurati pranje i čišćenje zagađene radne ili zaštitne odjeće u tvrtkama koje su opremljene za tu vrstu poslova ukoliko poslodavac sam ne obavlja pranje i čišćenje. U tom je slučaju potrebno zagađenu odjeću prevoziti u zatvorenim kontejnerima. c) odvojene garderobne prostore za radnu odnosno zaštitnu odjeću te civilnu odjeću d) odgovarajuća mjesta za pranje, kupaonice s tuševima i toaletne prostore e) odlaganje zaštitne opreme na točno određenom mjestu i provjeravanje te čišćenje zaštitne opreme nakon svake uporabe. Specijalist medicine rada mora savjetovati radnike o za njih primjerenom zdravstvenom nadzoru nakon prestanka izlaganja prašini azbesta. PREPORUKE ZA KLINIČKU OCJENU RADNIKA, 1. Postojeća saznanja ukazuju na to da izlaganje slobodnim vlaknima azbesta može uzrokovati sljedeće bolesti: asbestozu, mezoteliom, rak pluća, rak probavnih organa. 2. Liječnik i/ili tijelo ovlašteno za zdravstveni nadzor radnika izloženih azbestu moraju biti upoznati s uvjetima odnosno okolnostima izlaganja svakog radnika. 3. Liječnički pregledi radnika trebaju se provoditi u skladu s načelima i praksom medicine rada. Oni trebaju uključivati barem sljedeće mjere: 4. Liječnik i/ili tijelo ovlašteno za zdravstveni nadzor trebaju odlučiti o daljnjim pretragama, kao o citološkoj pretrazi pljuvačke, rentgenskom slikanju prsnog koša ili o tomodenzitometriji, u svjetlu najnovijih raspoloživih saznanja s područja medicine rada. Veleučilište u Rijeci - Odjel sigurnosti na radu- Specijalistički studij 20 Ispitivanje radnog okoliša 3 dio

22 BIOLOŠKI AGENSI Ukoliko se u procesu rada koriste biološki agensi potrebno je osigurati minimalne zahtjeve glede sigurnosti i zdravlja radnika pred rizicima po njihovo zdravlje i sigurnost, uključujući i sprječavanje takvih rizika koje proizlaze ili bi mogle proizaći iz izloženosti biološkim agensima pri radu. Definicije pojmova: (a)»biološki agensi«označavaju mikroorganizme, uključujući i takve koji su bili genetski modificirani, stanične kulture i čovječji endoparaziti, koji su u mogućnosti uzrokovati bilo kakvu zarazu, alergiju ili trovanje, a koji su razvrstani u četiri skupine s obzirom na razinu rizika od zaraze; (b)»mikroorganizam«označava mikrobiološki stanični ili nestanični entitet, koji je sposoban razmnožavati se ili prenositi genetski materijal; (c)»stanična kultura«označava rast stanica in vitro, dobivenih iz višestaničnih organizama.»biološki agensi«razvrstani su u četiri rizične skupine s obzirom na njihovu razinu rizika od zaraze: 1. biološki agens iz skupine 1 je onaj za kojeg nije vjerojatno da će uzrokovati bolest kod ljudi; 2. biološki agens iz skupine 2 je onaj koji može uzrokovati bolest kod ljudi i mogao bi biti opasan po radnike; nije vjerojatno da će se raširiti u okolinu; obično je na raspolaganju djelotvorna profilaksa ili liječenje; 3. biološki agens iz skupine 3 je onaj koji može uzrokovati tešku bolest kod ljudi i predstavlja ozbiljnu opasnost za radnike; može predstavljati rizik za širenje u okolinu, no obično je na raspolaganju djelotvorna profilaksa ili liječenje; 4. biološki agens iz skupine 4 je onaj koji uzrokuje tešku bolest kod ljudi i predstavlja ozbiljnu opasnost za radnike; može predstavljati veliki rizik za širenje u okolinu, a obično na raspolaganju nema djelotvorne profilakse ili liječenja. Pri bilo kojoj aktivnosti koja vjerojatno uključuje rizik od izlaganja biološkim agensima, potrebno je utvrditi prirodu, stupanj i trajanje izloženosti radnika, kako bi se omogućila procjena bilo kakvog rizika po njihovo zdravlje ili sigurnost te određivanje potrebnih mjera. Pri aktivnostima, koje uključuju izloženost više skupina bioloških agensa, rizik se procjenjuje na temelju opasnosti koju predstavljaju svi prisutni opasni biološki agensi. Procjena mora se provesti na temelju svih raspoloživih informacija, uključujući: (a) klasifikaciju bioloških agensa koji su opasni po zdravlje ljudi ili bi to mogli biti, (b) preporuke nadležnog tijela koje navode da biološki agens treba nadzirati radi zaštite zdravlja radnika, kada su takvom biološkom agensu zbog svoga posla izloženi ili bi to mogli biti; (c) informacije o bolestima od kojih radnici zbog svoga posla mogu oboljeti; (d) moguće alergijske ili toksične učinke zbog rada radnika; (e) upoznatost sa bolešću za koju je utvrđeno da je radnik ima, i koja je neposredno povezana s njegovim poslom. Ako priroda aktivnosti to dopušta, poslodavac mora izbjegavati uporabu štetnog biološkog agensa, tako da ga nadomjesti biološkim agensom, koji pod uvjetima njegove uporabe i prema trenutnim saznanjima nije opasan odnosno manje je opasan po zdravlje radnika. Kada nalazi procjene ukažu na rizik po zdravlje ili sigurnost radnika, njihova izloženost mora se spriječiti. Kada to tehnički nije izvedivo rizik izloženosti treba smanjiti na tako nisku razinu kolika je potrebna za primjerenu zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika, posebice sljedećim mjerama: (a) smanjivanjem na što manju mjeru broja radnika koji su izloženi ili bi to mogli biti biološkim agensima kao i trajanje njihovog izlaganja; (b) osmišljavanjem radnih postupaka i mjera kontrole, koji sprječavaju ispuštanje bioloških agensa u radni prostor ili ga smanjuju na najmanju moguću mjeru; (c) skupnim mjerama zaštite i/ili, tamo gdje izloženost nije moguće izbjeći na drugi način, pojedinačnim mjerama zaštite; (d) higijenskim mjerama, koje su u skladu s ciljem sprječavanja ili smanjivanja nenamjernog prijenosa ili ispuštanja biološkog agensa s mjesta rada; (e) primjenom znaka za biološku opasnost, prikazanog u Prilogu II, te drugih odgovarajućih znakova upozorenja; (f) izradom planova kako postupati kod nesreća koje uključuju biološke agense; Veleučilište u Rijeci - Odjel sigurnosti na radu- Specijalistički studij 21 Ispitivanje radnog okoliša 3 dio

23 (g) ispitivanjem, tamo gdje je to potrebno i tehnički izvedivo, moguće prisutnosti bioloških agensa korištenih pri radu izvan primarne fizičke izolacije; (h) sredstvima sigurnog sakupljanja, skladištenja i odlaganje otpada od strane radnika, uključujući i primjenu sigurnih i raspoznatljivih posuda, nakon odgovarajuće obrade otpada tamo gdje je potrebna; (i) propisivanjem mjera za sigurno rukovanje i prijenos bioloških agensa unutar mjesta rada. (j) cijepljenje i zaštita lijekovima. Poslodavci imaju obvezu, pri svim aktivnostima kod kojih postoji rizik po zdravlje ili sigurnost radnika zbog rada s biološkim agensima, poduzeti odgovarajuće mjere koje jamče da: (a) radnici ne jedu ili piju u radnim prostorima u kojima postoji rizik kontaminacije biološkim agensima; (b) su radnici opskrbljeni primjerenom zaštitnom odjećom ili drugom primjerenom posebnom odjećom; (c) radnici imaju na raspolaganju primjerene i zadovoljavajuće kupaoničke i toaletne prostore, koji mogu sadržavati i tekućinu za ispiranje očiju i/ili antiseptike za kožu; (d) se sva potrebna zaštitna oprema: pravilno čuva na točno određenom mjestu, pregledava i čisti, ako je to moguće prije svake primjene, a u svakom slučaju nakon nje, utvrđene nedostatke otklanja ili zamjenjuje prije ponovne primjene; (e) su detaljno određeni postupci za uzimanje, rukovanje i obradu uzoraka čovječjeg ili životinjskog podrijetla. Radnu odjeću i zaštitnu opremu, uključujući i zaštitnu odjeću iz stavka 1, koja bi mogla biti kontaminirana biološkim agensima, treba pri odlasku iz prostora rada svući i prije poduzimanja mjera iz drugog podstavka odvojiti od ostale odjeće. Poslodavac mora osigurati da se takva odjeća i zaštitna oprema dekontaminira i očisti ili ako je potrebno uništi. Poslodavac mora poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurao da radnici i/ili svi njihovi predstavnici u poduzeću ili ustanovi budu dostatno i primjereno osposobljeni, na temelju svih dostupnih podataka, posebice u obliku informacija i uputa koje se tiču: (a) mogućeg zdravstvenog rizika; (b) sigurnosnih mjera kako bi se spriječila izloženost; (c) higijenskih zahtjeva; (d) nošenja i uporabe zaštitne opreme i odjeće; (e) koraka koje radnici moraju poduzeti u slučajevima incidenata, te za njihovo sprječavanje. 2) Osposobljavanje se: (a) obavlja na početku rada koji uključuje doticaj s biološkim agensima, (b) prilagođava tako da se uzmu u obzir novi ili izmijenjeni rizici, te (c) po potrebi periodično ponavlja. U skladu s posebnim propisima, koji uređuju zaštitu zdravlja na radu poslodavac mora svakom radniku za kojeg su nalazi procjene pokazali rizik po zdravlje i sigurnost, ako je to primjereno, osigurati preventivne zdravstvene preglede radnika koji rade s biološkim agensima prije početka rada na dotičnom mjestu rada te u redovnim razmacima za vrijeme obavljanja posla na tom mjestu rada te izravno omogućiti provođenje individualnih i skupnih higijenskih mjera mjestu rada. Kada je to potrebno, radnicima, koji još nisu imuni na biološki agens kojem su izloženi ili za to postoji vjerojatnost, moraju se osigurati učinkovita cjepiva. Ako se utvrdi da neki radnik ima zarazu i/ili bolest za koju se sumnja da je posljedica izloženosti, ovlašteni specijalist medicine rada ili tijelo ovlašteno za zdravstveni nadzor radnika moraju uputiti na zdravstveni pregled i druge radnike koji su bili izloženi na sličan način. Zdravstvene i veterinarske ustanove, osim dijagnostičkih laboratorija U pogledu procjeneposebna pozornost treba se posvetiti: (a) nesigurnostima u pogledu prisutnosti bioloških agensa kod pacijenata ili životinja, te u od njih uzetim materijalima i uzorcima; (b) opasnostima koju predstavljaju biološki agensi za koje je poznato ili se sumnja da su prisutni kod pacijenata ili životinja te u od njih uzetim materijalima i uzorcima; (c) rizicima koje predstavlja sama priroda posla. U zdravstvenim i veterinarskim ustanovama moraju se poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika o kojima se radi. Potrebne mjere moraju uključivati posebno: (a) utvrđivanje odgovarajućih postupaka dekontaminacije i dezinfekcije, i (b) provođenje postupaka koji omogućuju rukovanje kontaminiranim otpadom i njegovo odlaganje bez rizika. Veleučilište u Rijeci - Odjel sigurnosti na radu- Specijalistički studij 22 Ispitivanje radnog okoliša 3 dio

24 U prostorima za izolaciju u kojima se nalaze pacijenti ili životinje koji su zaraženi ili za koje se sumnja da su zaraženi biološkim agensima skupine 3. ili 4. moraju se izabrati mjere izolacije od onih navedenih u Prilogu V, stupcu A, kako bi se rizik zaraze smanjio na najmanju moguću mjeru. Posebne mjere za industrijske postupke, laboratorije i prostore za životinje 1) U laboratorijima, uključujući i dijagnostičke laboratorije, te u prostorima za laboratorijske životinje koje su namjerno zaražene biološkim agensima skupine 2, 3. ili 4. ili koje su pak nositelji ili za se njih sumnja da su nositelji tih agensa, moraju se poduzeti sljedeće mjere: (a) Laboratoriji u kojima se obavljaju poslovi koji uključuju rukovanje biološkim agensima iz skupine 2, 3. ili 4. u istraživačke, razvojne, obrazovne ili dijagnostičke svrhe moraju odrediti mjere izolacije u skladu s Prilogom V, kako bi se rizik zaraze smanjio na najmanju moguću mjeru. (b) Na temelju procjene moraju se, nakon određivanja razine fizičke izolacije koja je potrebna za biološke agense u skladu sa stupnjem rizika, odrediti mjere u skladu s Prilogom V. Aktivnosti koje uključuju rukovanje biološkim agensom moraju se vršiti: za biološki agens iz skupine 2. samo u radnim prostorima koji odgovaraju najmanje 2. stupnju izolacije, za biološki agens iz skupine 3. samo u radnim prostorima koji odgovaraju najmanje 3. stupnju izolacije, za biološki agens iz skupine 3. samo u radnim prostorima koji odgovaraju najmanje 3. stupnju izolacije. (c) Laboratoriji u kojima se radi s materijalima kod kojih nije sigurna prisutnost bioloških agensa koji mogu prouzročiti bolesti kod ljudi, ali kojima nije cilj raditi s biološkim agensima kao takvima (tj. njihovo uzgajanje ili koncentracija), trebaju odrediti barem 2. stupanj izolacije. Stupnjevi 3. ili 4. moraju se odrediti, kada je to primjereno, tamo gdje se zna ili se sumnja da su potrebni, osim ako smjernice donesene od strane nadležnih nacionalnih tijela pokazuju da je u određenim slučajevima niži stupanj izolacije primjeren. 2) Kod industrijskih postupaka koji upotrebljavaju biološke agense skupine 2, 3. ili 4. moraju se poduzeti sljedeće mjere: (a) Načela izolacije stavka 1 podstavka (b) ovoga članka trebaju se odnositi i na industrijske postupke, na temelju praktičnih mjera i odgovarajućih postupaka iz Priloga VI. (b) U skladu s procjenom rizika povezanih s uporabom bioloških agensa skupine 2, 3 ili 4, nadležna tijela mogu odlučiti o odgovarajućim mjerama koje treba provoditi kod industrijske uporabe takvih bioloških agensa. 3) Kod svih aktivnosti kod kojih nije bilo moguće donijeti definitivnu ocjenu biološkog agensa, no u pogledu kojega se čini da bi njegova predviđena uporaba mogla uključivati ozbiljan zdravstveni rizik za radnike, aktivnosti se smiju obavljati samo na radnim mjestima na kojima razina izolacije odgovara najmanje razini 3. Klasifikacija bioloških agensa Prilozi I. VII koji se usklađuju i dopunjuju s tehničkim napretkom, promjenama međunarodnih propisa i specifikacija te najnovijim saznanjima na području bioloških agensa. U prilogu III. su glede na razinu rizika a u skladu s definicijom iz klasificirani biološki agensi u skupinu 2., 3. i 4. bioloških agensa. NEPOTPUNI POPIS AKTIVNOSTI 1. Rad u pogonima za proizvodnju hrane. 2. Rad u poljoprivredi. 3. Poslovi, kod kojih dolazi do doticaja sa životinjama i/ili proizvodima životinjskog porijekla. 4. Rad u zdravstvu, uključujući i jedinice za izolaciju i mrtvačnice. 5. Rad u kliničkim, veterinarskim i dijagnostičkim laboratorijima, osim u dijagnostičkim mikrobiološkim laboratorijima. 6. Rad u pogonima za odlaganje otpada. 7. Rad u pogonima za čišćenje otpadnih voda. ZNAK ZA BIOLOŠKU OPASNOST Veleučilište u Rijeci - Odjel sigurnosti na radu- Specijalistički studij 23 Ispitivanje radnog okoliša 3 dio