Cijena elektri~ne energije

Transcript

1 Cijena elektri~ne energije Dr. sc. Anto Bajo i Irena Klemen~i} Cijena elektri~ne energije 1. Uvod U ovom se ~lanku obja{njava glavna obilje`ja, sudionike i na~in odre ivanja cijena na trì{tu elektri~ne energije, analizira se djelatnost, te poja{njuje trì{te i glavne sudionike trì{ta elektri~ne energije u Hrvatskoj. Autori analiziraju i tarife odnosno tarifne modele na kojima se temelji izra~un cijene elektri~ne energije te ukratko obja{njavaju sustav subvencioniranja cijena elektri~ne energije iz dràvnog prora~una za pojedine kategorije ku}anstava i naposljetku uspore uju visine i strukturu cijena elektri~ne energije u Hrvatskoj i zemljama EU-a i Europe. 2. Elektro-energetska djelatnost Elektro-energetske djelatnosti u Hrvatskoj obavlja se kao trì{ne i kao regulirane djelatnosti. Trì{ne ~ine proizvodnja i opskrba povla{tenih kupaca i trgovina elektri~nom energijom. Cijene i koli~ine isporu~ene elektri~ne energije odre uje se trì{no ili sklapanjem kratkoro~nih i dugoro~nih ugovora. Regulirane energetske djelatnosti zapravo su jednake kao trì{ne, ali ih se obavlja kao javne usluge. Pravne i fizi~ke osobe mogu obavljati energetsku djelatnost temeljem rje{enja i odobrenja Hrvatske agencije za regulaciju energetskih djelatnosti (HERA). U Hrvatskoj su u procesu proizvodnje, distribucije i opskrbe elektri~nom energijom angaìrane 32 pravne osobe (tablica 1). Zanimljivo je da su samo dva dru{tva dioni~ka, a ~ak 30 je dru{tava s ograni~enom odgovorno{}u. Na trì{tu elektri~nom energijom trgovinom se bavi devet poduze}a, isklju~ivo dru{tva s ograni~enom odgovorno{}u (tablica 2), {to upozoruje na mogu}e te{ko}e u vezi s uvidom u njihovo financijsko poslovanje. Dioni~ka dru{tva, naime, prisutna su na Zagreba~koj burzi, pa je relativno lako analizirati njihove trì{ne aktivnosti, dok je u dru{tva s ograni~enom odgovorno{}u oteàn uvid u poslovanje i procjenu udjela na trì{tu elektri~nom energijom. Proizvodnja elektri~ne energije Proizvodnjom elektri~ne energije u Hrvatskoj bavi se 20 dru{tava od kojih su dva dioni~ka. U proizvodnji sudjeluju i poljoprivredne zadruge te dru{tva koje energiju proizvode iz alternativnih izvora, poput vjetra. Dru{tva koja obavljaju djelatnost proizvodnje elektri~ne energije mogu u proizvodnim objektima upotrijebiti izvore energije {to ih se smatra najpovoljnijima, ugovarati prodaju vlastite proizvedene elektri~ne energije te imaju pravo pristupa prijenosnoj i distribucijskoj mreì. CIJENA ELEKTRI^NE ENERGIJE 99

2 Tablica 1. Pravne osobe koje u Hrvatskoj obavljaju energetsku djelatnost Proizvodnja 1. HEP Proizvodnja d.o.o. Dru{tva koja obavljaju djelatnost proizvodnje elektri~ne energije moraju udovoljiti tehni~kima i pogonskim te uvjetima iz dozvole za obavljanje energetske djelatnosti. Moraju posjedovati mjerne ure aje kakvi omogu}uju odre ivanje energije {to je se isporu~uje u mreù, raditi prema pravilima djelovanja trì{ta elektri~ne energije, mre`nim pravilima i op}im uvjetima te udovoljavati propisanim uvjetima za{tite okoli{a. Vlasnici dru{tva obvezni su lokalnoj samoupravi pla}ati naknadu za uporabu prostora gdje dru{tva imaju gra evine za proizvodnju elektri~ne energije. Visinu te naknade odre uje Vlada. Dru{tvo koje u proizvodnom objektu istodobno proizvodi elektri~nu i toplinsku energiju na visokou~inkovit na~in (uporabljuje otpad ili obnovljive izvore energije za proizvod- Prijenos HEP Operator prijenosnog sustava d.o.o. Opskrba HEP Opskrba d.o.o. za opskrbu potro{a~a elektri~nom, toplinskom energijom i plinom 2. TE Plomin d.o.o. Korlea d.o.o. za trgovinu i usluge 3. INA-Industrija nafte d.d. HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. 4. Adria Wind Power d.o.o. za proizvodnju elektri~ne energije 5. Valalta d.o.o. 6. EKO d.o.o. HEP Toplinarstvo d.o.o. za proizvodnju i distribuciju toplinske energije Partner Elektrik d.o.o. za elektroinstalacijske radove i tehni~ku za{titu GEN-I Zagreb d.o.o. trgovina i prodaja elektri~ne energije 7. Vjetroelektrana Trtar - Krtolin d.o.o. CRODUX Plin d.o.o. za trgovinu i usluge 8. Hidro-Watt d.o.o. Enzyme d.o.o. za trgovinu, proizvodnju i usluge 9. Tudi} Elektro centar d.o.o. Energija 2 sustavi d.o.o. za opskrbu elektri~nom energijom 10. Sladorana d.d. NOX Grupa d.o.o. za trgovinu i usluge 11. Zagreba~ke otpadne vode - upravljanje i pogon d.o.o. EL-EN Solucije d.o.o. za trgovinu i usluge 12. Vjetroelektrana Orlice d.o.o. za proizvodnju energije Elektro plus d.o.o. za trgovinu i usluge 13. Poljoprivredna zadruga Osatina 14. Univerzal d.o.o. za reciklaù metalnih ostataka i promet sekundarnim sirovinama 15. Selan d.o.o. za gra evinarstvo, proizvodnju i opskrbu elektri~nom energijom 16. Velika Popina d.o.o. za usluge 17. T7 VIS d.o.o. za proizvodnju, istraìvanje i usluge 18. Kon~ar-Obnovljivi izvori d.o.o. 19. Vjetroelektrana Crno Brdo d.o.o. za trgovinu i usluge 20. Strizivojna Hrast d.o.o. proizvodnja i trgovina drvom. Izvor: Hrvatska energetska regulatorna agencija, Registar dozvola 100 POREZNI VJESNIK 5/2012.

3 nju elektri~ne energije na gospodarski primjeren na~in, uskla en sa za{titom okoli{a) mogu dobiti status povla{tena proizvo a~a elektri~ne energije, kad (osim hidroelektrana snage ve}e od 10 MW) imaju pravo na poticajnu cijenu uz primjenu tarifnog sustava za proizvodnju elektri~ne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Naknadu za poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije od opskrbljiva~a tarifnih i povla{tenih kupaca prikuplja Hrvatski operator trì{ta elektri~ne energije (HROTE) koji mora osigurati preuzimanje ukupno proizvedene elektri~ne energije od povla{tenih proizvo a~a. Prijenos i distribucija elektri~ne energije Prijenos elektri~ne energije u Hrvatskoj obavlja HEP Operator prijenosnog sustava d.o.o. Du`nosti su operatora prijenosnoga sustava osigurati dugoro~no sposobnost prijenosne mreè, radi udovoljenja razboritim zahtjevima za prijenos elektri~ne energije te pridonijeti stabilnosti opskrbe odgovaraju}ima prijenosnim kapacitetima i pouzdano{}u prijenosne umreè. Operator upravlja tokovima elektri~ne energije u prijenosnoj mreì, uzimaju}i u obzir razmjenu elektri~ne energije s drugim povezanim mreàma. Du`nost je operatora osigurati raspoloìvosti svih nu`nih pomo}nih usluga, angaìrati proizvodne objekte na svome podru~ju, odrediti uporabu spojnih vodova s drugim mreàma, osigurati ener giju za pokri}e gubitaka u prijenosnoj mreì i energije za uravnoteènje te obav ljanje usluga prema trì{nim na~elima. Operator skrbi o gubicima u umreì i donosi pravila o uravnoteènju elektroenergetskog sustava, uklju~iv{i pravila za zara~unavanje naknada {to ih pla}aju korisnici mreè radi elektroenergetske neravnoteè. Obveza je ope ra to ra, naravno, davati sve nu`ne informacije operatorima drugih povezanih sustava radi sigur na i u~inkovitog pogona, uskla ena razvoja i osiguravanja pogona povezanih sustava itd. Operator prijenosnog sustava ne smije trgovati elektri~nom energijom. Moè angaìrati proizvodne objekte namijenjene za povremenu uporabu samo pri ve}im poreme}ajima ili ispadima u sustavu te kriznim stanjima. Operator prijenosnog ili distribucijskog sustava korisnicima treba omogu}iti pristup mreì prema na~elu regulirana pristupa tre}e strane, sukladno op}im uvjetima za opskrbu elektri~nom energijom i mre`nim pravilima elektroenergetskog sustava. Proizvo a~ i kupac od operatora moraju pribaviti suglasnost za novi priklju~ak na mreù ili pove}anje priklju~ne snage. Opskrba elektri~nom energijom Dozvolu HERA-e za obavljanje opskrbe elektri~nom energijom dobilo je dvanaest dru{tava. Opskrba je energetska djelatnost neovisna o djelatnosti prijenosa i distribucije elektri~ne energije. Djelatnost opskrbe odnosi se na kupnju i prodaju elektri~ne energije kupcima. Postupak prodaje elektri~ne energije obuhva}a obradu obra~unskih elemenata, obra- ~un potro {nje, ispostavu ra~una i naplatu obra~unane elektri~ne energije za svako mjerno mjesto, prema ugovorenim odnosima za povla{tene kupce ili ure enim odnosima za tarifne kupce. Opskrbljiva~ je povla{tenih kupaca svaki energetski subjekt koji daje uslugu opskrbe povla{tenim kupcima nakon {to pribavi dozvolu za obavljanje djelatnosti opskrbe elektri~nom energijom. Vlada RH uredbom propisuje najmanji udjel elektri~ne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, {to je obvezan preuzeti svaki energetski subjekt za opskrbu elektri~nom energijom. CIJENA ELEKTRI^NE ENERGIJE 101

4 Dru{tvo koje obavlja poslove operatora distribucijskog sustava, osim poslova operatora distribucijskog sustava, mora obavljati i poslove opskrbljiva~a tarifnih kupaca, pri ~emu }e svakome ku}anstvu (na njihov zahtjev) osigurati opskrbu elektri~nom energijom odre ene kvalitete kao javnu uslugu. Opskrbljiva~ tarifnih kupaca sklapa ugovor o opskrbi ili ugovor o opskrbi i uporabu prijenosne i/ili distribucijske mreè s tarifnim kupcima elektri~ne energije. Povla{ten kupac i odabran opskrbljiva~ zaklju~uju ugovor o opskrbi elektri~nom energijom i ugovaraju koli~inu i cijenu elektri~ne energije. Uporabu mreè kupci ugovaraju s operatorom prijenosnog ili distribucijskog sustava, te moraju platiti cijenu za uporabu prijenosne i/ili distribucijske mreè i propisane naknade. 3. Trì{te elektri~ne energije Na hrvatskom trì{tu elektri~ne energije proizvo a~ moè prodati elektri~nu energiju trgovcu i opskrbljiva~u. Opskrbljiva~ moè kupiti elektri~nu energiju od proizvo a~a, trgovca ili drugoga opskrbljiva~a ili je prodati povla{tenim kupcima prema ugovorenim odnosima tarifnim kupcima, trgovcu ili drugom opskrbljiva~u. Trgovac moè kupiti elektri~nu energiju od proizvo a~a, opskrbljiva~a ili drugoga trgovca te je moè prodati opskrbljiva~u ili drugom trgovcu. Povla{ten kupac moè slobodno odabrati op skrbljiva~a s kojim sklapa ugovor o opskrbi. Proizvo a~, opskrbljiva~ i trgovac koji èli su djelovati u postupcima i aktivnostima na trì{tu elektri~ne energije obvezan je s HROTE-om sklopiti sporazum o ure ivanju prava i obveza trì{noga sudionika i HROTE-a. Za svaki od tih dijelova trì{ta propisana su prava i obveze sudionika i tarifa za izra~un cijena energije. Od 1. srpnja hrvatsko je trì{te elektri~ne energije posve liberalizirano. Iako su u tom trenutku bili ispunjeni svi uvjeti za nesmetano funkcioniranje trì{ta, do stvarnih je promjena do{lo tek 2010, kada su uz HEP Opskrbu, na trì{tu aktivno sudjelovala dodatna tri opskrbljiva~a (izvan HEP-ove grupe). Ve} u drugoj polovici zabiljeène su prve promjene opskrbljiva~a, osobito u javnome sektoru, na temelju javnog nadmetanja. Tablica 2. Pravne osobe registrirane za trgovinu elektri~nom energijom Naziv: LUMIUS d.o.o. za energetsku djelatnost DALEKOVOD d.d. za inènjering, proizvodnju i izgradnju INTER ENERGO GRUPA d.o.o. za proizvodnju i distribuciju energije ADRIAL PLUS d.o.o. za usluge i trgovinu TLM-TVP d.o.o. za proizvodnju valjanih proizvoda PETROL HRVATSKA d.o.o. za trgovinu i prijevoz nafte i naftnih derivata DANSKE COMMODITIES d.o.o. za trgovinu elektri~nom energijom i plinom MVM Partner d.o.o. za trgovinu i usluge ENEL TRADE d.o.o. za trgovinu elektri~nom energijom Sjedi{te: Vara`din Zagreb Rijeka [ibenik [ibenik Zagreb Zagreb Zagreb Zagreb Izvor: Hrvatska energetska regulatorna agencija, Registar dozvola Za organiziranje trì{ta elektri~ne energije odgovoran je Hrvatski operator trì{ta energije d.o.o. (HROTE) koji evidentira ugovorne obveze sudionika na trì{tu, obra~unava energiju uravnoteènja prema ugovorenim koli~inama (prema podacima operatora prijenosnog sustava). HROTE izra uje trì{ni plan i uskla uje s dodijeljenim prekograni~nim kapacitetima te evidentira povla{tene kupce na trì{tu do trenutka posvema{njeg otvaranja 102 POREZNI VJESNIK 5/2012.

5 trì{ta elektri~ne energije. HROTE vodi evidencije sudionika na trì{tu, o ugovorima sa svim opskrbljiva~ima radi osiguranja minimalnog udjela elektri~ne energije proizvedene iz obnovljivih izvora elektri~ne energije i kogeneracije. Osim toga prikuplja naknade za poticanje obnovljivih izvora energije i kogeneracije od opskrbljiva~a tarifnih i povla{tenih kupaca, odnosno zaklju~uje ugovore s povla{tenim proizvo a~ima koji imaju pravo na poticajnu cijenu, obra~unava, prikuplja i obavlja razdiobu sredstava naknade. Povla{ten kupac Povla{ten kupac u roku {est mjeseci treba odabrati opskrbljiva~a elektri~ne energije, a u tom razdoblju ima pravo na opskrbu elektri~nom energijom od opskrbljiva~a tarifnih kupaca. Povla{ten kupac iz kategorije ku}anstava koji ne èli iskoristiti pravo povla{tenoga kupca ili ne uspije na}i opskrbljiva~a, ima pravo na opskrbu elektri~nom energijom od opskrbljiva~a tarifnih kupaca. Povla{ten kupac ~iji opskrbljiva~ prestane s radom mora u roku 30 dana odabrati novoga opskrbljiva~a, a u tom razdoblju ima pravo na opskrbu elektri~nom energijom od opskrbljiva~a tarifnih kupaca. Ako povla{ten kupac ostane bez opskrbljiva~a ili mu opskrbljiva~ prestane s radom, a nije na{ao novog opskrbljiva~a, pla}a opskrbu elektri~nom energijom po cijeni elektri~ne energije uravnoteènja za obra~un elektri~ne energije povla{tenim kupcima koji nisu na{li opskrbljiva~a. Tarifni kupac Tarifnog kupca opskrbljuje elektri~nom energijom opskrbljiva~ tarifnih kupaca po cijenama iz tarifnog sustava za proizvodnju elektri~ne energije ili po cijenama elektri~ne energije iz javnog nadmetanja i tarifnog sustava za opskrbu elektri~nom energijom. Radi osobita gospodarskog i dru{tvenog interesa, za neke kategorije tarifnih kupaca Vlada RH moè privremeno utvrditi niè cijene (u dijelu cijene) elektri~ne energije, {to se odnosi na proizvodnju. 4. Cijena elektri~ne energije Cijene elektri~ne energije u RH mogu biti regulirane ili slobodne. Regulirana cijena energije za tarifne kupce sadrì dio cijene prema tarifnim stavkama, za energetske djelatnosti u kojih se primjenjuje tarifni sustav, naknadu za poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, naknadu za naslije ene tro{kove (ako su odobreni za pojedinu vrstu energije) te ostale naknade. Slobodna cijena energije sadrì dio cijene kakvu se ugovara slobodno, dio cijene prema tarifnim stavkama, za energetske djelatnosti za koje se primjenjuje tarifni sustav, naknadu za poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, naknadu za naslije ene tro{kove (ako su odobreni za pojedinu vrstu energije) te ostale naknade. Tarifni sustavi Tarifni sustav zapravo je propisana metodologija za utvr ivanje tarifnih stavaka i njihove visine. Metodologijom se utvr uje tarifne stavke za obra~un cijena energije za razli~ite energetske subjekte, odnosno korisnike, ovisno o vrsti, snazi, kvaliteti i drugim ele mentima isporu~ene energije. Tarifne stavke omogu}uju obra~un cijene energije za obra~unsko CIJENA ELEKTRI^NE ENERGIJE 103

6 razdoblje. Visine tarifnih stavaka mogu se razlikovati, ovisno o vrsti korisnika, razdoblju isporuke i sezonskoj ili dnevnoj dinamici isporuke. Primjenom tarifnih sustava odre uje se cijenu proizvodnje elektri~ne energije, osim proizvodnje za povla{tene kupce, prijenosa elektri~ne energije, distribucije te opskrbe elektri~ne energije, osim povla{tenih kupaca. Tarifni sustavi temelje se na opravdanim tro{kovima poslovanja, odràvanja, zamjene, gradnje ili rekonstrukcije objekata i za{tite okoli{a, uklju~iv{i razuman rok povrata sredstava od ulaganja u energetske objekte, ure aje i mreù, odnosno sustav. Tarifni sustavi trebaju poticati mehanizme za pobolj{anje energetske u~inkovitosti i upravljanje potro{- njom, uklju~iv{i pove}anu uporabu obnovljivih izvora. Cijena elektri~ne energije za jednaku kategoriju potro{nje tarifnih kupaca jednaka je na cijelome podru~ju RH. Tarifni sustav za proizvodnju elektri~ne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije odre uje pravo proizvo a~a na poticajnu cijenu {to je operator trì{ta pla}a za isporu~enu energiju. Metodologiju, odnosno tarifne sustave bez visine tarifnih stavaka, za proizvodnju elektri~ne energije (osim za povla{tene kupce, opskrbu elektri~nom energijom, osim povla- {tenih kupaca, prijenos elektri~ne energije, distribuciju elektri~ne energije) donosi HERA. Vlada RH odre uje visinu pojedinih stavaka u tarifnim sustavima na prijedlog nadle`noga ministarstva. Prijedlog za promjenu visine tarifnih stavaka u tarifnim sustavima moè podnijeti energetski subjekt za obavljanje ~ijih djelatnosti se primjenjuje tarifni sustav. Ministarstvo je obvezno, na prijedlog, pribaviti mi{ljenje HERA-e, a na prijedlog za promjenu visine tarifnih stavaka {to ga podnosi HERA zahtijevati mi{ljenje energetskog subjekta za obavljanje ~ijih djelatnosti se primjenjuje tarifni sustav. Predstavni~ko tijelo jedinice lokalne samouprave (na prijedlog za promjenu visine tarifnih stavaka {to ga je podnio energetski subjekt za obavljanje ~ijih djelatnosti se primjenjuje tarifni sustav) mora pribaviti mi{ljenje HERA-e koja ga dostavlja Ministarstvu. Elektro-energetske naknade Vlada RH odre uje naknade za poticanje obnovljivih izvora energije i kogeneracije i na prijedlog Ministarstva (koje je pribavilo mi{ljenje HERA-e) utvr uje tarifni sustav za pro iz vodnju elektri~ne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije. Vlada odre uje i naknadu za organiziranje trì{ta elektri~ne energije na prijedlog, a primjenu tarifnih sustava i naknada nadzire HERA. Vlada pravilnikom utvr uje svotu i metodologiju utvr ivanja naknade za priklju~enje na mreù i pove}anje priklju~ne snage postoje}ih proizvo a~a i kupaca te podjelu naknade prema koristima za korisnike mreè. Naknadu ~ine tro{ak za stvaranje tehni~kih uvjeta u mreì i tro{ak izvedbe priklju~ka na mreù. Naknada je zapravo udjel kupca u financiranju gradnje priklju~ka i udjel za stvaranje tehni~kih uvjeta u mreì. 5. Tarifni sustavi i modeli Cijena elektri~ne energije izravno ovisi o tarifama i tarifnom sustavu {to zapravo ~ini sloèn sustav izra~una tro{kova proizvodnje elektri~ne energije za pojedine vrste kupaca. Tarifni sustavi postoje u svakom dijelu procesa elektroenergetske djelatnosti. Tarifni sustav za proizvodnju elektri~ne energije Ukupne tro{kove proizvodnje (UTP) elektri~ne energije za tarifne i povla{tene kupce odre uje se na godi{njoj razini, odnosno za regulacijsku godinu, i jednaki su: 104 POREZNI VJESNIK 5/2012.

7 UTP= TPpos + TPkap TRgub TRpu TRenuost gdje su: TPpos tro{kovi poslovanja (operativni tro{kovi) kn TPkap tro{kovi kapitala kn TRgub tro{kovi za pokrivanje gubitaka u sustavu kn TRpu tro{kovi za obavljanje pomo}nih usluga sustava kn i TRenuost tro{kovi za obavljanje usluge energije uravnoteènja, kada su subjekti odgovorni za odstupanje izvan grupe HEP-a kn Prosje~na planska cijena proizvodnje elektri~ne energije za tarifne kupce u budu}oj regulacijskoj godini jednaka je: TPtar TP C0 = EN pri ~emu je tar ipg isg TP = (1 + ) (1 + ) TP gdje su: i pg ostvarena prosje~na stopa inflacije u prethodnoj regulacijskoj godini % i sg procijenjena prosje~na stopa inflacije u sada{njoj regulacijskoj godini % i TP pret vrijednost utvr ene razlike ostvarena prihoda uz primjenu tarifnih stavaka i priznatih tro{kova poslovanja u prethodnoj regulacijskoj godini kn, a stopu inflacije utvr uje se na temelju promjene indeksa potro{a~kih cijena, kojeg odre uje DSZ. Zbog promjene ulaznih parametara poslovanja na koje proizvo a~ ne moè utjecati, stvarna prosje~na cijena proizvodnje elektri~ne energije za tarifne kupce C s moè se razlikovati od planske cijene C 0 i jednaka je: h h u u+ p p+ lu lu d d+ e e n n Cs = C0 ( ) gdje su: ε h elasti~nost hidrologije h promjena primarne energije dotoka u hidroelektrane u odnosu na planiranu % ε elasti~nost za cijenu ugljena u u promjena cijene ugljena u odnosu na planiranu % ε elasti~nost za cijenu plina p promjena cijene plina u odnosu na planiranu % p ε elasti~nost za cijenu ulja za loènje lu lu promjena cijene ulja za loènje u odnosu na planiranu % ε d elasti~nost za te~aj dolara d promjena te~aja dolara u odnosu na planirani % ε elasti~nost za te~aj eura e e promjena te~aja eura u odnosu na planirani % ε elasti~nost za cijenu nabave elektri~ne energije i n n promjena cijene nabave elektri~ne energije u odnosu na planiranu %. pret CIJENA ELEKTRI^NE ENERGIJE 105

8 Tarifni modeli elektri~ne energije Za proizvodnju elektri~ne energije za tarifne kupce poduzetni{tvo na visokom u utvr- uje se tarifni model Bijeli, {to sadrì tarifne stavke za radnu energiju na vi{oj i na niòj dnev noj tarifi i radnu snagu. Za proizvodnju elektri~ne energije za tarifne kupce poduzetni{tvo na srednjem u utvr uje se tarifni model Bijeli, {to sadrì tarifne stavke za radnu energiju na vi{oj i na niòj dnevnoj tarifi i radnu snagu. Za proizvodnju elektri~ne energije za tarifne kupce poduzetni{tvo na niskom u utvr- uje se tarifne modele Plavi, Bijeli, Crveni, Naran~asti Tarifni model Plavi sadrì tarifnu stavku za radnu energiju po jedinstvenoj dnevnoj tarifi. Tarifni model Bijeli sadrì tarifne stavke za radnu energiju na vi{oj dnevnoj tarifi i radnu energiju na niòj dnevnoj tarifi. Tarifni model Crveni sadrì tarifne stavke za radnu energiju na vi{oj i na niòj dnevnoj tarifi i radnu snagu. Tarifni model Naran~asti sadrì tarifnu stavku za radnu energiju po jedinstvenoj dnevnoj tarifi. Tarifni (javna rasvjeta) sadrì tarifnu stavku za radnu energiju po jedinstvenoj dnevnoj tarifi. Za proizvodnju elektri~ne energije za tarifne kupce ku}anstva utvr uje se tarifne modele Plavi, Bijeli, Naran~asti i Crni. Tarifni model Plavi sadrì tarifnu stavku za sljede}i tarifni element: radnu energiju po jedinstvenoj dnevnoj tarifi. Tarifni model Bijeli sadrì tarifne stavke za sljede}e tarifne elemente: radnu energiju na vi{oj dnevnoj tarifi i radnu energiju na niòj dnevnoj tarifi. Tarifni model Naran~asti sadrì tarifnu stavku za sljede}i tarifni element: radnu energiju po jedinstvenoj dnevnoj tarifi. Tarifni model Crni (upravljana potro{nja) sadrì tarifnu stavku za radnu energiju po jedinstvenoj dnevnoj tarifi. Tarifni sustav za prijenos elektri~ne energije Ukupne tro{kove poslovanja (UTP) operatora prijenosnog sustava odre uje se godi{nje i jednaki su: UTP = TPpos + TPkap + DTRenu TRnsu gdje su: TPpos tro{kovi poslovanja kn TPkap tro{kovi kapitala kn DTRenu razlika tro{kova nabave energije uravnoteènja i prihoda od obavljanja usluge uravnoteènja elektroenergetskog sustava kn i TRnsu tro{ak obavljanja nestandardnih usluga kn. Tarifni sustav distribucije elektri~ne energije Ukupne tro{kove poslovanja (UTP) operatora distribucijskog sustava odre uje se godi{nje i jednaki su: UTP = TP pos + TP kap TR nsu gdje su: TP pos tro{kovi poslovanja (operativni tro{kovi) kn TP kap tro{kovi kapitala kn TR nsu tro{ak obavljanja nestandardnih usluga kn. Tarifni sustav za opskrbu elektri~nom energijom Ukupne tro{kove opskrbe (UTO) tarifnih kupaca elektri~nom energijom odre uje se godi{nje i jednaki su: UTO= TP pos + TP kap + DTR povp TR nsu 106 POREZNI VJESNIK 5/2012.

9 gdje su: TP pos tro{kovi poslovanja (operativni tro{kovi) kn, TP kap tro{kovi kapitala kn, DTR povp razlika tro{kova preuzimanja elektri~ne energije od povla{tenih proizvo a~a u sustavu poticaja i prihoda od prodaje te elektri~ne energije kn i TR nsu tro{kovi obavljanja nestandardnih usluga kn. 6. Mjere za ublaìvanje rasta cijena elektri~ne energije gra anima i ku}anstvima ^lanak 33. Zakona o trì{tu elektri~ne energije propisuje da Vlada RH, radi posebnoga gospodarskog i dru{tvenog interesa, privremeno moè utvrditi niè cijene elektri~ne energije za tarifnog kupca odnosno za kupca kategorije ku}anstva. Pravo na subvenciju uvedeno je 1. srpnja 2008, kad je Vlada HEP-u odobrila poskupljenje struje za 20 %. Vlada je istodobno donijela mjere za ublaìvanje rasta cijena elektri~ne energije kategoriji kupaca ku}anstva niski tarifni modeli plavi, bijeli i crni. Ako je potro{nja u obra~unskom razdoblju bila ekvivalentna godi{njoj potro{nji od 0 do 2000 godi{nje, kupcima se iz dràvnog prora~una kompenziralo ukupnu svotu pove}anja cijene elektri~ne energije u usporedbi s prije vaè}im cijenama. Ako je potro{nja u obra~unskom razdoblju bila ekvivalentna godi{njoj potro{nji 2001 do 2500 godi{nje, kupac je pla}ao pove}anje 5% u usporedbi s prije vaè}om svotom, a preostali je dio nadomje{ten iz dràvnog prora~una. Ako je potro{nja u obra~unskom razdoblju bila ekvivalentna godi{njoj potro{nji 2501 do 3000 godi{nje, kupac je pla}ao pove}anje 10% u usporedbi s prije vaè}om svotom, a preostali se je kompenziralo iz dràvnog prora~una. Svota potpore bila je navedena u ra~unima kupaca (potpora gra anima i ku}anstvima). Vlada je u protekle tri godine nekoliko puta produljivala vaènje odluke o provedbi mjera za ublaìvanje rasta cijena elektri~ne energije. Odluka je prestala vaìti 30. lipnja Pravo na subvenciju iz dràvnog prora~una nije se odnosilo na ku}e za odmor (zgrada, dio zgrade ili stan {to ga se rabi povremeno ili sezonski). 7. Cijene elektri~ne energije u Hrvatskoj i zemljama EU-a U zemljama ~lanicama EU-a u posljednje tri godine cijene elektri~ne energije u prosjeku rastu, uglavnom kao rezultat rasta cijena u sektoru ku}anstva. U i cijene elektri~ne energije za ku}anstva i industriju bile su gotovo jednake, ali u prvome polugodi{tu nastaju razlike te ku}anstva u prosjeku pla}aju vi{u cijenu nego industrija (tablica 3). Bugarska, Estonija i Bosna i Hercegovina imaju u prosjeku najniè cijene elektri~ne energije za ku}anstva, a najvi{e su u Danskoj i Njema~koj. Cijene su energije za ku}anstva u Hrvatskoj me u niìma sli~ne su onima u Gr~koj, Latviji i Litvi. Cijene elektri~ne energije za industriju najniè su u Bugarskoj, Finskoj i Bosni i Hercegovini. Najvi{e su cijene za industriju u Italiji, na Malti i Cipru, dok su cijene u nas malo ni è od prosjeka za Europu i Euro-zonu sli~ne onima u Rumunjskoj, Latviji i Danskoj. Cijenu elektri~ne energije ~ine osnovna cijena uve}ana za poreze, naknade i PDV. U nastavku su podaci o visini i strukturi cijene elektri~ne energije za ku}anstva. CIJENA ELEKTRI^NE ENERGIJE 107

10 Tablica 3. Cijene elektri~ne energije u Europi od do (prvo polugodi{te euro po KW) Ku}anstvo (1) Industrija (2) EU-27 0,163 0,167 0,178 0,107 0,105 0,110 Euro podru~je (5) 0,171 0,176 0,187 0,111 0,109 0,116 Belgija 0,192 0,196 0,214 0,111 0,106 0,110 Bugarska 0,082 0,081 0,083 0,065 0,065 0,065 ê{ka R. 0,132 0,135 0,150 0,107 0,103 0,111 Danska 0,270 0,267 0,291 0,086 0,094 0,099 Njema~ka 0,228 0,238 0,253 0,113 0,112 0,125 Estonija 0,092 0,097 0,097 0,064 0,069 0,072 Irska 0,203 0,180 0,190 0,121 0,112 0,116 Gr~ka 0,115 0,118 0,125 0,095 0,095 0,101 [panjolska 0,158 0,173 0,195 0,115 0,117 0,114 Francuska 0,121 0,128 0,138 0,073 0,085 0,085 Italija 0,210 0,197 0,201 0,153 0,139 0,153 Cipar 0,156 0,186 0,205 0,119 0,151 0,167 Latvija 0,105 0,105 0,117 0,090 0,089 0,098 Letonija 0,095 0,116 0,121 0,092 0,100 0,105 Luxembourg 0,188 0,173 0,168 0,116 0,102 0,100 Ma arska 0,148 0,170 0,168 0,124 0,106 0,095 Malta 0,171 0,170 0,170 0,151 0,180 0,180 Nizozemska 0,190 0,170 0,174 0,113 0,104 0,103 Austrija 0,191 0,197 0,199 Poljska 0,113 0,134 0,147 0,090 0,098 0,101 Portugal 0,151 0,158 0,165 0,094 0,094 0,099 Rumunjska 0,098 0,103 0,108 0,081 0,085 0,080 Slovenija 0,135 0,140 0,144 0,103 0,099 0,099 Slova~ka 0,154 0,152 0,168 0,142 0,117 0,128 Finska 0,130 0,133 0,154 0,069 0,069 0,076 [vedska 0,160 0,184 0,209 0,067 0,081 0,089 UK 0,147 0,139 0,143 0,112 0,099 0,098 Norve{ka 0,157 0,203 0,213 0,079 0,103 0,111 Hrvatska 0,115 0,115 0,114 0,087 0,094 0,091 Turska 0,114 0,134 0,122 0,078 0,089 0,079 Bosna i Hercegovina 0,074 0,075 0,062 0,061 Izvor: Eurostat, Ukupnu cijenu ~ine osnovna cijena, svota poreza i naknada (bez PDV-a) te svota PDV-a. Najnià je osnovna cijena u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj i Estoniji, a najvi{a na Cipru i Malti. Malta, Ujedinjeno Kraljevstvo, Latvija, Litva, Rumunjska, Bugarska i BiH ne napla- }uju poreze i naknade na cijenu. Najvi{e su svote poreza i naknada u Danskoj. PDV je u cijeni elektri~ne energije najvi{i u Danskoj, Norve{koj i [vedskoj. Osnovna cijena u RH nià je od europskog prosjeka te vi{a samo od cijene u Bugarskoj, Rumunjskoj i Estoniji. Svota poreza i naknada u Hrvatskoj je gotovo zanemariva, a svota PDV-a neznatno nià od prosjeka. 108 POREZNI VJESNIK 5/2012.

11 0,350 0,300 0,250 0,200 0,150 0,100 0,050 0,000 EU-27 Euro područje Danska Njemačka Belgija Švedska Cipar Italija (2) Austrija Španjolska Irska Nizozemska Malta Slovačka Mađarska Luxembourg Portugal Finska Češka R. Poljska Slovenija UK Francuska Grčka Latvija Litva Rumunjska Estonija Bugarska Norveška Turska (2) HRVATSKA Bosna i Hercegovina Osnovna cijena (bez poreza i naknada) Porezi i naknada (bez PDV-a) PDV Grafikon 1. Cijena elektri~ne energije za ku}anstva u prvoj polovici (euro po KW) Napomena: (1) Godi{nja proizvodnja: <potro{nja < Izvor: Eurostat, Danska Rumunjska Švedska Nizozemska Italija Euro područje Austrija Njemačka EU-27 Slovenija Estonija BiH Mađarska Belgija Poljska HRVATSKA Turska Litva Irska Češka R. Bugarska Francuska Slovačka Španjolska Latvija Luxembourg Portugal UK Grafikon 2. Udjel poreza, naknada i PDV-a u ukupnoj cijeni elektri~ne energije u prvoj polovici (u %) Izvor: Eurostat, Danska, Rumunjska i [vedska imaju najvi{e udjele poreza, naknada i PDV-a u ukupnoj cijeni elektri~ne energije gotovo 50%. Europski je prosjek otprilike 25%, a u RH je udjel poreza i naknada 19%. Najni`e poreze i naknade napla}uju Luxembourg i Portugal 10 i 7% te Ujedinjeno Kraljevstvo manje od 5% ukupne cijene elektri~ne energije. CIJENA ELEKTRI^NE ENERGIJE 109

12 8. Zaklju~ak Trì{te elektri~ne energije ~ine proizvodnja, prijenos, distribucija i opskrba. Svaki od dijelova poslovanju stvara tro{kove, pa je i ukupna cijena elektri~ne energije posljedicom ura~unavanja svih tro{kova toga procesa. Hrvatska energetska regulatorna agencija ure uje pravila poslovanja energetske djelatnosti i izdaje dozvole pravnim osobama za rad, dok trì{te elektri~ne energije organizira Hrvatski operator trì{ta energije. Iako brojne pravne osobe imaju odobrenje za rad, liberalizacija trì{ta tek je po~ela. Usporedba cijena elektri~ne energije u europskim zemljama pokazuje da Hrvatska ima jednu od niìh osnovnih cijena elektri~ne energije, da napla}uje zanemarivu svotu poreza i naknada te PDV-a. Cijena elektri~ne energije u Hrvatskoj socijalna je kategorija koja bi mogla, zahvaljuju}i liberalizaciji trì{ta, znatno rasti. Literatura Zakon o energiji (NN 68/01, 177/04, 76/07, 152/08. i 127/10) Zakon o trì{tu elektri~ne energije (NN 177/04, 76/07, 152/08. i 14/11) Odluka o visini tarifnih stavki u tarifnom sustavu za proizvodnju elektri~ne energije, s iznimkom za povla{tene kupce, bez visine tarifnih stavki, tarifnom sustavu za prijenos elektri~ne energije, bez visine tarifnih stavki, tarifnom sustavu za distribuciju elektri~ne energije, bez visine tarifnih stavki i tarifnom sustavu za opskrbu elektri~nom energijom, s iznimkom povla{tenih kupaca, bez visine tarifnih stavki (NN 70/08) Odluka o visini tarifnih stavki u tarifnom sustavu za proizvodnju elektri~ne energije, s iznimkom za povla{tene kupce, bez visine tarifnih stavki (NN 103/09) Odluka o provedbi mjera za ublaàvanje porasta cijena elektri~ne energije gra anima i ku}anstvima (NN 75/08, 83/09, 81/10. i 148/10) Tarifni sustav za proizvodnju elektri~ne energije, s iznimkom za povla{tene kupce, bez visine tarifnih stavki (NN 143/06. i 26/10) Tarifni sustav za prijenos elektri~ne energije, bez visine tarfinih stavki (NN 143/06. i 26/10) Tarifni sustav za distribuciju elektri~ne energije, bez visine tarifnih stavki (NN 143/06. i 26/10) Tarifni sustav za opskrbu elektri~nom energijom, s iznimkom povla{tenih kupaca, bez visine tarifnih stavki (NN 143/06, 26/10. i 34/10) 110 POREZNI VJESNIK 5/2012.

13 Prilog 1 Tarifne stavke za TARIFNE KUPCE u primjeni od 1. o`ujka Kategorija kupaca Ku}anstvo Niski Tarifni model Tarifni element Radna energija Radna snaga JT VT NT Prekomjerna jalo va energija kvarh Naknada za mjernu uslugu i opskrbu Tarifne stavke Plavi 0, ,0000 (0,8803) (20,0000) Bijeli 0,7439 0, ,0000 (0,9299) (0,4711) (20,0000) Naran~asti 0,9224 (1,1530) Crni 0,3075 5,4000 (0,3844) (6,7500) Izvor: HEP, Prilog 2 Tarifne stavke za POVLA[TENE KUPCE u sustavu javne usluge u primjeni od 1. kolovoza Kategorija kupaca Poduzetni{tvo Ku}anstvo Izvor: HEP, Visoki Srednji Niski Tarifni model Tarifni element Radna energija Radna snaga JT VT NT Prekomjerna jalova energija kvarh Naknada za mjernu uslugu i opskrbu Tarifne stavke Bijeli 0,38 0,36 56,55 0,15 92,00 Bijeli 0,49 0,42 69,95 0,15 92,00 Plavi 0,79 0,15 70,70 Bijeli 0,83 0,42 0,15 70,70 Crveni 0,56 0,45 82,53 0,15 70,70 Naran~asti (javna rasvjeta) 0,74 47,70 VN-OPS Bijeli 0,34 0,34 43,77-35,00 Niski Plavi 0, ,0000 Bijeli 0,7439 0, ,0000 Naran~asti 0, Crni 0,3075 5,4000 CIJENA ELEKTRI^NE ENERGIJE 111

14 Prilog 3 Tarifne stavke za POVLA[TENE KUPCE samo uporaba mre`e u primjeni od 1. srpnja Kategorija kupaca Poduzetni{tvo Ku}anstvo Visoki Srednji Niski Niski Tarifni model Radna energija JT VT NT Tarifni element Radna snaga Prekomjerna jalova energija kvarh Naknada za mjernu uslugu i opskrbu Tarifne stavke Bijeli 0,04 0,02 12,78 0,15 57,00 Bijeli 0,15 0,08 26,18 0,15 57,00 Plavi 0,27 0,15 35,70 Bijeli 0,29 0,15 0,15 35,70 Crveni 0,22 0,11 38,76 0,15 35,70 Naran~asti (javna rasvjeta) 0,22 12,70 Plavi 0, ,60 Bijeli 0,29 0,15 8,60 Naran~asti 0,47 Crni 0,15 5,00 Izvor: HEP, POREZNI VJESNIK 5/2012.