DETALJNI URBANISTIČKI PLAN STARA BANJA - IGALO. Nacrt plana. Herceg Novi jun, 2011.

Save this PDF as:
 WORD  PNG  TXT  JPG

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "DETALJNI URBANISTIČKI PLAN STARA BANJA - IGALO. Nacrt plana. Herceg Novi jun, 2011."

Transcript

1 DETALJNI URBANISTIČKI PLAN STARA BANJA - IGALO Herceg Novi jun, 2011.

2 1. UVOD 1.1 Pravni osnov Izrada Detaljnog urbanističkog plana»stara banja-igalo«je zasnovana na Odluci o izradi plana br /08 od (»Sl. list CG Opštinski propisi broj 30/08), donešenoj od strane predsjednika Opštine Herceg Novi na osnovu člana 31 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (»Sl. list CG broj 51/08«). Prema gore navedenoj Odluci, Plan se izrađuje za period do 2013 godine. Obradjivač plana je Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog Motivi i cilj izrade plana Motivi izrade DUP-a»Stara banja - Igalo«sa sadržani u sljedećem: Predmetno područje je parcijalno pokriveno postojećom planskom dokumentacijom i to: PPPPN Morsko dobro, PPO Herceg Novi, GUP Herceg Novi i DUP Solila. U periodu od izrade planske dokumentacije nižeg reda kojom je obuhvaćeno predmetno područje do danas, stanje izgrađenosti je u velikoj mjeri promjenjeno. Nizak kvalitet uređenosti prostora, kao i brojni iskazani zahtjevi građana i privrednih subjekata ukazali su na potrebu za donošenjem planskog dokumenta kojim bi se omogućilo uređenje ovog prostora, njegova urbana obnova, kao i sanacija i revitalizacija devastirane prirodne sredine. Na području DUP-a»Stara banja - Igalo«uglavnom je zastupljeno stanovanje, uz minimalnu zastupljenost ostalih funkcija. Ovim DUP-om se obezbeđuju uslovi za izgradnju što je u skladu sa iskazanim potrebama i interesima građana i privrednih subjekata. Kroz izradu ovog DUP-a omogućiće se planska izgradnja i uređivanje površina u skladu sa karakterom područja, prirodnim karakteristikama, namjenama i prostornim pokazateljima definisanim višim planskim dokumentima, u cilju stvaranja kvalitetnog prostora u ambijentalnom i funkcionalnom smislu. Planiranje ovog prostora treba uraditi na način koji će obezbijediti uklapanje u širi kontekst područja, uklapanje u odnosu na kontaktne zone, uspostavljanje kvalitetnog odnosa sa sadržajima uz more, prožimanje sa zaleđem, zaštitu i unapređenje postojećeg zelenog fonda i 1

3 Naručilac: Vrsta planskog dokumenta: Opština Herceg Novi Detaljni urbanistički plan Stara Banja - Igalo Nacrt Plana (Sl. list CG Opštinski propisi broj 30/08) jun, Radni tim Obrađivač: Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog d.o.o. Herceg Novi Direktor: Slobodan Popović, dipl. ing. arh. Rukovodilac izrade plana: Urbanizam: Odgovorni planer: Snežana Šunić, dipl. ing. arh. Snežana Šunić, dipl. ing. arh. M.P. Podobrađivači: Saobraćaj: Profiling d.o.o. Bar Direktor: Edvard Spahija, dipl. ing. građ. Planer: Edvard Spahija, dipl. ing. građ. Saradnik: Nikola Trtica, dipl. ing. saob. Elektroenergetika: SBC Inženjering d.o.o. Herceg Novi Direktor: Slavica Ukropina, ing. građ. Planer: Ljiljana Konjević, dipl. ing. el. Telekomunikacije: MM Projekt d.o.o. Podgorica Direktor: Željko Maraš, dipl. ing. el Planer: Željko Maraš, dipl. ing. el. Hidrosistemi: Virmont d.o.o. Bar Direktor: Bojan Rajković Planer: Vojo Rajković, dipl. ing. građ. Pejzažna arhitektura: Itea d.o.o. Herceg Novi Direktor: Milica Berberović, dipl. ing. pejz. arh. Planer: Milica Berberović, dipl. ing. pejz. arh. M.P. M.P. M.P. M.P. M.P.

4 S A D R Ž A J I/ OPŠTI DIO 1. Odluka o dodjeli izrade Planskog dokumenta 2. Dokumentacija Obrađivača 3. Dokumentacija podobrađivača Saobraćaj Elektroenergetika Telekomunikacije Hidrosistemi Pejzažna arhitektura 4. Odluka o pristupanju izradi plana i Programski zadatak II/ TEKSTUALNI DIO 1. Uvod 1.1. Motivi i cilj izrade plana 1.2. Granica zahvata plana 1.3. Metodologija izrade 1.4. Postojeća dokumentacija 2. Prirodni uslovi 3. Stvoreni uslovi 3.1. Postojeće stanje fizičkih struktura 4. Koncept organizacije prostora 4.1. Polazni stavovi i principi 4.2. Izvodi iz planske dokumentacije višeg reda 4.3. Ekonomsko demografska analiza 4.4. Prostorna organizacija Planirane namjene

5 4.5. Rekapitulacija planiranih bruto površina po namjeni 4.6. Faze realizacije plana 5. Opšti urbanističko tehnički uslovi 5.1. Uvod Građevinsko područje Opšti uslovi uređenja prostora Urbanistička parcela u građevinskom području naselja Regulaciona i građevinska linija, udaljenost objekta od susjednih granica parcela Ukupna bruto građevinska površina objekta (BGP) indeksi izgrađenosti i pokrivenosti Visina Suteren i podrum Potkrovlje i visina nadzitka Visina objekta Oblikovanje objekta i uređenje parcele 5.4. Smjernice za izgradnju stambenih objekata 5.5. Smjernice za izgradnju turističkih objekata 5.7. Uslovi i mjere zaštite od elementarnih nepogoda i drugih većih nepogoda i uslovi od interesa za odbranu 5.8. Uticaj na životnu sredinu i mjere zaštite 6. Saobraćajno rješenje 6.1. Postojeće stanje 6.2. Planirano stanje 7. Elektroenergetika 7.1. Opšti dio 7.2. Postojeće stanje energetske mreže 7.3. Planirano stanje energetske mreže 8. Telekomunikacije 8.1. Postojeće stanje 8.2. Planirano rješenje 9. Hidrotehnička infrastruktura 9.1. Postojeće stanje hidrotehničke infrastrukture 9.2. Planirano rješenje hidrotehničke infrastrukture 10. Pejzažna arhitektura Osnovne smjernice Postojeće stanje Planirano stanje

6 11. Koordinate graničnih tačaka urbanističkih parcela III/ GRAFIČKI PRILOZI 1. Geodetska podloga sa granicom zahvata 1: Izvodi iz PPO Herceg Novi 1: Prirodni uslovi pogodnost terena za urbanizaciju 1: Postojeće stanje fizičke strukture 1: Postojeća namjena površina 1: Planirana namjena površina 1: Generalno rješenje 1: Plan parcelacije i preparcelacije planirano stanje 1: Saobraćajno rješenje Plan regulacije 1: Saobraćajno rješenje Plan nivelacije 1: Elektroenergetika postojeće stanje 1: Elektroenergetika planirano stanje 1: Telekomunikacije postojeće stanje 1: Telekomunikacije planirano stanje 1: Hidrosistemi postojeće stanje 1: Hidrosistemi planirano stanje 1: Pejzažna arhitektura postojeće stanje 1: Pejzažna arhitektura planirano stanje 1: 1 000

7 SADRŽAJ GRAFIČKIH PRILOGA 1. Geodetska podloga sa granicom zahvata 1: Izvodi iz PPO Herceg Novi 1: Prirodni uslovi pogodnost terena za urbanizaciju 1: Postojeće stanje fizičke strukture 1: Postojeća namjena površina 1: Planirana namjena površina 1: Generalno rješenje 1: Plan parcelacije i preparcelacije planirano stanje 1: Saobraćajno rješenje Plan regulacije 1: Saobraćajno rješenje Plan nivelacije 1: Uzdužni profili 1:1000/ Elektroenergetika postojeće stanje 1: Elektroenergetika planirano stanje 1: Telekomunikacije postojeće stanje 1: Telekomunikacije planirano stanje 1: Hidrosistemi postojeće stanje 1: Hidrosistemi planirano stanje 1: Pejzažna arhitektura postojeće stanje 1: Pejzažna arhitektura planirano stanje 1: 1 000

8 planiranje novog, kako bi se unapredile ambijentalne vrijednosti ovog područja. Ciljevi izrade ovog plana su: 1. Utvrditi i prostorno definisati zone izgradnje i lociranja novih sadržaja i aktivnosti u skladu sa procjenjenim prostornim potencijalima i utvrđenim kapacitetima sredine. Predvidjeti usklađivanje ljudskih aktivnosti sa racionalnim korišćenjem zatečenih vrijednosti, uz poštovanje principa održivog razvoja. 2. Prioritet investicionih ulaganja neophodno je usmjeriti ka izgradnji turističkih sadržaja. Kroz izradu ovog planskog dokumenta treba obezbjediti takva rješenja koja podižu kvalitet ponude na prostoru obrade i ujedno doprinose razvoju turizma na teritoriji opštine i stimuliše otvaranje novih radnih mesta. 3. Utvrditi zonu obnove i unapređivanje narušene prirodne sredine u zoni rijeke Sutorine i obale mora. Odgovarajućim rješenjima dovesti u stanje ravnoteže prirodnu i građenu sredinu. Definisati rješenja i mjere zaštite, sanacije i rekultivacije ovog prostora. 4. Utvrditi saobraćajna rješenja dijela Jadranske magistrale, u granicama DUP-a, koje će omogućiti nesmetano odvijanje saobraćaja i razriješiti postojeće konflikte i nedostatke. 5. Utvrditi rješenja za sve vidove infrastrukturnog opremanja prostora u granicama DUP-a. 6. Utvrditi urbanističke i tehničke parametre za izgradnju u granicama DUP-a. Odlukom o pristupanju izradi Detaljnog urbanističkog plana»stara banja - Igalo«date su i osnovne smjernice prostornog planiranja područja u zahvatu Plana: dalja razrada namjene prostora prema planovima višeg reda, funkcionalna organizacija prostora treba da omogući ravnomjernu distribuciju sadržaja, afirmaciju ambijentalnih i arhitektonskih vrijednosti naselja, uređenje i opremanje građevinskog fonda, javnih površina, poprečnih komunikacija i tehničke infrastrukture, vodeći računa o očuvanju zelenog fonda i uslovima zaštite životne sredine Granica zahvata plana Područje za koje se izrađuje ovaj Plan definisano je Izmjenama i dopunama Programskog zadatka /10 od godine. Plan se radi za prostor unutar granica definisanih koordinatama sledećih graničnih tačaka : 2

9 X Y Područje zahvata Plana nalazi se u okviru katastarske opštine Sutorina, a površina zahvata Plana iznosi cca 21,0 ha. Grafički prikaz prostora u zahvatu ovog planskog dokumenta dat je u prilogu Izmjena i dopuna Programskog zadatka Metodologija izrade DUP-a»Stara Banja - Igalo«Prostorni koncept DUP-a zasnovan je na smjernicama datim Programskim zadatkom za izradu Detaljnog urbanističkog plana»stara Banja - Igalo«, /08 od godine, smjernicama planskih dokumenata višeg reda, rezultatima analize postojećih prirodnih i stvorenih uslova, kao i na rezultatima analize potreba i zahtjeva korisnika prostora. Planerska rješenja prostornog razvoja područja u zahvatu predmetnog plana obrazložena su u tekstualnom 3

10 dijelu plana, koji predstavlja sintezni prikaz rezultata izvršenih analiza i, na osnovu istih, definisanih smjernica i uslova kako za izgradnju objekata planiranih namjena, tako i za izgradnju infrastrukturalnih i komunalnih objekata. Shodno članovima 26 i 50 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (»Sl. list CG broj 51/08«), predmetni planski dokument sadrži sve potrebne grafičke priloge, rađene u razmjerama 1:10000, 1:5000, 1:2500 i 1: Postojeća dokumentacija Obrađivač je tokom izrade ovog plana koristio sledeću raspoloživu plansku dokumentaciju: Prostorni plan Prostorni plan Crne Gore do ( Montenegroinženjering, Podgorica, Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd, Urbanistički inštitut Republike Slovenije, Podgorica, godine, Sl. list CG op. propisi broj 24/08) Prostorni plan posebne namjene Morsko Dobro ( Sl. list RCG br.30/07); Prostorni plan opštine Herceg Novi (MonteCEP Centar za planiranje urbanog razvoja, Kotor, godine, Sl. list CG op. propisi broj 07/09) Osim navedene planske dokumentacije koje daju smjernice za izradu DUP-a»Stara Banja - Igalo«, korišteni su zakonski propisi iz različitih oblasti koji propisuju, usmeravaju ili ograničavaju izgradnju objekata ili uređenje prostora, i to: Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata (»Sl. list CG broj 51/08«) Zakon o morskom dobru «Službeni list RCG», br. 14/92; Zakon o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu «Službeni list RCG», br. 80/05; Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu «Službeni list RCG», br. 80/05; Zakon o integrisanom sprječavanju i kontroli zagađivanja životne sredine «Službeni list RCG», br. 80/05; Zakon o upravljanju otpadom «Službeni list RCG», бр. 80/05; Zakon o zaštiti od elementarnih i drugih većih nepogoda. Zakon o zaštiti i spašavanju «Službeni list CG», бр. 13/07; 4

11 2. Prirodni uslovi Opština Herceg Novi Karta pogodnosti terena za urbanizaciju predstavlja završni sintezni dokument Elaborata seizmičke mikrorejonizacije sa preporukama za urbanističko planiranje i projektovanje. Glavni kriterijumi za ovakvo zoniranje bili su nagib terena dubina do maksimalnog nivoa podzemne vode stabilnost terena nosivost terena seizmičnost. Prema grafičkom prilogu br. 3 Prirodni uslovi Pogodnost terena za urbanizaciju, područje obuhvata Plana pripada kategorijama terena IIc i IId. tabela 1 IIc Litološki sastav: Glina pjeskovita,oštrougaoni do zaobljeni šljunak I pijsak (al,pr),oštrougaono kršje I rijetki odlomci s promjenljivim sadržajem gline-drobina (dl). Nagib terena: φ = 0-10 Dubina do vode: d = 1,5 4,0 m Stabilnost terena: uslovno stabilan (podložan denudaciji i razvoju erozionih procesa) Nosivost terena: N/cm² (podložan diferencijalnom sleganju) Seizmičnost: Zona C2 Qmax 0,20 (g) Ks 0,10 (MCS) IX IIIa Litološki sastav: Krečnjaci (E1,2), krečnjaci s rožnjacima, dolomitični krečnjaci i dolomiti (K2,J,T2-3) Nagib terena: φ = Dubina do vode: 4,0 m Stabilnost stabilan terena: Nosivost terena: 20 N/cm² Seizmičnost: Zona B3 Qmax 0,12 (g) Ks 0,06 (MCS) VIII 5

12 IIIf Opština Herceg Novi Litološki sastav: Oštrobridno kršje i krupnozrni oštrobridni pijesak sa malo glinovitog praha i rijetkih odlomaka (pr), prašinasta glina do glinoviti prah s podređenim udjelom pijeska (m, fl) Nagib terena: φ = 0-10 Dubina do vode: 0-1,5 m Stabilnost stabilan terena: Nosivost terena: < 7 N/cm² Seizmičnost: Zona D Qmax 0,26 (g) Ks 0,13 (MCS) IX IVb Litološki sastav: Siltit glinoviti u izmjeni s pješčenjacima ( E2,3), laporoviti vapnenac, i glinoviti lapor ( K2-E), rožnjaci, siliticirani vapnenci i lapor (K1) Nagib terena: φ = 30 Dubina do vode: 0-4,0 m Stabilnost stabilan terena: Nosivost terena: 20 N/cm² Seizmičnost: Zona B3 Qmax 0,12 (g) Ks 0,06 (MCS) IX 6

13 Seizmičke karakteristike zo na a max [g] t = 50q ks inte nzit et (MC S) karakteristične osobine seizmičkih zona i podzona C2 0,20 0,10 IX - sitni i krupnoklastični sediment fliš gornji eocen do oligocen; - aluvijalni nanosi; Vp [m/sek] Vs [m/sek] tabela 2 γ [kn/m³ ] C3 0,24 0,12 IX - deluvijalni nanosi; Stabilnost i nosivost terena Stabilnost terena: Područje zahvata Plana pripada stabilnim i uslovno stabilnim terenima. To su područja izgrađena od čvrstih glinovitih stijena, s njihovim rastrošenim ili deponovanim pokrivačem i na kojima, u prirodnim uslovima, nisu zabilježene pojave nestabilnosti. STABILAN TEREN - tereni u kojima prirodni faktori i ljudska djelatnost ne mogu poremetiti ili bitno smanjiti stabilnost USLOVNO STABILAN TEREN - uslovno stabilni tereni podliježu pojavi i razvoju fizičko-geoloških procesa pa je prije izvođenja inženjerskih radova potrebno izvršiti detaljna istraživanja da ne bi došlo do intenziviranja ovih procesa, što bi ove terene moglo učiniti nestabilnim. Na grafičkom prilogu br.3d Prirodni uslovi Stabilnost terena prikazane su zone prema kategorijama i stabilnosti terena. Nosivost terena: nosivost N/cm², vezana je, uglavnom, za grupu poluvezanih naslaga, u čijem sastavu preovladavaju pjeskovita glina, odlomci i blokovi krečnjaka; geološki, to su kvartne tvorevine, kosolidovan sipar, krečnjačke breče, konglomerati i dijelovi aluvijalnih naslaga; Sve ove vrijednosti date su načelno jer se nosivost terena mora eksperimentalno utvrditi od lokacije do lokacije, prilikom projektovanja objekata. 7

14 Reljef i morfologija Opština Herceg Novi Analizom morfoloških karakteristika područja, može se uočiti da je reljef je prilično ujednačen. Nagib terena se kreće od 0 5 u dijelu između Njivičkog puta i Jadranske magistrale, te >30 u dijelu zahvata iznad Njivičkog puta. Meteorološke i klimatske karakteristike Mjerenja i osmatranja meteoroloških i klimatskih faktora vrše se u meteorološkoj stanici Herceg Novi. Opsta karakteristika ovog bazena je njegova otvorenost prema juznom sektoru u pravcu otvorenog mora. Ova karakteristika i visoki planinski lanac prema sjeveru daju posebno obiljezje ovom bazenu, koji se u klimatoloskom pogledu bitno razlikuje od lokacija na otvorenom dijelu Crnogorskog primorja i Tivatskog zaliva. Temperatura vazduha: Najniža srednja mjesečna temperatura je u januaru mjesecu i iznosi 8 º- 9º C, a najviša srednja mjesečna temperaturaje u augustu sa 24º - 25º C. U Herceg Novom ima prosječno godišnje 105 dana sa temperaturom preko 25º C i 33 dana sa temperaturom preko 30º C, dok samo 3,3 dana prosječno godišnje, temperatura pada ispod 0º C. U pojedinim mikrolokalitetima (Topla), vrijednost navedenih prosjeka je viša i po nekoliko º C. Godišnja suma ljetnjih dana za Herceg Novi iznosi 104,7, a tropskih 32,9, što znači da je skoro svaki treći dan u godini ljetnji, a da je je više od 30 dana u godini tropskih, sa temperaturom većom od 30 ºC Broj dana sa mrazom je neznatan, 3,3 dana godišnje. Visoke ljetnje temperature u Bokokotorskom zalivu su posljedica golih krečnjačkih stijena, koje se u ljetnjim mjesecima jako zagrijavaju, a visoko zaleđe štiti od hladnih prodora. Oblačnost: Prosječna godišnja oblačnost je prilično visoka, tako da srednja mjesečna i godišnja oblačnost u 1/10 pokrivenog neba iznosi 5/10. Najviše oblačnih dana ima u novembru, a najmanje u augustu. Učešće vedrih dana je suprotnooblačnosti, tako da imamo sljedeći odnos prosječno godišnje vedrih 101,8 dana, a oblačnih 102,8 dana. Najveći broj oblačnih dana je u novembru, a najmanji u augustu mjesecu. Insolacija: Trajanje osunčanosti se kreće oko 2430 sati u prosjeku godišnje ili 6,6 sati na dan. 8

15 Mjesec juli ima najviši prosjek sa 11,5 časova na dan, a decembar i januar najmanji, sa 3,1 časova na dan. Ovo je izuzetno važna fenološka i klimatološka pojava, koja utiče na vegetaciju, na stasavanje i dozrijevanje plodova i na povećanje kvaliteta i arome voća i povrća, a posebno mediteranskih kultura. Padavine: Obilne padavine koje su poznata karakteristika ovog područja, rezultat su izraženih uslova reljefa. Prisustvo visokih planinskih vijenaca u neposrednom zaleđu, uslovljava izdizanje vazdušnih masa, kondenzaciju i obilne padavine, tako da su Crkvice poznate kao mjesto sa najviše padavina u Evropi. Broj dana sa padavinama većim od 1 mm, u Herceg Novom iznosi 128 godišnje, maksimum je u Novembru, a minimum u julu. Srednja godišnja količina vodenog taloga iznosi 1990 mm. Karakteristike vjetrova: Opsta godisnja karakteristika je pojava velikog procenta tisina (41%), a tokom sezone krece se od 35% zimi do 47% ljeti. Najucestaliji godisnji smjerovi su E-SE-NW, koji su zastupljeni sa po 10-12% dok su ostali znatno manje ucestalosti oko 5%. Za utvrđivanje karakteristike vjetrova na području Herceg Novog, raspolagalo se rezultatima mjerenja vjetrova na meteorološkoj stanici Herceg Novi, u periodu od 1981 do godine. Na slici 2 dat je prikaz ruže pravaca i brzina vjetrova sa odgovarajućim učestalostima pojava.sa situacionog plana šire okoline Herceg Novog (slika 1), može se uočiti da je Šetalište Pet Danica izloženo dejstvu talasa iz sektora jugoistok-sjeveroistok. S aspekta maksimalnog uticaja talasa na obalu, interesantan je sjeverni dio Šetališta. Naime, taj dio Šetališta, a naročito dionica od luke do Savine, je direktno izložena dejstvu talasa iz južnog pravca. Pri dejstvu talasa iz južnog pravca, uticaj refrakcije talasa na smanjenje visina talasa, pri njihovom približavanju obali, je praktično zanemarljiv. Sa slike 1 se može uočiti da i talasi sa otvorenog mora, iz pravca SSE, mogu proći kroz prolaz između rta Oštra i rta Mirište i ući u hercegnovski zaliv. Najzad, vjetrovi iz prvca SE su također karakteristični za južni Jadran pa su i njihove karakteristike važne za analizu. S obzirom da se meteorološka stanica Herceg Novinalazi u zalivu, bilo je potrebno provjeriti da li su karakteristike vjetrova iz sektora SSE slične onima koje su izmjerene na stanicama koje su direktno izložene vjetrovima sa otvorenog mora. Zbog toga je za pravce vjetrova S, SSE i SE izvršeno upoređenjevrijednosti maksimalnih brzina vjetrova i učestalosti za stanice Herceg Novi, Bar i Budva. 9

16 tabela 3 poređenje maksimalnih brzina vjetrova (m/s) za stanice Herceg Novi, Budva ibar u periodu god. stanica SE SSE S Herceg Novi 17,0 12,0 12,0 Budva 14,0 15,0 17,5 Bar 12,0 11,0 12,5 Može se uočiti da se maksimalne brzine vjetra iz ova tri pravca, u periodu od god., kreću od 11,0 do 17,5 m/s. Vrijednosti maksimalnih brzina vjetrova na stanici Herceg Novi ne razlikuju se bitno od onih na stanicama Budva i Bar, što znači da ne postoji efekat zaštićenost stanice od dejstva vjetrova sa otvorenog mora. tabela 4 Učestalost vjetrova (%) za stanice Herceg Novi, Budva i Bar u periodu god. stanica SE SSE S Herceg Novi 2,6 2,8 4,1 Budva 4,3 1,9 14,4 Bar 3,3 2,6 3,1 Iz tabele 2 je vidno da su procentualne vrijednosti učestalosti vjetrova za ova tri pravca manja od 5%, osim za stanicu Budva gdje je učestalost vjetra iz pravca S 14,4%. U pogledu karakteristika vjetrova u široj okolini Herceg Novog, također su bili raspoloživi podaci o mjerenju vjetrova na rtu Oštra. Ta mjerenja su vršena u periodu od šest godina, krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina. Mjerenja je izvršio Hidrografski institut JRM iz Splita. Rezultati mjerenja brzina vjetrova su izraženi u boforima, po mjesecima u zimskom periodu. Maksimalna izmjerena brzina vjetra iznosila je 5 bofora i bila je registrovana pri dejstvu vjetra iz južnog pravca u decembru mjesecu. Potrebno je naglasiti da snazi vjetra od 5 bofora odgovara brzina vjetra od 8,0 do 10,7 m/s. Učestalost vjetrova iz južnog pravca iznosila je čak 23% tokom mjeseca decembra. Zapadni dio Šetališta Pet Danica, duž obale u Igalu, izložen je direktnom dejstvu talasa iz jugoistočnog pravca, koji se formiraju unutar zaliva pri dejstvu vjetrova iz tog pravca. U periodu od 1981 do god. maksimalna brzina vjetra iz jugoistočnog pravca iznosila je 17,0 m/s, a učestalost tih vjetrova bila je 2,6%. 10

17 3. Stvoreni uslovi Opština Herceg Novi 3.1. Postojeće stanje fizičkih struktura Područje koje se obrađuje ovim Planom obuhvata dio Sutorinskog polja između Jadranske magistrale i Njivičkog puta, te dio podnožja brda Kobila uz Njivički put. Prostor je neravnomjerno izgrađen. Objekti su većinom skoncentrisani duž Njivičkog puta između kojih su veće neizgrađene površine, uglavnom pod prirodnim, neuređenim zelenilom. U ovom dijelu naselja je uglavnom zastupljena stambena namjena. Izgrađena su ukupno 104 stambenih objekata sa cca 260 domaćinstava uz koje se nalaze pripadajući pomoćni objekti (garaže, ostave, spremišta...). Većinom se radi o slobodnostojećim objektima na posebnim građevinskim parcelama. Spratnost objekata varira zavisno od nagiba terena i kreće se od jedne do četiri nadzemne etaže, s tim da najveći broj objekata ima spratnost P+1, odnosno P+1+Pk. Korišteni su standardni i savremeni materijali. Veliki broj spratnih kuća je izgrađen sa spoljnim stepeništem kojim se prizemlje povezuje sa spratovima. Arhitektura većine objekata nema nikakve regionalne i prostorno oblikovne karakteristike tradicionalne arhitekture. Dio objekata je u fazi izgradnje ili nedovršen. Slobodne površine oko objekata su uređene kao dvorišta s baštama i voćnjacima, koje odlikuje različit kvalitet uređenja. Na ovom području nalazimo uređene površine koji imaju samo dekorativnu funkciju, zatim kombinovanih površina -ukrasni vrt i voćnjak, do potpuno zapuštenih površina. Uređenje oko ovih objekata je tipično za mediteransko područje sa nizom vrtno arhitektonskih elemenata tipičnih za vrtnu arhitekturu primorskog područja: odrine, pižuli, pitari sa raznim saksijskim vrstama. Komunalna opremljenost naselja je na veoma niskom nivou. 11

18 DUP obuhvata područje ušća rijeke Sutorine u more koje ima jedinstvene ekosisteme slatinske, močvarne, submediteranske, eumediteranske i mediteransko-submediteranske kontinentalne vegetacije. Ušće rijeke Sutorine predstavlja jedinstveno stanište u Evropi ( Jelena Nikčević: Prirodne karakteristike područja Njivice Sutorina, Crna Gora, Boka zbornik radova iz nauke, kulture i umjetnosti, br28-29, 2009, Herceg Novi). Zahvaljujući rečnim nanosima i taloženjem ostataka vegetacije i faune iz reke Sutorine u Jadransko more nastalo je i radioaktivno blato mulj (jedan od ključnih resursa zdravstvenog i opšteg turizma Crne gore) koje se održalo...zahvaljujući neizmenjenom stanju kompletnog toka rijeke Sutorine, a posebno njenog ušća situacija do Na takvim retkim staništima nalaze se i retke i endemične vrste faune insekata takođe od međunarodnog i nacionalnog značaja. S obzirom da su tokom 2008 godine izvršene mnoge ireverzibilne promjene na ekosistemima ušća reke Sutorine (nestanak i zatrpavanje prirodnih ekosistema) koji su obezbeđivali nastanak radioaktivnog mulja... konstatovana je manja količina biljnog i životinjskog materijala u odnosu na prethodne godine... Obilaskom terena i analizom rezultata, došlo se do zaključka da se u okviru granica Plana ne nalazi niti jedan važniji arhitektonski lokalitet. Isto tako, konstatuje se da se u okviru zahvata nalazi stari željeznički most kao i trasa nekadašnje željezničke pruge koje treba tretirati kao ambijentalnu cjelinu, koji daju svojevrstan značaj vizuelnom identitetu i ambijentalnim vrijednostima područja. 12

19 U okviru predmetne zone nalazi se fudbalski teren FK Igalo. Postojeće stanje fizičkih struktura i namjena površina prikazani su u grafičkim prilozima br. 4 Postojeće stanje fizičkih struktura i br. 5 Postojeća namjena površina. Bilans postojećih površina NAMJENA površine (ha) postojeće / PO (%) Površine u funkciji 8,19 39,00 stanovanja Površine u funkciji 1,08 5,14 sportskih terena UKUPNO IZGRAĐENE 9,27 44,14 POVRŠINE: POLJOPRIVREDNE 2,23 13,35 POVRŠINE: POVRŠINE POD 3,14 14,95 PRIRODNIM ZELENILOM: ZELENILO UZ 0,26 1,23 SAOBRACAJNICE: OSTALO (slobodne javne 6,10 29,04 površine, saobraćajnice i sl).): UKUPNO: 21, * PO (površina obuhvata) 13

20 4. Koncept organizacije prostora 4.1. Polazni stavovi i principi Planiranjem djelatnosti, prostornom organizacijom i režimom uređenja područja u zahvatu plana neophodno je primjeniti planerske principe kojima će se osigurati ekološka, funkcionalna i perceptivna prihvatljivost predmetnog područja. Detaljni urbanistički plan «Stara Banja - Igalo» bavi se izradom programskih elemenata za neposredni budući razvoj prostora do 2013 godine. Ti programski elementi predstavljali su osnovno polazište u prostorno funkcionalnoj organizaciji naselja. Program razvoja i dimenzionisanje djelatnosti zasnovani su na sljedećim polazištima: - specifičnosti dosadašnjeg razvoja naselja, - ocjena stanja, dijagnoza, potencijali razvoja naselja, - smjernice i opredjeljenja Planske dokumentacije višeg reda, - smjernice Programskog zadatka za izradu DUP-a - potrebe i stavovi subjekata planiranja /mjesne zajednice, građana.../ Izvodi iz planske dokumentacije višeg reda Izvod iz PP Crne Gore do godine U PPRCG definisana su tri regiona, koji se izdvajaju po prirodnim karakteristikama, načinu korišćenja i uređenja prostora, privrednim aktivnostima i različitim komparativnim prednostima za razvoj. Herceg Novi pripada 1. Primorskom regionu. Herceg Novi i Kotor u sprezi sa Tivtom i čitavim Bokokotorskim zalivom stvaraju centar od regionalnog značaja. Politike za prostorni razvoj Primorskog regiona Skladan razvoj gradova u zalivu Boke Kotorske treba obezbijediti kroz odgovarajući prostorni plan i jaku međuopštinsku saradnju. Predviđa se da će sljedeći gradovi uspostaviti snažnu konurbaciju, zasnovanu na dobro koordiniranim programima razvoja: Kotor treba da bude centar kulturnih, poslovnih i naučnih aktivnosti; Tivat, čiji će razvoj biti povezan sa razvojem vazdušnog saobraćaja i nautičkog turizma, kao i centar za razvoj turizma na području Luštice sa Herceg Novim; Herceg Novi koji će biti glavni turistički centar, specijalizovan za zdravstveni turizam, sa kulturnim funkcijama kao važnom komponentom njegovog razvoja 14

21 Razvojne zone Primorskog regiona Razvojna zona: BOKA KOTORSKA Ova zona, homogena sa geografskog, ambijentalnog i kulturnoistorijskog stanovišta, obuhvata podzone Herceg Novi, Kotor i Tivat. Podzona HERCEG NOVI Sa područjima specifične problematike obuhvata: Njivice, Igalo i Sutorinsko polje (A), Herceg Novi (B), Zelenika Bijela (C), priobalje na otvorenom moru, poluostrvo Luštica (D), planinsko zaleđe (E). Resursi i potencijali: Izgrađeni kapaciteti zdravstvenog centra i kompleks plodnog poljoprivrednog zemljišta, tehnički građevinski kamen (A); atraktivan gradski ambijent sa starim istorijskim jezgrom, spomenik prirode Savinska Dubrava, izgrađeni bolničko medicinski rehabilitacioni kompleks Meljine (B); slikoviti niz mali naselja duž obale, i izgrađeni kapaciteti brodogradilišta (C), slikoviti ambijenti luštičkih sela sa neizgrađenim prostorima za razvoj turizma visoke kategorije sa pratećim sadržajima (pjeskovite plaže i kamenite obale), tradicionalne poljoprivredne proizvodnje mediteranskog tipa, fortifikacijski objekti na Arzi i Lastavici, oslobođeni kompleksi koji se više ne koriste u vojne svrhe (D), tradicionalni ambijenti sela hercegnovskog zaleđa sa zastupljenom poljoprivredom (E). Prioriteti razvoja: Funkcija turizma sa zdravstvenom komponentom i intenzivna poljoprivreda (A); funkcije kulturnog i uslužnog centra i cjelogodišnji turizam, zdravstveno rehabilitacioni turizam i funkcije bolničkomedicinskog centra (B); proizvodne funkcije u vezi sa brodogradilištem, proizvodnim zanatstvom i stanovanjem, nautičkim turizmom i turističkim kapacitetima u naseljenim mjestima duž rivijere (C), turizam visoke kategorije i specijalizovana poljoprivreda (D i E). Ograničenja: U Njivicama, Igalu i Sutorinskom polju (A): strogo ograničiti bilo kakve industrijske funkcije i ograničiti dalju ekspanziju turizma; ograničiti sve programe razvoja (uključujući stanovanje) u zoni zdravstvenog centra; u Sutorini, sprovoditi samo programe koji su strogo povezani sa obrađivanjem zemljišta i korišćenjem u sportskorekreativne svrhe, bez izgradnje objekata za stanovanje. U Herceg Novom (B): ograničiti lociranje novih industrijskih postrojenja; izmjestiti postojeće aktivnosti industrijskog karaktera u područje E; ograničiti dalje povećanje gustine stambenom i turističkom izgradnjom. Na potezu Zelenika Bijela (C): ograničiti razvoj luke Zelenika na djelatnosti koje ne ugrožavaju elemente životne sredine i u istom smislu ograničiti dalji razvoj brodogradilišta u Bijeloj. Na poluostrvu Luštica (D): voditi računa i ograničiti izgradnju objekata i infrastrukture koji mogli ugroziti visoku vrijednost prirodnog i kulturnog pejzaža. Ograničiti izgradnju objekata i infrastrukture koji bi ugrozili funkciju bolničko-medicinskog centra Meljine (B); Konflikti: U čitavoj podzoni postoji konflikt između izgrađenosti i nivoa koncentracije raznih funkcija, s jedne, i visokog seizmičkog hazarda, s druge strane, kao i konflikt između ograničenog prostora i potreba za 15

22 ekspanzijom i modernizacijom saobraćajnog sistema (uključujući kontinuiranu pješačku komunikaciju od Igala do Zelenike ugroženu sadržajima kupališta). U Igalu i Sutorinskom polju prisutni su: konflikti između izuzetne privlačnosti područja za intenzivan, multifunkcionalan razvoj i zahtjeva zdravstvenog centra; konflikt između arhitektonskih ambicija i vrijednosti prirodnog pejzaža i konflikt interesa i prioriteta između zdravstvenog i ostalih vidova turizma. U Herceg Novom sagledani su: konflikt između već postojeće gustine izgrađenosti i očekivanja turista, u pogledu ambijentalnih vrijednosti i vrijednosti pejzaža; turistički smještajni kapaciteti i stambena izgradnja, nasuprot kapacitetu plaža; konflikt između trendova daljeg rasta i postojećeg ograničenja prostora; razni konflikti u svakodnevnom djelovanju prioritetnih funkcija, prouzrokovani preizgrađenošću na pojedinim lokalitetima. U podzoni Zelenika i Bijela prepoznati su: konflikt luke Zelenika sa naseljskom, saobraćajnom i turističkom infrastrukturom, kao i zaštitom životne sredine; konflikti između već razvijenih funkcija brodogradilišta, zaštite životne sredine i turizma; konflikt između pejzaža i ambijenta Boke i razvoja industrije na obalnoj liniji i konflikt širokih razmjera između opštih potreba za zaštitom jedinstvenih kvaliteta sredine i štetnih industrija. Pragovi: U čitavoj podzoni, nedostatak zemljišta za razvoj i potreba da se dio planirane stambene izgradnje locira na nižim padinama brda, zahtijevaće suštinsko prestrukturiranje sistema komunalne infrastrukture. Najkritičniji funkcionalni prag je vodosnabdijevanje, kao i neadekvatna putna mreža, uključujući tranzitnu saobraćajnu liniju - Jadransku magistralu. Dok se ne riješe saobraćajni problemi, treba razmotriti opravdanost realizacije svih važnijih projekata. Zahtjevi okruženja: Puna zaštita lokalne mikroklime, do čije promjene može doći zbog veće gustine izgradnje, i promjene prostornih karakteristika Sutorinskog polja i zaštita lokalne sredine od zagađivanja vazduha i buke (A); zaštita i revitalizacija Starog grada i drugih kulturnih i arhitektonskih obilježja (B); zaštita od buke i zagađenja od djelatnosti brodogradilišta i luke, kao i kontrola odlaganja otpadnih materija (C); sanacija pejzaža kamenolomi Podi i Đurići (E); formiranje nacionalnog parka Orjen uz odgovarajuću saradnju sa susjednim opštinama i državama; zaštita morske vode od zagađenja (A, B i C). Kontrola seizmičkog rizika, tehničkih akcidenata i elementarnih nepogoda zahtijeva ispunjenje određenih uslova: Poboljšanje pristupačnosti, organizovanje otvorenih prostora i izolacionih pojaseva, evakuisanje opasnih aktivnosti i skladišta zapaljivih materijala i eksploziva iz područja, ograničavanje izgradnje novih objekata bez istovremenog stvaranja susjednih otvorenih površina; projektovanje objekata i zgrada u skladu sa zahtjevima jednostavnosti i otpornosti na zemljotrese; izradu planova pripremljenosti za slučaj zemljotesa i uspostavljanje sistema i mehanizma pripremljenosti, što je, s obzirom na povredljivost urbanog sistema cijele Boke Kotorske, posebno važno. 16

23 Preduslov: Definisanje zona pod specijalnom zaštitom u zoni mineralnih izvora i blata (A); formiranje posebnog tijela koje će imati ovlašćenja da kontroliše razvojne aktivnosti i mjere zaštite. Turizam Razvoj turističkog smještaja na primorju treba veoma pažljivo planirati, jer je kapacitet nosivosti opština u ovom regionu već gotovo iscrpljen. Broj turista u glavnoj sezoni od jula do avgusta stvara negativne efekte, kao što su preopterećenje saobraćajne infrastrukture, zakrčenje gradskih centara, zbog nedostatka parking prostora, nestašica vode, zagađenje plaža i kolovoza, itd. Razvoj turističkog smještaja biće fokusiran na: - Oblast opštine Herceg Novi, pretežno na lokacijama: Kobila, Njivice, Savina, Meljine- Lalovina, Zelenika, Kumbor, Baošići, Arza-Mirište-Žanjice, i Luštica Izvod iz PPO Herceg Novi do godine Namjena površina Površine, odnosno prostor Opštine, imaju namjenu kao: I. Površine unutar granevinskog područja za: - urbano područje mješovitih namjena - urbano područje za privrednu namjenu poslovanje - urbano područje za privrednu namjenu ugostiteljsko-turistička - urbano područje za društvene djelatnosti - urbano područje za sportsko-rekreativnu namjenu - urbano područje za posebnu namjenu - površine infrastrukturnih sistema i komunalnih potreba - ruralno područje mješovite namjene Istovrsna i mješovita namjena prostora Istovrsnu namjenu ima prostor čije je korišćenje odreneno u jednoj funkciji. U zoni istovrsne namjene mogu se izgraditi i drugi sadržaji, koji proizilaze iz potrebe osnovne namjene, a to se pravilo odnosi na prateće zgrade, zgrade infrastrukture i vodoprivrede. Izrazit je za ovo primjer, izmenu ostalih, prostor ugostiteljsko-turističke namjene ili prostori ekonomske namjene proizvodna i poslovna. Mješovitu namjenu ima prostor koji koristi više različitih korisnika (namjena), a tek je neka preovladava. Izrazit je primjer za to urbano područje naselja. Zadnjih godina, počinje sve više da se prihvata compact city koncept planiranja i urenenja gradova, koji za polazište ima racionalnost u korišćenju prostora kroz pogušćavanje izgradnje do maksimalnog iskorišćenja prostornih i infrastrukturnih resursa. Sa takvih polazišta se predvinaju i ove preporuke, jer je svakako realnije i racionalnije 17

24 domaćinski iskoristiri prostor i infrastrukturu kojima raspolažemo nego zauzimati nove teritorije uz velike troškove komunalnog opremanja i uz istovremeno uništavanje prirodnih zelenih površina. Postojeća kategorizacija stambenih zona i objekata na kolektivno i individualno stanovanje je naslijenena i po mnogo čemu prevazinena. Ona je bila pogodna u vremenu socijalizma kada su postojali individualni investitori koji su gradili porodične kuće i kolektivi ( preduzeća i ustanove ) koji su gradili zgrade sa stanovima za svoje zaposlene. U tom smislu, individualno stanovanje je zapravo nesrećna urbanistička zamjena za ekonomski pojam individualne stambene izgradnje, a kolektivnon stanovanje za pojam kolektivne stambene izgradnje. Danas, u promijenjenim društveno ekonomskim odnosima, gotovo da nema investitora u prethodnom smislu. U arhitektonsko urbanističkom smislu, individualno stanovanje je stanovanje pojedinaca u samačkim hotelima ili u zatvorskim samicama, a kolektivno stanovanje je stanovanje u internatima, bilnicama, zatvorima, kasarnama i slično. Mnogo je praktičnije, a i vjerodostojnije, kategorisati stambene zone prema gustini nastanjenosti, relativizujući kriterijume gustine prema širim cjelinama ( opština, region i slično ) Izvršiti prekategorizaciju površina pod namjenom stanovanja na sljedeći način: Sadašnja odrednica Predlog izmjene Porodično stanovanje Stanovanje niskih gustina do 150 st/ha Mješovito stanovanje (ne postoji kao odrednica, ali postoji u stvarnosti) Stanovanje srednjih gustina od 150 do 250 st/ha Gradsko stanovanje Stanovanje većih gustina preko 250 do (okvirno) 450 st/ha Turizam Projekcije turističkih (hotelskih) smeštajnih kapaciteta date u Masterplanu ukazuju da 2020 godine turistička ponuda Crne Gore treba da se sastoji iz kvalitetno izgranenih i savremenim standardima prilagonenih hotelskih objekata. Herceg Novi u turističkim aktivnostima Crne Gore ostvarivao je visok stepen učešća delujući sa nekoliko drugih opština, pre svega sa Budvom kao vodeće turističko područje Crne Gore. Prethodno strateško opredeljenje budućeg razvoja i kvalitativnog menjanja strukture ponude turizma Crne Gore biće moguće ostvariti jedino ukoliko u njemu Herceg Novi sa svojim turističkim resursima i potencijalima bude učestvovao. Ona nisu mala i zanemariva već značajna i za Crnu Goru i opredeljujuća. Jedostavnije rečeno u prethodnoj projekciji smeštajnih kapacieta i ostvarenih prihoda sigurno je da će Herceg Novi učestvovati sa petinom, ako ne i više. Orijentaciono na području Herceg Novog krajem 2020 godine bi trebalo da funkcioniše 2000 hotelskih kreveta sa 18

25 pet zvezdica, 8000 kreveta sa četiri zvezdice, ležaja u apartmanima ležaja u privatnim sobama itd. Prihod od turističke delatnosti zadržavajući iste relacije trebao bi da pomenute godine na području Herceg Novog iznosi 250 miliona evra. Projekcije, menutim, moguće je prihvatiti kao uslovne i orijentacione kao kvantificirane ciljeve kojima treba težiti. Turistička destinacija, Herceg Novi, shodno potrebi stalnog razvoja i spremnosti reakcije na tržišne promjene, može primijeniti slijedeće opšte strategije: 1. Izlazak na nova tržišta (inostrana) sa postojećim proizvodima 2. Modifikacija postojećih proizvoda i izlazak na nova tržišta 3. Plasman novih proizvoda na nova tržišta Primjena navedenih strategija se zasniva na konkurentskoj prednosti hercegnovske destinacije u odnosu na ostale sa crnogorskog tržišta. Osnovom konkurentske prednosti sprovodi se strateške marketing aktivnosti diferenciranja destinacijskog proizvoda. U kombinaciji sa aktivnostima profilisanja imidža i pozicioniranja turističke destinacije. Konkurentska prednost turističkog proizvoda hercegnovske destinacije se izražava mogućnošću razvoja više selektivnih vidova turizma kao ravnopravnih segmenata uz uobičajeni odmarališni (godišnjeodmorski) ljetnji turizam. Kao posebni trendovi i kretanja od značaja za hercegnovsko receptivno turističko tržište izdvajaju se: stagnacija i postepen pad domaće tražnje porast inostrane tražnje posebno s emitivnih tržišta Rusije, BiH, Norveške, Slovenije, Manarske, Njemačke, Makedonije, Italije, Češke i Slovačke porast domaće i inostrane tražnje za kongesno-poslovnim sadržajima turističke ponude porast domaće i inostrane tražnje za sportsko-rekreativnim sadržajima turističke ponude pojava i porast tražnje za sadržaje tranzitnog turizma pojava i porast tražnje za sadržaje planinskog (zimskog-ski) i lovnog turizma pojava i porast tražnje za sadržaje nautičkog turizma pojava i porast tražnje za sadržaje turizma "trećeg doba" sa ino tržišta posebno u zimskoj sezoni povećanje interesovanja inostrane tražnje za sadržaje naturizma znatno veći porast inostranog turističkog prometa u osnovnim u odnosu na komplementarne kapacitet pojava i porast tražnje za sadržajima specifičnih oblika turizma (turizam»šetačkih tura«i»biciklističkih tura /Hiking & biking tours), sistem timeshearinga, condo hotela i selfcateringa, seoski turizam) porast interesa za»backpacking«turama orijentisanim na srednje i niže 19

26 kvalitativne kategorije smještaja i nisko tarifni avio prevoz. zadržavanje dobne strukture sa većim učešćem mladjih dobnih skupina posebno u ljetnoj sezoni zadržavanje dominantnog učešća uobičajenog (godišnjeodmorskog )odmarališnog turizma (summer resort holidays) veća dekoncentracija boravka gostiju izvan ljetneg perioda Parkiranje vozila neophodno rješevati isključivo uz objekte na pripadajućim parcelama, prema zahtjevima koji proističu iz namjene objekata, a u skladu sa važećim standardima i normativima i to kako za putnička vozila tako i za autobuse i teretna vozila. U zoni objekata turističkih kompleksa parkiranje vozila se mora rješavati isključivo u okviru pripadajuće parcele, na otvorenim/površinskim parkiralištima ili u garažama na pripadajućoj parceli a prema normativima datim ovim Planom. Normativi za proračun potrebnog broja parking mjesta: postojeće stanovanje: 1 PM / stanu planirano stanovanje: 1,4 PM / stanu turizam (hoteli): 1PM na 2 do ili 4 sobe turizam (hoteli apartmanskog tipa): 1,5 PM na 2 apartmana ugostiteljstvo: 1PM na četiri stolice trgovina: 1 PM na 30m2 BRGP pijace: 1 PM na 3 tezge poslovanje i administracija: 1 PM na 60m2 BRGP škole: 1PM na svaku učionicu sport: 1PM/12 sedišta dom zdravlja, ambulanta, apoteka: 1PM na 30 do 55 m2 BRGP Katastarska parcela u granevinskom području nije odmah i urbanistička parcela. Ona će to postati samo planskom parcelacijom izvršenom planom nižeg reda, jer dio površina u okviru granevinskog područja mora biti namjenjen ili će planom nižeg reda biti namjenjen, saobraćajnicama, «zelenim površinama» i drugim slobodnim javnim površinama različite namjene, koje se pojavljuju u okviru naselja. Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja urbanističkih parcela može se obavljati samo unutar granevinskog područja. U postupku pribavljanja rješenja o lokaciji i urbanističko-tehničkih uskova, obavezno je predlog parcelacije za urbanističku parcelu na kojoj se predvina izgradnja izraditi na osnovu geodetskog snimka postojećeg stanja i reambulirane katastarske podloge za predmetnu parcelu. 1. Urbanističkom parcelom smatra se zemljište, koje po površini i obliku 20

27 odgovara uslovima ovog Plana utvrnenim za izgradnju, a ima: a) Direktan pristup sa javne površine kolske ulice, pješačke ulice ili stepeništa b) Omogućen direktan priključak na elektroenergetsku mrežu c) Omogućen priključak na javnu vodovodnu mrežu, izuzetno rješenja snabdijevanja vodom na higijenski način prema lokalnim prilikama d) Omogućen priključak na javnu mrežu za odvonenje otpadnih voda, izuzetno ako ne postoji mogućnost priključka: d.1) za objekte veličine do 10 Ekvivalent Stanovnika predvidjeti izgradnju propisne, vodonepropusne sanitarno ispravne sabirne jame s osiguranim odvozom prikupljenog efluenta u sisetem sa adekvatnim urenajem za prečišćavanje i ispuštanje otpadnih voda. d.2) za objekte veličine veće od 10 Ekvivalent Stanovnika, otpadne vode potrebno je tretirati na ličnom, adekvatnom urenaju za prečišćavanje prije ispuštanja u recipijent, zavisno od količine i karakteristika otpadnih voda i prijemnim mogućnostima recipijenta (tlo putem upojih bunara, vodotok ili priobalno more putem ličnog podmorskog ispusta.) 2. Urbanističke parcele se precizno definišu planovima nižeg reda. Van zahvata planova nižeg reda i tamo gdje nema obaveze izrade tih planova, urbanistička parcelacija se radi na osnovu postojeće parcelacije zemljišta, odnosno uz maksimalno poštovanje postojećih katastarskih parcela a sa ciljem obezbjenenja što boljih preduslova za veću sprovodljivost plana. To znači da su postojeće katastarske parcele postale urbanističke ukoliko se : - ne nalaze na planiranim saobraćajnim i infrastrukturnim koridorima ili zonama namjenjenim zelenim ili drugim javnim površinama - ukoliko se radi o parcelama na kojima su već izgraneni objekti i imaju obezbjenen kolski ili makar pješački pristup 3. Ako se katastarska parcela svojim manjim dijelom nalazi na površini na kojoj je gradnja dozvoljena, a izuzev ove površine ima uslove iz stava 1 ovog člana, može se osnovati urbanistička parcela iz dijela katastarske parcele koja se nalazi na površini na kojoj gradnja nije dozvoljena, do ukupno veličine najmanje urbanističke parcele propisane PPO (300m2). U tom slučaju propozicije za izgradnju odrenuju se u skladu sa PPO i odnose se na cijelu urbanističku parcelu. 4. Isto pravilo važi kad se urbanistička parcela osniva od više katastarskih parcela ili njihovih dijelova. 5. Objekat na tako osnovanoj urbanističkoj parceli postaviće se na dijelu urbanističke parcele koji se nalazi na površini na kojoj je gradnja dozvoljena. 6. Ako postojeća katastaska parcela većim dijelom, koji je dovoljan za osnivanje Urbanističke parcele propisane PPO, nalazi na površini na kojoj je gradnja dozvoljena može se zadržati kao katastarska parcela. U 21

28 tom se slučaju uslovi za gradnju odreneni PPO odnose na dio parcele koji se nalazi na površini na kojoj je gradnja dozvoljena. 7. Detaljno razgraničenje izmenu pojedinih namjena površina datih ovim planom, granice koje se grafičkim prikazom ne mogu utvrditi nedvosmisleno, odrediće se detaljnim planovima ili urbanističkotehničkim uslovima odrenenim za zahvat u prostoru. U razgraničenju prostora granice se odrenuju u korist zaštite prostora i ne smiju ići na štetu javnog prostora. 8. Detaljnim razgraničenjem pojedinih namjena površina ne može se osnovati urbanistička pracela iza urbanističke uz ulicu (drugi red gradnje). 9. Detaljno razgraničenje izmenu površina različitih namjena obavlja se uz saglasnost nadležnog Organa. Kod dvije, ili više grupisanih urbanističkih parcela potrebno je priključak na javni put riješiti ne pojedinačno već sabirnom (servisnom) ulicom ili po mogućnosti sa jednim priključkom za više urbanističkih parcela.najmanja širina priključne-sabirne ulice iznosi 6,0m, osim u gusto izgranenim dijelovima naselja, gdje nasleneni uslovi to ne omogućuju.u tom slučaju, širina priključne kolske saobraćajnice može biti: - kada se povezuju dvije urbanističke parcele širine 3,0 m najviše dužine 45,0m, odnosno 3,50 m najviše dužine 70,0 m; - za povezivanje više od dvije urbanističke parcele širine 5,0 m najveće dužine 100,0 m, sa obaveznim okretište. Uslovi uređenja prostora 1. Uređenje prostora unutar zahvata Plana, kao što je izgradnja objekata, uređenje zemljišta kao i obavljanje drugih djelatnosti iznad, na ili ispod površine zemlje, može se obavljati isključivo u skladu sa ovim Planom, odnosno odredbama koje iz njega proizilaze, kao i na osnovu onih odredbi postojećih planova, koje nisu u suprotnosti sa ovim Planom. 2. Planom su odrenena područja sa sledećim uslovima uređenja prostora i izgradnje. a) uslovi u okviru vrijednih urbanih ili ruralnih cjelina koje su registrovane (gradsko-seoskih obilježja i seoskih obilježja). Određene su dvije podkarakteristike: a1) uslovi za zonu stroge zaštite za sve izgradnje i rekonstrukcije je potrebna saglasnost Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika, a preporučuje se pribavljanje mišljenja za cjeline vrijedne registracije. a2) uslovi za zonu umjerene zaštite ovim Planom nalaže se čuvanje matrice, izrazita usklanenost volumena, usklanenost sa tradicionalnim arhitektonskim oblicima (pri rekonstrukciji i izgradnji novih objekata) 22

29 b) uslovi za graditeljsko naslene-ambijentalne celine, grupacije objekata ili pojedinačne objekte koji nose karakteristike tipične za arhitekturu i organizaciju primorske kuće ili urenenje terena u naselju, koji nisu obuhvaćeni registrima i zakonskom regulativom zaštite arhitektonskih i kulturnih spomenika, a imaju nesumnjive kulturne vrednosti i odražavaju duh mjesta, moraju se valorizovati, i na odgovarajući način tretirati u planskoj dokumentaciji i prilikom propisivanja urbanističko tehničkih uslova (separata). Pod elementima se podrazumevaju: kameni zidovi, tradicionalna konstrukcija/masivni kameni zidovi, drvene grede, prozori sa kamenim drvenim šembranama, drvenim kapcima, škurama, volte, kapije, dvorišta, kameni podovi i popločavanja, krovovi četvorovodni ili dvovodni sa ćeramidom, dimnjaci, kameni pižuli (klupe uz kuću), nardini, kameni parapeti, itd. U slučaju grupacija objekata ili ambijentalnih celina, u odgovarajućoj planskoj dokumentaciji ili separatima sa urbanističko tehničkim uslovima, moraju se utvrditi granice područja na koje se ove mera odnosi. c) uslovi za sva ostala naselja Opštine u izgranenom i neizgranenom dijelu granevinskog područja (izvan alineje a i b ovog stava) d) uslovi u okviru izdvojenih granevinsklih područja izvan granevinskog područja naselja. Tradicionalna ruralna naselja odnosno tradicionalna seoska arhitektura tipična za kraški predeo moraju biti valorizovana kao kulturno i graditeljsko naslene i na odgovarajući način tretirano. Nije dozvoljeno rušenje ovakvih naselja ili objekata, ili menjanje njihovih oblikovnih i estetskih karakteristika kroz rekonstrukciju i dogradnju. U slučaju grupacija objekata ili ambijentalnih celina ili naselja kao celine, moraju se utvrditi granice područja na koje se ove mjera odnosi. e) uslovi izvan granevinskog područja: odgovarajućom planskom dokumentacijom, 3. Građevinsko područje ne može se planirati (nije planirano konzmirati) na područjima na kojima su utvrneni sledeći faktori ograničenja: a) nepovoljni mikroklimatski uslovi za stanovanje b) klizišta c) polja za ekspoloataciju d) zemljišta nedovoljene nosivosti e) predjeli ugroženi elementarnim ili drugim nepogodama f) šume i šumska zemljišta g) intenzivno obranivana poljoprivredna zemljišta i druga vrijedna poljoprivredna zemljišta h) područja zahvata zaganenja odrenenim privrednim aktivnostima i) zaštitna područja i druga područja pod zaštitom (izuzetno uz dozvole nadležnih institucija) j) strma zemljišta čiji nagib prelazi odnos 1:1 (100% ili 45 ) (osim u slučaju da planovi nižeg reda koji su stupili na snagu prije donošenja ovog plana, planiraju ovakvo zemljište za izgradnju, u kom slučaju je neophodno uz zahtijev za rješenje o lokaciji priložiti i geomehanički elaborat kojim se opravdava izgradnja na toj lokaciji i definišu uslovi za takvu izgradnju) 23

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

Opština Kotor LOKALNA STUDIJA LOKACIJE GRBALJ I 2009.

Opština Kotor LOKALNA STUDIJA LOKACIJE GRBALJ I 2009. Opština Kotor LOKALNA STUDIJA LOKACIJE GRBALJ I 009. LOKALNA STUDIJA LOKACIJE GRBALj I Naručilac: Skupština Opštine Kotor Predsjednik Opštine: Marija ĆATOVIĆ Obrađivač: AG INFOPLAN, Budva Direktor: Predrag

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN NARUČILAC: OPŠTINA HERCEG-NOVI GENERALNI URBANISTIČKI PLAN HERCEG-NOVI IZMJENE I DOPUNE U ZONI IGALO ŠIŠTET, BARE OBRAĐIVAČ: IPG ZAVOD ZA PROJEKTOVANJE I URBANIZAM HERCEG NOVI februar, 2007. 1. PRIRODNI

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

5 Ispitivanje funkcija

5 Ispitivanje funkcija 5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice UPUTSTVO

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice UPUTSTVO Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice UPUTSTVO O NAČINU OBRADE I INFORMISANJA JAVNOSTI O PODACIMA IZ SISTEMA ZA PRAĆENJE

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II

TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II TABLICA 1: PARCIJALNI KOEFICIJENTI SIGURNOSTI ZA DJELOVANJA Parcijalni koeficijenti sigurnosti γf Vrsta djelovanja Djelovanje Stalno Promjenjivo

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

T E H N I Č K I N A L A Z I M I Š LJ E NJ E

T E H N I Č K I N A L A Z I M I Š LJ E NJ E Mr.sc. Krunoslav ORMUŽ, dipl. inž. str. Stalni sudski vještak za strojarstvo, promet i analizu cestovnih prometnih nezgoda Županijskog suda u Zagrebu Poljana Josipa Brunšmida 2, Zagreb AMITTO d.o.o. U

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako

Διαβάστε περισσότερα

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2. Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

IDEJNO ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKO RJEŠENJE HOTELSKOG RESORTA LAZARET U MELJINAMA TEKSTUALNI DIO. maj Beograd

IDEJNO ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKO RJEŠENJE HOTELSKOG RESORTA LAZARET U MELJINAMA TEKSTUALNI DIO. maj Beograd IDEJNO ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKO RJEŠENJE HOTELSKOG RESORTA LAZARET U MELJINAMA TEKSTUALNI DIO maj 2015. Beograd 1. Opšti dio 1.1. Pravni i planski osnov Tokom izrade konkursnog rješenja, svi parametri

Διαβάστε περισσότερα

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa. Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34

Διαβάστε περισσότερα

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2 (kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje

Διαβάστε περισσότερα

O D L U K U o donošenju Lokalnog plana zaštite životne sredine Glavnog grada Podgorice za period godine

O D L U K U o donošenju Lokalnog plana zaštite životne sredine Glavnog grada Podgorice za period godine 304. Na osnovu člana 18 Zakona o životnoj sredini ( Sl. list CG, br. 48/08, 40/10 i 40/11) i člana 48 Statuta Glavog grada ( Sl. list RCG Opštinski propisi, brој 28/06 i Sl. list RCG Opštinski propisi,

Διαβάστε περισσότερα

URBANISTIČKI PROJEKAT,IZMJENE I DOPUNE ZA FLEKSIBILNU ZONU II, U BARU OPŠTI DIO GRANICE URBANISTIČKOG PROJEKTA

URBANISTIČKI PROJEKAT,IZMJENE I DOPUNE ZA FLEKSIBILNU ZONU II, U BARU OPŠTI DIO GRANICE URBANISTIČKOG PROJEKTA URBANISTIČKI PROJEKAT,IZMJENE I DOPUNE ZA FLEKSIBILNU ZONU II, U BARU OPŠTI DIO GRANICE URBANISTIČKOG PROJEKTA Granice u okviru kojih se obrañuje ovaj urbanistički projekat su odreñene GUP-om Bar. Odnose

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz Osnova matematike

Zadaci iz Osnova matematike Zadaci iz Osnova matematike 1. Riješiti po istinitosnoj vrijednosti iskaza p, q, r jednačinu τ(p ( q r)) =.. Odrediti sve neekvivalentne iskazne formule F = F (p, q) za koje je iskazna formula p q p F

Διαβάστε περισσότερα

II STRUČNI SEMINAR Bezbjednost saobraćaja u lokalnoj zajednici

II STRUČNI SEMINAR Bezbjednost saobraćaja u lokalnoj zajednici II STRUČNI SEMINAR Bezbjednost saobraćaja u lokalnoj zajednici Ocjena bezbjednosnog potencijala visokorizičnih dionica magistralne putne mreţe na području lokalnih zajednica Republike Srpske primjenom

Διαβάστε περισσότερα

BJELILA-RUTKE-GORELAC Sutomore. Plan za neformalna naselja

BJELILA-RUTKE-GORELAC Sutomore. Plan za neformalna naselja BJELILA-RUTKE-GORELAC Sutomore Plan za neformalna naselja Maj, 2014. - Investitor: OPŠTINA BAR ''BarProject'' d.o.o. Bar Radni tim: dipl. ing. arh. (odgovorni planer) Edvard Spahija, dipl.ing.saob. Nikola

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Osječki matematički list 000), 5 9 5 Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Šefket Arslanagić Alija Muminagić Sažetak. U radu se navodi nekoliko različitih dokaza jedne poznate

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu

Διαβάστε περισσότερα

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =

Διαβάστε περισσότερα

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

DOKUMENTACIJA ZA ODLUČIVANJE O POTREBI PROCJENE UTICAJA

DOKUMENTACIJA ZA ODLUČIVANJE O POTREBI PROCJENE UTICAJA NOSILAC PROJEKTA: JPU NAŠA RADOST HERCEG NOVI DOKUMENTACIJA ZA ODLUČIVANJE O POTREBI PROCJENE UTICAJA Podgorica, avgust 2015. godine 1 1. OPŠTE INFORMACIJE a) NOSILAC PROJEKTA: JPU NAŠA RADOST HERCEG NOVI

Διαβάστε περισσότερα

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 2.2 Srednje vrijednosti aritmetička sredina, medijan, mod Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 1 2.2.1 Aritmetička sredina X je numerička varijabla. Aritmetička sredina od (1) je broj:

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

Institut građevinarstva Hrvatske d.d. I. OBRAZLOŽENJE

Institut građevinarstva Hrvatske d.d. I. OBRAZLOŽENJE I. OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA Obveza izrade i donošenja Urbanističkog plana uređenja Makarska Zapad 1 temelji se na odredbama Prostornog plana uređenja Grada Makarske (Glasnik Grada Makarske broj 8/06,

Διαβάστε περισσότερα

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila) Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F

Διαβάστε περισσότερα

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ). 0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo

Διαβάστε περισσότερα

EKSPONENCIJALNE i LOGARITAMSKE FUNKCIJE

EKSPONENCIJALNE i LOGARITAMSKE FUNKCIJE **** MLADEN SRAGA **** 0. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE EKSPONENCIJALNE i LOGARITAMSKE FUNKCIJE α LOGARITMI Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: Mladen Sraga

Διαβάστε περισσότερα

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79 TEORIJA BETOSKIH KOSTRUKCIJA 79 Primer 1. Odrediti potrebn površin armatre za stb poznatih dimenzija, pravogaonog poprečnog preseka, opterećen momentima savijanja sled stalnog ( g ) i povremenog ( w )

Διαβάστε περισσότερα

Knauf zvučna zaštita. Knauf ploče Knauf sistemi Knauf detalji izvođenja. Dipl.inž.arh. Goran Stojiljković Rukovodilac tehnike suve gradnje

Knauf zvučna zaštita. Knauf ploče Knauf sistemi Knauf detalji izvođenja. Dipl.inž.arh. Goran Stojiljković Rukovodilac tehnike suve gradnje Knauf zvučna zaštita Knauf ploče Knauf sistemi Knauf detalji izvođenja Dipl.inž.arh. Goran Stojiljković Rukovodilac tehnike suve gradnje Knauf ploče Gipsana Gipskartonska Gipsano jezgro obostrano ojačano

Διαβάστε περισσότερα

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +

Διαβάστε περισσότερα

1.0. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU REGULACIONOG PLANA

1.0. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU REGULACIONOG PLANA I OPŠTE ODREDBE PLANA 1.0. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU REGULACIONOG PLANA Pravni osnov za izradu plana sadržan je u: -Zakonu o planiranju i izgradnji ( Sl.glasnik RS broj 47/2003) -Odluci o izradi

Διαβάστε περισσότερα

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA OBROVCA

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA OBROVCA Naručitelj: GRAD OBROVAC Izvršitelj: SINTEZA d.o.o. ZADAR PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA OBROVCA Obrovac, ožujak 2009. 1 Naziv prostornog plana: Naziv prikaza: ZADARSKA ŽUPANIJA GRAD OBROVAC Prostorni plan

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji

Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji Pregled pojmova veličina i njihovih jedinica koje se koriste pri osnovnim izračunavanjima u hemiji dat je u Tabeli 1. Tabela 1. Veličine i njihove jedinice

Διαβάστε περισσότερα

DOKUMENTACIJA ZA ODLUČIVANJE O POTREBI PROCJENE UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU. REKONSTRUKCIJE I NADOGRADNJE HOTELA MIMOZA - Opština Herceg Novi

DOKUMENTACIJA ZA ODLUČIVANJE O POTREBI PROCJENE UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU. REKONSTRUKCIJE I NADOGRADNJE HOTELA MIMOZA - Opština Herceg Novi 1 DOKUMENTACIJA ZA ODLUČIVANJE O POTREBI PROCJENE UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU REKONSTRUKCIJE I NADOGRADNJE HOTELA MIMOZA - Opština Herceg Novi NOSILAC PROJEKTA : " Hunguest Hotels Montenegro" D.O.O. Herceg

Διαβάστε περισσότερα

Program za tablično računanje Microsoft Excel

Program za tablično računanje Microsoft Excel Program za tablično računanje Microsoft Excel Teme Formule i funkcije Zbrajanje Oduzimanje Množenje Dijeljenje Izračun najveće vrijednosti Izračun najmanje vrijednosti 2 Formule i funkcije Naravno da je

Διαβάστε περισσότερα

Jednodimenzionalne slučajne promenljive

Jednodimenzionalne slučajne promenljive Jednodimenzionalne slučajne promenljive Definicija slučajne promenljive Neka je X f-ja def. na prostoru verovatnoća (Ω, F, P) koja preslikava prostor el. ishoda Ω u skup R realnih brojeva: (1)Skup {ω/

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na . Ispitati tok i skicirati grafik funkcij = Oblast dfinisanosti (domn) Ova funkcija j svuda dfinisana, jr nma razlomka a funkcija j dfinisana za svako iz skupa R. Dakl (, ). Ovo nam odmah govori da funkcija

Διαβάστε περισσότερα

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota: ASIMPTOTE FUNKCIJA Naš savet je da najpre dobro proučite granične vrednosti funkcija Neki profesori vole da asimptote funkcija ispituju kao ponašanje funkcije na krajevima oblasti definisanosti, pa kako

Διαβάστε περισσότερα

GENERALNI PLAN BEOGRADA 2021

GENERALNI PLAN BEOGRADA 2021 REPUBLIKA SRBIJA SKUPŠTINA GRADA BEOGRADA Broj: 350-403/03-XII-01 22. septembar 2003. godine Beograd GENERALNI PLAN BEOGRADA 2021 PREDSEDNIK SKUPŠTINE GRADA BEOGRADA Radmila Hrustanović s. r. GENERALNI

Διαβάστε περισσότερα

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -

Διαβάστε περισσότερα

PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L

PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L UPUTSTVO ZA UPOTREBU. 1 Prskalica je pogodna za rasprsivanje materija kao sto su : insekticidi, fungicidi i sredstva za tretiranje semena. Prskalica je namenjena za kućnu upotrebu,

Διαβάστε περισσότερα

Broj: /03-XXIII-01

Broj: /03-XXIII-01 Broj: 350-677/03-XXIII-01 Skupština gada Beograda na sednici održanoj 26. decembra 2003. godine na osnovu člana 54. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji(službeni glasnik RS broj 47/03), a u vezi sa

Διαβάστε περισσότερα

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 16. UVOD U STATISTIKU Statistika je nauka o sakupljanju i analizi sakupljenih podatka u cilju donosenja zakljucaka o mogucem toku ili obliku neizvjesnosti koja se obradjuje. Frekventna distribucija - je

Διαβάστε περισσότερα

Drugi zakon termodinamike

Drugi zakon termodinamike Drugi zakon termodinamike Uvod Drugi zakon termodinamike nije univerzalni prirodni zakon, ne važi za sve sisteme, naročito ne za neobične sisteme (mikrouslovi, svemirski uslovi). Zasnovan je na zajedničkom

Διαβάστε περισσότερα

35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD

35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD Predmet: Mašinski elementi Proraþun vratila strana 1 Dimenzionisati vratilo elektromotora sledecih karakteristika: ominalna snaga P 3kW Broj obrtaja n 14 min 1 Shema opterecenja: Faktor neravnomernosti

Διαβάστε περισσότερα

"Službeni list grada Beograda", br. 27/2003, 25/2005, 34/2007

Službeni list grada Beograda, br. 27/2003, 25/2005, 34/2007 "Službeni list grada Beograda", br. 27/2003, 25/2005, 34/2007 Skupština grada Beograda, na sednici održanoj 22. septembra 2003. godine, na osnovu člana 36. i 54. Zakona o planiranju i izgradnji ("Službeni

Διαβάστε περισσότερα

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

Sistemi veštačke inteligencije primer 1 Sistemi veštačke inteligencije primer 1 1. Na jeziku predikatskog računa formalizovati rečenice: a) Miloš je slikar. b) Sava nije slikar. c) Svi slikari su umetnici. Uz pomoć metode rezolucije dokazati

Διαβάστε περισσότερα

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1. σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka

Διαβάστε περισσότερα

NACRT MASTERPLANA. Sadržaj. 1. UVOD 1.1 Opšte napomene 1.2 Struktura izvještaja 1.3 Isporučeni dijelovi projekta i način njihove raspodjele

NACRT MASTERPLANA. Sadržaj. 1. UVOD 1.1 Opšte napomene 1.2 Struktura izvještaja 1.3 Isporučeni dijelovi projekta i način njihove raspodjele NACRT MASTERPLANA Sadržaj 1. UVOD 1.1 Opšte napomene 1.2 Struktura izvještaja 1.3 Isporučeni dijelovi projekta i način njihove raspodjele 2. CILJEVI 2.1 Izvod iz projekta 2.2 Modifikacija planiranih rezultata

Διαβάστε περισσότερα

Pravilnik o uslovima koje sa aspekta bezbednosti saobraćaja moraju da ispunjavaju putni objekti i drugi elementi javnog puta

Pravilnik o uslovima koje sa aspekta bezbednosti saobraćaja moraju da ispunjavaju putni objekti i drugi elementi javnog puta 1 Na osnovu člana 156. stav 12. Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima ( Službeni glasnik RS, br. 41/09 i 53/10), Minista r za infrastrukturu donosi Pravilnik o uslovima koje sa aspekta bezbednosti

Διαβάστε περισσότερα

Veličina zahvata lokacije je 1,26ha. Planski pokazatelji su dati u narednoj tabeli: Tabela 1. Urbanistički pokazatelji

Veličina zahvata lokacije je 1,26ha. Planski pokazatelji su dati u narednoj tabeli: Tabela 1. Urbanistički pokazatelji 4.3 ELEKTROENERGETIKA 1. UVOD Ovim planom određene su potrebe, definisane zahvatom u okviru izmjena DUP-a i UP-a Istorijskog jezgra Cetinja, za električnom energijom u zavisnosti od strukture i namjene

Διαβάστε περισσότερα

PROIZVODNI KAPACITET

PROIZVODNI KAPACITET PROIZVODNI KAPACITET PROGRAMSKA ORIJENTACIJA PREDUZEĆA Proizvodno preduzeće mora doneti odluku o: 1. programu proizvodnje, 2. godišnjem obimu proizvodnje, 3. godišnjem kontinuitetu proizvodnje, 4. razvoju

Διαβάστε περισσότερα

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i Sdržj 4 INTEGRALI 64 4. Neodredeni integrl........................ 64 4. Integrirnje supstitucijom.................... 68 4. Prcijln integrcij....................... 7 4.4 Odredeni integrl i rčunnje površine

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m

Διαβάστε περισσότερα

MJESEČNI IZVJEŠTAJ SLUŽBE ZA TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE. AVGUST god.

MJESEČNI IZVJEŠTAJ SLUŽBE ZA TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE. AVGUST god. MJESEČNI IZVJEŠTAJ SLUŽBE ZA TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE AVGUST 2016. god. Izvještaj je urađen korišćenjem podataka aplikacije Market management- COTEE, GoogleEarth 1 81 GWh GWh 38 GWh 43 GWh RAZMJENA

Διαβάστε περισσότερα