Takvimski dio. Takvimski dio
|
|
- ÊΝηρεύς Βουγιουκλάκης
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Takvimski dio Takvimski dio
2 Kada sunce zgasne, I zvijezde kada potamne, I planine kada budu pokrenute, I deve steone kada budu napuštene, I kada se sakupi zvjerinje, I mora kada ognjem uskipe, I duše kada budu spojenje, I kada bude upitana djevojčica koja živa sahranjena je, Zbog kakve krivnje umorena je. Kur an: sura-et-tekfir; 1-9.ajet. Kaligrafija Mustafa Sušić
3 KALENDARSKI DIO Mr. Esad Mahmutović KALENDAR Takvim Takvim sadrži početak vremena za pet dnevnih namaza (evkati-hamse, bešvakat-namaz): sabah (fedžr), podne (zuhr), ikindiju ( asr), akšam (magrib) i jaciju ( išâ ). Namazi nisu čvrsto vezani za određenu vremensku tačku (sahat, vakat). Najbolje je vrijeme početak vremena za taj namaz i zove se vaktu-l-fadile. Tada se obično na munarama uče ezani. Iza toga slijede dva dalja dozvoljena odsjeka vremena, vaktu-lhijâr i vaktu-l-dževâz. Četvrti odsjek u kome je pokuđeno klanjati (mekrûh) zove se vaktu-l-dževazi me a-l-kerâheti. Peti odsjek u kome je zabranjeno (haram) klanjati, zove se vaktu-t-tahrîm, koji još leži unutar vremena dotičnog namaza, ali je tako kratak da, ako se u njemu započne dotični namaz, svršetak će mu pasti u period sljedećeg namaza (za vrijeme izlaska Sunca, za vrijeme zalaska Sunca i kada je Sunce na polovini neba). Akšam, jacija i sabah su noćni namazi, a podne i ikindija su dnevni namazi. U noćnim namazima imam uči Kur an naglas, a u dnevnim u sebi. (zuhr) nastupa 1-2 minute iza prolaska Sunca kroz meridijan dotičnog mjesta. Toliko otprilike treba vremena da se primijeti prelazak sjene nekog predmeta na istočnu stranu meridijana. ( asr) počinje kada se vodoravna podnevna sjena uspravnog predmeta poveća za jednu dužinu samoga predmeta. To je prva ikindija. Druga ikindija nastupa kasnije kada se vodoravna podnevna sjena uspravnog predmeta poveća za dvije dužine predmeta. TAKVIM ZA
4 KALENDARSKI DIO U Bosni i Hercegovini se obično klanja prva ikindija, a u Makedoniji, Crnoj Gori i na Kosovu se klanja druga ikindija. Zalazak Sunca je početak akšamskog vremena (magrib). Vrijeme zalaska Sunca nastaje kada Sunce, tj. njegov gornji rub, potpuno zađe pod horizont mjesta ili kada se centar Sunca spusti ispod horizonta za 16 1, (koliki je ugaoni radijus Sunca) pri čemu se uzima da je horizontalna refrakcija 34. U ovom Takvimu je na vrijeme zalaska Sunca dodan temkin od 6 minuta (za relativnu nadmorsku visinu od 920 m) zbog toga što se akšam ne može klanjati ako se vidi obasjan vrh nekog susjednog brda. ( išâ ) nastaje kada se središte Sunca spusti 17 ispod zapadnog horizonta. To je prva jacija, koja se klanja u Bosni i Hercegovini. Druga jacija nastupa kasnije, kada se središte Sunca spusti 19 ispod zapadnog horizonta. (fedžr) nastaje kada se središte Sunca nalazi 19 ispod istočnog horizonta, tj. od rađanja prâve zore i traje do izlaska Sunca. Izlazak Sunca je čas prestanka sabahskog vremena, računat je sa temkinom od 6 minuta (za relativnu nadmorsku visinu od 920 m), pa je izlazak Sunca 6 minuta raniji nego u astronomskim godišnjacima. Dnevni post (imsâk) počinje neposredno prije rađanja zore i traje do zalaska Sunca (akšama). Bajram-namaz počinje 4 minuta nakon izlaska Sunca (ali se može klanjati i 30 minuta nakon izlaska Sunca). Džuma-namaz je u vrijeme podnevskog vakta. 326 TAKVIM ZA 2011.
5 KALENDARSKI DIO Hidžretski kalendar Na kretanju Mjeseca zasnovan je hidžretski kalendar (takvim) u kome se računaju godine po Hidžri, tj. od godine u kojoj je Muhammed, alejhi-s-selam, doselio iz Mekke u Medinu. To je bilo 8. rebiu-l-evvela, u ponedjeljak, 20. septembra 622. god. miladskog kalendara. Hidžretski mjesec počinje one večeri (akšama) kada se prvi put iza mijene vidi mlađak. Pod vidljivošću mlađaka podrazumijeva se astronomska vidljivost. Ona je za neko mjesto pozitivna, kada Sunce u mjestu promatranja zađe prije Mjeseca, i tada, s tim akšamom, počinje naredni mjesec hidžretske godine. Ako je vidljivost negativna ili nula, tj. ako Sunce zađe poslije Mjeseca, odnosno u isto vrijeme kada i Mjesec, sutrašnjeg dana s akšamom počinje naredni mjesec hidžretske godine. Mjesec je okrenut Zemlji uvijek istom stranom svoje površine. Na sjevernoj polutki Zemljine kugle je mlad Mjesec ispupčenom stranom uvijek okrenut nadesno, a stari nalijevo. Astronomska vidljivost mlađaka zavisi od više faktora: geografske dužine i širine mjesta promatranja, deklinacije Sunca, tj. od godišnjeg doba i deklinacije Mjeseca. Astronomska vidljivost raste od istoka prema zapadu, i to za svakih 1 geografske dužine od 1 do 4 minute. U zimskim mjesecima (23. septembra do 21. marta) astronomska vidljivost raste s geografskom širinom, tj. sjevernija mjesta imaju veću astronomsku vidljivost nego južnija. U ljetnim mjesecima je obratno, astonomska vidljivost opada s geografskom širinom, tj. u proljeće i ljeto sjeverna mjesta imaju manju astronomsku vidljivost od južnih. Oko ljetnog i zimskog solsticija brže se mijenja astronomska vidljivost nego oko ekvinocija, gdje je ta razlika minimalna. To znači da je u tim mjestima sjeverne hemisfere najveća razlika u astronomskoj vidljivosti oko početka ljeta i zime (do pola minute na 1 razlike u geografskoj širini), a najmanja oko početka proljeća i jeseni. TAKVIM ZA
6 KALENDARSKI DIO Jedna godina hidžretskog kalendara ima 34 dana. Astronomski je utvrđeno da jedan lunarni mjesec ima prosječno 29 dana, 12 sati, 44 minute i 3 sekunde (29,306 dana). Sedmica (hefta) u našoj tradiciji počinje petkom, kada se klanja džuma-namaz, pa se taj dan i naziva džuma. Dan u hidžretskom kalendaru počinje od zalaska Sunca i traje do sljedećeg zalaska. Kako Sunce ne zalazi u isto vrijeme, to su početak i dužina ovog dana različiti. Računanje vremena u ovom danu i njegovim dijelovima zove se u nas alaturka, za razliku od alafranga (srednjoevropsko vrijeme), u kojem dan uvijek traje 24 sata, počinje od ponoći i traje do sljedeće ponoći. Alaturka dan počinje prije alafranga dana pola noći ranije (u akšam) te se u to vrijeme dani dva kalendara razlikuju i imenom i datumom. Od zalaska Sunca do ponoći alafranga dan nosi u hidžretskom kalendaru (takvimu) ime i datum novog dana a u miladskom (alafranga) kalendaru ime i datum dana koji je bio do zalaska Sunca. Zonalno vrijeme Zemaljska kugla podijeljena je u 24 satne zone od kojih svaka ima 1 stepeni dužine. Svaki stepen ima po 4 minute. Svaka satna zona ima svoj meridijan. Svako mjesto na Zemlji pripada nekoj vremenskoj zoni. Sve opservatorije svijeta ravnaju se prema meridijanu engleske zvjezdarnice Grinič (Greenwich) i prema njemu se mjere i određuju geografske dužine i zonalno vrijeme. U odnosu na Grinič u nas je vrijeme jedan sat ranije, pa će tako biti i u našem Takvimu, jer Bosna i Hercegovina pripada zoni srednjoevropskog vremena (SEV), dok je Engleska (Grinič) u zoni zapadnoevropskog vremena. Turska, Egipat i zemlje Bliskog istoka pripadaju istočnoevropskoj zoni i u njih je vrijeme još jedan sat ranije nego u nas. To treba imati na umu i kod časa susreta Sunca i Mjeseca i časa početka vidljivosti mlađaka. 328 TAKVIM ZA 2011.
7 Vremenske mjesne razlike KALENDARSKI DIO Vaktija za pojedina mjesta u Bosni i Hercegovini dobija se ako vaktiji za Sarajevo, koja je u takvimu data tabelama za svaki mjesec, dodamo vremensku popravku koju nazivamo mjesna vremenska razlika. Prilikom proračuna vremenskih mjesnih razlika, Sarajevo, čije su geografske koordinate: širina φ= 43 2' i dužina λ= ', uzeto je kao nulta tačka (φ i λ ). Ostala mjesta u BiH koja su smještena južno, sjeverno, istočno ili zapadno od Sarajeva razlikuju se za neku vrijednost mjesne vremenske razlike (Tab. 2). Ovu popravku ćemo označiti sa t. Ona se izražava i minutama vremena. Mjesna vremenska razlika može biti pozitivna (+) ili negativna (-) i ima različite vrijednosti za pojedine vaktove. Ova popravka se (dovoljno tačno) može predstaviti u obliku formule: t = tλ + tφ zora i izlazak Sunca, t = tλ podne i kibla-sat, t = tλ tφ ikindija, zalazak Sunca i jacija; gdje je: t ukupna vremenska popravka, tλ vremenska popravka prema geografskoj dužini, tφ vremenska popravka prema geografskoj širini. TAKVIM ZA
8 KALENDARSKI DIO Vremenska popravka prema geografskoj dužini ( t λ ) Geografska dužina je ugao povučen iz središta Zemlje čiji jedan krak ide ka meridijanu povučenom kroz Zemljine polove i dato mjesto, a drugi krak ide ka tzv. početnom meridijanu, koji prolazi kroz Grinič (Greenwich). Popravka prema geografskoj dužini može se predstaviti u obliku formule: t λ =(λ - λ ) x 4 minuta λ - geografska dužina nekog mjesta, λ - geografska dužina Sarajeva. Množenjem sa 4 minuta (1 geografske dužine = 4 vremenska minuta) dobijamo vrijednost dužinske popravke u minutama vremena. Dužinska popravka je pozitivna (+) za mjesta zapadno od Sarajeva, a negativna ( ) za mjesta istočno od Sarajeva. 330 TAKVIM ZA 2011.
9 KALENDARSKI DIO Vremenska popravka prema geografskoj širini ( t φ ) Geografska širina nekog mjesta je ugao povučen iz središta Zemlje čiji jedan krak ide ka ekvatoru, a drugi prolazi kroz to mjesto. Popravka prema geografskoj širini može se predstaviti u obliku formule: tφ = x g x (φ - φ ) - Vremenska razlika za 1 geografske širine. Ona može imati predznak (+) ili ( ) za razne periode tokom godine. Izračunata je korištenjem širinskih razlika izlazaka, odnosno zalazaka, Sunca iz Astronomskog almanaha za mjesta čije se širine razlikuju za jedan stepen. Uvrštavanjem u početnu formulu, uz pretpostavku da ne postoji dužinska razlika, dobiju se podaci prikazani u tabeli br.1. Treba znati da su uzimane srednje vrijednosti i da je u konačnom računu vršeno zaokruživanje vrijednosti na najbliži cijeli broj, tako da se tačnost kreće u granicama jedne minute (ova vremenska razlika je prikazana u Tabeli br.1). g - Popravka čija je vrijednost 1,1 ako je φ > φ, tj. mjesto sjeverno od Sarajeva ili 0,9 ako je φ < φ, tj. ako je neko mjesto južno od Sarajeva, φ - geografska širina nekog mjesta, φ - geografska širina Sarajeva. Korekcija je pozitivna (+) za mjesta sjeverno od Sarajeva, a negativna ( ) za mjesta južno od Sarajeva. TAKVIM ZA
10 KALENDARSKI DIO KIBLA-SAT Kibla-sat je vrijeme kada je pravac sjenke nekog posmatranog predmeta nasuprot pravcu Kible. To znači da, ako se nalazite u nekom mjestu gdje vam nije poznat pravac prema Kibli, tog dana u vrijeme navedeno u koloni Kibla-sat pogledajte sjenku nekog predmeta. Pravac prema Kibli je nasuprot sjenke posmatranog predmeta. Primjena vremenskih mjesnih razlika Pošto za mjesne vremenske razlike uzimamo u obzir i geografsku širinu, to su mjesne razlike različite za svaki mjesec kao i za pojedine vaktove: a) zoru i izlazak Sunca; b) podne; c) ikindiju, zalazak Sunca i jaciju. Lijeve stranice takvima prikazuju vremena proračunata za Sarajevo. Desne stranice sadrže popis svih općina u Bosni i Hercegovini s mjesnim vremenskim razlikama za svaki mjesec. Ako je broj pozitivan, znači da se ta mjesna razlika dodaje (+) vremenu u takvimu, a ako je broj negativan da se ta vrijednost oduzima ( ) od vremena u takvimu. 332 TAKVIM ZA 2011.
11 Tabela br. 1. Vremenske razlike za 1 geografske širine a) za mjesta južno od Sarajeva (-) Mjesec Dan u mjesecu Sred. vrij. minuta /31 Januar Februar Mart April Maj Juni Juli August Septembar Oktobar Novembar Decembar b) za mjesta sjeverno od Sarajeva (+) Mjesec Dan u mjesecu Sred. vrij. minuta /31 Januar Februar Mart April Maj Juni Juli August Septembar Oktobar Novembar Decembar KALENDARSKI DIO TAKVIM ZA
12 KALENDARSKI DIO POJAŠNJENJE NEKIH TERMINA KOJI SE NAVODE U TAKVIMU TERMIN ERBEINI HAMSINI ZEMHERIJE DŽEMRE, prvo, drugo, treće SULTAN-NEVRUZ NISAN POJAŠNJENJE Prvih 40 dana zime, brojeći od zimskog solisticija ( do ) Posljednjih 0 dana zime do početka proljeća ( do ) Najhladniji dani u godini (dani oko 6. januara) Padaju na prvi, osmi, petnaesti dan ulaska Sunca u sazviježđe Ribe Sultan-nevruz je prvi dan dželalijskog kalendara. Seldžučki sultan Dželalud-in-devle Melik Šah, sazvao je godine 467. h. ili po novom kalendaru, u novosagrađenu opservatoriju u Nišaburu, osam tada najuglednijih i najpoznatijih astronoma tadašnjeg muslimanskog svijeta, među kojima je bio i slavni matematičar i pjesnik Omer Hajjam, i stavio im u zadatak da preurede stari perzijski kalendar i dovedu ga, što je moguće više, u sklad sa tropskim kalendarom, što su oni i učinili. Po tom njihovom kalendaru godina je imala 12 mjeseci sa po 30 dana plus dana koji su se dodavali po isteku 12 mjeseci. Ovaj kalendar stupio je na snagu 1. marta miladske ili 471. h. godine i nazvan je po ovom seldžučkom sulatnu. Šamski naziv za mjesec april, u kome pada najviše kiše, u narodu postoji vjerovanje o njenoj ljekovitosti. 334 TAKVIM ZA 2011.
13 KALENDARSKI DIO GOVEĐA ZIMA SITTEI-SEVR ROZI-HIDR JURJEV ALIĐUN ROZI-KASUM JEVMI-AŠURA LEJLETU-L-KADR LEJLETU-L-BEDR LEJLETU-L-ISRA VE-L-MI - -RADŽ LEJLETU-L-BERAT LEJLETU-R-REGAIB MIJENA Prvih šest dana ulaska Sunca u sazviježđe Bika. U narodu se kaže za te dane da su posljednji trzaji odlazeće zime. (6. maj) početak ljeta po narodnom vjerovanju (2. august) - Najtopliji dan ili godišnja prekretnica. Narod kaže do Aliđuna s prahom od Aliđuna s kalom. (8. novembar) - praktični početak zime po narodnom vjerovanju (Kasum dokasa, ljeto prokasa) Jeumul- ašuri, vezan je tragične događaje iz 622. godine na Kerbeli. Kod nas se taj dan (10. muharrem) obilježava samo u hadži Sinanovoj tekiji u Sarajevu. 27. noć ramazana. Noć Objave Kur ana, Noć sudbine 17. noć ramazana. Noć uoči Bitke na Bedru Noćno putovanje Muhammeda, a.s., od Mesdžidu-l-harama (Mekka) do Mesdžidu-l-aksaa (Kuds-Jerusalem) i dalje u više sfere nematerijalnog svijeta. Noć Božijeg praštanja Noć kada je hzr. Amina osjetila da je zanijela svoga sina Muhammeda, a.s. Ulazak Sunca u neko sazviježđe ili trenutak kada na kraju hidžretskog mjeseca mlađak prestane biti vidljiv. Ako je pun Mjesec (uštap), trenutak kada Mjesec bude vidljiv u svom punom obimu, onda je mijena trenutak kada je Mjesec u cjelini nevidljiv. TAKVIM ZA
14 KALENDARSKI DIO 336 TAKVIM ZA FAZE MJESECA U GODINI Posljednja četvrt s:m 12:7 23:26 12:07 02:47 18:2 11:48 0:02 21:4 13:39 03:30 1:09 00:48 Dan Sr Če Su Po Ut Če Su Ne Ut Če Pe Ne Pun Mjesec s:m 21:21 08:36 18:10 02:44 11:09 20:14 06:40 18:7 09:27 02:06 20:16 14:36 Dan Sr Pe Su Po Ut Sr Pe Su Po Sr Če Su Prva četvrt s:m 11:31 07:18 23:4 12:0 20:33 02:11 06:29 11:08 17:39 03:1 16:38 09:2 Dan Sr Pe Su Po Ut Če Pe Su Ne Ut Sr Pe Mijena (mlađak) s:m 09:0 02:33 20:48 14:34 06:1 21:03 08:4 18:40 03:04 11:09 19:7 06:11 18:08 Dan Ut Če Pe Ne Ut Sr Pe Su Po Ut Sr Pe Su Mjesec Januar Februar Mart April Maj Juni Juli August Septembar Oktobar Novembar Decembar
15 KALENDARSKI DIO Kaligrafija Mustafa Sušić Namaz je zaista propisan vjernicima u tačno naznačenom vremenu! Kur an, sura - En-nisa, 103. ajet Prema hidžretskom kalendaru 1432/1433. god. HIDŽRETSKI MJESECI Prema gregorijanskom kalendaru god. Mjesec Datum Dan Datum Mjesec Dužina (dana) Muharrem, Su 01 Januar 29 Safer, Sr 0 Januar 30 Rebiu-l-evvel, Pe 04 Februar 30 Rebiu-l-ahir, Ne 06 Mart 29 Džumade-l-ula, Po 04 April 30 Džumade-l-uhra, Sr 04 Maj 30 Redžeb, Pe 03 Juni 29 Ša ban, Su 02 Juli 30 Ramazan, Po 01 August 29 Ševval, Ut 30 August 29 Zu-l-ka de, Sr 28 Septembar 30 Zu-l-hidždže, Pe 28 Oktobar 30 Muharrem, Su 26 Novembar 30 Safer, Po 26 Decembar TAKVIM ZA
16 KALENDARSKI DIO MUBAREK DANI I NOĆI U 1432/1433. god. po H. (2011.) Prema gregorijanskom kalendaru god. Prema hidžretskom kalendaru 1432/1433. god. po H. Mjesec Datum Dan Datum Mjesec Mubarek - dani i noći Februar 14 Ponedjeljak 12 Rebiu-l-evvel, Rođenje Muhammeda, a.s., Mevlud Juni 02 Četvrtak 30 Džumade-l-uhra, Lejletu-r-regaib Juni 28 Utorak 26 Redžeb, Lejletu-l-Mi radž Juli 1 Ponedjeljak 14 Ša ban, Lejletu-l-berat Juli 31 Nedjelja 30 Ša ban, Uoči ramazana, I. teravija August 01 Ponedjeljak 01 Ramazan, Početak posta August 16 Utorak 17 Ramazan, Noć Bedra August 20 Subota 20 Ramazan, Ulazak u i tikaf (poslije ikindije) August 26 Petak 26 Ramazan, Lejletu-l-kadr August 30 Utorak 01 Ševval, Ramazanski bajram, 1. dan August 31 Srijeda 02 Ševval, Ramazanski bajram, 2. dan Septembar 01 Četvrtak 03 Ševval, Ramazanski bajram, 3. dan Novembar 0 Subota 09 Zu-l-hidždže, Jevmi-Arefe Novembar 06 Nedjelja 10 Zu-l-hidždže, Kurban-bajram, 1. dan Novembar 07 Ponedjeljak 11 Zu-l-hidždže, Kurban-bajram, 2. dan Novembar 08 Utorak 12 Zu-l-hidždže, Kurban-bajram, 3. dan Novembar 09 Srijeda 13 Zu-l-hidždže, Kurban-bajram, 4. dan Novembar 26 Subota 01 Muharrem, Nova hidžr. godina Decembar 04 Nedjelja 10 Muharrem, Noć Ašure 338 TAKVIM ZA 2011.
17 KALENDARSKI DIO ZNAČAJNI DATUMI U TRADICIJI BOŠNJAKA Mjesec Datum PO TAKVIMU džumade-l-uhra Dan džamija džumade-l-uhra Dovište Dobre vode-foče džumade-l-uhra Buna - mevlud džumade-l-uhra Dovište - Ključ redžeb Ajvatovica redžeb Dan vakifa redžeb Fatihska džuma u Kamengradu ša ban Karići ramazan Lastavica ramazan Dan povratničkih džemata ramazan Kraljeva Sutjeska ševval Kladanj DANI BOLNOG PRISJEĆANJA redžeb Dan sjećanja na genocid u Srebrenici ramazan Džamija Igman - Mevlud i tevhid šehidima BiH ramazan Solun - Šehidska dova ševval Dan šehida TAKVIM ZA
18 KALENDARSKI DIO BLAGDANI PRAZNICI DRUGIH KONFESIJA KATOLIČKI MJESEC DAN BLAGDAN Januar/Siječanj 01 Su Nova godina April/Travanj 24 Ne Uskrs Juni/Lipanj 12 Ne Duhovi Juni/Lipanj 23 Če Tijelovo (Brašančevo) August/Kolovoz 1 Po Velika gospa Septembar/Rujan 08 Če Mala gospa Novembar/Studeni 01 Ut Svi sveti 02 Sr Dušni dan Decembar/Prosinac 2 Ne Božić JEVREJSKI MJESEC DAN PRAZNIK Mart 20 Ne Purim April 19 Ut Pesah (8 dana) Maj 02 Po Jom Ašoa Juni 08 Sr Šavuot Septembar 29 Če Roš hašana 772. N.god. Oktobar 09 Ne Jom kipur Oktobar 13 Če Sukot Decembar 21 Sr Hanuka (8 dana) PRAVOSLAVNI MJESEC DAN PRAZNIK Januar 07 Pe Božić Januar 14 Pe Nova godina April 24 Ne Vaskrs Maj 06 Pe Đurđevdan Juni 28 Ut Vidovdan August 02 Ut Ilindan August 28 Ne Velika gospojina Septembar 21 Sr Mala gospojina 340 TAKVIM ZA 2011.
19 KALENDARSKI DIO ZNAČAJNI DATUMI U POVIJESTI BIH MJESEC Datum Dan August/Kolovoz 04 Če Dan banjalučkog boja August/Kolovoz 29 Po Dan izdavanja povelje Kulina bana DRŽAVNI PRAZNICI MJESEC Datum Dan PRAZNIK Januar 01 Su Nova godina Mart 01 Ut Dan nezavisnosti Maj 01 Ne Međunarodni praznik rada Novembar 2 Pe Dan državnosti GODIŠNJA DOBA Mjesec Datum Dan Vrijeme Godišnje doba Mart 21 Po 00:19 Proljeće Juni 21 Ut 18:1 Ljeto Septembar 23 Pe 10:03 Jesen Decembar 22 Če 06:31 Zima Podaci o početku godišnjih doba su po srednjoevropskom vremenu. U periodu ljetnog računanja vremena u Bosni i Hercegovini se dodaje 1 sat. TAKVIM ZA
20 JANUAR MUHARREM/SAFER GOD. PO H. Po kalendaru DAN U sedmici Po takvimu Blagdani, značajni datumi, faze Mjeseca i drugi astronomski podaci Izlazak Sunca Akšam (zalazak sunca) Kibla-sat s m s m s m s m s m s m s m 1 Su 26 Muharrem Ne Po Ut 29 Mijena 09: Sr 1 Safer Če Pe 3 Džuma. Miladi Isa, a.s Su Ne Po Ut Sr 8 Prva četvrt 11: Če Pe 10 Džuma. Kanuni-sani Su Ne Po Ut Sr 1 Pun Mjesec 21: Če Pe 17 Džuma Su Ne Po Ut Sr 22 Posljednja četvrt 12: Če Pe 24 Džuma Su Ne Po 27 Prvi dan hamsina Su Nova godina
21 Mjesne vremenske razlike za januar KALENDARSKI DIO BANOVIĆI BANJA LUKA 8 2 BIHAĆ BIJELJINA BILEĆA BOS.BROD BOS.DUBICA BOS.GRADIŠKA 9 0 BOS.GRAHOVO BOS.KRUPA BOS.NOVI BOS.PETROVAC BOS.ŠAMAC BRATUNAC BRČKO BREZA BUGOJNO 4 3 BUSOVAČA BUŽIM CAZIN ČAJNIČE ČAPLJINA 3 1 ČELIĆ ČELINAC ČITLUK 3 1 DERVENTA DOBOJ DONJI VAKUF 4 3 DRVAR FOČA FOJNICA GACKO GLAMOČ GORAŽDE GORNJI VAKUF GRAČANICA GRADAČAC GRUDE 4 3 HADŽIĆI HAN-PIJESAK HLIVNO ILIJAŠ JABLANICA JAJCE 6 3 KAKANJ KALESIJA KALINOVIK KISELJAK KLADANJ KLJUČ KONJIC KOTOR-VAROŠ KREŠEVO KUPRES 4 LAKTAŠI 8 1 LOPARE LUKAVAC LJUBINJE LJUBUŠKI 4 2 MAGLAJ MODRIČA MOSTAR MRKONJIĆ-GRAD 7 4 NEUM NEVESINJE NOVI TRAVNIK ODŽAK OLOVO ORAŠJE PALE POSUŠJE 4 3 PRIJEDOR PRNJAVOR PROZOR ROGATICA RUDO SANSKI MOST SKENDER-VAKUF SOKOLAC SRBAC SREBRENICA SREBRENIK STOLAC ŠEKOVIĆI ŠIPOVO 7 4 ŠIROKI BRIJEG 3 2 TESLIĆ 2 0 TEŠANJ TOMISLAV-GRAD 4 TRAVNIK TREBINJE TRNOVO TUZLA UGLJEVIK VAREŠ V.KLADUŠA VISOKO VIŠEGRAD VITEZ VLASENICA ZAVIDOVIĆI ZENICA ZVORNIK ŽEPA ŽEPČE ŽIVINICE TAKVIM ZA
22 FEBRUAR SAFER/REBIU-L-EVVEL GOD. PO H. Po kalendaru DAN U sedmici Po takvimu Blagdani, značajni datumi, faze Mjeseca i drugi astronomski podaci Izlazak Sunca Akšam (zalazak sunca) Kibla-sat s m s m s m s m s m s m s m 1 Ut 28 Safer Sr Če 30 Mijena 02: Džuma. Pola zime 4 Pe 1 Rebiu-l-evvel Su Ne Po Ut Sr Če Džuma. 11 Pe 8 Prva četvrt 07: Su Ne Po 11 Šubat. Rođenje Muhammmeda, a.s., Mevlud Ut Sr Če Džuma. 18 Pe 1 Pun Mjesec 08: Su 16 Prvo džemre (u zrak) Ne Po Ut Sr Če 21 Posljednja četvrt 23: Pe 22 Džuma Su 23 Drugo džemre (u vodu) Ne Po
23 Mjesne vremenske razlike za februar KALENDARSKI DIO BANOVIĆI BANJA LUKA 7 3 BIHAĆ BIJELJINA BILEĆA BOS.BROD BOS.DUBICA BOS.GRADIŠKA 7 2 BOS.GRAHOVO BOS.KRUPA BOS.NOVI BOS.PETROVAC BOS.ŠAMAC BRATUNAC BRČKO BREZA BUGOJNO BUSOVAČA BUŽIM CAZIN ČAJNIČE ČAPLJINA ČELIĆ ČELINAC ČITLUK DERVENTA DOBOJ DONJI VAKUF 4 4 DRVAR FOČA FOJNICA GACKO GLAMOČ GORAŽDE GORNJI VAKUF GRAČANICA GRADAČAC GRUDE 4 3 HADŽIĆI HAN-PIJESAK HLIVNO ILIJAŠ JABLANICA JAJCE 6 4 KAKANJ KALESIJA KALINOVIK KISELJAK KLADANJ KLJUČ 8 7 KONJIC KOTOR-VAROŠ KREŠEVO KUPRES LAKTAŠI LOPARE LUKAVAC LJUBINJE LJUBUŠKI 4 3 MAGLAJ MODRIČA MOSTAR MRKONJIĆ-GRAD 6 4 NEUM 3 2 NEVESINJE NOVI TRAVNIK ODŽAK OLOVO ORAŠJE PALE POSUŠJE 4 4 PRIJEDOR 9 7 PRNJAVOR 3 1 PROZOR ROGATICA RUDO SANSKI MOST 9 7 SKENDER-VAKUF 4 3 SOKOLAC SRBAC SREBRENICA SREBRENIK STOLAC ŠEKOVIĆI ŠIPOVO 6 ŠIROKI BRIJEG TESLIĆ TEŠANJ TOMISLAV-GRAD TRAVNIK TREBINJE TRNOVO TUZLA UGLJEVIK VAREŠ V.KLADUŠA VISOKO VIŠEGRAD VITEZ VLASENICA ZAVIDOVIĆI ZENICA ZVORNIK ŽEPA ŽEPČE ŽIVINICE TAKVIM ZA
24 MART REBIU-L-EVVEL/REBIU-L-AHIR GOD. PO H. Po kalendaru DAN U sedmici Po takvimu Blagdani, značajni datumi, faze Mjeseca i drugi astronomski podaci Izlazak Sunca Akšam (zalazak sunca) Kibla-sat s m s m s m s m s m s m s m 1 Ut 26 Rebiu-l-evvel Sr Če Pe 29 Džuma. Mijena 20: Su 30 Treće džemre (u zemlju) Ne 1 Rebiu-l-ahir Po Ut Sr Če Babe, prvi dan Pe 6 Džuma Su 7 Prva četvrt 23: Ne Po 9 Mart-Rumi Ut Sr Če 12 Babe, zadnji dan Pe 13 Džuma Su 14 Pun Mjesec 18: Ne 1 Posljednji dan hamsina Sultan-nevruz. 21 Po 16 Proljeće 00: Ut Sr Če Pe 20 Džuma Su 21 Posljednja četvrt 12: Ne Po Ut Sr Če marta počinje ljetno računanje vremena Ut Dan nezavisnosti
25 Mjesne vremenske razlike za mart KALENDARSKI DIO BANOVIĆI BANJA LUKA BIHAĆ BIJELJINA BILEĆA BOS.BROD BOS.DUBICA BOS.GRADIŠKA BOS.GRAHOVO BOS.KRUPA BOS.NOVI BOS.PETROVAC BOS.ŠAMAC BRATUNAC BRČKO BREZA BUGOJNO BUSOVAČA BUŽIM CAZIN ČAJNIČE ČAPLJINA ČELIĆ ČELINAC 4 4 ČITLUK DERVENTA DOBOJ DONJI VAKUF DRVAR FOČA FOJNICA GACKO GLAMOČ GORAŽDE GORNJI VAKUF GRAČANICA GRADAČAC GRUDE HADŽIĆI HAN-PIJESAK HLIVNO ILIJAŠ JABLANICA JAJCE KAKANJ KALESIJA KALINOVIK KISELJAK KLADANJ KLJUČ KONJIC KOTOR-VAROŠ KREŠEVO KUPRES LAKTAŠI 4 LOPARE LUKAVAC LJUBINJE LJUBUŠKI MAGLAJ MODRIČA MOSTAR MRKONJIĆ-GRAD NEUM NEVESINJE NOVI TRAVNIK ODŽAK OLOVO ORAŠJE PALE POSUŠJE PRIJEDOR PRNJAVOR PROZOR ROGATICA RUDO SANSKI MOST SKENDER-VAKUF SOKOLAC SRBAC SREBRENICA SREBRENIK STOLAC ŠEKOVIĆI ŠIPOVO ŠIROKI BRIJEG TESLIĆ TEŠANJ TOMISLAV-GRAD TRAVNIK TREBINJE TRNOVO TUZLA UGLJEVIK VAREŠ V.KLADUŠA VISOKO VIŠEGRAD VITEZ VLASENICA ZAVIDOVIĆI ZENICA ZVORNIK ŽEPA ŽEPČE ŽIVINICE TAKVIM ZA
26 APRIL REBIU-L-AHIR/DŽUMADE-L-ULA GOD. PO H. Po kalendaru DAN U sedmici Po takvimu Blagdani, značajni datumi, faze Mjeseca i drugi astronomski podaci Izlazak Sunca Akšam (zalazak sunca) Kibla-sat s m s m s m s m s m s m s m Džuma 1 Pe 27 Rebiu-l-ahir Su Ne 29 Mijena 14: Po 1 Džumade-l-ula Ut Sr Če Pe Džuma Su Ne Dan bošnjačke dijaspore. 11 Po 8 Prva četvrt 12: Ut Sr Če 11 Nisan, prvi dan Pe 12 Džuma Su Ne Po 1 Pun Mjesec 02: Ut Sr 17 Goveđa zima, prvi dan Če Pe 19 Džuma Su Ne Posljednja četvrt 02:47 2 Po 22 Goveđa zima, zadnji dan Ut Sr Če Pe 26 Džuma Su
27 Mjesne vremenske razlike za april KALENDARSKI DIO BANOVIĆI BANJA LUKA 3 6 BIHAĆ BIJELJINA BILEĆA BOS.BROD BOS.DUBICA BOS.GRADIŠKA 3 7 BOS.GRAHOVO BOS.KRUPA BOS.NOVI BOS.PETROVAC BOS.ŠAMAC BRATUNAC BRČKO BREZA BUGOJNO BUSOVAČA BUŽIM CAZIN ČAJNIČE ČAPLJINA ČELIĆ ČELINAC ČITLUK DERVENTA DOBOJ DONJI VAKUF 4 4 DRVAR FOČA FOJNICA GACKO GLAMOČ GORAŽDE GORNJI VAKUF GRAČANICA GRADAČAC GRUDE 3 4 HADŽIĆI HAN-PIJESAK HLIVNO ILIJAŠ JABLANICA JAJCE 4 KAKANJ KALESIJA KALINOVIK KISELJAK KLADANJ KLJUČ KONJIC KOTOR-VAROŠ 3 4 KREŠEVO KUPRES LAKTAŠI LOPARE LUKAVAC LJUBINJE LJUBUŠKI MAGLAJ MODRIČA MOSTAR MRKONJIĆ-GRAD 4 6 NEUM 2 3 NEVESINJE NOVI TRAVNIK ODŽAK OLOVO ORAŠJE PALE POSUŠJE 4 4 PRIJEDOR 7 9 PRNJAVOR 1 3 PROZOR ROGATICA RUDO SANSKI MOST SKENDER-VAKUF 3 4 SOKOLAC SRBAC SREBRENICA SREBRENIK STOLAC ŠEKOVIĆI ŠIPOVO 6 ŠIROKI BRIJEG TESLIĆ TEŠANJ TOMISLAV-GRAD TRAVNIK TREBINJE TRNOVO TUZLA UGLJEVIK VAREŠ V.KLADUŠA VISOKO VIŠEGRAD VITEZ VLASENICA ZAVIDOVIĆI ZENICA ZVORNIK ŽEPA ŽEPČE ŽIVINICE TAKVIM ZA
28 MAJ DŽUMADE-L-ULA/DŽUMADE-L-UHRA GOD. PO H. Po kalendaru DAN U sedmici Po takvimu Blagdani, značajni datumi, faze Mjeseca i drugi astronomski podaci Izlazak Sunca Akšam (zalazak sunca) Kibla-sat s m s m s m s m s m s m s m 1 Ne 28 Džumade-l-ula Po Ut 30 Mijena 06: Sr 1 Džumade-l-uhra Če Pe 3 Džuma Su 4 Dan džamija Ne Po Ut 7 Prva četvrt 20:33 Dovište Dobre vode- Foča Sr Če Pe 10 Džuma.Nisan, z. dan Su 11 Mevlud Buna. Majis Ne Po Ut 14 Pun Mjesec 11: Sr Če Pe 17 Džuma Su Ne Po Ut 21 Posljednja četvrt 18: Sr Če Pe 24 Džuma Su Ne 26 Dovište Ključ Po Ut Ne Prvi maj - međunarodni praznik rada
29 Mjesne vremenske razlike za maj KALENDARSKI DIO BANOVIĆI BANJA LUKA 2 8 BIHAĆ BIJELJINA BILEĆA BOS.BROD BOS.DUBICA BOS.GRADIŠKA 1 9 BOS.GRAHOVO BOS.KRUPA BOS.NOVI BOS.PETROVAC BOS.ŠAMAC BRATUNAC BRČKO BREZA BUGOJNO 3 4 BUSOVAČA BUŽIM CAZIN ČAJNIČE ČAPLJINA 1 3 ČELIĆ ČELINAC ČITLUK 1 3 DERVENTA DOBOJ DONJI VAKUF 3 4 DRVAR FOČA FOJNICA GACKO GLAMOČ GORAŽDE GORNJI VAKUF GRAČANICA GRADAČAC GRUDE 3 4 HADŽIĆI HAN-PIJESAK HLIVNO ILIJAŠ JABLANICA JAJCE 3 6 KAKANJ KALESIJA KALINOVIK KISELJAK KLADANJ KLJUČ KONJIC KOTOR-VAROŠ KREŠEVO KUPRES LAKTAŠI LOPARE LUKAVAC LJUBINJE LJUBUŠKI 2 4 MAGLAJ MODRIČA MOSTAR MRKONJIĆ-GRAD 4 7 NEUM NEVESINJE NOVI TRAVNIK ODŽAK OLOVO ORAŠJE PALE POSUŠJE 3 4 PRIJEDOR PRNJAVOR PROZOR ROGATICA RUDO SANSKI MOST SKENDER-VAKUF SOKOLAC SRBAC SREBRENICA SREBRENIK STOLAC ŠEKOVIĆI ŠIPOVO 4 7 ŠIROKI BRIJEG 2 3 TESLIĆ 0 2 TEŠANJ TOMISLAV-GRAD 4 TRAVNIK TREBINJE TRNOVO TUZLA UGLJEVIK VAREŠ V.KLADUŠA VISOKO VIŠEGRAD VITEZ VLASENICA ZAVIDOVIĆI ZENICA ZVORNIK ŽEPA ŽEPČE ŽIVINICE TAKVIM ZA
30 JUNI DŽUMADE-L-UHRA/REDŽEB GOD. PO H. Po kalendaru DAN U sedmici Po takvimu Blagdani, značajni datumi, faze Mjeseca i drugi astronomski podaci Izlazak Sunca Akšam (zalazak sunca) Kibla-sat s m s m s m s m s m s m s m Džumade-l-uhra Sr 29 Mijena 21: Če 30 Lejletu-r-regaib Pe 1 Džuma. Redžeb Su Ne Po Ut Sr Če 7 Prva četvrt 02: Pe 8 Džuma Su Ne Po Ut 12 Haziran Sr 13 Pun Mjesec 20: Če Pe 1 Džuma Su Ne Po Ut 19 Ljeto 18: Sr Če 21 Posljednja četvrt 11: Pe 22 Džuma Su Ne 24 Ajvatovica Po Lejletu-l-Mi radž. Dan 28 Ut 26 vakifa Sr Če
31 Mjesne vremenske razlike za juni KALENDARSKI DIO BANOVIĆI BANJA LUKA 1 9 BIHAĆ BIJELJINA BILEĆA BOS.BROD BOS.DUBICA BOS.GRADIŠKA BOS.GRAHOVO BOS.KRUPA 9 13 BOS.NOVI BOS.PETROVAC 8 11 BOS.ŠAMAC - 0 BRATUNAC BRČKO BREZA BUGOJNO 3 4 BUSOVAČA BUŽIM CAZIN 10 1 ČAJNIČE ČAPLJINA ČELIĆ ČELINAC ČITLUK 1 3 DERVENTA DOBOJ -2 1 DONJI VAKUF 3 4 DRVAR FOČA FOJNICA GACKO GLAMOČ GORAŽDE GORNJI VAKUF GRAČANICA GRADAČAC GRUDE HADŽIĆI HAN-PIJESAK HLIVNO ILIJAŠ JABLANICA JAJCE 3 7 KAKANJ KALESIJA KALINOVIK KISELJAK KLADANJ KLJUČ KONJIC KOTOR-VAROŠ KREŠEVO KUPRES LAKTAŠI LOPARE LUKAVAC LJUBINJE -2 1 LJUBUŠKI MAGLAJ MODRIČA -4 1 MOSTAR MRKONJIĆ-GRAD 3 8 NEUM NEVESINJE NOVI TRAVNIK ODŽAK - 0 OLOVO ORAŠJE PALE POSUŠJE PRIJEDOR PRNJAVOR PROZOR ROGATICA RUDO SANSKI MOST SKENDER-VAKUF SOKOLAC SRBAC SREBRENICA SREBRENIK STOLAC -1 2 ŠEKOVIĆI ŠIPOVO 4 7 ŠIROKI BRIJEG 2 3 TESLIĆ -1 2 TEŠANJ -1 2 TOMISLAV-GRAD 4 TRAVNIK 2 3 TREBINJE TRNOVO TUZLA UGLJEVIK VAREŠ V.KLADUŠA VISOKO VIŠEGRAD VITEZ VLASENICA ZAVIDOVIĆI ZENICA ZVORNIK ŽEPA ŽEPČE ŽIVINICE TAKVIM ZA
32 JULI REDŽEB/ŠA BAN GOD. PO H. Po kalendaru DAN U sedmici Po takvimu Blagdani, značajni datumi, faze Mjeseca i drugi astronomski podaci Izlazak Sunca Akšam (zalazak sunca) Kibla-sat s m s m s m s m s m s m s m Džuma. Redžeb Pe 29 Mijena 08: Su 1 Ša ban Ne Po 3 Posljednja četvrt 14: Ut Sr Če Pe 7 Džuma. Prva četvrt 06: Su Ne godišnjica genocida u 11 Po 10 Srebrenici Ut Sr Če 13 Temuz Džuma. Lejletu-l-berat 1 Pe 14 Pun Mjesec 06: Su Ne Po Ut Sr Če Pe 21 Džuma Su 22 Posljednja četvrt 0: Ne Po Ut Sr Če Pe 28 Džuma Mijena 18:40 30 Su 29 Karići, prvi dan Ne 30 Karići, drugi dan
33 Mjesne vremenske razlike za juli KALENDARSKI DIO BANOVIĆI BANJA LUKA 1 9 BIHAĆ BIJELJINA BILEĆA BOS.BROD BOS.DUBICA BOS.GRADIŠKA 0 10 BOS.GRAHOVO BOS.KRUPA 9 13 BOS.NOVI BOS.PETROVAC BOS.ŠAMAC - 0 BRATUNAC BRČKO BREZA BUGOJNO 3 4 BUSOVAČA BUŽIM CAZIN ČAJNIČE ČAPLJINA 1 3 ČELIĆ ČELINAC ČITLUK 1 3 DERVENTA DOBOJ -2 1 DONJI VAKUF 3 4 DRVAR FOČA FOJNICA GACKO GLAMOČ GORAŽDE GORNJI VAKUF GRAČANICA GRADAČAC GRUDE HADŽIĆI HAN-PIJESAK HLIVNO ILIJAŠ JABLANICA JAJCE 3 7 KAKANJ KALESIJA KALINOVIK KISELJAK KLADANJ KLJUČ KONJIC KOTOR-VAROŠ KREŠEVO KUPRES LAKTAŠI LOPARE LUKAVAC LJUBINJE LJUBUŠKI MAGLAJ MODRIČA -4 1 MOSTAR MRKONJIĆ-GRAD 3 8 NEUM NEVESINJE NOVI TRAVNIK ODŽAK -4 0 OLOVO ORAŠJE PALE POSUŠJE PRIJEDOR PRNJAVOR PROZOR ROGATICA RUDO SANSKI MOST SKENDER-VAKUF SOKOLAC SRBAC SREBRENICA SREBRENIK STOLAC ŠEKOVIĆI ŠIPOVO 4 7 ŠIROKI BRIJEG 2 3 TESLIĆ -1 2 TEŠANJ -1 2 TOMISLAV-GRAD 4 TRAVNIK TREBINJE TRNOVO TUZLA UGLJEVIK VAREŠ V.KLADUŠA VISOKO VIŠEGRAD VITEZ VLASENICA ZAVIDOVIĆI ZENICA ZVORNIK ŽEPA ŽEPČE ŽIVINICE TAKVIM ZA
34 AUGUST RAMAZAN/ŠEVVAL GOD. PO H. Po kalendaru DAN U sedmici Po takvimu Blagdani, značajni datumi, faze Mjeseca i drugi astronomski podaci Izlazak Sunca Akšam (zalazak sunca) Kibla-sat s m s m s m s m s m s m s m Ramazan Po 1 (Prvi dan posta) Ut Sr Če Džuma. Mevlud i tevhid Pe šehidima BiH Su 6 Prva četvrt 11: Ne 7 Lastavica Po Ut Sr Če Pe 12 Džuma Su 13 Pun Mjesec 18: Ne 14 Pola ljeta. Augustos Po Ut 16 Noć Bedra Dan povratničkih 17 Sr 17 džemata Če Pe 19 Džuma Su 20 Ulazak u i tikaf (iza ikindije) Solun Šehidska dova Ne 21 Posljednja četvrt 21: Po Ut Sr Če Džuma. Lejletu-l-kadr. 26 Pe 26 Kraljeva Sutjeska Su Ne 28 Međunavice, 1. dan Po 29 Mijena 03: Ut 1 31 Sr 2 Ševval Ramazanski bajram, 1. dan Ramazanski bajram, 2. dan. Dan šehida Bajram-namaz je u utorak 30. augusta u 6:4
35 Mjesne vremenske razlike za august KALENDARSKI DIO BANOVIĆI BANJA LUKA 3 7 BIHAĆ BIJELJINA BILEĆA BOS.BROD -1 2 BOS.DUBICA BOS.GRADIŠKA 2 8 BOS.GRAHOVO BOS.KRUPA BOS.NOVI 8 11 BOS.PETROVAC BOS.ŠAMAC BRATUNAC BRČKO BREZA BUGOJNO BUSOVAČA BUŽIM CAZIN ČAJNIČE ČAPLJINA ČELIĆ ČELINAC ČITLUK DERVENTA -1 2 DOBOJ DONJI VAKUF 3 4 DRVAR FOČA FOJNICA GACKO GLAMOČ GORAŽDE GORNJI VAKUF GRAČANICA GRADAČAC GRUDE 3 4 HADŽIĆI HAN-PIJESAK HLIVNO ILIJAŠ JABLANICA JAJCE 4 6 KAKANJ KALESIJA KALINOVIK KISELJAK KLADANJ KLJUČ 7 8 KONJIC KOTOR-VAROŠ KREŠEVO KUPRES LAKTAŠI LOPARE LUKAVAC LJUBINJE LJUBUŠKI 2 4 MAGLAJ MODRIČA MOSTAR MRKONJIĆ-GRAD 4 7 NEUM 1 3 NEVESINJE NOVI TRAVNIK ODŽAK OLOVO ORAŠJE PALE POSUŠJE 4 4 PRIJEDOR PRNJAVOR 1 3 PROZOR ROGATICA RUDO SANSKI MOST 7 9 SKENDER-VAKUF SOKOLAC SRBAC SREBRENICA SREBRENIK STOLAC ŠEKOVIĆI ŠIPOVO 4 6 ŠIROKI BRIJEG TESLIĆ TEŠANJ TOMISLAV-GRAD TRAVNIK TREBINJE TRNOVO TUZLA UGLJEVIK VAREŠ V.KLADUŠA VISOKO VIŠEGRAD VITEZ VLASENICA ZAVIDOVIĆI ZENICA ZVORNIK ŽEPA ŽEPČE ŽIVINICE TAKVIM ZA
36 SEPTEMBAR ŠEVVAL/ZU-L-KA DE GOD. PO H. Po kalendaru DAN U sedmici Po takvimu 1 Če 3 Blagdani, značajni datumi, faze Mjeseca i drugi astronomski podaci Ševval Ramazanski bajram, 3. dan Izlazak Sunca Akšam (zalazak sunca) Kibla-sat s m s m s m s m s m s m s m Pe 4 Džuma Su Prva četvrt 17:39 4 Ne 6 Kladanj Po Ut Sr Če Pe 11 Džuma Su Ne Po 14 Pun Mjesec 09: Ut Sr 16 Ejlul Če Pe 18 Džuma Su Ne Po Ut 22 Posljednja četvrt 13: Sr 23 Ravnodnevnica Če Pe 2 Džuma. Jesen 10: Su Ne Po Ut 29 Mijena 11: Zu-l-ka de Sr 1 Dan Udruženja Ilmije Če Pe 3 Džuma
37 Mjesne vremenske razlike za septembar KALENDARSKI DIO BANOVIĆI BANJA LUKA 4 6 BIHAĆ BIJELJINA BILEĆA BOS.BROD BOS.DUBICA BOS.GRADIŠKA 4 6 BOS.GRAHOVO BOS.KRUPA BOS.NOVI BOS.PETROVAC BOS.ŠAMAC BRATUNAC BRČKO BREZA BUGOJNO BUSOVAČA BUŽIM CAZIN ČAJNIČE ČAPLJINA ČELIĆ ČELINAC 4 4 ČITLUK DERVENTA DOBOJ DONJI VAKUF DRVAR FOČA FOJNICA GACKO GLAMOČ GORAŽDE GORNJI VAKUF GRAČANICA GRADAČAC GRUDE HADŽIĆI HAN-PIJESAK HLIVNO ILIJAŠ JABLANICA JAJCE 4 KAKANJ KALESIJA KALINOVIK KISELJAK KLADANJ KLJUČ KONJIC KOTOR-VAROŠ 4 4 KREŠEVO KUPRES LAKTAŠI 4 LOPARE LUKAVAC LJUBINJE LJUBUŠKI MAGLAJ MODRIČA MOSTAR MRKONJIĆ-GRAD 6 NEUM NEVESINJE NOVI TRAVNIK ODŽAK OLOVO ORAŠJE PALE POSUŠJE 4 4 PRIJEDOR PRNJAVOR PROZOR ROGATICA RUDO SANSKI MOST SKENDER-VAKUF 4 4 SOKOLAC SRBAC SREBRENICA SREBRENIK STOLAC ŠEKOVIĆI ŠIPOVO 6 ŠIROKI BRIJEG TESLIĆ TEŠANJ TOMISLAV-GRAD TRAVNIK TREBINJE TRNOVO TUZLA UGLJEVIK VAREŠ V.KLADUŠA VISOKO VIŠEGRAD VITEZ VLASENICA ZAVIDOVIĆI ZENICA ZVORNIK ŽEPA ŽEPČE ŽIVINICE TAKVIM ZA
38 OKTOBAR ZU-L-KA DE/ZU-L-HIDŽDŽE GOD. PO H. Po kalendaru DAN U sedmici Po takvimu Blagdani, značajni datumi, faze Mjeseca i drugi astronomski podaci Izlazak Sunca Akšam (zalazak sunca) Kibla-sat s m s m s m s m s m s m s m 1 Su 4 Zu-l-ka de Ne Po Ut 7 Prva četvrt 03: Sr Če Pe 10 Džuma Su Ne Po Ut Sr 1 Pun Mjesec 02: Če Pe 17 Džuma. Tešrini-evvel Su Ne Po Ut Sr Če 23 Posljednja četvrt 03: Pe 24 Džuma Su Ne Po Ut Sr 29 Mijena 19: Če Džuma. 28 Pe 1 Zu-l-hidždže Su Ne Po oktobra počinje zimsko računanje vremena
39 Mjesne vremenske razlike za oktobar KALENDARSKI DIO BANOVIĆI BANJA LUKA 6 4 BIHAĆ BIJELJINA BILEĆA BOS.BROD BOS.DUBICA 8 6 BOS.GRADIŠKA 6 3 BOS.GRAHOVO BOS.KRUPA BOS.NOVI BOS.PETROVAC BOS.ŠAMAC BRATUNAC BRČKO BREZA BUGOJNO BUSOVAČA BUŽIM CAZIN ČAJNIČE ČAPLJINA ČELIĆ ČELINAC ČITLUK DERVENTA DOBOJ DONJI VAKUF DRVAR FOČA FOJNICA GACKO GLAMOČ GORAŽDE GORNJI VAKUF GRAČANICA GRADAČAC GRUDE 4 4 HADŽIĆI HAN-PIJESAK HLIVNO ILIJAŠ JABLANICA JAJCE 4 KAKANJ KALESIJA KALINOVIK KISELJAK KLADANJ KLJUČ KONJIC KOTOR-VAROŠ 4 3 KREŠEVO KUPRES LAKTAŠI LOPARE LUKAVAC LJUBINJE LJUBUŠKI MAGLAJ MODRIČA MOSTAR MRKONJIĆ-GRAD 6 NEUM NEVESINJE NOVI TRAVNIK ODŽAK OLOVO ORAŠJE PALE POSUŠJE 4 4 PRIJEDOR 8 7 PRNJAVOR PROZOR ROGATICA RUDO SANSKI MOST SKENDER-VAKUF 4 3 SOKOLAC SRBAC 4 2 SREBRENICA SREBRENIK STOLAC ŠEKOVIĆI ŠIPOVO 6 ŠIROKI BRIJEG TESLIĆ TEŠANJ TOMISLAV-GRAD TRAVNIK TREBINJE TRNOVO TUZLA UGLJEVIK VAREŠ V.KLADUŠA VISOKO VIŠEGRAD VITEZ VLASENICA ZAVIDOVIĆI ZENICA ZVORNIK ŽEPA ŽEPČE ŽIVINICE TAKVIM ZA
40 NOVEMBAR ZU-L-HIDŽDŽE 1432./MUHARREM GOD. PO H. Po kalendaru DAN U sedmici Po takvimu Blagdani, značajni datumi, faze Mjeseca i drugi astronomski podaci Izlazak Sunca Akšam (zalazak sunca) Kibla-sat s m s m s m s m s m s m s m 1 Ut Zu-l-hidždže Sr 6 Prva četvrt 16: Če Pe 8 Džuma Su 9 Jevmi-Arefe Ne 10 Kurban-bajram, 1. dan Po 11 Kurban-bajram, 2. dan Ut 12 Kurban-bajram, 3. dan Sr 13 Kurban-bajram, 4. dan Če 14 Pun Mjesec 20: Pe 1 Džuma Su Ne Po 18 Tešrini-sani Ut Sr Če Džuma. Posljednja četvrt 18 Pe 22 1: Su Ne Po Ut Sr Če Pe 29 Džuma. Mijena 06: Muharrem Nova 26 Su 1 hidžretska godina Ne Po Ut Sr Bajram-namaz je u nedjelju 06. novembra u 7:07
Takvimski dio. TAKVIM za 2014 sastavljeno na format.indd :07:01
TAKVIM za 2014 sastavljeno na format.indd 293 17.9.2013 12:07:01 Kaligrafija Mustafa Sušić TAKVIM za 2014 sastavljeno na format.indd 294 17.9.2013 12:07:02 Mr. Esad Mahmutović KALENDAR TAKVIM Takvim sadrži
Διαβάστε περισσότεραKalendarski i proračunski dio
Kalendarski i proračunski dio TAKVIM 015.indb 89 1.11.14. 11:41 Namaz je vjernicima zaista propisan u naznačenom vremenu! Kur'an, En-Nisa, 103. ajet Mr. Esad Mahmutović KALENDAR TAKVIM Takvim sadrži početak
Διαβάστε περισσότεραKalendarski takvimski dio. Kaligrafija: Mustafa Sušić
Kalendarski takvimski dio Kaligrafija: Mustafa Sušić Kaligrafija: Mustafa Sušić Allah neće promijeniti stanje jednog naroda sve dok se taj narod sam u sebi ne promijeni. (Kur'an, er-rad, 11. ajet) Na naslovnoj
Διαβάστε περισσότεραKalendarski - takvimski dio
Kalendarski - takvimski dio Esad Mahmutović UVODNA POJAŠNJENJA O KALENDARSKOM - TAKVIMSKOM DIJELU Takvim sadrži početak vremena za pet dnevnih namaza (evkati-hamse, bešvakat-namaz): sabah (fedžr), podne
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότεραPOTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραAkvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.
Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραDvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA
**** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.
Διαβάστε περισσότεραAntene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραPOVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA
POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότεραIspit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1
Ispit održan dana 9 0 009 Naći sve vrijednosti korjena 4 z ako je ( ) 8 y+ z Data je prava a : = = kroz tačku A i okomita je na pravu a z = + i i tačka A (,, 4 ) Naći jednačinu prave b koja prolazi ( +
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραMašinsko učenje. Regresija.
Mašinsko učenje. Regresija. Danijela Petrović May 17, 2016 Uvod Problem predviđanja vrednosti neprekidnog atributa neke instance na osnovu vrednosti njenih drugih atributa. Uvod Problem predviđanja vrednosti
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότερα5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Διαβάστε περισσότεραKOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Διαβάστε περισσότεραINŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50
INŽENJERSTVO NAFTE I GASA Tehnologija bušenja II 2. vežbe 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50 Proračuni trajektorija koso-usmerenih bušotina 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 2 of 50 Proračun
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio
MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi
Διαβάστε περισσότερα6 Primjena trigonometrije u planimetriji
6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije
Διαβάστε περισσότερα2.7 Primjene odredenih integrala
. INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότερα2. KAMATNI RAČUN 2.1. POJAM KAMATE I KAMATNE STOPE
1 2. KAMATNI RAČUN 2.1. POJAM KAMATE I KAMATNE STOPE Pod pojmom kamata podrazumijeva se naknada koju dužnik plaća za posuđenu glavnicu. Pri tom se pod glavnicom najčešće podrazumijeva određena svota novca,
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραπ π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
Διαβάστε περισσότεραSortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort
Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort 15. siječnja 2016. Ante Mijoč Uvod Teorem Ako je f(n) broj usporedbi u algoritmu za sortiranje temeljenom na usporedbama (eng. comparison-based sorting
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραPeriodičke izmjenične veličine
EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike
Διαβάστε περισσότερα( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
Διαβάστε περισσότεραOvo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na
. Ispitati tok i skicirati grafik funkcij = Oblast dfinisanosti (domn) Ova funkcija j svuda dfinisana, jr nma razlomka a funkcija j dfinisana za svako iz skupa R. Dakl (, ). Ovo nam odmah govori da funkcija
Διαβάστε περισσότεραAritmetički i geometrijski niz
Zadac sa prethodh prjemh spta z matematke a Beogradskom uverztetu Artmetčk geometrjsk z. Artmetčk z. 00. FF Zbr prvh dvadeset člaova artmetčkog za čj je prv čla, a razlka A) 0 B) C) D) 880 E) 878. 000.
Διαβάστε περισσότερα