6 - PROJEKAT MAŠINSKIH INSTALACIJA. Investitor: Opština Veliko Gradište, ul. Žitni Trg br. 1

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "6 - PROJEKAT MAŠINSKIH INSTALACIJA. Investitor: Opština Veliko Gradište, ul. Žitni Trg br. 1"

Transcript

1 GEORGIJA JAKŠIĆA S-30,LOZNICA 064/ ;069/ NASLOVNA STRANA 6 - PROJEKAT MAŠINSKIH INSTALACIJA Investitor: Opština Veliko Gradište, ul. Žitni Trg br. 1 Objekat: Vrsta tehničke dokumentacije: Naziv i oznaka dela projekta: Za građenje / izvođenje radova: Pečat i potpis: Sportska sala sa aneksom, KP 2366/441, KO Veliko Gradište PGD - Projekat za građevinsku dozvolu 6 - Projekat mašinskih instalacija Građenje Projektant: "3D INŽENJERING", Loznica Dejan Karapandžić, dig MSc Pečat i potpis: Odgovorni projektant: Vesna Ivanović, dipl.inž.maš. 330 E Broj dela projekta: PGD 6-12/2016 Mesto i datum: Loznica, godine

2 1.2. SADRŽAJ PROJEKTA MAŠINSKIH INSTALACIJA 1.1. Naslovna strana projekta mašinskih instalacija 1.2. Sadržaj projekta mašinskih instalacija 1.3. Rešenje o određivanju odgovornog projektanta projekta mašinskih instalacija 1.4. Izjava odgovornog projektanta projekta projekta mašinskuh instalacija 1.5. Tekstualna dokumentacija Tehnički opis Opšti uslovi za ugovaranje i izvođenje radova Tehnički uslovi za izvođenje radova Poseban prilog bezbednosti i zdravlja na radu i zaštite životne sredine 1.6. Numerička dokumentacija Proračun Predmer i predračun opreme, materijala i radova 1.7. Grafička dokumentacija Situacija instalacija bunarske vode za toplotnu podstanicu, crtež br Osnova prizemlja - dispozicija opreme u toplotnoj podstanici, crtež br Osnova prizemlja - dispozicija fan coil - a i razvodne cevne mreže, crtež br Osnova sprata - dispozicija fan coil - a i razvodne cevne mreže, crtež br Osnova prizemlja - dispozicija kanala za ubacivanje i izvlačenje vazduha, crtež br Osnova sprata - dispozicija kanala za ubacivanje i izvlačenje vazduha, crtež br Presek A - A, dispozicija fan coil - a i razvodne cevne mreže, dispozicija kanala za ubacivanje i izvlačenje vazduha, crtež br. 07 Presek B - B, dispozicija fan coil - a i razvodne cevne mreže, dispozicija kanala za ubacivanje i izvlačenje vazduha, crtež br Šema spajanja i regulacije, crtež br. 09

3 GEORGIJA JAKŠIĆA S-30,LOZNICA 064/ ;069/ REŠENJE O ODREĐIVANJU ODGOVORNOG PROJEKTANTA Na osnovu člana 128. Zakona o planiranju i izgradnji (''Službeni glasnik RS'', br. 72/09, 81/09- ispravka, 64/10 odluka US, 24/11 i 121/12, 42/13 odluka US, 50/2013 odluka US, 98/2013 odluka US, 132/14 i 145/14) i odredbi Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i način vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata (''Službeni glasnik RS'', br. 23/2015.) kao: O D G O V O R N I P R O J E K T A N T za izradu Projekta mašinskih instalacija koji je deo Projekta za građevinsku dozvolu za građenje Sportske sale sa aneksom, KP 2366/441, KO Veliko Gradište: Vesna Ivanović, dipl.inž.maš E Projektant: Odgovorno lice / zastupnik: Pečat: "3D INŽENJERING", Loznica Dejan Karapandžić, dig MSc Potpis: Broj tehničke dokumentacije: PGD 6-12/2016 Mesto i datum: Loznica, godine

4 GEORGIJA JAKŠIĆA S-30,LOZNICA 064/ ;069/ IZJAVA ODGOVORNOG PROJEKTANTA PROJEKTA MAŠINSKIH INSTALACIJA Odgovorni projektant Projekta mašinskih instalacija koji je deo Projekta za građevinsku dozvolu za građenje Sportske sale sa aneksom, KP 2366/441, KO Veliko Gradište : Vesna Ivanović, dipl.inž.maš. I Z J A V LJ U J E M 1. da je projekat u svemu u skladu sa izdatim lokacijskim uslovima, 2. da je projekat izrađen u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji, propisima, standardima i normativima iz oblasti izgradnje objekata i pravilima struke 3. da su pri izradi projekta poštovane sve propisane mere i preporuke za ispunjenje osnovnih zahteva za objekat i da je projekat izrađen u skladu sa merama i preporukama kojima se dokazuje ispunjenost osnovnih zahteva. Odgovorni projektant: Vesna Ivanović, dipl.inž.maš Broj licence: 330 E Lični pečat: Potpis: Broj tehničke dokumentacije: PGD 6-12/2016 Mesto i datum: Loznica, godine

5 1.5. TEKSTUALNA DOKUMENTACIJA

6 TEHNIČKI OPIS Ovim projektom je za objekat Sportske sale sa aneksom, na KP 2366/441, KO Veliko Gradište, čiji je investitor Opština Veliko Gradište, ul. Žitni Trg br. 1, definisana instalacija grejanja i hlađenja, kao i instalacija ventilacije, sa toplotnom podstanicom smeštenom u aneksu objekta. Predmetni objekat sastoji se iz sportske sale površine 1335 m², i pratećih prostorija (svlačionice, toaleti, ostave za sportske rekvizite, kancelarije, toplotna podstanica) površine 300 m², koje su smeštene u aneksu objekta. Podloge za izradu projekta su građevinske osnove etaža i odgovarajući preseci objekta. Ovim projektom definisana je instalacija grejanja i hlađenja obnovljivim energentom, putem toplotne pumpe voda/voda, razvodne cevne mreže i fan - coil uređaja. Ventilacija prostora sportske sale predviđena je pomoću klima komore sa rekuperatorom toplote, ventilacionih kanala, mlaznica za ubacivanje svežeg i rešetki za izvlačenje otpadnog vazduha. Instalacija grejanja i hlađenja putem fan coil a: Instalacija grejanja i hlađenja predviđena je za prostorije u aneksu objekta, kao i za prostoriju sportske sale. Projektom je definisana instalacija grejanja i hlađenja, za temperaturni režim 45/40 C zimi, i 7/12 o C, leti, putem fan coil uređaja. Zagrevanje vazduha iz prostorije, putem fan coil uređaja u zimskom režimu, vrši se toplom vodom u temperaturnom režimu 45/40 C, koju obezbeđuje toplotna pumpa odgovarajuće toplotne snage. Hlađenje vazduha iz prostorije, putem fan coil aparata u letnjem režimu, vrši se rashladnom vodom u temperaturnom režimu 7/12 C, koju obezbeđuje toplotna pumpa odgovarajuće rashladne snage. Uređaji za zagrevanje i hlađenje vazduha u prostorijama (fan coili), dimenzionisani su u skladu sa dobicima i gubicima toplote prema proračunu. Za prostorije u aneksu objekta izabrani su parapetni fan - coil uređaji, dok je u sali predviđena kombinacija parapetnih i zidnih fan - coil uređaja. Primarni fluid toplotne pumpe je bunarska voda temperature 15 C. Cirkulaciju bunarske vode kroz instalaciju toplotne pumpe, vrši bunarska pumpa odgovarajućih karakteristika. Sekundarni fluid toplotne pumpe u zimskom režimu je topla voda temperature 45/40 C, a u letnjem režimu je rashladna voda temperature 7/12 C. Cirkulaciju tople i rashladne vode, od toplotne pumpe do hidrauličnog amortizera vrši sekundarna cirkulaciona pumpa, a kroz instalaciju fan - coil uređaja, cirkulaciona pumpa odgovarajućih karakteristika. Horizontalna cevna mreža od razdelnika u toplotnoj podstanici izvodi se od čeličnih šavnih, hidroispitanih cevi, kvaliteta Č 1212, zavarivanjem, i vodi se ispod plafona aneksa objekta i po zidu sportske sale. Razvodna cevna mreža do uređaja za zagrevanje i hlađenje vazduha (fan coila), su vertikale odgovarajućih dimenzija, takođe od čeličnih šavnih, hidroispitanih cevi, kvaliteta Č Pravilnim izborom trase i oslonca razvodne toplovodne mreže, omogućena je samokompenzacija topolotnih dilatacija cevi. Projektom je predviđena regulacija grejnog i rashladnog kapaciteta, putem termostatske regulacije po prostorijama za svaki fan coil uređaj, putem mikroprocersorske upravljačke jedinice za toplotnu pumpu. Toplotno širenje vode u instalaciji, omogućuje odgovarajuća zatvorena ekspanziona posuda.

7 Odzračivanje instalacije, omogućeno je putem odzračnih posuda u toplotnoj podstanici, kao i na najvišim tačkama razvodne toplovodne cevne mreže. Predviđena je AKZ cevovoda, nosača, oslonaca i opreme, koja podrazumeva detaljno odmašćivanje i čišćenje od korozije i drugih nečistoća, premazivanje osnovnom i završnom bojom otpornom na temperature do 120 C, u dva premaza. Horizontalna cevna mreža, kao i vertikale, oprema i cevovodi toplotne podstanice termički se izoluju paro- nepropusnom izolacijom, odgovarajuće debljine. Prolazi cevovoda kroz protivpožarne zidove zaziđuju se do izolacije cevovoda (zaptivaju se protivpožarnom zaštitnom masom vatrootpornosti iste kao i zid kroz koji prolaze ili građevinskim cementnim rastvorom). Instalacija ventilacije: Ventilacija prostora sportske sale i svlačionice za sudije kao blokirane prostorije, vrši se pomoću svežeg vazduha, pripremljenog u klima komori sa rekuperatorom toplote, smeštenoj u toplotnoj podstanici u aneksu objekta. Količina svežeg vazduha koji se ubacuje u prostor sportske sale je 8400 m 3 /h, a u svlačionicu za sudije 200 m 3 /h, što ukupno iznosi 8600 m 3 /h, i ujedno predstavlja kapacitet klima komore. Predviđena količina vazduha u sportskoj sali zadovoljava potrebe od 212 osoba, sa po 40 m 3 /h, svežeg vazduha. Projektni parametri vazduha su: leti: t u = 26 C, φ u = 50%, pri t s = 35 C, φ s = 35%, zimi: t u =18 C, φ u = 50%, pri t s = -14,1 C, φ s = 80%, U letnjem režimu klima komora obezbeđuje navedene uslove, hlađenjem vazduha, putem hladnjaka, rashladne snage 12 kw. Kao rashladni fluid koristi se rashladna voda u režimu 7/12 C, koja se dobija putem toplotne pumpe voda/voda, pomoću koje se snabdeva i instalacija fan - coil uređaja. U zimskom režimu klima komore navedene uslove postiže, zagrevanjem vazduha u toplovodnom zagrejaču toplotne snage 40 kw, u režimu tople vode 45/40 C, koja se takođe dobija putem toplotne pumpe voda/voda, pomoću koje se snabdeva i instalacija fan - coil uređaja. Cevovod tople vode 45/40 C i cevovod rashladne vode 7/12 C se izrađuje od čeličnih cevi, antikoroziono zaštićuje i termički izoluje mineralnom vunom debljine 50mm u oblozi od Al lima debljine 0,7mm. Cirkulacija tople i rashladne vode kroz zagrejač odnosno hladnjak vrši se prinudno, nezavisnim cirkulacionim pumpama odgovarajućeg kapaciteta. Regulacija protoka vode kroz hladnjak i zagrejač vrši se nezavisnim regulacionim krugovima sa trokrakim mešnim ventilima sa elektromotornim pogonom. Klima komora za obradu vazduha kapaciteta 8600 m³/h, sadrži sledeće segmente: usisnu sekciju sa fleksibilnom vezom i demperom na elektromotorni pogon, za svež i izvlačeni vazduh, filtersku sekciju, pločasti rekuperator sa stepenom rekuperacije 70%, sekciju toplovodnog zagrejača, snage 40 kw, (45/40) C, sekciju hladnjaka, snage 12 kw, (7/12) C, rashladni fluid rashladna voda, ventilatorsku sekciju za ubacivanje vazduha Pe = 915 Pa, prigušivač buke i potisnu sekcija sa fleksibilnom vezom, kao i ventilatorsku sekciju za izvlačenje vazduha Pe = 1470 Pa. Za potrebe ventilacije, kao i instalaciju grejanja i hlađenja usvojena je toplotna pumpa voda/ voda kapaciteta Q g / Q h = 115,0 / 105,9 kw.

8 Kanali za ubacivanje svežeg vazduha u prostorije i izvlačenje otpadnog vazduha iz prostorija, su pravougaonog preseka, i izrađuju se od pocinkovanog lima, sa pravim deonicama dužine 2m, kolenima R=D i fazonskim T elementima. Elementi kanalske instalacije spajaju se putem prirubnica izgrađenih od ugaonih profila H20. Za distribuciju vazduha u sportskoj sali, predviđene su vazdušne mlaznice sa dometom do 10 m, i zglobom za podešavanje ugla pod kojim će se vazduh ubacivati, a koje se ugrađuju na kanal. Količina vazduha po mlaznici iznosi 150 m 3 /h. Za izvlačenje vazduha predviđene su rešetke sa dva reda podesivih lamela i regulatorom protoka, sa kapacitetom od po 600 m 3 /h. Predviđena je izolacija kanala paro- nepropusnom izolacijom debljine 13mm. Kanali za ubacivanje i izvlačenje vazduha, postavljaju se na rešetkaste nosače krovne konstrukcije sale. U skladu sa projektom PP zaštite na sistemu ventilacije, predviđene su automatske elektromotorne PP klapne, na razvodnim i odsisnim kanalima za vazduh, i to na mestima gde ovi kanali prolaze kroz protivpožarne zidove, prepreke i tavanice. Vatrootpernost klapni u skladu je sa vatrootpornosti konstrukcije kroz koju prolazi predmetni kanal. Predviđeno je da se rešetka za svež vazduh i rešetka za otpadni vazduh postave na određenoj visini, spoljne fasade toplotne podstanice. Projektom je predviđen poseban sistem ventilacije za sanitarne prostorije, putem aksijalnih kupatilskih ventilatora za izvlačenje vazduha. Za izjednačavanje pritiska u prostorijama toaleta za posetioce u ulazna vrata se ugrađuju prestrujne rešetke. Za početno gašenje požara predviđeni su PP aparati sa suvim prahom TIP S-6 i ručni aparat sa CO 2 gasom Tip CO 2 5. Rasveta prostorije toplotne stanice je prirodna i veštačka putem prozora i električne rasvete. Predviđena je prirodna ventilacija prostora toplovodne stanice, putem ugradnje dovodne i odvodne rešetke i putem prozora. Tokom montaže i eksploatacije postrojenja nephodno je pridržavati se upustava i preporuka proizvođača opreme. ODGOVORNI PROJEKTANT Vesna Ivanović dipl.maš.ing.

9 OPŠTI USLOVI ZA UGOVARANJE I IZVOĐENJE RADOVA 1. Ustupanje izgradnje predmetnog investicionog objekta ima se izvršiti na osnovu važećeg Zakona o planiranju i izgradnji i njegovih dopuna. 2. Ugovor za izvođenje predviđenih radova zaključiće se između investitora i izvođača, a na osnovu ovog odobrenog projekta. Projekat je sastavni deo ugovora između investitora i izvođača. 3. Kao baza za podnošenje ponude, odnosno sklapanje ugovora služi ovaj projekat. Svi ponuđači moraju dobiti projekat na uvid, kao i otkucani tekst predračuna bez cena, u koji će ponuđači unositi cene. Svi primerci predračuna koji se daju ponuđačima moraju biti identični kako bi svi ponuđači ponudili iste radove, u istim količinama i istog kvaliteta. 4. U ponudi moraju biti obuhvaćene cene za: sav potreban materijal od istog kvaliteta; uvozne carinske i druge troškove za uvoznu opremu; sav transport materijala, kako spoljni, tako i unutrašnji na samom gradilištu; svi putni i transportni troškovi za radnu snagu; celokupan rad za izvođenje instalacije i pripremne i završne radove, odnosno ponude treba da obuhvate sve troškove realizacije od strane komisije za tehnički prijem i pregled. 5. Radove će investitor ustupiti najpovoljnijem izvođaču. Povoljnost ponude ocenjuje investitor imajući u vidu ne samo ponuđenu cenu ponuđača, već i njegov poslovni ugled, tehničku spremnost i zakonsku pogodnost za izvršenje ovih radova. 6. Ugovor o izvođenju smatra se zaključenim kada se stranke pismeno sporazumeju o izgradnji ovog postrojenja i ceni izgradnje. 7. Ugovor o izvođenju mora da sadrži i sledeće: - rokove početka i završetka svih radova; - način naplate izvršenih radova; - kaznene odredbe; - garantni rok sa preciziranjem onoga što se izuzima iz garancije; - nadzor nad izvođenjem radova; -obavezu izvođača da radove izvodi prema odobrenom projektu i u skladu sa važećim propisima, standardima, tehničkim uputstvima i normama. 8. U ugovoru sa izvođačem treba da bude naznačeno fizicko lice koje će rukovati radovima, a ima zakonsko pravo na ovu funkciju. Isto tako, u ugovoru treba da bude naznačeno fizičko lice koje će na gradilištu predstavljati nadzor i vršiti njegovu funkciju za sve radove na gradilištu, a koje ima zakonsko pravo na tu funkciju. 9. Instalacije i postrojenje moraju se izvesti tako da u svemu odgovaraju ovom projektu i uslovima proizvođača opreme, kao i u skladu sa važećim propisima i standardima. Svako odstupanje od projekta dozvoljeno je samo uz prethodnu saglasnost projektanata, a sve izmene se moraju uneti u građevinski dnevnik. 10. Izvođenju postrojenja ne sme se pristupiti bez građevinske dozvole dobijene od nadležnih organa. Investitor je obavezan da izvođaču radova pre otpočinjanja istih obezbedi električnu energiju i vodu. 11. Izvođač je dužan da blagovremeno i pre početka radova drugih izvođača koji prethode njegovim radovima skrene pažnju investitoru na potrebne pripremne radove da bi ovi zajedno utvrdili rokove u kojima se ti poslovi moraju završiti. 12. Izvođač ovog projekta dužan je da pre početka radova izađe na gradilište i na licu mesta prekontroliše projekat i sravni ga sa stvarnim stanjem na objektu ili da, ukoliko sam objekat nije završen, sravni projekat instalacije sa građevinskim projektom. U slučaju nekih izmena na terenu i u objektu, ili ako utvrdi da postoji neslaganje između projekta instalacije i građevinskog projekta, izvođač jc dužan da sa dovoljnim obrazloženjem traži da se projekat prilagodi postojećem stanju. 13. Izvođač je dužan: - da radove izvodi prema projektu;

10 - da radove izvodi prema propisima, standardima, tehničkim normativima i normama kvaliteta koji važe za izgradnju ove vrste objekata; - da blagovremeno preduzme mere za sigurnost objekta i radova, opreme, uređaja i postrojenja, za bezbednost zaposlenih radnika, prolaznika, saobraćaja i susednih objekata; - da preduzme mere žaštite čovekove životne i radne sredine; - da izvrši pravilnu organizaciju poslova u sporazumu sa ostalim izvođačima, kako bi što manje ometao izvođenje radova na objektu. 14. Garantni rok za kvalitet montažnih radova je rok predviđen zakonskim propisima, ukoliko ugovoru nije drugačije određeno. Za ugrađenu opremu važi garancija proizvođača. Garantni rok teče od dana tehničkog prijema izvedenih radova, pod uslovom da komisija za tehnički prijem da pozitivno mišljenje. Ukoliko se na zahtev proizvođača tehnicki prijem ne izvrši blagovremeno, garantni rok teče od isteka roka kada je prijem trebalo izvršiti. 15. Svaki kvar koji se dogodi na postrojenju u garantnom roku, a prouzrokovan je isporukom lošeg materijala ili nesolidnom izradom, dužan je izvodač da na prvi poziv investitora otkloni o svom trošku, bez ikakvih naknada od strane investitora. Ako se izvođač radova ne odazove na prvi poziv investitora, ovaj ima pravo da pozove drugog izvođača radi otklanjanja kvara, a troškovi u tom slučaju u potpunosti padaju na teret izvođača radova. 16. Štetu prouzrokovanu višom silom (elementarne nepogode i sl.) popravlja izvođač o svom trošku, ali mu ovo daje pravo na produženje roka za završetak izgradnje. Dani u kojima vlada nevreme ne računaju se u radne dane, a broj ovih dana uzima se iz građevinskog dnevnika. 17. Sav upotrebljeni materijal mora biti najnovije fabričke proizvodnje, dobrog kvaliteta i obrade. Materijal ne sme da ima fabričkih grešaka i mora odgovarati propisima (normama) za fabrikaciju odgovarajućih materijala, odnosno jugoslovenskim standardima. Ugrađeni materijal mora imati ateste po važećim propisima. Za ugrađivanje neispravnog, odnosno neodgovarajućeg materijala, izvođač snosi svu odgovornost i snosiće sam troškove demontaže neispravnog materijala i ponovne montaže ispravnog. 18. Ako nadzorni organ bude zahtevao ispitivanje nekog materijala, izvođač će ga podneti na ispitivanje ovlašćenoj ustanovi, a troškove, ukoliko materijal odgovara, naplaćuje posebno kao višak rada, s tim što ima pravo na sporazumno produženje roka. Ukoliko uverenje dokaže da materijal ne odgovara standardima, on se odmah uklanja sa gradilišta, a troškovi padaju na teret izvođača. Ako nije drugačije dogovoreno, sav materijal predviđen za ugradnju mora biti nov, tj. neupotrebljavan. 19. Ukoliko investitor bude raspolagao nekim materijalom i ukoliko ga ustupi izvođaču u cilju njegove ugradnje u postrojenje, izvođač je dužan da sav materijal pregleda i neispravan odbaci. Ukoliko izvođač smatra da investitorov materijal nije propisanog kvalileta, on će odbiti da ga ugradi i to će konstatovati u građevinskom dnevniku. Ako nadzorni organ bude izričito zahtevao da se ugradi neodgovarajući materijal, izvođač će ga ugraditi, ali tada ne odgovara ni za njega, ni za posledice, a garancija se izuzima za taj deo instalacije, što se konstatuje odgovarajućom dokumentacijom u pismenoj formi. 20. Ukoliko izvođač izvede instalaciju u svemu po odobrenom projektu i sa materijalom predviđenim ovim projektom, snosi odgovornost za ispravno funkcionisanje sistema samo u pogledu izvršenih radova, kvaliteta materijala i kapaciteta pojedinih elemenata. Samovoljno menjanje projekta od strane izvođača zabranjeno je. Za manje izmene u odnosu na usvojeni projekat dovoljna je saglasnost nadležnog organa. Ukoliko se ukaze potreba za većim izmenama projekta, onda je potrebno da projektant preradi projekat i tako prerađeni projekat mora se uputiti ponovo na odobrenje investitoru. 21. Izvođač je obavezan, ukoliko prilikom izvođenja radova primeti da je predloženo rešenje tehnički neispravno, loše ili neusaglašeno sa građevinskim objektima ili drugim instalacijama, da o tome odmah obavesti investitora i traži izmenu projekta. Takođe, ako izvođač radova utvrdi da se usled greške u projektu ili usled pogrešnih uputstava inveslitora, tj. njegovog nadzornog organa radovi izvode na štetu trajnosti, stabilnosti, funkcionalnosti i kvalileta, odgovara sam za nastalu štetu ako na ove činjcnice ne upozori investitora.

11 22. Ako izvođač za vreme montaže primeti da se moraju izvesti naknadni radovi na postrojenju, koji nisu obuhvaćeni u pogodbenom primeru, ili izmene koje imaju uticaj na učinak ili obim postrojenja, dužan je da investitoru odmah podnese predračun za te naknadne radove ili izmene postrojenja, odnosno instalacija. Izvođač će pristupiti izvođenju naknadnih radova ili izmena postrojenja tek posto mu investitor odobri predračun za te radove. Investitor mora dati odgovor na dopunsku ponudu u roku od osam dana, u protivnom će se smatrati da ponuda nije usvojena. 23. U cenu montaže postrojenja, odnosno instalacije uračunati su (ukoliko to ugovor drugačije ne definiše): potpuna montaža instalacije, njeno ispitivanje, regulacija i puštanje u probni rad; obuka radnika odmah po završetku montaže; naknada za montere, njihove pomoćnike i druga lica neophodna pri ispitivanju, regulaciji i probnom pogonu. 24. Izvođač radova mora za pojedine stručne radove imati na gradilištu rukovodeće tehničko osoblje koje ima zakonsko pravo za rukovanje takvim radovima. Svi radnici moraju imati odgovarajuće kvalifikacije i stvarno stručno znanje potrebno za izvođenje radova na datoj vrsti instalacije. Nadzorni organ ima pravo i dužnost da putem građevinskog dnevnika naredi izvođaču da sa gradilišta odstrani nestručino osoblje. 25. Svi domaći proizvođači opreme, oruđa za rad i uređaja na mehanizovan pogon dužni su da prilikom isporuke daju korisniku atest odgovarajuće stručne ustanove u skladu sa Zakonom o bezbednosti i zdravlju na radu ("Službeni glasnik RS", broj 101/2005). 26. Pri izvođenju radova izvođač mora voditi računa da se ne oštete okolni objekti, da se što manje ošteti sam objekat na kome se izvode radovi i da se ne oštete druge, već izvedene instalacije. Svaku učinjenu štetu, namerno ili zbog nedovoljne stručnosti, nemarnosti ili neobazrivosti, izvođač je dužan da otkloni ili nadoknadi troškove za njeno otklanjanje. 27. Sve otpatke i smeće koje izvođač sa svojim radnicima pri izvođenju ovih radova načini, dužan je da o svom trošku odnese sa gradilišta na mesto gde mu se odredi. 28. Mere bezbednosti zaposlenih radnika na ovom poslu dužan je da preuzme sam izvođač u svemu po važećim propisima. 29. Finansijske obaveze između investitora i izvođača međusobno se regulišu ugovorom u kome se reguliše i način isplate. 30. Za vreme izvođenja radova izvođač je dužan da na gradilištu vodi građevinski dnevnik. U njemu moraju biti upisane sve promene i odstupanja od glavnog projekta. Građevinski dnevnik overava nadzorni organ i predstavnik izvođača. 31. Pored građevinskog dnevnika nadzorni organ investitora za svoj račun vodi građevinsku knjigu u koju se evidentiraju svi izvedeni radovi. Građevinska knjiga služi kao osnov za sastavljanje situacije za naplatu, kao i za trajno dokumentovanje obima izvedenih radova. Građevinska knjiga mora biti zapečaćena i overena od strane investitora, a potpisuju je nadzorni organ i predstavnik izvođača. 32. Završeni objekat se ne sme upotrebljavati, odnosno stavljati u pogon pre nego što se izvrši tehnički pregled radi pregleda radova izvedenih na objektu i njegove tehničke ispravnosti. Tehnički pregled radova se vrši na osnovu zahteva koji mogu podneti izvođač ili investitor. 33. Izvođač je dužan da po završetku radova izradi i preda investitoru uputstvo za rukovanje instalacijom. Ovo uputstvo se izrađuje u tri primerka, od kojih jedan mora biti zastakljen, uramljen i postavljen na mesto dostupno rukovaocu gradilišta. 34. Izvođač je obavezan da uradi projekat izvedenog stanja u tri primerka i preda ga investitoru. Projekat izvedenog stanja mora biti urađen u skladu sa propisima i normativima za ovu vrstu instalacija. 35. Ako izvođtač utvrdi da radovi na izradi instalacije neće biti završeni u ugovorenom roku, potrebno je da bar deset dana pre isteka roka podnese investitoru zahtev za produženje roka sa obrazloženjem razloga koji su doveli do kašnjenja. 36. Ukoliko bi bilo izvedeno manje radova nego što je predmerom predviđeno i ugovorom ugovoreno, izvođač ima pravo na obeštećenje. Visina i način ovoga moraju se predvideti, odrediti i ugovoriti.

12 37. Tokom izvođenja radova investitor mora obezbediti lice koje će vrštiti stručni nadzor za njegove potrebe. Ovo lice (nadzorni organ) mora ispunjavati uslove propisane Zakonom o planiranju i izgradnji i posedovati odgovarajuće stručne kvalifikacije. Nadzorni organ vrši u ime investitora stručni nadzor nad izvođenjem radova, usklađuje dinamiku izvođenja radova i daje potrebna uputstva izvođaču. On treba da usmeri radove na gradilištu na takav način da ne dođe do nepotrebnih rušenja, izmena i sl. Za uredno izvođenje radova nadzorni organ je direktno odgovoran investitoru. 38. Za vreme nadzora sklapa se ugovor sa stručnim licem (projektantskom organizacijom), ili investitor vrši nadzor preko svog organa. Ime nadzornog ograna saopstava se izvođaču pismeno pre početka radova. Ugovor takođe precizira sumu do koje nadzorni organ ima pravo da bez posebne saglasnosti investitora odobrava naknadne radove. Nadzorni organ overava građevinsku knjigu, dnevnik, situaciju i druga službena dokumenta. 39. U ugovoru sa nadzornim organom investitor treba da predvidi način svog obeštećenja za slučaj nastalih troškova zbog nepravilnog ili nesavesnog vršenja funkcije od strane nadzora. 40. Izvođač je na gradilištu odgovoran jedino nadzornom organu i sa njime komunicira putem građevinskog dnevnika. Nalozi nadzornog organa telefonom ili usmeno predstavljaju obavezu za izvođača tek kada se upišu u građevinski dnevnik. Nadzorni organ je obavezan da u obliku rešenja odgovori na sve zahteve izvođača definisane u dnevniku, i to u roku od šest dana. U protivnom nadzorni organ je odgovoran za produženje roka i nadoknadu štete nastale usled zastoja. 41. Nakon završetka montažnih radova celokupno postrojenje se mora ispitati. Ispitivanje vrši izvođač radova uz obavezno prisustvo nadzornog organa. 42. O izvršenom ispitivanju moraju se sačiniti zapisnici koji moraju da sadrže: - predmet ispitivanja; - popis lica koja su vršila i prisustvovala ispitivanju; - datum i vreme ispitivanja; - okolnosti pod kojima je ispitivanje vršeno (temperatura, kiša, sneg i slično); - rezultati ispitivanja sa tačno dobijenim vrednostima; - zaključak u kome se konstatuje da rezultati ispitivanja zadovoljavaju ili ne; - svojeručni potpis lica koja su vršila ispitivanje i koja su prisustvovala ispitivanju. 43. Kao završetak radova smatra se dan kada izvođač podnese nadzornom organu pismeni izveštaj o završetku ugovorenih radova i ovaj to pismeno potvrdi u građevinskom dnevniku, odnosno pismeno zatraži od investitora da se obavi tehnički pregled i prijem objekta od strane nadležne komisije. 44. Pre podnošenja zahteva nadležnom organu za izvršenje tehničkog prijema i dobijanja dozvole za upotrebu, korisnik-investitor određuje stručna lica koja će izvršiti interni tehnički pregled izvedenih radova i o tome sačiniti izveštaj. 45. Petnaest dana pre završetka radova na objektu investitor sa izvođačem podnosi nadležnoj građevinskoj inspekciji zahtev za obrazovanje komisije za tehnički pregled i prijem objekta, a prema odgovarajućem pravilniku. 46. Tehnički pregled objekta, ili dela objekta, za čiju je izgradnju izdato odobrenje, mora otpočeti najkasnije u roku od petnaest dana po prijemu zahteva. Sam tehnički pregled se obavlja u svemu prema važećim zakonskim odredbama. 47. Za tehnički prijem izvođač odnosno investitor dužan je kompletirati i komisiji staviti na uvid sledeću dokumentaciju: -odobrenja za gradnju sa saglasnostima nadleznih organa i ustanova (MUP, PTT, vodoprivreda, energetika, zaštita na radu, protivpožarna zaštita, urbanisti itd.); - kompletnu investiciono-tehničku dokumentaciju (mašinsko-tehnološki, građevinski i elektrotehnički projekat, radioničku dokumentaciju i sl.) sa unetim izmenama i dopunama; -ocenu ovlašćene stručne ustanove za izvođenje objekata sa aspekta zaštite na radu i protivpožarne zaštite; - atestnu dokumentaciju ugrađenog materijala;

13 - zapisnik o izvršenoj kontroli i prijemu konstrukcije pre montaže; - zapisnik, izveštaj o ispitivanju i rezultate ispitivanja; - ateste zavarivača; - dnevnik rada i građevinsku knjigu; - izveštaj o internom pregledu izvedenih radova; - uputstvo za puštanje u rad i održavanje sa šemama postrojenja. 48. Komisija za tehnički prijem objekta (postrojenja) dužna je pregledati svu navedenu dokumentaciju, kao i sve izvedene radove. Po završenom pregledu komisija daje mišljenje da li su radovi izvedeni po projektu, da li se objekat (postrojenje) može pustiti u rad i pod kojim uslovima. Sve troškove komisije i troskove koji nastaju pri tehničkom pregledu i prijemu, kao i gorivo, mazivo, električnu energiju, vodu, sirovine i ostalo, snosi investitor. 49. Nakon dobijanja dozvole za upotrebu od nadležnih organa, objekat se može pustiti u probni rad. Odobrenja za upotrebu izdaje organ koji je izdao odobrenja za gradnju i koji je odredio komisiju za tehički pregled. 50. Ukoliko puštanje u rad usledi posle ugovorenog roka, obrazuje se interna komisija koja će prema zapisniku komisije za tehnički prijem izvršiti ponovni pregled i ispitivanje svih izvedenih radova. O ovom pregledu komisija sačinjava zapisnik i daje mišljenje o stanju objekta za puštanje u rad. 51. Investitor i izvođač radova, nakon dobijanja dozvole za upotrebu objekta, dužni su u zakonskom roku izvršiti primopredaju i konačan obračun svih izvedenih radova. Ugovorena vrednost (cena) obavezna je za izvođača radova. Samo u slučaju nagle promene cena, tj. velikih tržišnih poremećaja (za šta treba formirati preciznu dokumentaciju), može se isplatiti i viša cena. 52. Izvođač je obavezan da obezbedi merne i kontrolne instrumente za obavljanje tehničkog pregleda i prijema, kao i potrebnu radnu snagu. 53. Izvođač radova je dužan da odmah o svom trošku otkloni sve nedostatke koje komisija za tehnički pregled pronađe i navede ih u pismenoj formi, a koje su po predmetu ugovora obaveza za izvođača. 54. Ako komisija bude zahtevala da se izvrše izmene u odnosu na projekat, ili da se obave neki radovi koji nisu predmet ugovora, troškovi ovakvih radova padaju na teret investitora. 55. Radove iz prethodnog člana obavezan je da izvrši izvođač radova.

14 TEHNIČKI USLOVI ZA UGOVARANJE I IZVOĐENJE RADOVA Ovim tehničkim uslovima date su osnovne smernice za izvođenje radova na postrojenju, a izvodač radova je obavezan da se pridržava svih zakonskih i tehničkih normativa predviđenih za ovu vrstu objekata. Na osnovu potpisanog ugovora, izvođač pristupa izradi i montaži instalacije iz ovog projekta pod sledećim tehničkim uslovima: 1. Projektovana instalacija mora se izvesti i ispitati njihovo funkcionisanje u potpunosti prema nacrtima, predračunu, tehničkom opisu i proračunu, kao i svim zakonskim uslovima za ovu vrstu instalacija. Prilikom montaže, odnosno postavljanje opreme na temelje mora se voditi računa da ne dođe do oštećenja osetljivih delova opreme. Ukoliko je oprema termički napregnuta, treba obezbediti dobro naleganje i slobodan rad pokretnih oslonaca. Sve priključke cevovoda treba izvesti "elastično" kako bi se smanjilo njihovo dejstvo na dozvoljenu vrednost opterećenja. Takođe, ukoliko je potrebno, treba obezbediti uzemljenje, hlađenje ležišta i sve ostalo što je potrebno za ispravan rad. 2. Pre početka montaže obavezno izvršiti pregled građevinskog objekta predviđenog za smeštaj, projektovanje opreme i materijala. Ako na građevinskom objektu postoje znatna odstupanja od projekta, obavezno zahtevati od investitora da građevinski projekat usaglasi sa građevinskim objektom. 3. Sva oprema i materijal koji će se upotrebiti za izradu ovog postrojenja mora da zadovolji zahtevane tehničke karakteristike, da bude u saglasnosti sa propisima i standardima i da je u ispravnom stanju. 4. Uz opremu se mora isporučiti i prateća tehnička dokumentacija sa karakteristikama, upustvo za upotrebu i bezbedan rad, upustvo za održavanje, propisana javna isprava i odgovarajući atesti kojima se dokazuje da su primenjene mere zaštite na radu. 5. Montažu cevovoda treba izvesti prema šemama i dispozocionim crtežima uz projekat. Na cevovodima gde je predviđena dilataciona lira ili prostorna kompenzacija izmedu dva fiksna osonca pri montaži treba izvršiti prednaprezanje u hladnom stanju kako je u projektu naznačeno, odnosno 50% ako nije naznačeno. Izvođenje prethodnog istezanja mora se izvršiti u prisustvu nadzornog organa i overiti u građevinskoj knjizi. Svi cevovodi treba da budu izvedeni sa padom naznačenim u projektu tako da se mogu prazniti u najnižim tačkama, odnosno odvazdušiti na najvisim tačkama, ako je to potrebno. Oslanjanje cevovoda treba izvesti prema rastojanjima navedenim u projektu. Pri određivanju rastojanja mora se uzeti u obzir dimenzija cevi, karakteristika fluida i vrsta izolacije. Izvedena rastojanja ne smeju da pređu maksimalno dozvoljena, odnosno naznačena u projektu. Vrstu oslonaca, ukoliko to u projektu ili posebnoj dokumentaciji nije naznačeno, treba odabrati prema standardu za odgovarajuću veličinu cevi i način nošenja. Fiksni oslonci treba da budu tako urađeni da mogu da prenesu sva opterećenja na nosač bez deformacije cevi. Pokretni tako urađeni da mogu da prenesu sva operećenja na nosač bez deformacije cevi. Pokretni oslonci treba da dobro naležu na nosače, kako bi opterećenje u cevima bilo ravnomerno. Kod montaže oslonaca sa oprugom treba strogo voditi računa da predviđena opterećenja opruga u zagrejanom stanju cevovoda budu prema datoj tehničkoj dokumentaciji. Ovo se posebno odnosi na cevovode višeg pritiska čiju montažu treba vršiti prema upustvu iz projekta. Konstrukcija cevnih nosača treba da obezbedi dobro oslanjanje cevovoda, odnosno mora da bez deformacija prenese opterećenje na podlogu. 6. Zasuni i ventili kao i ostala armatura treba da su atestirani za radni pritisak i temperaturu, kako je označeno na šemi i specifikaciji. Prirubnice, zaptivači i vezni elementi kao i fiting sa zaptivnim materijalom, treba da odgovaraju predviđenim radnim uslovima u projektu. Zavarivanje prirubnica na cevovode mora da bude upravno na osu cevi, čime se obezbeđuje dobro zaptivanje i ravnomerno opterećenje vijaka za prirubničku vezu (oblik žleba prema standardu SRPS M.B6.025). Zavarivanje cevovoda treba izvesti u zavisnosti od debljine zida

15 cevi i materijala odgovarajućim postupkom prema SRPS standardima za zavarivanje grupe C.T3. Zavarivanje određenog kvaliteta mogu vršiti samo atestirani varioci za tu vrstu radova. 7. Cevni zatvarači (ventili, zasuni i slavine) koji se spajaju sa cevima prirubnicama, zavarivanjem, uleganjem između prirubnica, unutrašnjim ili spoljašnjim cevnim navojem isporučuju se prema tehničkim uslovima isporuke SRPS M. C Obeležavanje cevnih zatvarača vrši se prema SRPS M. C5.004, a ugradne dužine cevnih zatvarača određene su standardima SRPS M. C5.005, SRPS M. C5.006, SRPS M. C5.007, SRPS M. C5.008, SRPS M. C Delovi kućišta koji su izloženi pritisku izrađuju se od livenog gvožđa, čelika, čelicnog liva, mesinga i drugih materijala. 8. Tehnički uslovi za izradu i isporuku prirubnica propisani su standardom SRPS M. B6.020, a osnovni podaci o prirubnicama standardima: SRPS M.B6.005 (nazivni prečnici), SRPS M. B6.006 (nazivni pritisci), SRPS M. B6.007 (opšti podaci o vrstama), SRPS M. B6.008 (oblici i mere), SRPS M. B6.011 (priključne mere). Kvalitet obrade pojedinih površina prirubnica mora odgovarati posebnim standardima prirubnica prema SRPS M.A Zaptivači za prirubnice moraju biti ravni, glatki i podjednake debljine po celoj površini i ne smeju imati udubljenja ni pukotine, a ivice ne smeju biti iskrzane. Oblik i mere zaptivača moraju odgovarati obliku i merama zaptivnih površina prirubnica. Materijal zaptivača zavisi od radnih pritisaka, temperature i vrste fluida. Zaptivači moraju biti u saglasnosti sa SRPS M.C4.110,111,112,113,114,115 i Preseci dimnih kanala mogu biti pravougli ili kružni. Za izradu dimnih kanala može se upotrebiti: čelični lim (crni lim, koji je najčešće pocinkovan, a ponekad sa premazom), pri čemu moraju biti u skladu sa grupom standarda SRPS M.E6. i SRPSM.E7. Uzdužni savovi su spojeni (falcovani), a poprečni pertlovani, sa ugaonim gvožđem za povezivanje, nepricvršćenim prirubnicama, sa tačkasto zavarenim profilisanim obujmicama ili zasunima. Kružne cevi izrađuju se i sa spiralnim falcom oko cevi (spiralno zavarene cevi, koje su ponekad i sa spljoštenim ovalnim presekom). Povezivanje se vrši pomoću spojnica ili uvlačenjem, a zaptivanje lepljivim trakama ili gumom. 11. Na mestima gde se postavlja armatura ili neki od uređaja ugraditi prirubnice ili fazonske elemente za vezu sa kanalima. 12. Vijci i navrtke za opštu primenu moraju biti prema SRPS M.B 1.600, a za spajanje cevnih prirubnica moraju zadovoljiti tehničke uslove izrade i isporuku prema SRPS M.B cevne zatvarače za odzračivanje, a na najnižim mestima priključke sa cevnim zatvaračima za pražnjenje cevovoda, sve prema prilozenoj grafičkoj dokumentaciji. Mesto račvanja i oslonci ne smeju da budu na zavarenim spojevima. Nastavci cevi ne smeju se izvoditi u zidovima već na lako pristupačnim mestima. Isto tako, fazonski delovi ne smeju se smestiti u zidove i tavanice, a armatura na nepristupačna mesta. 13. Oslonci cevovoda i kanala mogu biti: fiksni, klizni planarni, klizni vodeći i viseći. Oslonce izvesti prema grafickoj dokumentaciji ili prema standardima proizvodača, pri čemu ovi standardi moraju funkcionalno i tehnički odgovarati predloženim osloncima. 14. Nosače cevovoda uraditi prema grafičkoj dokumentaciji od opštih konstrukcionih čelika prema SRPS C.B Radi smanjenja gubitaka toplote i zaštite pogonskog osoblja od opekotina predviđa se termička izolacija za sve cevovode, armaturu i opremu gde je temperatura visa od 50 C. Za hladne cevovode i površine, radi sprečavanja kondenzacije vlage na površini, predviđa se antikoroziona termička izolacija. Materijali termičke izolacije predviđeni projektom moraju imati zahtevane karakteristike (termičku provodljivost, gustinu, čvrstoću, postojanost oblika, otpornost prema temperaturi,...) i moraju imati ateste i garnciju ne manje od dve godine. Ostali uslovi isporuke izolacionih materijala i ugradnje treba da budu u skladu sa SRPS U.J Svi kanali i cevi pre montaže moraju biti, kako iznutra tako i spolja, dobro očišćene od krozije, produvane i osušene. Cevi očistiti od metalnog sjaja (po potrebi i peskiranjem, a eventualno za ostalu koroziju u porama hemijskim putem neutralisati i odmastiti). Čišćenje cevi izvršiti neposredno pre montaže. Svi elementi oslonca i nosača cevovoda zaštićuju se protiv korozije sa

16 dva premaza osnovnom bojom, pri čemu su debljine premaza u skladu sa pravilnikom o zaštiti od korozije čeličnih konstrukcija. 17. Kanali i cevovodi koji prolaze kroz zid moraju da budu snabdeveni cevnim čaurama (vodicama) izrađenim od bešavnih cevi ili lima debljine 1,5 mm, dužine u saglasnosti sa debljinom zida. Prečnik čaure treba da je veći od spoljašnjeg prečnika izolovane cevi za (5-10) mm. Otvor za prolaz cevi kroz zid može da se buši samo u dogovoru sa nadzornim organom i šefom gradilišta. Cevi na prolazu kroz otvore takođe treba izolovati. Pre ugradnje čaure treba da budu dva puta "minizirane" i montirane centrično u odnosu na osu otvora. 18. Zavarena i zalemljena mesta moraju biti stručno i kvalitetno izvedena tako da je debljina šava propisana prema debljini cevi. Ose moraju da se poklapaju, a šavovi sa unutrašnje i sa spoljašnje strane moraju ostati čisti tako da se protočni presek ne sužava. 19. Zavareni i zalemljeni spojevi na kanalima i cevovodu (šavovi) moraju da budu pristupačni i vidljivi (nikako zatvoreni građevinskom konstrukcijom). Za zavarivanje i lemljenje kanala, cevi i instalacije izvođač mora imati odgovarajući broj osposobljenih radnika. 20. Projektovani sistemi moraju biti uzemljeni i opremljeni uređajima za automatsko iskopčavanje u slučaju preopterećensti, kratkog spoja ili spoja za zemljom. 21. Električni uređaji i instalacije u zonama opasnosti moraju biti izvedeni u protiveksplozivnoj zaštiti. Uređaji koji se koriste u zonama opasnosti posebnim oznakama iz kojih su vidljivi vrsta protiveksplozivne zaštite i područje primene. 22. Cevovode izvesti na način kako je dato u grafičkoj dokumentaciji projekta. Horizontalni cevovodi se postavljaju sa padom ili usponom od 2 do 5 mm/m, odnosno kako je naznačeno u grafičkoj dokumentaciji. Na najvišim mestima horizontalnih cevovoda gde mogu nastati vazdušni džepovi postaviti priključke sa džepovima ili cevne zatvarače za odzračivanje, a na najnižim mestima priključke sa cevnim zatvaračima za pražnjenje cevovoda, sve prema priloženoj grafičkoj dokumentaciji. Mesto račvanja i oslonci ne smeju da budu na zavarenim spojevima. Nastavci cevi ne smeju se izvoditi u zidovima već na lako pristupačnim mestima. Isto tako, fazonski delovi ne smeju se smestiti u zidove i tavanice, a armatura na nepristupačna mesta. 23. Cevovode postaviti na oslonce i nosače cevovoda čiji položaji su defmisani u grafičkoj dokumtaciji. Ako mesto oslonca nisu defmisana grafickom dokumentacijom, postavljaju se prema preporučenim vrednostima maksimalnih rastojanja, koje su date u Tabeli 1. Fiksni oslonci moraju da budu tako uradeni da mogu da prenesu sva opterecenja na nosač, bez deformacija cevovoda. Pokretni oslonci treba da dobro naležu na nosače, kako bi opterećenje na oslonce bilo što ravnomernije raspoređeno. Nosači oslonaca treba da bez deformacija prenesu opterećenja na konstrukciju objekta. Prostiji nosači oslonaca su obrađeni u mašinskom projektu, a ostali u građevinskom. Pokretni oslonci treba da dobro naležu na nosače, odnosno rolnice, kako bi opterećenje u cevima bilo ravnomerno. Kod montaže oslonaca sa oprugom treba strogo voditi računa da predviđena opterećenja opruga u zagrejanom stanju cevovoda budu prema datoj dokumentaciji. Ovo se posebno odnosi na cevovode visokog pritiska čiju montažu treba vršiti i prema upustvu iz projekta. Na cevovodima gde je predviđena dilataciona lira ili prostorna kompenzacija izmedu dva fiksna oslonca pri montaži treba izvršiti prednaprezanje u hladnom stanju kako je u projektu naznačeno. Izvođenje prethodnog istezanja mora se izvršiti u prisustvu nadzornog organa i overiti u građevinskoj knjizi. Nazivni prečnik Max rastojanje za izolovane cevi (m) Max rastojanje za neizolovane cevi (m) DN DN20 1,5 2,5 DN DN32 2,5 3,5

17 DN40 2,5 3,5 DN50 3 3,5 DN65 3,5 4,5 DN80 3,5 4,5 DN DN DN DN DN DN DN DN Cevi i oblikovani delovi cevovoda treba da budu isporučeni sa atestom o uspešnom izvršenom fabričkom ispitivanju. Svi lukovi treba da su glatki, bez nabora. Razvod gasnog cevovoda mora da bude takav da gasna instalacija ne bude izložena riziku od mehanickog oštećenja, toplotnog naprezanja ill hemijskih uticaja. Cevi ne smeju da se postavljaju ni delimično ni potpuno u podove, stubove, grede, zidove i si. Cevi ne smeju da se postavljaju u skladišta ili kroz skladišta tečnih i čvrstih goriva, odvodne kanale, kanalizacione otvore, vozna okna za lift, ventilacione kanale i si. Cevi ne smeju da se postavljaju na mesta koja nisu ventilisana ili su nedovoljno ventilisana, kao sto su: cevovodi, tuneli, podrumi, prizemlja, prostori nedovoljno visoki za kretanje ljudi, spuštene tavanice itd. Cevi ne mogu da sačinjavaju sastavni deo konstrukcije, niti da služe kao njeno ojačanje. Razvod gasnog cevovoda mora da bude izveden tako da se obezbedi dovoljan razmak izmedu cevi za gas i drugih vodova. Gasne cevi ni pod kakvim uslovima ne smeju da se postavljaju ispod cevi koje sadrže agresivne fluide ili na kojima može da dođe do kondenzacije. Prolaz kroz zid izvodi se u zaštitnoj cevi u kotlarnici. Cevovodi se vode slobodno uz zidove, ispod plafona, odnosno uz bok kotla. Ispod gasne rampe mora da se predvidi mesto za ispuštanje kondenzata i drugih nečistoća. Spojevi na gasnim cevovodima mogu da budu zavareni, sa prirubnicama i navojni. Svi zavareni spojevi mora da budu izvedeni u pogledu klasa, prema jugoslovenskom standardu SRPS C.T Spojevi sa prirubnicom dozvoljavaju postavljanje armature na cevovod i kad se zahteva rastavljiv spoj. Navojni spojevi smeju da se izvode samo kod nadzemnih cevovoda. Spajanje cevovoda gasa treba da bude zavarivanjem, a na mestima opreme i armatura prirubnicama ili zavarivanje, zavisno od nabavljene armature. Izvođač je dužan da uradi tehnoloski postupak zavarivanja koji je najpogodniji za date uslove cevovoda, a podobnost treba da dokaže na spoju cevi. Zavarivači treba da budu visokokvalifikovani i da ispunjavaju uslove za ovu vrstu radova, za pripremu šavova važi standard DIN2559, ili odgovarajuće SRPS norme. Zavareni šav mora da bude izveden skroz i ne sme da ima prskotine, ogorele zaseke, spojne defekte niti primese šljake. Oblikovanje krajeva cevi na hladno koje bi štetilo osobinama materijala, nije dozvoljeno. Pre zavarivanja, krajevi cevi mora da se doteraju centriranjem. Ivice mora da budu čiste, po mogućstvu suve i glatke. Elektrode za zavarivanje treba da odgovaraju osnovnom materijalu i propisima DIN1913 i obavezno da budu suve. Kod nepovoljnih vremenskih uslova, naročito kod temperatura ispod 0 C, radovi zavarivanja na spajanju cevi smeju se izvoditi samo tada kada uslovi zavarivanja i rad omogućavaju izvođenje besprekornog šava. U protivnom mora se izvršiti naknadno ispitivanje uzetog uzorka gotovog šava. Ako se zavarivanje vrši preko glave (padajući šav), predhodno treba da se ispita pogodnost elektrode. Ispitivanje šavova bez razaranja je potrebno za 10% zavarenih šavova. Ako se ustanovi greška, broj ispitanih šavova treba da se uveća. Na mestima gde je cevovod pri postavljanju dosta nepristupačan, ispitivanje varova bez razaranja treba da se izvede 100%. Za svaki zavar treba da bude u dnevniku montaže evidentirano ko ga je izveo, vreme kad je izveden, ime nadzornog organa i vrsta upotrebljene elektrode. Završeci disajnog ispusnog i odušnog voda, voda za izduvavanje i voda za odvod

18 propuštenog gasa mora da budu izvedeni u atmosferu. Ispusni otvori disajnog ispusnog i odušnog voda, voda propuštenog gasa mora da budu udaljeni od prozora i drugih otvora na zgradama najmanje 1m. Nazivni prečnici disajnog, ispusnog i odušnog voda za izduvavanje i voda propuštenog gasa mora da iznose najmanje DN20. Ne dozvoljava se izvođenje ispusnog voda zajedno sa odušnim vodom, vodom za izduvavanje i (ili) vodom za odvod propuštenog gasa. Na izlaznim otvorima vodova mora da se ugradi zaštitna mrežica. Svi nosači cevovoda kao i trase cevovoda treba da se izvedu prema priloženoj grafičkoj dokumentaciji. 25. Spajanje cevi vrši se zavarivanjem ili kod pocinkovanih cevi sa navojnim spojnim elementima. Postupci i tehnika zavarivanja, ispitivanja i obezbeđenja kvaliteta zavarivačkih radova moraju se obaviti prema SRPS C.T3.001 do SRPS C.T Pre zavarivanja cevi, unutrašnje površine se čiste pomoću odgovarajućih mehaničkih čistača. Zavarena mesta moraju biti propisane debljine i adekvatno odrađena, ali tako da se ne smanji unutrašnji prečnik cevi (strujna površina). Svaki šav mora da se očisti od rđe i nečistoće. Zavarivanje prirubnica na cevovode mora da bude upravno na osu cevi čime se obezbeđuje dobro zaptivanje i ravnomerno opterećenje zavrtnjeva za vezu. Zavarivanje cevovoda treba izvesti u zavisnosti od debljine zida cevi i materijala odgovarajućim postupkom prema važećim standardima za zavarivanje. Takođe treba primeniti odgovarajući postupak termičke obrade kod legiranih materijala. Zavarivanje određenog kvaliteta cevi može vršiti samo atestirani varilac za tu vrstu radova. Za cevovode kod kojih je radna temperatura medijuma viša od 150 C, kao i za neka druga "specificna" postrojenja bez obzira na temperature i pritisak, obavezno je ispitivanje odgovarajućeg broja šavova radiografski, sistemom magnetnofluksom, tečnim penetratima ili nekom drugom odgovarajućom metodom. Procenat šavovoa koji se ispituju mogu se ugovoriti između investitora i Izvođača. 26. Nakon izvedene montaže, svi čvrsti oslonci (fiksne tačke) se centriraju, kanali i cevi se podešavaju i pritežu na zadane veličine iz projekta. Nosači na koje se postavljaju kanali i cevi ne smeju neposredno dodirivati cevi koje su predviđene za izolaciju. 27. Kanalska i cevna mreža moraju da budu izvedene tako da omogućavaju nesmetano širenje, usled temperaturskih izduženja, a da se pri tome ne ošteti izolacija. Konfiguracijska kanalske i cevne mreže i raspored nepokretnih oslonaca moraju biti takvi da omoguće neometanu samokompenzaciju temperaturskih dilatacija svake deonice između nepokretnih oslonaca. 28. Po završenoj montaži opreme i cevovoda, treba izvršiti pojedinačno ispitivanje svakog elementa opreme, odnosno cevovoda, a zatim kompletne uređaje ukoliko je tehnološki to izvodljivo. Sve agregate sa pogonskim elektromotorima pre prvog uključivanja proverite da li su zaštićeni od strujnog udara na spoljni dodir i da li je izvršena elektro zaštita motora na preopterećenje. Takođe se kod svih vrsta pumpi mora obezbediti proticanje dovoljne količine radnog medijuma da bi se izbeglo pregrevanje ležista i drugih radnih sklopova. Pre prvog puštanja treba ručno proveriti da li se obrtni sklopovi lako okreću i da li su spojnice pravilno postavljene. Prvo uključivanje treba da bude kratkotrajno da bi se izbegle eventualne havarije. Kod opreme složenije konstrukcije pre prve probe mora da se dobro prouči pogonsko upustvo i prema njemu obavezno se postupi. Cevovode i armaturu treba ispitati hladnim vodenim pritiskom 1.5 puta većim od radnog, saglasno tehničkim propisima. Ispitivanje cevovoda može se izvršiti po deonicama kako radni uslovi dozvoljavaju. U toku trajanja od 1 casa na cevovodu i armaturi ne sme se pokazati nikakvo propuštanje ispitnog medijuma. Izuzetno se moze dozvoliti pad pritiska od 2 % kod cevovoda manje tehnološke važnosti. Probe se vrše sve dok se ne postigne nepropustljivost cevovoda i armature. Po završenoj uspešnoj hidrauličkoj probi, cevovoda treba izvršiti proveru rada svih lokalnih i daljinskih mernih instrumenata i regulacionih krugova sa regulacionom armaturom. Posebno treba proveriti da li je izvršena deblokada sigurnosnih ventila i da li su njihovi izduvi izvedeni propisano u atmosferu.

19 29. Svi elementi instalacije moraju biti zaštićeni od korozije na sledeći način: svi čelični elementi za spoljnu montažu moraju biti toplo pocinkovani i naknadno zaštićeni osnovnom bojom i emajl lakom, spoljašnji i unutrašnji neizolovani čelični kanali i cevovodi moraju biti prethodno očišćeni od korozije i zaštićeni dvostrukim temeljnim premazom na bazi cinka, a zatim dvostrukim premazom emajl laka, spoljašnji kanali i cevovodi moraju takode biti zaštićeni odgovarajućim premazom protiv korozije, tokom eksploatacije objekta kvartalno kontrolisati stanje protivkorozione žastite, i po potrebi popraviti ili obnoviti zaštitne slojeve (premaze). Po završenoj montaži opreme i cevovoda, a pre bojenja i postavljanja termičke izolacije, treba izvršiti pripremu za pojedinačno ispitivanje opreme i sekcija cevovoda, a zatim kompletne uređaje ukoliko je tehnološki to izvodljivo. 30. Sve cevovode, oslonce, nosače i nezastićenu opremu potrebno je dobro očistiti od korozije do metalnog sjaja i zaštitno premazati. Vidno postavljene cevovode, oslonce, nosače i nezaštićenu opremu potrebno je obojiti dvostrukim premazom masne boje u tonu prema zahtevu Investitora ili nadzornog organa. 31. Po izvršenoj montaži, tehničkim ispitivanjima i izolaciji opreme i cevovoda a prema pripremljenim pogonskim upustvima, može se izvršiti probni pogon postrojenja. Probni pogon treba da izvede specijalno obučeno osoblje izvođača radova uz kontrolu budućeg pogonskog osoblja postrojenja, ili neka specijalizovana ustanova, a u skladu sa ugovorenom obavezom. Puštanje pojedinih agregata i uredaja u pogon treba izvesti postepeno prema utvrđenom tehnološkom redosledu uz maksimalnu kontrolu svih elemenata postrojenja. Ukoliko se primete neke nepravilnosti u radu, ili nedozvoljene mehaničke deformacije, treba odmah obustaviti pogon. Posebno treba kontrolisati termički jako opterećenje cevovode, njihove dilatacije i ponašanje oslonaca sa nosačima. 32. Sve uređaje, cevovode i armaturu treba podvrgnuti punom tehničkom ispitivanju na pritisak koji ima za cilj da ustanovi saobraženost konstrukcije postrojenja zahtevima tehničke sigurnosti. Punom tehničkom ispitivanju na pritisak podvrgavaju se svi novi uređaji, cevovodi i armatura koji rade pod pritiskom. Puno tehničko ispitivanje se vrši: vizuelnim pregledom, kontrolom zavarenih spojeva, ispitivanjem čvrstoće cevovoda, ispitivanjem zaptivenosti cevovoda. 34. Karakteristike pojedinih ispitivanja su: spoljni pregled se vrši bez prekida rada postrojenja; pri tome, obraća se pažnja na opšte stanje funkcionalnosti uređaja kao i pojedinih sastavnih delova postrojenja posebno na stanje funkcionalnosti uređaja kao i pojedinih sastavnih delova postrojenja, posebno na armaturu i na međusobni uticaj delova uređaja; svi kanali, cevovodi povezana armatura i uređaji celokupne instalacije moraju da se, pre puštanja postrojenja u probni rad, podvrgnu ispitivanju na zaptivenost; pre ispitivanja, postrojenje mora biti očišćeno, svi poklopci, otvori okna i drugo moraju biti čvrsto postavljeni da ne bi došlo do procurivanja tokom sprovodenja ispitivanja. 35. Nakon uspelog punog tehničkog ispitivanja na pritisak, izdaje se nalog za izvođenje izolacije na instalaciji, ako je to predviđeno projektom. Projektom predviđenu opremu i cevovode treba izolovati mineralnom vunom i oblogom od aluminijumskog lima. Debljinu izolacije izvesti prema podacima datim u projektu, a specifična gustina izolacije treba da obezbedi koeficijent provodljivosti λ=0,05 W/mK pri temperaturi od 100 C. Izolacija treba da se obavije koncentrično oko cevi, a na krajevima treba postaviti prstenove od lima, da bi se sprečilo ispadanje izolacije i onemogućio prodor vlage. Oblogu izolacije treba uraditi tako da obezbedi nesmetanu dilataciju cevovoda i dobru zaštitu od vlaženja. Po završenoj izolaciji cevovoda treba oblogu obojiti prema upustvu iz projekta.

20 36. Isporučilac uređaja obavezno mora da uz isporučene uređaje priloži i sledeće: ateste upotrebljenih materijala, ateste varilaca, rengenski snimak varova. 37. Instrumenti za merenje, kontrolu, snimanje i regulaciju parametara instalacije po projektu obezbeđuje izvođač radova. 38. Svaki isporučeni (izrađeni) uređaj mora imati tablicu na kojoj su dati sledeći podaci: ime i mesto proizvođača, fabrički broj, godina izrade, zapremina, radni pritisak, probni pritisak. 39. Za opsluživanje opreme, ukoliko je to potrebno, treba izvesti odgovarajuće posete sa stepenistem i ogradama. 40. Probe se moraju vršiti sve dok se ne postigne nepropustljivost cevovoda i armature. 41. Pored opreme i cevovoda treba izvršiti proveru rada svih lokalnih i daljinskih mernih instrumenata i regulacionih krugova sa regulacionom armaturom. Posebno treba proveriti da li je izvršena deblokada sigurnosnih ventila i da li su njihovi izduvi izvedeni propisno u atmosferu. 42. Posle izvođenja celokupnih predmetnih montažnih radova i uspele probe, izvođač radova je dužan da unese u graficku dokumentaciju evntualno izvršene izmene i ovako ispravljenu dokumentaciju preda nadzornom organu pre prijema izvršenog posla. 43. U slučaju da se, u toku kvalitativnog i kvantitativnog prijema gotovog posla, konstatuje da izvedeni radovi nisu ispravni, Izvođač radova je dužan da, u odredenom roku i o svom trošku, otkloni sve one nastale usled primene neodgovarajućeg materijla ili nedovoljnog kvaliteta radova, odnosno samovoljno menjanja predmetne Tehničke dokumentacije. 44. Izvođač je dužan da Investitoru preda u tri primerka izrađeno upustvo za rukovanje postrojenjem o i otklanjanje smetnji. Ova upustva propisuje Izvođač. Jedan primerak upustva mora biti istaknut na vidnom mestu u drvenom ili metalnom okviru sa staklom. 45. Postrojenjem mogu rukovati samo ona lica koja su ispunila probne uslove i položila propisan ispit za rukovanje parnom instalacijom. Neispravno i nekvalifikovano osoblje ne sme rukovati parnim postrojenjem, ali se može uz ispitano osoblje upotrebiti kao pomoćno osoblje. Postrojenje mora biti za vreme pogona stalno pod nadzorom ovlasćenog lica. 46. Puštanje pojedinih agregata i uređaja u pogon treba izvesti postepeno prema utvrđenom tehnološkom redosledu uz maksimalnu kontrolu svih elemenata postrojenja. Ukoliko se primete neke nepravilnosti u radu ili nedozvoljene mehaničke deformacije, treba odmah obustaviti pogon. Posebno treba kontrolisati termički jako opterećene cevovode, njihove dilatacije i ponašanje oslonaca sa nosačima.

21 POSEBAN PRILOG O MERAMA BEZBEDNOSTI I ZDRAVLJA NA RADU I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE UVOD Prema Zakonu o bezbednosti i zdravlju na radu (Sl. glasnik RS, 101/2005) i prema Zakonu o zaštiti životne sredine (Sl. glasnik RS, 135/2004) pri projektovanju tj. izradi tehničke dokumentacije potrebno je u tehničku dokumentaciju ugraditi preventivne mere bezbednosti i zdravlja na radu i propisane mere zaštite životne sredine u skladu sa projektnim zadatkom. Ovaj PRILOG O MERAMA BEZBEDNOSTI I ZDRAVLJA NA RADU I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE sa naznakama svih opasnosti po život i štetnost po zdravlje radnika i građana, koja mogu da se pojave pri korišćenju objekta, predstavlja preventivnu meru, da se ove opasnosti otklone, a štetnosti otklone ili svedu u dozvoljene granice. U skladu sa zahtevima ovih zakona urađen je PRILOG uz PROJEKAT ZA GRAĐEVINSKU DOZVOLU ZA GRAĐENJE SPORTSKE SALE SA ANEKSOM, KP 2366/441, KO VELIKO GRADIŠTE.

22 OPASNOSTI I ŠTETNOSTI KOD MAŠINSKE OPREME, SUDOVA I INSTALACIJA POD PRITISKOM KOJE SE MOGU JAVITI TOKOM EKSPLOATACIJE One se mogu podeliti na : 1. Opasnosti od eksplozije i požara, 2. Opasnosti od povrede radnog osoblja, 3. Opasnosti od zagadivanja okoline. Do eksplozija moze doći usled: 1.1. Nepravilnog izvršenog dimenzionisanja opreme i instalacija, 1.2. Nepridržavanja važećih propisa i standarda, 1.3. Nepravilno izvršenog izbora opreme, cevovoda, merno-regulacione i sigurnosne armature i ostalih elemenata instalacija i postrojenja Neodgovarajućeg materijala od koga je izrađena oprema, 1.5. Loše izvedenih montažnih radova, 1.6. Mehaničkih deformacija, oštećenja i prskanja instalacija i opreme usled termičkih dilatacija, 1.7. Pojave korozije, 1.8. Prekoračenja maksimalnog radnog pritiska u opremi i instalaciji, 1.9. Nepostojanja ili neispravnosti sigurnosne armature, Nekontrolisnog odliva fluida iz opreme i instalacija, Hidro-neizolovanosti opreme i instalacija, Paljenja eksplozivne smese, Pojave statičkog elektriciteta, Nemogućnosti regulacije parametara fluida u radu postrojenja i istalacija, Nepravilnog, nestručnog i neodgovornog rukovanja i održavanja postrojenja i instalacija. Povrede radnog osoblja mogu biti: 2.1. Mehaničke povrede, koje mogu nastati usled nedovoljne obučenosti osoblja ili usled nepaznje, 2.2. Opekotine koje mogu biti izazvane otvorenim plamenom, 2.3. Gušenje, odnosno trovanje gasom, do koga može doći u zatvorenim prostorijama ili šahtovima koji se nedovoljno provetravaju, a u kojima dolazi do ispuštanja gasova iz instalacije. Na otvorenom prostoru ova opasnost je zanemarljiva. Do zagađivanja okoline može doći usled: 3.1. Nekontrolisanog ispuštanja većih količina gasova ili gasnog kondenzata, što bi direktno uticalo na biljni i životinjski svet.

23 PREDVIĐENE MERE ZA OTKLANJANJE OPASNOSTI I ŠTETNOSTI OD POJAVE EKSPLOZIJE I POŽARA KOD MAŠINSKE OPREME, SUDOVA I INSTALACIJA POD PRITISKOM 1. Na bazi izvedenih tehničkih proračuna izvršeno je pravilno dimenzionisanje kompletne opreme, svih elemenata instalacija pod pritiskom, kao i regulacione i sigurnosne armature, uz primenu svih važećih tehničkih normativa, standarda, zakonskih propisa i normi. 2. Projekat je u potpunosti urađen u skladu sa važećim tehničkim propisima i standardima. 3. Od strane odgovornog projektanta ove instalaciono-tehničke dokumentacije, koji ispunjava sve uslove propisane Zakonom o izgradnji investicionih objekata SR Srbije, izvršen je pravilani izbor opreme i svih elementa postrojenja i instalacija. 4. Projektom je predviđen odgovarajući prvoklasni materijal, čiji kvalitet mora biti potvrđen odgovajućim atestima, a ujedno je predviđeno da se po završenoj montaži investitoru predaju svi atesti ugrađene opreme, kao i upustvo za rukovanje i održavanje. 5. Sve radove po ovom projektu izvodiće specijalizovana radna organizacija sa kvalifikovanim i atestiranim zavarivačima, a kontrolu kvaliteta izvođenja radova vrši nadzorni organ, koji takođe mora ispunjavati sve uslove propisane Zakonom o izgradnji investicionih objekata. Za sve vreme izvođenja radova na instalaciji mora biti prisutno lice u ime nadzornog organa. Spajanje instalacije vrši se odgovarajućim nastavcima priključcima i zavarivanjem, koje vrši atestirani zavarivač, a svaki zavareni spoj koji nije zadovoljio traženi kvalitet mora se iseći iz instalacije i zameniti novim. Predviđena je kontrola kvaliteta u svim fazama montaže, počevši od preuzimanja materijala i opreme, spajanja deonica i elemenata, postavljanja cevovoda, do ispitivanja instalacije. 6. Izvršena je pravilna kompenzacija cevovoda uz primenu efekata samokompenzacije mreže, a ujedno je cevna mreža tako postavljena da je onemogućeno mahaničko oštećenje iste. 7. Predviđeno je da se izvrši mehaničko čišćenje cevovoda i ostalih elemenata postrojenja i instalacije, a potom i propisana antikoroziona zaštita, kao i bojenje nadzemne instalacije nakon završene montaže. 8. Na svim elementima opreme i instalacije, gde može doći do prekoračenja maksimalnog radnog pritiska, postavljeni su odgovarajući ventili, sigurnosni i prelivni vodovi, kao i manometri za vizuelnu kontrolu i praćenje radnog pritiska protočnog fluida. 9. Na svim mestima gde je to tehnološki proces zahtevao, postavljena je regulaciona i sigurnosna armatura, tako je instalacija osigurana od prskanja usled nekontrolisanog porasta pritiska, koji se ne sme uklanjati i čija se ispravnost mora periodično kontrolisati. 10. Projektom je predviđeno da se po montaži opreme i instalacija izvrši propisno ispitivanje na čvrstoću i nepropusnost (zaptivenost). 11. Projektom je predviđena pravilna hidro izolacija svih elemenata instalacije, koja mora biti odgovarajućeg kvaliteta. 12. U cilju sprečavanja pojave ekslpozivnih smesa, projektom je rešen problem ventilacije i predviđena je stalna kontrola koncentracije gasova. 13. Projektom je predviđeno premošćavanje prirubničkih spojeva u cilju sprečavanja pojave statičkog elektriciteta i predviđena je katodna zaštita podzemno položenih čelicnih cevi. 14. Mogućnost regulacije parametara fluida u radu postrojenja i instalacije obezbeđuje pravilno raspoređena armatura i oprema. 15. Od strane proizvođača- isporučioca opreme i izvođača radova investitoru se predaju svi poterbni atesti, kao i upustva za rukovanje i održavanje postrojenja i instalacija.

24 OSTALE MERE SIGURNOSTI I PREDOSTROŽNOSTI TOKOM IZVOĐENJA RADOVA 1. Izrada ovog posrojenja mora se vršiti u svemu prema dokumentaciji odobrenog projekta, a sav ugrađeni materijal mora odgovarati svojoj nameni, kao i priznatim propisima o kvalitetu materijala i JUS standardima, što izvođač dokazuje prilaganjem atestne dokumentacije proizvođača. 2. Nakon završene montaže instalacije, izvođač je obavezan da izvrši ispitivanje iste, kao i probni pogon i to u prisustvu nadzornog organa, kojom prilikom se utvrđuje da je instalacija potpuno funkcionalna i bezbedna po pitanju eventualnih prskanja i oštećenja usled povišenih temperatura, toplotnih dilatacija i povišenog radnog pritiska. 3. Svi rezultati ispitivanja moraju biti upisani u građevinsku knjigu i dnevnik i konstantovani posebnim zapisnikom. 4. Zavarivačke radove na celokupnom postrojenju i instalaciji mogu vršiti isključivo atestirani zavarivači, što izvođač dokazuje predočavanjem važećih svedočanstava i periodičnih atesta. 5. Prilikom obavljanja svih radova, izvođač je obavezan da koristi sve u skladu sa pojedinačnim propisima Osnovnog zakona o zaštiti na radu i zaštiti od požara, sa čime se mora upoznati rukovodilac montažnih radova. 6. Da bi se pravilno moglo vršiti tekuće održavanje ili pak neke hitne intervencije usled kvara, oštećenja ili prskanja pojedinih elemenata instalacije, neophodno je izvršiti obeležavanje svih cevovoda, već prema protočnom medijumu i smeru protoka (prstenova i strelica). Pridržavati se propisa iz ' Službenog lista SFRJ\ br. 19/68. od 15. maja 1968 godine, datog u tabeli: Namena Osnovna boja Oznaka cevovoda Bliža namena para crvena Crveno Zasicena para Crveno-belo-zeleno Pregrejana para Crveno. zeleno- Ispusna para Voda Zelena Zeleno Pitka voda Zeleno-belo-zeleno Zeleno-crveno- Svetlozeleno Zeleno-zuto-zeleno Svetlozeleno-crvenosvetlozeleno Zeleno-crveno- Topla voda Napojna voda Bunarska voda Napojna voda Meka voda Otpadna voda Vazduh Plava Plavo Vazduh duvaljke Plavo-belo-plavo Topli vazduh Plavo-crveno-plavo Komprimovani Plavo-crno-plavo Ugljena prašina gas zuta zuto Zuto-belo-zuto Gradski gas (plin) aceton Zuto-plavo-zuto vodonik vakum siva Zuto-zeleno-zuto sivo Ugljen dioksid vakum Cevovodi prečnika do 0,50 mm treba da budu obojeni po celoj dužini. Cevovodi većeg prečnika imaju se na prirubnicama označiti i strelicama, koje pokazuju smer proticanja i to na određenim razmacima zavisno od dužine cevovoda, položaja i boljeg uočavanja. * - prepis: " Službeni list SFRJ", br. 19/68. (15. maj 1968 godine) - boje za cevovode

25 7. Način kontrole zaštite od električne struje kao i gromobranske zaštite vrši se prema propisima i upustvima sastavljenim od strane projektanta električnih instalacija, sa kojima je izvođač ovih radova upoznat. 8. Prilikom izvršenja svih zavarivačkih radova ill bilo kojih drugih radova sa otvorenim plamenom, potrebno je ukloniti sve zapaljive i nepotrebne predmete i materijale iz zone zavarivanja. Za sve vreme zavarivanja neophodno je imati pri ruci jedan aparat za početno gasenje požara suvim prahom S-6. TOKOM EKSPLOATACIJE 1. Rukovanje pogonom i tekućim održavanjem instalacije može vržiti isključivo kvalifikovano i obučeno stručno lice za ovu vrstu postrojenja i instalacije. 2. Potrebno je zabraniti svaki pristup, svim elementima postrojenja i instalacije, nepoznatim licima za vreme montaže, probnog, a naročito redovnog pogona, kako bi se sprečilo i izbeglo svako slučajno ili zlonamerno oštećenje postrojenja i instalacije. 3. Na mestima gde je to moguće, postaviti vidno upozorenje ' zabranjen pristup' ili slično. 4. Maksimalna paznja mora se posvetiti nacinu na koji se instalacijama i opremom rukuje. Bilo kakve improvizacije su iskljucene. Za sve rukovaoce obavezna je primena manipulativnih uputstava sastavljenih od strane isporučioca opreme, odnosno izvođača radova. Zbog toga, stepen obučenosti radnika mora biti na odgovarajućoj visini. 5. Rukovaoci, odnosno svi radnici koji rade na održavanju, treba da raspolažu potrebnim i dovoljnim znanjem o važećim tehničkim propisima, procesima i tehnologiji instalacije i postrojenja, karakteristikama i osobinama radnih fluida, sigurnosnim uređajima, uređajima za regulaciju, merenje i kontrolu u celokupnoj instalaciji i opasnostima koje mogu da nastanu i postupcima u slučaju opasnosti ili nepravilnog rada instalacije. Osoblje treba da bude u stanju da brzo i efikasno intervenise u slučaju da dođe do bilo kog kvara ili odsupanja od normalnog toka procesa. 6. Preporučuje se da se pre montaže i izgradnje postrojenja i instalacije odrede radnici koji će kasnije rukovati istim. Ovi radnici trebalo bi obavezno da budu prisutni tokom čitave izgradnje, odnosno montaže, tokom svih potrebnih ispitivanja, kao i pri puštanju instalacije u probni pogon. Tom prilikom bi stekli dragocena iskustva i znanja iz predmetne oblasti, zahvaljujući prisutnosti stručnog osoblja izvođača radova, nadzornog organa i projektanta. Ove bi radnike svakako trebalo zadužiti sa po jednim primerkom glavnih izvođačkih projekata predmetnih instalacija, pomoću kojih bi lakse pratili tehnologiju i tok izvođenja radova, naučili ili lakše shvatili određene stručne probleme i na bazi kojih bi obavezno trebalo da polažu i interni stručni ispit. 7. Tokom eksploatacije pozeljno je periodično simuliranje kritičnih situacija, čime se proverava stepen uvežbanosti osoblja koje rukuje instalacijom i postrojenjima. 8. Kao preventiva, odnosno za početno ručno gašenje požara, postaviti ručne aparate za suvo gašenje požara, tip S-9 na vidna i lako pristupačna mesta. Tokom višegodisnje eksploatacije objekta, odnosno postrojenja i instalacije neophodno je vršiti periodične preglede PP aparata, kako bi isti odgovarali svojoj nameni (period kontrole je svih 6 meseci). 9. Radi povećanja bezbednosti potrebno je sprovesti sledeće mere: - na potrebnim vidnim mestima postaviti uramljena i zastakljena upustva za rad, kojih su rukovaoci dužni da se striktno pridrzavaju. - sva armatura i instrumenti moraju biti na vidnim i lako pristupačnim mestima. Ukoliko se neki elemenat instalacije nalazi na velikoj visini ili drugim nepristupačnim mestima, neophodno je izraditi mobilne penjalice ili platforme radi lakšeg rukovanja, kontrole i popravke istih, - periodično tokom eksploatacije treba vršiti pregled stanja uzemljenja instalacije i premoštenja prirubničkih spojeva, - u slucaju kvara, defekta ili nepreciznosti rada pojedinih elemenata instalacije (termometra, manometra, ventila isl.) iste je potrbno odmah zameniti, čak i po cenu privremene obustave pogona, kako ne bi došlo do većih i težih havarija.

26 - sve oznake na instalaciji i postrojenjima treba da budu okačene i usklađene sa upustvima za rukovanje, a povremeno ih je potrbno obnavljati (vrsta i smer protoka fluida i si.), - na mestima gde je primećeno oštecenje hidroizolacije, treba odmah izvršiti i popravku iste, - neophodno je periodično izvršiti čišcenje i ponovno bojenje svih zaštićenih elemenata instalacije, - ukoliko dođe do oštećenja neke deonice cevovoda ili ventila neophodno je odmah obustaviti pogon, - u slučaju zamene nekog oštećenog dela cevovoda ili armature obavezno izvršiti ispitivanje instalacije na čvrstoću i nepropusnost, kako je to dato u tehničkim uslovima. 10. Jedan od bitnih i najvažnijih faktora sigurnosti je pravilna i funkcionalana zaštita. 11. Osoblje mora posedovati zaštitno odelo i ostalu potrebnu zaštitnu opremu, 12. Postrojenje je tako projektovano da u svojoj normalnoj eksploataciji nema nekontrolisanog ispuštanja gasa ili kondenzata, tako da ne moze doći do zagađenja okoline. ZAKLJUČAK Projektom su predviđene sve potrebne mere za otklanjanje opasnosti i štetnosti u pogledu zaštite na radu, mere protivpožarne i protiveksplozivne zaštite i mere zaštite životne sredine. ODGOVORNI PROJEKTANT Vesna Ivanović dipl.maš.ing.

27 1.6. NUMERIČKA DOKUMENTACIJA

28 PRORAČUN

29 PRORAČUN KOEFICIJENATA PROLAZA TOPLOTE SPOLJNI ZID - TERMOIZOLACIONI SENDVIČ PANEL 12cm Rb Materijal Gustina Debljina sloja Koeficijent provođenja toplote Otpor prolazu toplote r di li di/li kg/m 3 m W/mK m 2 K/W unutrašnji vazduh čelični lim kamena vuna čelični lim spoljnji vazduh 0.04 Ukupni otpor prolazu toplote R=1/ai+S(di/li)+1/ae Dodatak na hladne mostove 0 % Usvojeni koef.prolaza toplote K=1,1/R W/m2K SPOLJNI ZID - KLIMA BLOK 25cm Rb Materijal Gustina Debljina sloja Koeficijent provođenja toplote Otpor prolazu toplote r di li di/li kg/m 3 m W/mK m 2 K/W unutrašnji vazduh krečni malter klima blok stiropor spoljnji vazduh 0.04 Ukupni otpor prolazu toplote R=1/ai+S(di/li)+1/ae Dodatak na hladne mostove 0 % Usvojeni koef.prolaza toplote K=1,1/R W/m2K UNUTRAŠNJI ZID - KLIMA BLOK 30cm Rb Materijal Gustina Debljina sloja Koeficijent provođenja toplote Otpor prolazu toplote r di li di/li kg/m 3 m W/mK m 2 K/W unutrašnji vazduh krečni malter klima blok krečni malter unutrašnji vazduh 0.13 Ukupni otpor prolazu toplote R=1/ai+S(di/li)+1/ae Dodatak na hladne mostove 10 % Usvojeni koef.prolaza toplote K=1,1/R 0.71 W/m2K UNUTRAŠNJI ZID - KLIMA BLOK 20 Rb Materijal Gustina Debljina sloja Koeficijent provođenja toplote Otpor prolazu toplote r di li di/li kg/m 3 m W/mK m 2 K/W unutrašnji vazduh krečni malter giter blok krečni malter unutrašnji vazduh 0.13 Ukupni otpor prolazu toplote R=1/ai+S(di/li)+1/ae Dodatak na hladne mostove 10 % Usvojeni koef.prolaza toplote K=1,1/R 1.63 W/m2K

30 UNUTRAŠNJI ZID - OPEKA 12cm Rb Materijal Gustina Debljina sloja Koeficijent provođenja toplote Otpor prolazu toplote r di li di/li kg/m 3 m W/mK m 2 K/W unutrašnji vazduh krečni malter puna opeka krečni malter unutrašnji vazduh 0.13 Ukupni otpor prolazu toplote R=1/ai+S(di/li)+1/ae Dodatak na hladne mostove 10 % Usvojeni koef.prolaza toplote K=1,1/R 2.21 W/m2K POD - parket Rb Materijal Gustina Debljina sloja Koeficijent provođenja toplote Otpor prolazu toplote r di li di/li kg/m 3 m W/mK m 2 K/W unutrašnji vazduh parket cementna košuljica stirodur hidroizolacija nabijeni beton nabijeni beton šljunak Ukupni otpor prolazu toplote R=1/ai+S(di/li)+1/ae Dodatak na hladne mostove 0 % Usvojeni koef.prolaza toplote K=1,1/R W/m2K POD - keramičke pločice Rb Materijal Gustina Debljina sloja Koeficijent provođenja toplote Otpor prolazu toplote r di li di/li kg/m 3 m W/mK m 2 K/W unutrašnji vazduh keramičke pločice cementna košuljica stirodur hidroizolacija nabijeni beton šljunak Ukupni otpor prolazu toplote R=1/ai+S(di/li)+1/ae Dodatak na hladne mostove 0 % Usvojeni koef.prolaza toplote K=1,1/R W/m2K KROV - TERMOIZOLACIONI SENDVIČ PANEL 25cm Rb Materijal Gustina Debljina sloja Koeficijent provođenja toplote Otpor prolazu toplote r di li di/li kg/m 3 m W/mK m 2 K/W unutrašnji vazduh čelični lim kamena vuna čelični lim spoljnji vazduh 0.04 Ukupni otpor prolazu toplote R=1/ai+S(di/li)+1/ae Dodatak na hladne mostove 0 % Usvojeni koef.prolaza toplote K=1,1/R W/m2K

31 RAVAN KROV - TERASA Rb Materijal Gustina Debljina sloja Koeficijent provođenja toplote Otpor prolazu toplote r di li di/li kg/m 3 m W/mK m 2 K/W unutrašnji vazduh krečni malter porozna opeka beton sa kamenim agregatima stirodur beton sa kamenim agregatima hidroizolacija cementna košuljica klinker pločice spoljnji vazduh 0.04 Ukupni otpor prolazu toplote R=1/ai+S(di/li)+1/ae Dodatak na hladne mostove 0 % Usvojeni koef.prolaza toplote K=1,1/R W/m2K USVOJENI KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE IZ LITERATURE SPOLJNI PROZORI 1.50 W/m2K SPOLJNA VRATA 1.50 W/m2K UNUTRAŠNJA VRATA 2.60 W/m2K Vrednosti građevinske fizike uzeti iz literature kao preporučene vrednosti za tip gradnje. UNUTRAŠNJE PROJEKTOVANE TEMPERATURE zima REKREATIVNE PROSTORIJE OSTAVE ZA REKVIZITE HODNICI KANCELARIJE SVLAČIONICE TOALETI ZA POSETIOCE leto C C C C C C

32 PRORAČUN TOPLOTNIH GUBITAKA PROSTORIJA P 02 HODNIK I STEENIŠTE Površina prostorije: P 27.0 m2 Visina prostorije: h 3.4 m Unutrašnja projektna temperatura: tu 18 C Karakteristika prostorije: Rp 0.9 Karakteristika zgrade: H 3.1 TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI Obračun površina Obračun toplotnih gubitaka SS t d a b P n -P SP k Dt k x Dt Qo Z u Z a Z s Z h SZ cm m m m² m² m² W/m²K C W/m² W % % % % % P K SZ I SP I SZ J SV J SZ Z SP Z UKUPNI TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI 1,012 W VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI Naziv Propustljivost fuga Dužina fuga Temperaturska razlika Ukupno m³/hmpa²/³ m C W SP SV SP UKUPNI VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI 964 W UKUPNI TOPLOTNI GUBICI PROSTORIJE 1,976 W SPECIFIČNI GUBICI PROSTORIJE 22 W/m3 Dodaci PROSTORIJA P 04 HODNIK Površina prostorije: P 11.4 m2 Visina prostorije: h 3.4 m Unutrašnja projektna temperatura: tu 18 C Karakteristika prostorije: Rp 0.9 Karakteristika zgrade: H 3.1 TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI Obračun površina Obračun toplotnih gubitaka Dodaci SS t d a b P n -P SP k Dt k x Dt Qo Z u Z a Z s Z h SZ cm m m m² m² m² W/m²K C W/m² W % % % % % P P T T UZ UV UZ UV UKUPNI TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI -189 W VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI Naziv Propustljivost fuga Dužina fuga Temperaturska razlika Ukupno m³/hmpa²/³ m C W UV UV UKUPNI VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI -97 W UKUPNI TOPLOTNI GUBICI PROSTORIJE -286 W SPECIFIČNI GUBICI PROSTORIJE -7 W/m3

33 PROSTORIJA P 05 BILETARNICA Površina prostorije: P 8.3 m2 Visina prostorije: h 3.4 m Unutrašnja projektna temperatura: tu 20 C Karakteristika prostorije: Rp 0.9 Karakteristika zgrade: H 3.1 TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI Obračun površina Obračun toplotnih gubitaka Dodaci SS t d a b P n -P SP k Dt k x Dt Qo Z u Z a Z s Z h SZ cm m m m² m² m² W/m²K C W/m² W % % % % % P T SZ J SP J UZ UZ UV UKUPNI TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI 380 W VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI Naziv SP Propustljivost fuga m³/hmpa²/³ 0.30 Dužina fuga m 5.60 Temperaturska razlika C 34 Ukupno W 159 UKUPNI VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI 159 W UKUPNI TOPLOTNI GUBICI PROSTORIJE 539 W SPECIFIČNI GUBICI PROSTORIJE 19 W/m3 PROSTORIJA P 06 KANCELARIJA Površina prostorije: P 9.3 m2 Visina prostorije: h 3.4 m Unutrašnja projektna temperatura: tu 20 C Karakteristika prostorije: Rp 0.9 Karakteristika zgrade: H 3.1 TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI Obračun površina Obračun toplotnih gubitaka Dodaci SS t d a b P n -P SP k Dt k x Dt Qo Z u Z a Z s Z h SZ cm m m m² m² m² W/m²K C W/m² W % % % % % P T SZ J SP J UZ UV UKUPNI TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI 401 W VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI Naziv SP Propustljivost fuga m³/hmpa²/³ 0.30 Dužina fuga m 5.60 Temperaturska razlika C 34 Ukupno W 159 UKUPNI VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI 159 W UKUPNI TOPLOTNI GUBICI PROSTORIJE 560 W SPECIFIČNI GUBICI PROSTORIJE 18 W/m3

34 PROSTORIJA P 07 KANCELARIJA Površina prostorije: P 9.8 m2 Visina prostorije: h 3.4 m Unutrašnja projektna temperatura: tu 20 C Karakteristika prostorije: Rp 0.9 Karakteristika zgrade: H 3.1 TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI Obračun površina Obračun toplotnih gubitaka SS t d a b P n -P SP k Dt k x Dt Qo Z u Z a Z s Z h SZ cm m m m² m² m² W/m²K C W/m² W % % % % % P T SZ J SP J UZ UV UZ UKUPNI TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI 627 W VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI Naziv SP Propustljivost fuga m³/hmpa²/³ 0.30 Dužina fuga m 5.60 Temperaturska razlika C 34 Ukupno W 160 UKUPNI VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI 160 W UKUPNI TOPLOTNI GUBICI PROSTORIJE 787 W SPECIFIČNI GUBICI PROSTORIJE 24 W/m3 Dodaci PROSTORIJA P 09 OSTAVA ZA SPORTSKE REKVIZITE Površina prostorije: P 11.2 m2 Visina prostorije: h 3.4 m Unutrašnja projektna temperatura: tu 18 C Karakteristika prostorije: Rp 0.9 Karakteristika zgrade: H 3.1 TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI Obračun površina Obračun toplotnih gubitaka Dodaci SS t d a b P n -P SP k Dt k x Dt Qo Z u Z a Z s Z h SZ cm m m m² m² m² W/m²K C W/m² W % % % % % P T SZ Z SP Z UZ UZ UKUPNI TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI 443 W VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI Naziv SP Propustljivost fuga m³/hmpa²/³ 0.30 Dužina fuga m 4.40 Temperaturska razlika C 32 Ukupno W 118 UKUPNI VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI 118 W UKUPNI TOPLOTNI GUBICI PROSTORIJE 561 W SPECIFIČNI GUBICI PROSTORIJE 15 W/m3

35 PROSTORIJA P 010 SVLAČIONICA ZA SUDIJE Površina prostorije: P 16.6 m2 Visina prostorije: h 3.4 m Unutrašnja projektna temperatura: tu 22 C Karakteristika prostorije: Rp 0.9 Karakteristika zgrade: H 3.1 TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI Obračun površina Obračun toplotnih gubitaka Dodaci SS t d a b P n -P SP k Dt k x Dt Qo Z u Z a Z s Z h SZ cm m m m² m² m² W/m²K C W/m² W % % % % % P P T T UZ UV UZ UZ UZ , UKUPNI TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI 1,249 W VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI Naziv Propustljivost fuga m³/hmpa²/³ Dužina fuga m Temperaturska razlika C Ukupno W UV UKUPNI VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI 39 W UKUPNI TOPLOTNI GUBICI PROSTORIJE 1,288 W SPECIFIČNI GUBICI PROSTORIJE 23 W/m3 VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI VH n cpv V (tu tsp) QV V H zapremina prostorije 56 m³ n broj ljudi u prostoriji 3 Vs količina ubačenog vazduha po čoveku 50 m³/h V v količina ubačenog vazduha 150 m³ c PV specifična toplota vazduha 1 kj/kgk r V gustina vazduha 1.2 kg/m³ tu temperatura vazduha u prostoriji 22 C tsp spoljašnja projektna temperatura -14 C UKUPNI VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI UKUPNI TOPLOTNI GUBICI PROSTORIJE SPECIFIČNI GUBICI PROSTORIJE 1,805 W 3,093 W 55 W/m³ PROSTORIJA P 011 TOALET ZA POSETIOCE - MUŠKARCI Površina prostorije: P 13.2 m2 Visina prostorije: h 3.4 m Unutrašnja projektna temperatura: tu 18 C Karakteristika prostorije: Rp 0.9 Karakteristika zgrade: H 3.1 TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI Obračun površina Obračun toplotnih gubitaka Dodaci SS t d a b P n -P SP k Dt k x Dt Qo Z u Z a Z s Z h SZ cm m m m² m² m² W/m²K C W/m² W % % % % % P T UZ UKUPNI TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI 73 W VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI Naziv Propustljivost fuga Dužina fuga Temperaturska razlika Ukupno m³/hmpa²/³ m C W 0 UKUPNI VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI 0 W UKUPNI TOPLOTNI GUBICI PROSTORIJE 73 W SPECIFIČNI GUBICI PROSTORIJE 2 W/m3

36 PROSTORIJA P 012 TOALET ZA POSETIOCE - ŽENE Površina prostorije: P 12.9 m2 Visina prostorije: h 3.4 m Unutrašnja projektna temperatura: tu 18 C Karakteristika prostorije: Rp 0.9 Karakteristika zgrade: H 3.1 TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI Obračun površina Obračun toplotnih gubitaka Dodaci SS t d a b P n -P SP k Dt k x Dt Qo Z u Z a Z s Z h SZ cm m m m² m² m² W/m²K C W/m² W % % % % % P T UKUPNI TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI 135 W VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI Naziv Propustljivost fuga m³/hmpa²/³ Dužina fuga m Temperaturska razlika C Ukupno W 0 UKUPNI VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI 0 W UKUPNI TOPLOTNI GUBICI PROSTORIJE 135 W SPECIFIČNI GUBICI PROSTORIJE 3 W/m3 PROSTORIJA P 013 HODNIK Površina prostorije: P 10.9 m2 Visina prostorije: h 3.4 m Unutrašnja projektna temperatura: tu 18 C Karakteristika prostorije: Rp 0.9 Karakteristika zgrade: H 3.1 TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI Obračun površina Obračun toplotnih gubitaka Dodaci SS t d a b P n -P SP k Dt k x Dt Qo Z u Z a Z s Z h SZ cm m m m² m² m² W/m²K C W/m² W % % % % % P T UZ UV UKUPNI TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI -221 W VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI Naziv UV Propustljivost fuga m³/hmpa²/³ 0.60 Dužina fuga m Temperaturska razlika C -4 Ukupno W -77 UKUPNI VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI -77 W UKUPNI TOPLOTNI GUBICI PROSTORIJE -299 W SPECIFIČNI GUBICI PROSTORIJE -8 W/m3

37 PROSTORIJA P 014 SVLAČIONICA ZA GOSTUJUĆE IGRAČE Površina prostorije: P 23.8 m2 Visina prostorije: h 3.4 m Unutrašnja projektna temperatura: tu 22 C Karakteristika prostorije: Rp 0.9 Karakteristika zgrade: H 3.1 TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI Obračun površina Obračun toplotnih gubitaka Dodaci SS t d a b P n -P SP k Dt k x Dt Qo Z u Z a Z s Z h SZ cm m m m² m² m² W/m²K C W/m² W % % % % % P T SZ J SP J UZ UZ UV UKUPNI TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI 814 W VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI Naziv Propustljivost fuga Dužina fuga Temperaturska razlika Ukupno m³/hmpa²/³ m C SP UV UKUPNI VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI UKUPNI TOPLOTNI GUBICI PROSTORIJE SPECIFIČNI GUBICI PROSTORIJE W W 1,064 W 13 W/m3 PROSTORIJA P 015 SVLAČIONICA ZA DOMAĆE IGRAČE Površina prostorije: P 24.3 m2 Visina prostorije: h 3.4 m Unutrašnja projektna temperatura: tu 22 C Karakteristika prostorije: Rp 0.9 Karakteristika zgrade: H 3.1 TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI Obračun površina Obračun toplotnih gubitaka Dodaci SS t d a b P n -P SP k Dt k x Dt Qo Z u Z a Z s Z h SZ cm m m m² m² m² W/m²K C W/m² W % % % % % P T SZ J SP J UZ UZ UV UKUPNI TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI 924 W VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI Naziv Propustljivost fuga Dužina fuga Temperaturska razlika Ukupno m³/hmpa²/³ m C SP UKUPNI VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI UKUPNI TOPLOTNI GUBICI PROSTORIJE SPECIFIČNI GUBICI PROSTORIJE W W 1,135 W 14 W/m3

38 PROSTORIJA P 016 TERETANA Površina prostorije: P 32.6 m2 Visina prostorije: h 3.4 m Unutrašnja projektna temperatura: tu 18 C Karakteristika prostorije: Rp 0.9 Karakteristika zgrade: H 3.1 TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI Obračun površina Obračun toplotnih gubitaka Dodaci SS t d a b P n -P SP k Dt k x Dt Qo Z u Z a Z s Z h SZ cm m m m² m² m² W/m²K C W/m² W % % % % % P T SZ J SP UZ UKUPNI TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI 536 W VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI Naziv SP Propustljivost fuga m³/hmpa²/³ 0.30 Dužina fuga m Temperaturska razlika C 32 Ukupno W 268 UKUPNI VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI 268 W UKUPNI TOPLOTNI GUBICI PROSTORIJE 804 W SPECIFIČNI GUBICI PROSTORIJE 7 W/m3 PROSTORIJA P 017 OSTAVA ZA SPORTSKE REKVIZITE Površina prostorije: P 35.5 m2 Visina prostorije: h 3.4 m Unutrašnja projektna temperatura: tu 18 C Karakteristika prostorije: Rp 0.9 Karakteristika zgrade: H 3.1 TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI Obračun površina Obračun toplotnih gubitaka Dodaci SS t d a b P n -P SP k Dt k x Dt Qo Z u Z a Z s Z h SZ cm m m m² m² m² W/m²K C W/m² W % % % % % P T SZ J SZ I SP I UKUPNI TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI 939 W VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI Naziv SP Propustljivost fuga m³/hmpa²/³ 0.30 Dužina fuga m 8.80 Temperaturska razlika C 32 Ukupno W 236 UKUPNI VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI 236 W UKUPNI TOPLOTNI GUBICI PROSTORIJE 1,175 W SPECIFIČNI GUBICI PROSTORIJE 10 W/m3

39 PROSTORIJA P 018 PARTER Površina prostorije: P m2 Visina prostorije: h 13.4 m Unutrašnja projektna temperatura: tu 18 C Karakteristika prostorije: Rp 0.9 Karakteristika zgrade: H 3.1 TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI Obračun površina Obračun toplotnih gubitaka Dodaci SS t d a b P n -P SP k Dt k x Dt Qo Z u Z a Z s Z h SZ cm m m m² m² m² W/m²K C W/m² W % % % % % P ,678 T ,596 SZ I ,495 SP I ,966 SZ S ,235 SP S ,191 SZ Z ,495 SP Z ,966 SZ J ,824 SP J ,449 UZ , UKUPNI TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI 52,090 W VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI Naziv Propustljivost fuga Dužina fuga Temperaturska razlika Ukupno m³/hmpa²/³ m C W SP ,693 SP ,962 SP ,693 SP ,539 UKUPNI VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI 8,886 W UKUPNI TOPLOTNI GUBICI PROSTORIJE 60,975 W SPECIFIČNI GUBICI PROSTORIJE 3 W/m3 VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI VH n cpv V (tu tsp) QV V H zapremina prostorije 17,949 m³ n broj ljudi u prostoriji 212 Vs količina ubačenog vazduha po čoveku 40 m³/h V v količina ubačenog vazduha 8,480 m³ c PV specifična toplota vazduha 1 kj/kgk r V gustina vazduha 1.2 kg/m³ tu temperatura vazduha u prostoriji 18 C tsp spoljašnja projektna temperatura -14 C UKUPNI VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI UKUPNI TOPLOTNI GUBICI PROSTORIJE SPECIFIČNI GUBICI PROSTORIJE 90,736 W 151,711 W 8 W/m³

40 PROSTORIJA P 12 STEPENIŠTE I HODNIK Površina prostorije: P 30.6 m2 Visina prostorije: h 2.7 m Unutrašnja projektna temperatura: tu 18 C Karakteristika prostorije: Rp 0.9 Karakteristika zgrade: H 3.1 TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI Obračun površina Obračun toplotnih gubitaka Dodaci SS t d a b P n -P SP k Dt k x Dt Qo Z u Z a Z s Z h SZ cm m m m² m² m² W/m²K C W/m² W % % % % % T SZ I SP I SP I SV I SZ J SP J SZ Z SP Z SP Z SV Z , UKUPNI TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI 2,459 W VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI Naziv Propustljivost fuga Dužina fuga Temperaturska razlika Ukupno m³/hmpa²/³ m C SP SP SV SP SP SP SV UKUPNI VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI UKUPNI TOPLOTNI GUBICI PROSTORIJE SPECIFIČNI GUBICI PROSTORIJE W ,442 W 4,901 W 59 W/m3

41 PRORAČUN TOPLOTNIH DOBITAKA PROSTORIJA Površina prostorije Izabrano vreme P 02 HODNIK I STEENIŠTE 27.0 m 2 15 h Maksimaslna temp. spoljašnjeg vazduha: Trenutna temperatura Temperatura prostorije: Relativna vlažnost vazduha 34 C 34 C 26 C 45 % Spoljašnji izvori topote (zidovi, vrata, prozori, krov) SS a b P n -P SP k Dt ekv Dt ekv ' Dt I max I dif.max b S Q s Q z m m m² m² m² W/m²K C C W/m² W/m² W W P K SZ I SP I SZ J SV J SZ Z SP Z Ukupno 197 1,825 Unutrašnji izvori toplote q s q lat P p S n S l m h Q s Q l W W W W/m² W W Ljudi Mirovanje Rasveta Ukupno Ukupni dobitak toplote Qn 2,356 W PROSTORIJA P 04 HODNIK Površina prostorije Izabrano vreme Maksimaslna temp. spoljašnjeg vazduha: Trenutna temperatura Temperatura prostorije: Relativna vlažnost vazduha 11.4 m 2 20 h 34 C 29.7 C 26 C 45 % Spoljašnji izvori topote (zidovi, vrata, prozori, krov) SS a b P n -P SP k Dt ekv Dt ekv ' Dt I max I dif.max b S Q s Q z m m m² m² m² W/m²K C C W/m² W/m² W W P P T T UZ UV UZ UV Ukupno 21 0 Unutrašnji izvori toplote Ljudi Rasveta Mirovanje q s q lat P p S n S l m h Q s Q l W W W W/m² W W Ukupno Ukupni dobitak toplote Qn 289 W

42 PROSTORIJA P 05 BILETARNICA Površina prostorije Izabrano vreme Maksimaslna temp. spoljašnjeg vazduha: Trenutna temperatura Temperatura prostorije: Relativna vlažnost vazduha 8.3 m 2 13 h 33 C 33.5 C 26 C 45 % Spoljašnji izvori topote (zidovi, vrata, prozori, krov) SS a b P n -P SP k Dt ekv Dt ekv ' Dt I max I dif.max b S Q s Q z m m m² m² m² W/m²K C C W/m² W/m² W W P T SZ J SP J UZ UZ UV Ukupno Unutrašnji izvori toplote Ljudi Rasveta Mirovanje q s q lat P p S n S l m h Q s Q l W W W W/m² W W Ukupno Ukupni dobitak toplote Qn W PROSTORIJA P 06 KANCELARIJA Površina prostorije Izabrano vreme Maksimaslna temp. spoljašnjeg vazduha: Trenutna temperatura Temperatura prostorije: Relativna vlažnost vazduha 9.3 m 2 13 h 33 C 33.5 C 26 C 45 % Spoljašnji izvori topote (zidovi, vrata, prozori, krov) SS a b P n -P SP k Dt ekv Dt ekv ' Dt I max I dif.max b S Q s Q z m m m² m² m² W/m²K C C W/m² W/m² W W P T SZ J SP J UZ UV Ukupno Unutrašnji izvori toplote Ljudi Rasveta Mirovanje q s q lat P p S n S l m h Q s Q l W W W W/m² W W Ukupno Ukupni dobitak toplote Qn W

43 PROSTORIJA P 07 KANCELARIJA Površina prostorije Izabrano vreme Maksimaslna temp. spoljašnjeg vazduha: Trenutna temperatura Temperatura prostorije: Relativna vlažnost vazduha 9.8 m 2 13 h 34 C 33.5 C 26 C 45 % Spoljašnji izvori topote (zidovi, vrata, prozori, krov) SS a b P n -P SP k Dt ekv Dt ekv ' Dt I max I dif.max b S Q s Q z m m m² m² m² W/m²K C C W/m² W/m² W W P T SZ J SP J UZ UV UZ Ukupno Unutrašnji izvori toplote Ljudi Rasveta Mirovanje q s q lat P p S n S l m h Q s Q l W W W W/m² W W Ukupno Ukupni dobitak toplote Qn W PROSTORIJA Površina prostorije Izabrano vreme P 09 OSTAVA ZA SPORTSKE REKVIZITE 11.2 m 2 17 h Maksimaslna temp. spoljašnjeg vazduha: Trenutna temperatura Temperatura prostorije: Relativna vlažnost vazduha 34 C 33.1 C 26 C 45 % Spoljašnji izvori topote (zidovi, vrata, prozori, krov) SS a b P n -P SP k Dt ekv Dt ekv ' Dt I max I dif.max b S Q s Q z m m m² m² m² W/m²K C C W/m² W/m² W W P T SZ Z SP Z UZ UZ Ukupno Unutrašnji izvori toplote Ljudi Rasveta Mirovanje q s q lat P p S n S l m h Q s Q l W W W W/m² W W Ukupno Ukupni dobitak toplote Qn W

44 PROSTORIJA Površina prostorije Izabrano vreme P 010 SVLAČIONICA ZA SUDIJE 16.6 m 2 20 h Maksimaslna temp. spoljašnjeg vazduha: Trenutna temperatura Temperatura prostorije: Relativna vlažnost vazduha 34 C 29.7 C 26 C 45 % Spoljašnji izvori topote (zidovi, vrata, prozori, krov) SS a b P n -P SP k Dt ekv Dt ekv ' Dt I max I dif.max b S Q s Q z m m m² m² m² W/m²K C C W/m² W/m² W W P P T T UZ UV UZ UZ UZ Ukupno Unutrašnji izvori toplote Ljudi Rasveta Mirovanje q s q lat P p S n S l m h Q s Q l W W W W/m² W W Ukupno Ukupni dobitak toplote Qn 618 W VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI VH n cpv V (tu tsp) QV V H zapremina prostorije 56 m³ n broj ljudi u prostoriji 4 Vs količina ubačenog vazduha po čoveku 50 m³/h V v količina ubačenog vazduha 200 m³ c PV specifična toplota vazduha 1.0 kj/kgk r V gustina vazduha 1.2 kg/m³ tu temperatura vazduha u prostoriji 26 C tsp spoljašnja projektna temperatura 34 C UKUPNI VENTILACIONI TOPLOTNI DOBICI UKUPNI OSETNI DOBICI PROSTORIJE 533 W 618 W PROSTORIJA Površina prostorije Izabrano vreme P 011 TOALET ZA POSETIOCE - MUŠKARCI 13.2 m 2 20 h Maksimaslna temp. spoljašnjeg vazduha: Trenutna temperatura Temperatura prostorije: Relativna vlažnost vazduha 34 C 29.7 C 26 C 45 % Spoljašnji izvori topote (zidovi, vrata, prozori, krov) SS a b P n -P SP k Dt ekv Dt ekv ' Dt I max I dif.max b S Q s Q z m m m² m² m² W/m²K C C W/m² W/m² W W P T UZ Ukupno 19 0 Unutrašnji izvori toplote Ljudi Rasveta Mirovanje q s q lat P p S n S l m h Q s Q l W W W W/m² W W Ukupno Ukupni dobitak toplote Qn W

45 PROSTORIJA Površina prostorije Izabrano vreme P 012 TOALET ZA POSETIOCE - ŽENE 12.9 m 2 20 h Maksimaslna temp. spoljašnjeg vazduha: Trenutna temperatura Temperatura prostorije: Relativna vlažnost vazduha 34 C 29.7 C 26 C 45 % Spoljašnji izvori topote (zidovi, vrata, prozori, krov) SS a b P n -P SP k Dt ekv Dt ekv ' Dt I max I dif.max b S Q s Q z m m m² m² m² W/m²K C C W/m² W/m² W W P T Ukupno 18 0 Unutrašnji izvori toplote Ljudi Rasveta Mirovanje q s q lat P p S n S l m h Q s Q l W W W W/m² W W Ukupno Ukupni dobitak toplote Qn W PROSTORIJA P 013 HODNIK Površina prostorije Izabrano vreme Maksimaslna temp. spoljašnjeg vazduha: Trenutna temperatura Temperatura prostorije: Relativna vlažnost vazduha 10.9 m 2 20 h 34 C 29.7 C 26 C 45 % Spoljašnji izvori topote (zidovi, vrata, prozori, krov) SS a b P n -P SP k Dt ekv Dt ekv ' Dt I max I dif.max b S Q s Q z m m m² m² m² W/m²K C C W/m² W/m² W W P T UZ UV Ukupno 15 0 Unutrašnji izvori toplote Ljudi Rasveta Mirovanje q s q lat P p S n S l m h Q s Q l W W W W/m² W W Ukupno Ukupni dobitak toplote Qn W

46 PROSTORIJA Površina prostorije Izabrano vreme P 014 SVLAČIONICA ZA GOSTUJUĆE IGRAČE 23.8 m 2 13 h Maksimaslna temp. spoljašnjeg vazduha: Trenutna temperatura Temperatura prostorije: Relativna vlažnost vazduha 34 C 33.5 C 26 C 45 % Spoljašnji izvori topote (zidovi, vrata, prozori, krov) SS a b P n -P SP k Dt ekv Dt ekv ' Dt I max I dif.max b S Q s Q z m m m² m² m² W/m²K C C W/m² W/m² W W P T SZ J SP J UZ UZ UV Ukupno Unutrašnji izvori toplote Ljudi Rasveta Mirovanje q s q lat P p S n S l m h Q s Q l W W W W/m² W W Ukupno Ukupni dobitak toplote Qn ,457 W PROSTORIJA Površina prostorije Izabrano vreme P 015 SVLAČIONICA ZA DOMAĆE IGRAČE 24.3 m 2 13 h Maksimaslna temp. spoljašnjeg vazduha: Trenutna temperatura Temperatura prostorije: Relativna vlažnost vazduha 34 C 33.5 C 26 C 45 % Spoljašnji izvori topote (zidovi, vrata, prozori, krov) SS a b P n -P SP k Dt ekv Dt ekv ' Dt I max I dif.max b S Q s Q z m m m² m² m² W/m²K C C W/m² W/m² W W P T SZ J SP J UZ UZ UV Ukupno Unutrašnji izvori toplote Ljudi Rasveta Mirovanje q s q lat P p S n S l m h Q s Q l W W W W/m² W W Ukupno Ukupni dobitak toplote Qn ,670 W

47 PROSTORIJA P 016 TERETANA Površina prostorije Izabrano vreme Maksimaslna temp. spoljašnjeg vazduha: Trenutna temperatura Temperatura prostorije: Relativna vlažnost vazduha 32.6 m 2 13 h 34 C 33.5 C 26 C 45 % Spoljašnji izvori topote (zidovi, vrata, prozori, krov) SS a b P n -P SP k Dt ekv Dt ekv ' Dt I max I dif.max b S Q s Q z m m m² m² m² W/m²K C C W/m² W/m² W W P T SZ J SP UZ Ukupno Unutrašnji izvori toplote Ljudi Rasveta Težak fizički rad q s q lat P p S n S l m h Q s Q l W W W W/m² W W , Ukupno Ukupni dobitak toplote Qn 1,116 1,750 3,458 W PROSTORIJA Površina prostorije P 017 OSTAVA ZA SPORTSKE REKVIZITE 35.5 m 2 Izabrano vreme 16 h Maksimaslna temp. spoljašnjeg vazduha: 34 C Trenutna temperatura 33.8 C Temperatura prostorije: 26 C Relativna vlažnost vazduha 45 % Spoljašnji izvori topote (zidovi, vrata, prozori, krov) SS a b P n -P SP k Dt ekv Dt ekv ' Dt I max I dif.max b S Q s Q z m m m² m² m² W/m²K C C W/m² W/m² W W P T SZ J SZ I SP I Ukupno Unutrašnji izvori toplote Ljudi Rasveta Mirovanje q s q lat P p S n S l m h Q s Q l W W W W/m² W W Ukupno Ukupni dobitak toplote Qn W

48 PROSTORIJA P 018 PARTER Površina prostorije Izabrano vreme Maksimaslna temp. spoljašnjeg vazduha: Trenutna temperatura Temperatura prostorije: Relativna vlažnost vazduha m 2 15 h 34 C 34 C 26 C 45 % Spoljašnji izvori topote (zidovi, vrata, prozori, krov) SS a b P n -P SP k Dt ekv Dt ekv ' Dt I max I dif.max b S Q s Q z m m m² m² m² W/m²K C C W/m² W/m² W W P T SZ I SP I SZ S SP S SZ Z SP Z SZ J SP J UZ Ukupno 5,548 33,396 Unutrašnji izvori toplote Ljudi Ljudi Rasveta Mirovanje Težak fizički rad q s q lat P p S n S l m h Q s Q l W W W W/m² W W ,836 7, ,420 7, ,716 Ukupno Ukupni dobitak toplote Qn 24,972 14,740 78,656 W VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI VH n cpv V (tu tsp) QV V H zapremina prostorije 17,949 m³ n broj ljudi u prostoriji 212 Vs količina ubačenog vazduha po čoveku 40 m³/h V v količina ubačenog vazduha 8,480 m³ c PV specifična toplota vazduha 1.0 kj/kgk r V gustina vazduha 1.2 kg/m³ tu temperatura vazduha u prostoriji 26 C tsp spoljašnja projektna temperatura 34 C UKUPNI VENTILACIONI TOPLOTNI DOBICI UKUPNI OSETNI DOBICI PROSTORIJE 22,613 W 78,656 W

49 PROSTORIJA P 12 STEPENIŠTE I HODNIK Površina prostorije Izabrano vreme Maksimaslna temp. spoljašnjeg vazduha: Trenutna temperatura Temperatura prostorije: Relativna vlažnost vazduha Spoljašnji izvori topote (zidovi, vrata, prozori, krov) 30.6 m 2 16 h 34 C 33.8 C 26 C 45 % SS a b P n -P SP k Dt ekv Dt ekv ' Dt I max I dif.max b S Q s Q z m m m² m² m² W/m²K C C W/m² W/m² W W T SZ I SP I SP I SV I SZ J SP J SZ Z SP Z SP Z SV Z Ukupno 508 5,263 Unutrašnji izvori toplote Ljudi Rasveta Srednje težak rad q s q lat P p S n S l m h Q s Q l W W W W/m² W W , Ukupno Ukupni dobitak toplote Qn 415 1,050 7,236 W

50 PREGLED TOPLOTNOG I RASHLADNOG OPTEREĆENJA PROSOTRIJA broj prostorije Naziv prostorije Površina P h V tsz Qg tsl Qd m² m m³ C W C W P 02 HODNIK I STEENIŠTE , ,356 P 04 HODNIK P 05 BILETARNICA P 06 KANCELARIJA P 07 KANCELARIJA P 09 OSTAVA ZA SPORTSKE REKVIZITE P 010 SVLAČIONICA ZA SUDIJE , P 011 TOALET ZA POSETIOCE - MUŠKARCI P 012 TOALET ZA POSETIOCE - ŽENE P 013 HODNIK P 014 SVLAČIONICA ZA GOSTUJUĆE IGRAČE , ,457 P 015 SVLAČIONICA ZA DOMAĆE IGRAČE , ,670 P 016 TERETANA ,458 P 017 OSTAVA ZA SPORTSKE REKVIZITE , P 018 PARTER , ,656 P 12 STEPENIŠTE I HODNIK , ,236 UKUPNO: ,389 99,755 Visina Zapremina Unutr. projektna temperatura (zima) Potrebni toplotni kapacitet Unutr. projektna temperatura (leto) Potrebni rashladni kapacitet

51 TIP I VELIČINA IZABRANIH FAN COIL UREĐAJA BROJ PROSTORIJE NAZIV PROSTORIJE TEMPERATURA PROSTORIJE ZIMI GUBICI TOPLOTE PROSTORIJE TEMPERATURA PROSTORIJE LETI DOBICI TOPLOTE PROSTORIJE - - ºC W ºC W W W - W W kpa USVOJENI FCU INST. GREJNA SNAGA UREĐAJA NA SREDNJOJ BRZINI INST. RASHLADNA SNAGA UREĐAJA NA SREDNJOJ BRZINI BROJ KOMADA UREĐAJA INSTALISANA GREJNA SNAGA U PROSTORIJI INSTALISANA RASHLADNA SNAGA U PROSTORIJI PAD PRITISKA NA VODENOJ STRANI FCU (BEZ TROKRAKOG VENTILA) PRIZEMLJE P 02 HODNIK I STEPENISTE "GREE" tip FP - 51 ZD - K P 04 HODNIK u prostoriji nisu predviđeni FCU P 05 BILETARNICA "GREE" tip FP - 34 ZD - K P 06 KANCELARIJA "GREE" tip FP - 34 ZD - K P 07 KANCELARIJA "GREE" tip FP - 34 ZD - K P 09 OSTAVA ZA SPORTSKE REKVIZITE u prostoriji nisu predviđeni FCU P 010 SVLAČIONICA ZA SUDIJE "GREE" tip FP - 34 ZD - K P 011 TOALET ZA POSETIOCE - MUŠKARCI "GREE" tip FP - 34 ZD - K P 012 TOALET ZA POSETIOCE - ŽENE "GREE" tip FP - 34 ZD - K P 013 HODNIK u prostoriji nisu predviđeni FCU P 014SVLAČIONICA ZA GOSTUJUĆE IGRAČE "GREE" tip FP - 51 ZD - K P 015 SVLAČIONICA ZA DOMAĆE IGRAČE "GREE" tip FP - 51 ZD - K P 016 TERETANA "GREE" tip FP - 68 ZD - K P 017 OSTAVA ZA SPORTSKE REKVIZITE "GREE" tip FP - 34 ZD - K P 018 PARTER "GREE" tip FP - 68 ZD - K "GREE" tip FP - 68BA2/A - K SPRAT P 12 STEPENIŠTE I HODNIK "GREE" tip FP - 68 ZD - K

52 KAPACITET INSTALACIJE ZA VENTILACIJU 1. Prostorije koje treba ventilisati: Svlačionica za sudije: Parter: Usvojeni količina svežeg vazduha prema broju ljudi u prostoriji: V 1 = 50 m 3 /h Broj ljudi u prostoriji: n = 3 Količina svežeg vazduha koja se ubacuje i izvlači iz prostorije svlačionice: V SV1 = V 1 x n = 50 x 3 = 150 m 3 /h Usvaja se protok od 200 m 3 /h. Usvojeni količina svežeg vazduha prema broju ljudi u prostoriji: V 2 = 40 m 3 /h Broj ljudi u prostoriji: n = 212 Količina svežeg vazduha koja se ubacuje i izvlači iz prostorije partera: V SV2 = V 2 x n = 40 x 212 = 8480 m 3 /h Usvaja se protok od 8400 m 3 /h. Ukupna količina svežeg vazduha namenjena za ventilaciju svlačionice i sportske sale iznosi 8600 m 3 /h. Priprema vazduha vrši se u klima komori kapaciteta 8600 m 3 /h., sa pločastim rekuperatorom efikasnosti do 75%. 2. Proračun klima komore kapaciteta 8600 m³/h, za ventilaciju sportske sale: Polazni parametri leti: Parametri unutrašnjeg vazduha: t El = 26 C, temperatura ubacnog vazduha, El = 50%, relativna vlažnost, h El = 52,7 KJ/kg, x El = 10,5 g/ kg, ρ El = 1,180 kg/ m 3. Parametri spoljašnjeg vazduha: t s = 35 C, temperatura spoljašnjeg vazduha, s = 35%, relativna vlažnost, h s = 66,3 KJ/kg, x s = 12,2 g/ kg. ρ s = 1,146 kg/ m 3.

53 Izbor hladnjaka vazduha: Q H+R = V S ρ El ( h S h El ) / 3600 = ,180 ( 66,3 52,7 ) / 3600 = 38,34 kw Stepen rekuperacije iznosi oko 0,7, odakle sledi da je kapacitet hladnjaka vazduha klima komore sportske sale: Q H = Q H+R (1-η) = 38,34 0,3 = 11,50 kw Usvaja se hladnjak kapaciteta 12 kw. Polazni parametri zimi: Parametri spoljašnjeg vazduha: t s = - 14,1 C, temperatura spoljašnjeg vazduha, s = 80%, relativna vlažnost, h s = -11,7 KJ/kg, x s = 0,9 g/ kg, ρ s = 1,362 kg/ m 3. Parametri unutrašnjeg vazduha: t Ez = 18 C, temperatura ubacnog vazduha, Ez = 30%, relativna vlažnost, h Ez = 27,50 KJ/kg, x Ez = 3,8 g/ kg, ρ Ez = 1,210 kg/ m 3. Izbor zagrejača vazduha: Q Z+R = V S ρ S ( h Ez h S ) / 3600 = ,362 ( 27,5 + 11,7 ) / 3600 = 127,54 kw Stepen rekuperacije iznosi oko 0,7, odakle sledi da je kapacitet zagrejača vazduha klima komore sportske sale: Q Z = Q Z+R (1-η) = 127,54 0,3 = 38,26 kw Usvaja se zagrejač kapaciteta 40 kw. Izbor distributivnih elemenata: Za distribuciju vazduha u sportskoj sali, predviđene su vazdušne mlaznice sa dometom do 10 m. Količina vazduha po mlaznici iznosi 150 m 3 /h. Ukupan broj mlaznica je 56. Za izvlačenje vazduha predviđene su rešetke sa dva reda podesivih lamela i regulatorom protoka, sa kapacitetom od po 600 m 3 /h. Ukupan broj rešetki je Ventilacija sanitarnih prostorija: Toalet za posetioce - muškarci: Zapremina prostorije toalet za posetioce - muškarci: V = 13,16 x 3,4 = 44,7 m 3 Usvojeni broj izmena vazduha I = 5 izmena/h

54 Količina vazduha koji se izvlači iz prostorije toalet za posetioce - muškarci : V = V x I = 44,7 x 5 = 223,5 m 3 /h Usvojena količina vazduha koja se izvlači iz prostorije V = 300 m 3 /h Toalet za posetioce - žene: Zapremina prostorije toalet za posetioce - muškarci: V = 12,88 x 3,4 = 43,8 m 3 Usvojeni broj izmena vazduha I = 5 izmena/h Količina vazduha koji se izvlači iz prostorije toalet za posetioce - muškarci : V = V x I = 43,8 x 5 = 219,0 m 3 /h Usvojena količina vazduha koja se izvlači iz prostorije V = 300 m 3 /h Izbor ventilatora za izvlačenje vazduha: Na osnovu potrebnog kapaciteta od 300 m 3 /h, usvajaju se aksijalni ventilatori za kupatila SILENT 300 CS PLUS sledećih karakteristika: - maksimalni protok 320 m 3 /h, - nominalna brzina 2000 º/min, - maksimalna snaga 17 W, - nivo buke 36 db, - priključak Ø 147 mm. Za ugradnju na spoljašnju fasadu, usvaja se plastična lakolebdeća žaluzina PER 160W, dimenzija 178 x178 mm, sa priključkom Ø 152 mm. Za izjednačavanje pritiska u prostorijama toaleta za posetioce u ulazna vrata se ugrađuju prestrujne rešetke dimenzija 325 x 175 mm.

55 Eksterni pad pritiska za klima komoru kapaciteta 8600 m³/h, za ubacivanje vazduha Deonica l Vh Vs W A a b d A' w' R R l ζ Pdin Z R l + Z - [m] [m³/h] [m³/s] [m/s] [m²] [mm] [mm] [mm] [m²] [m/s] [Pa/m] [Pa/m] - [Pa] [Pa] [Pa] Pad pritiska u usisnoj rešetci Pad pritiska u raspršivaču - mlaznici Ukupno 20, Gde je: ρs = 1,1899 kg/m³, gustina vazduha pri ts = tsz = - 14,1ºC ρu = 1,1728 kg/m³, gustina vazduha pri tu = tuz = 18ºC

56 Eksterni pad pritiska za klima komoru kapaciteta 8600 m³/h, za izvlačenje vazduha Deonica l Vh Vs W A a b d A' w' R R l ζ Pdin Z R l + Z - [m] [m³/h] [m³/s] [m/s] [m²] [mm] [mm] [mm] [m²] [m/s] [Pa/m] [Pa/m] - [Pa] [Pa] [Pa] Pad pritiska u izlaznoj rešetci Pad pritiska na rešetci Ukupno Gde je: ρs = 1,1899 kg/m³, gustina vazduha pri ts = tsz = - 14,1ºC ρu = 1,1728 kg/m³, gustina vazduha pri tu = tuz = 18ºC

57 PRORAČUN TOPLOTNE PODSTANICE 1. Kapacitet toplotne pumpe: Potrebni kapacitet za grejanje i hlađenje: Q g / Q h = / W Kapacitet instalisanih Fan coil a u režimima grejanja i hlađenja: Q gi / Q hi = / W Ukupni potrebni kapacitet u režimu grejanja (Fan coil- i, i zagrejač vazduha klima komore): Q gu = Q gi + Q Z = = W Ukupni potrebni kapacitet u režimu hlađenja (Fan coil- i, i hladnjak vazduha klima komore ): Q hu = Q hi + Q H = = W Usvaja se toplotna pumpa voda/voda kapaciteta Q g / Q h = 115,0 / 105,9 kw, Tip SIGMA 2002/HP 9.2, "BLUE BOX", za temperaturne režime zimi (primar / sekundar), (15/10)ºC / (40/45) ºC i leti (primar / sekundar), (15/20)ºC / (12/7) ºC. 2. Primarna cirkulaciona pumpa bunarska pumpa: Vp = 1,15 Q p / ρ p C pp t p = 1,1 86,6 / 998,5 4, = 16,384 m³/h, protok primarne cirkulacione pumpe, bunarske pumpe, gde je: Q p = Q gtp p A = 115,0 28,4 = 86,6 kw, toplotna snaga primara, Q gtp = 115,0 kw, grejna snaga toplotne pumpe, p A = 28,4 kw, absorbovana snaga toplotne pumpe, ρ p = 998,5 kg/m 3, gustina bunarske vode, pri temperaturi 15ºC, C pp = 4,1925 KJ/kgK, specifična toplota bunarske vode, pri temperaturi 15ºC, t p = 5ºC, temperaturska razlika dovodne i odvodne bunarske vode. H p = 1,2 (H g + p trl + p p ) = 1,2 ( ) = ,2 Pa H g = 50 m, geodetska visina, p trl = Pa, pad pritiska na trenje i lokalne otpore, p p = Pa, pad pritiska u primaru toplotne pumpe. Usvojena je primarna cirkulaciona, bunarska pumpa tip: SP 17-8 "Grundfos", DN 65, PN 6 (R 2 1/2") sledećih karakteristika: protok: V = 17 m³/h, napor: H = 65 mvs, snaga: P = 5,5 kw, broj obrtaja: 2900 minˉ¹.

58 3. Dimenzije cevovoda primarne, bunarske vode: d p 354 V p / wp ,384 /1,2 69, 522mm, unutrašnji prečnik cevovoda primarne, bunarske vode gde je: V p = 16,384 m 3 /h, protok primarne, bunarske vode, w p = 1,2 m/s, brzina primarne, bunarske vode u cevovodu, Usvojena je čelična cev Ø76,1mm i polietilenska cev PE 75 mm.

59 PRORAČUN PRIMARNE CIRKULACIONE PUMPE BUNARSKA PUMPA OPSTI PODACI Gustina vode Kin.viskozitet vode: Apsolutna hrapavost cevi - čelik Apsolutna hrapavost cevi - polietilen Temperatura polaznog voda: Temperatura povratnog voda: Srednja temperatura vode: Specificna toplota vode bunarska voda 993 kg/m *10^(-6) m2/s mm mm 10 C 15 C 12.5 C 4.20 kj/kgk Rezultati proračuna deonica kapacitet nazivni prečnik unutrašnji prečnik dužina maseni protok brzina relativna hrapavost Rejnoldsov broj koeficijent trenja jedinični pad pritiska Σξ linijski otpor lokalni otpor ukupan pad pritiska kw DN mm m kg/s m/s Pa/m Pa Pa Pa DN ,831 5,988 7, PE , , DN ,566 3, PE , , DN Ukupno: 5.5 1,831 3,137 4,967 35,651 Pa DIMENZIONISANJE PUMPE ukupan grejni kapacitet pad pritiska usled trenja i lokalnih otpora pad pritiska u primaru toplotne pumpe 86.6 kw 35,651 Pa 50,000 Pa geodetska visina 50 m 500,000 Pa Ukupno: 585,651 Pa POTREBAN NAPOR PUMPE (H) sa 20%rezerve 71.6 mvs POTREBAN PROTOK VODE (Q) sa 10% rezerve 16.5 m³/h

60 4. Sekundarna cirkulaciona pumpa u toplotnoj podstanici: V STP = 1,1 Q htp / ρ S C ps t S = 1,1 103,506 / 994,3 4,201 5 = 19,62 m³/h, Q htp = , ukupni toplotni kapacitet u režimu hlađenja, ρ S = 994,3 kg/m 3, gustina sekundarne vode, pri srednjoj temperaturi 9,5ºC, C ps = 4,201 KJ/kgK, specifična toplota sekundarne vode, pri srednjoj temperaturi 9,5ºC, t S = 5ºC, temperaturska razlika razvodne i povratne sekundarne vode u toplotnoj podstanici. H STP = 1,2 ( p trl + p S ) = 1,2 ( ) = 65492,4 Pa, napor sekundarne cirkulacione pumpe u toplotnoj podstanici, gde je; p trl = Pa, pad pritiska na trenje i lokalne otpore, p S = Pa, pad pritiska u sekundaru toplotne pumpe. Usvojena je sekundarna cirkulaciona pumpa u toplotnoj podstanici tip: UPS F "Grundfos", DN 65, PN 6, sledećih karakteristika: protok: V = 19,6 m³/h, napor: H = 6,7 mvs, snaga: P = 1150W. 5. Dimenzije cevovoda sekundarne vode: d s 354 Vs / ws ,62/1,0 83, 34mm, unutrašnji prečnik cevovoda sekundarne vode gde je: V s = V STP = 19,62 m 3 /h, protok sekundarne vode, w p = 1,0 m/s, brzina sekundarne u cevovodu, Usvojena je čelična bešavna cev Ø88,9 x 3,2 mm. 6. Izbor hidrauličnog amortizera na instalaciji između toplotne pumpe i razdelnika tople vode: Usvaja se hidraulični amortizer prema katalogu proizvođača, a za zadati protok: Za Q gtp = W, ukupni toplotni kapacitet u režimu grejanja, protok tople vode V STP = 21,73 m³/h. V STP = 1,1 Q gtp / ρ S C ps t S = 1,1 113,649 / 990,875 4, = 21,73 m³/h, ρ S =990,875 kg/m 3, gustina sekundarne vode, pri srednjoj temperaturi 42,5ºC, C ps = 4,1795 KJ/kgK, specifična toplota sekundarne vode, pri srednjoj temperaturi 42,5ºC, t S = 5ºC, temperaturska razlika razvodne i povratne sekundarne vode u toplotnoj podstanici Izabran je hidraulični amortizer sledećih dimenzija: Ø 600 x 1335 mm, zapremine 250 l.

61 7. Zatvorena ekspanziona posuda i sigurnosni razvodni vod: Zatvorena ekspanziona posuda: Q gtp = W, ukupni toplotni kapacitet u režimu grejanja, H ST = 8 mvs = 0,8 bar, statička visina instalacije, p max = 3,5 bar, maksimalni radni pritisak, jednak pritisku otvaranja ventila sigurnosti, t R / t P = 45 / 40 ºC, temperaturni režim tople vode. Zapremina zatvorene ekspanzione posude: V = 1,1 k Vsist / (1 psist / pmax) = 1,1 0,01 879,643 / (1 0,8 / 3,5) = 7,46 l V sist = 7,74 Q i = 7,74 113,649 = 879,643 l, ukupna količina vode u sistemu, k = 0,01, za t m = 42,5 ºC, koeficijent dilatacije vode. Usvaja se zatvorena membranska ekspanziona posuda Tip ERCE 50 "ELBI" ukupne zapremine 50 l, sa priključkom R 1". Dimenzije sigurnosnog razvodnog voda: dsr = ,39 Qi½ = ,39 113,649½ = 29,82 mm, gde je: Q i = 113,649 kw, ukupni toplotni kapacitet u režimu grejanja. Usvojena je čelična bešavna cev Ø42,4x3,25mm. 8. Proračun ventila sigurnosti prema JUS ISO , na sigurnosnom vodu ekspanzione posude: Apsolutni pritisak početka otvaranja je p=3,5 bar, potreban protok je 21531,71 kg/h, a radna temperatura je 42,5ºC. - Teorijski protok: qmt = 1,61 (Δp ρ)½ = 1,61 (3,5 990,875)½ = 94,81 kg/h/mm² - Deklarisani protok: qmc = Ao qmt Kd 0,9 - Minimalna površina isticanja: Ao = qmc / qmt Kd 0,9 = 21531,71 / 94,81 0,36 0,9 = 700,94 mm², gde je: q = 21531,71 kg/h, potreban protok, Δp = p p a = 2,5 bar, pad pritiska, p a = 1 bar, apsolutni pritisak isticanja, ρ = 990,875 kg/m 3, gustina vode na t = 42,5ºC, Kd = 0,36 koeficijent isticanja za ventil sigurnosti sa oprugom. Usvojen je ventil sigurnosti sa oprugom DN32 PN6 čija površina isticanja iznosi 804mm² i zadovoljava dobijenu računsku vrednost.

62 PRORAČUN SEKUNDARNE CIRKULACIONE PUMPE TOPLOTNA PODSTANICA OPSTI PODACI Gustina vode Kin.viskozitet vode: Apsolutna hrapavost cevi Temperatura polaznog voda: Temperatura povratnog voda: Srednja temperatura vode: Specificna toplota vode ventilatorski konvektor 994 kg/m *10^(-6) m2/s mm 7 C 12 C 9.5 C 4.20 kj/kgk Rezultati proračuna deonica kapacitet nazivni prečnik unutrašnji prečnik dužina maseni protok brzina relativna hrapavost Rejnoldsov broj koeficijent trenja jedinični pad pritiska Σξ linijski otpor lokalni otpor ukupan pad pritiska kw DN mm m kg/s m/s Pa/m Pa Pa Pa DN ,208 4, DN Ukupno: 1,283 9,154 10,436 14,577 Pa DIMENZIONISANJE PUMPE Ukupan grejni kapacitet pad pritiska usled trenja i lokalnih otpora pad pritiska u sekundaru toplotne pumpe kw 14,577 Pa 40,000 Pa Ukupno: POTREBAN NAPOR PUMPE (H) sa 20%rezerve POTREBAN PROTOK VODE (Q) sa 10% rezerve 54,577 Pa 6.7 mvs 19.6 m³/h

63 9. Sekundarna mrežna cirkulaciona pumpa fan coila: coila. V SMF = 1,1 Q htp / ρ S C ps t S =1,1 92,006 / 994,3 4,201 5 = 17,445 m³/h, Q htp = W, potrebni kapacitet Fan coil-a u režimu grejanja, ρ S = 994,3 kg/m 3, gustina sekundarne vode, pri temperaturi 9,5ºC, C ps = 4,201 KJ/kgK, specifična toplota sekundarne vode, pri temperaturi 9,5ºC, t S = 5ºC, temperaturska razlika razvodne i povratne sekundarne vode u instalaciji fan H SMF = 1,2 ( p trl + p F ) = 1,2 ( ) = 78127,2 Pa, napor sekundarne mrežne cirkulacione pumpe Fan coil a, gde je; p trl = Pa, pad pritiska na trenje i lokalne otpore, p F = Pa, pad pritiska u Fan coilu, Usvaja se sekundarna mrežna cirkulaciona pumpa Fan coil-a tip: UPS F "Grundfos", DN 65, PN 6, sledećih karakteristika: protok: V = 17,5 m³/h, napor: H = 8,2 mvs, snaga: P = 1550W.

64 PRORAČUN CEVNE MREŽE INSTALACIJE FAN COIL UREĐAJA OGRANAK 1 OPSTI PODACI Gustina vode Kin.viskozitet vode: Apsolutna hrapavost cevi Temperatura polaznog voda: Temperatura povratnog voda: Srednja temperatura vode: Specificna toplota vode ventilatorski konvektor 994 kg/m *10^(-6) m2/s mm 7 C 12 C 9.5 C 4.20 kj/kgk Rezultati proračuna deonica kapacitet nazivni prečnik unutrašnji prečnik dužina maseni protok brzina relativna hrapavost Rejnoldsov broj koeficijent trenja jedinični pad pritiska Σξ linijski otpor lokalni otpor ukupan pad pritiska kw DN mm m kg/s m/s Pa/m Pa Pa Pa DN ,723 3, DN DN DN DN DN DN DN DN DN DN , DN DN , , DN DN DN DN DN , , DN DN , DN DN DN DN DN DN DN DN DN DN ,707 2,895 DIMENZIONISANJE PUMPE Ukupan grejni kapacitet 92.1 kw Maksimalni pad pritiska do najudaljenijeg FC 65,492 Pa Ukupno: 65,492 Pa POTREBAN NAPOR PUMPE (H) sa 20%rezerve 8.0 mvs POTREBAN PROTOK VODE (Q) sa 10% rezerve 17.5 m³/h Ukupno: pad pritiska kroz FC 21,492 Pa 44,000 Pa

65 PRORAČUN CEVNE MREŽE INSTALACIJE FAN COIL UREĐAJA OGRANAK 2 OPSTI PODACI Gustina vode Kin.viskozitet vode: Apsolutna hrapavost cevi Temperatura polaznog voda: Temperatura povratnog voda: Srednja temperatura vode: Specificna toplota vode ventilatorski konvektor 994 kg/m *10^(-6) m2/s mm 7 C 12 C 9.5 C 4.20 kj/kgk Rezultati proračuna deonica kapacitet nazivni prečnik unutrašnji prečnik dužina maseni protok brzina relativna hrapavost Rejnoldsov broj koeficijent trenja jedinični pad pritiska Σξ linijski otpor lokalni otpor ukupan pad pritiska kw DN mm m kg/s m/s Pa/m Pa Pa Pa DN ,723 3, DN , DN DN , , DN DN DN DN DN DN DN DN DN DN DN DN DN DN DN , , DN DN , DN ,707 2,895 DIMENZIONISANJE PUMPE Ukupan grejni kapacitet 92.1 kw Maksimalni pad pritiska do najudaljenijeg FC 67,106 Pa Ukupno: 67,106 Pa POTREBAN NAPOR PUMPE (H) sa 20%rezerve 8.2 mvs POTREBAN PROTOK VODE (Q) sa 10% rezerve 17.5 m³/h Ukupno: pad pritiska kroz ventilator konv. 23,106 Pa 44,000 Pa

66 10. Sekundarna pumpa zagrejača vazduha klima komore kapaciteta 8600 m³/h: V SZKK = Q gkk / ρ WS C pws t WS = 38,26 / 990,875 4, = 6,652 m³/h, Q gkk = W, kapacitet zagrejača vazduha klima komore, ρ WS = 990,875 kg/m 3, gustina sekundarne vode, pri temperaturi 42,5ºC, C ps = 4,1795 KJ/kgK, specifična toplota sekundarne vode, pri temperaturi 42,5ºC, t S = 5ºC, temperaturska razlika razvodne i povratne sekundarne vode u toplotnoj podstanici. H SZKK = Δptrl + Δpz +Δpvs = = Pa, napor sekundarne pumpe zagrejača vazduha klima komore, gde je; p trl = 7846 Pa, pad pritiska na trenje i lokalne otpore, p Z = Pa, pad pritiska u zagrejaču klima komore, Δpvs = Pa, pad pritiska u trokrakom regulacionom ventilu zagrejača klima komore. Usvojena je sekundarna pumpa zagrejača vazduha klima komore tip: UPS F "Grundfos", DN 40, PN 6, sledećih karakteristika: protok: V = 6,7 m³/h, napor: H = 3,7 mvs, snaga: P = 470 W. Dimenzije cevovoda tople vode za zagrejač vazduha: dtv 354 VSZKK / wtv 354 6,652/1 48, 53mm, unutrašnji prečnik cevovoda tople vode gde je: V SZKK = 6,652 m 3 /h, protok tople vode za zagrejač klima komore, w TV = 1,0 m/s, brzina tople vode u cevovodu za zagrejač klima komore, Usvaja se čelična bešavna cev Ø 60,3 x2,9mm. 11. Trokraki regulacioni ventil zagrejača vazduha klima komore: Protok tople vode kroz zagrejač: V SZKK = 6,652m 3 /h, Koeficijent protoka ventila: k V / p 6,652 / VP SZKK V 0,13 =18,45 m 3 /h, gde je: Δp V = Pa, pad pritiska u ventilu. Stvarni koeficijent protoka ventila: k VS = 25 m 3 /h Stvarni pad pritiska u ventilu: Δp VS = (V TV / k VS ) 2 = (6,652 / 25) 2 = 0, bar, Δp VS = 7080 Pa, Karakteristike regulacionog ventila: Dimenzije: DN40, PN16, R6/4" Koeficijent protoka: k VS = 25 m 3 /h

67 PRORAČUN SEKUNDARNE PUMPE ZAGREJAČA KLIMA KOMORE OPSTI PODACI Gustina vode Kin.viskozitet vode: Apsolutna hrapavost cevi Temperatura polaznog voda: Temperatura povratnog voda: Srednja temperatura vode: Specificna toplota vode ventilatorski konvektor 991 kg/m *10^(-6) m2/s mm 40 C 45 C 42.5 C 4.18 kj/kgk Rezultati proračuna deonica kapacitet nazivni prečnik unutrašnji prečnik dužina maseni protok brzina relativna hrapavost Rejnoldsov broj koeficijent trenja jedinični pad pritiska Σξ linijski otpor lokalni otpor ukupan pad pritiska kw DN mm m kg/s m/s Pa/m Pa Pa Pa DN DN ,650 3, DN ,168 2,027 3, DN Ukupno: ,846 Pa DIMENZIONISANJE PUMPE Ukupan grejni kapacitet pad pritiska usled trenja i lokalnih otpora pad pritiska u zagrejaču vazduha klima komore pad pritiska u trokrakom regulacionom ventilu 38.3 kw 7,846 Pa 15,000 Pa 13,000 Pa Ukupno: POTREBAN NAPOR PUMPE (H) POTREBAN PROTOK VODE (Q) 35,846 Pa 3.7 mvs 6.7 m³/h

68 12. Sekundarna pumpa hladnjaka vazduha klima komore kapaciteta 8600 m³/h: V SHKK = Q hkk / ρ WS C pws t WS = 11,5 / 994,3 4,201 5 = 1,982 m³/h, Q hkk = W, kapacitet hladnjaka vazduha klima komore, ρ WS = 994,3 kg/m 3, gustina sekundarne vode, pri temperaturi 9,5ºC, C ps = 4,201 KJ/kgK, specifična toplota sekundarne vode, pri temperaturi 9,5ºC, t S = 5ºC, temperaturska razlika razvodne i povratne sekundarne vode u toplotnoj podstanici. H SHKK = Δptrl + Δph +Δpvs = = Pa, napor sekundarne pumpe hladnjaka vazduha klima komore, gde je; p trl = 3940 Pa, pad pritiska na trenje i lokalne otpore, p H = Pa, pad pritiska u hladnjaku klima komore, Δpvs = Pa, pad pritiska u trokrakom regulacionom ventilu hladnjaka klima komore. Usvojena je sekundarna pumpa hladnjaka klima komore tip: UPS 32-80F "Grundfos", DN 32, PN 6, sledećih karakteristika: protok: V = 5,1 m³/h, napor: H = 2,0 mvs, snaga: P = 220 W. Dimenzije cevovoda rashladne vode za hladnjak vazduha klima komore: d RV 354 VSHKK / wrv 354 1,982/1,3 23, 23mm, unutrašnji prečnik cevovoda rashladne vode gde je: V SHKK = 1,982 m 3 /h, protok rashladne vode za hladnjak klima komore, w RV = 1,3 m/s, brzina rashladne vode u cevovodu za hladnjak klima komore, Usvaja se čelična bešavna cev Ø 42,4 x3,25mm. 13. Trokraki regulacioni ventil hladnjaka vazduha klima komore: Protok rashladne vode kroz hladnjak: V SHKK = 1,982 m 3 /h, Koeficijent protoka ventila: k V / p 1,982/ VP SHKK V 0,16 = 4,955 m 3 /h, gde je: Δp V = Pa, pad pritiska u ventilu. Stvarni koeficijent protoka ventila: k VS = 10 m 3 /h Stvarni pad pritiska u ventilu: Δp VS = (V SHKK / k VS ) 2 = (1,982 / 10) 2 =0,03928 bar, Δp VS = 3928 Pa,

69 Karakteristike regulacionog ventila: Dimenzije: DN25, PN16, R1" Koeficijent protoka: k VS = 10 m 3 /h ODGOVORNI PROJEKTANT Vesna Ivanović dipl.maš.ing.

70 PRORAČUN SEKUNDARNE PUMPE HLADNJAKA KLIMA KOMORE OPSTI PODACI Gustina vode Kin.viskozitet vode: Apsolutna hrapavost cevi Temperatura polaznog voda: Temperatura povratnog voda: Srednja temperatura vode: Specificna toplota vode ventilatorski konvektor 994 kg/m *10^(-6) m2/s mm 7 C 12 C 9.5 C 4.20 kj/kgk Rezultati proračuna deonica kapacitet nazivni prečnik unutrašnji prečnik dužina maseni protok brzina relativna hrapavost Rejnoldsov broj koeficijent trenja jedinični pad pritiska Σξ linijski otpor lokalni otpor ukupan pad pritiska kw DN mm m kg/s m/s Pa/m Pa Pa Pa DN DN ,086 1, DN , , DN Ukupno: ,940 Pa DIMENZIONISANJE PUMPE Ukupan grejni kapacitet pad pritiska usled trenja i lokalnih otpora pad pritiska u zagrejaču vazduha klima komore pad pritiska u trokrakom regulacionom ventilu 11.5 kw 3,940 Pa 30,000 Pa 16,000 Pa Ukupno: POTREBAN NAPOR PUMPE (H) POTREBAN PROTOK VODE (Q) 49,940 Pa 5.1 mvs 2.0 m³/h

71 PREDMER I PREDRAČUN OPREME, MATERIJALA I RADOVA

72 A TOPLOTNA PODSTANICA j. mere količina j.cena ukupno 1 Isporuka i ugradnja toplotne pumpe voda/voda, kapaciteta 115,0/105,9 kw za temperaturne režime(15/10)/(40/45) C i (15/20)/(12/7) C, termoizolovana, kompletno sa komandnim ormarom i automatikom, tip SIGMA 2002/HP 9.2, "BLUE BOX", ili sl.: Bušenje bunara sa postavljanjem bunarske čelične cevi Ø 76,1 x 3,2 mm, u dubinu 50 m, za kapacitet bunara 16,5 m³/h Iskop rova dimenzija 0,8 x 1,0 x 45,0 m, za postavljanje polietilenskih cevi PE 75 mm, za dovod bunarske vode, za potrebe toplotne pumpe i odvod od toplotne pumpe: Isporuka i ugradnja polietilenske cevi PE 75mm, za dovod, od bunara do toplotne podstanice i odvod od toplotne pumpe: Isporuka i nasipanje sloja peska oko polietilenske cevi u visini 0,4m (0,8 x 0,4 x 45m) Zatrpavanje rova sa zemljom od iskopa u visini 0,6m (0,8 x 0,4 x 45m), sa planiranjem i odvozom viška zemlje (16 m³) Izrada armirano betonskog bunarskog šahta, dimenzija 1,4x1,4x1,2 m, sa zidom debljine 15 cm Isporuka i ugradnja bunarske pumpe DN65, PN6, protoka 17,0m³/h, napora 65,0 mvs, tip SP 17-8, proizvod GRUNDFOS ili sl.: Isporuka i ugradnja zatvorene ekspanzione posude zapremine 50 l, dimenzija Ø400 x 598mm, tip ERE - ERC 50, proizvod "ELBI", ili sl.: kom 1 x 3,935, = 3,935, m x 10, = 536, m³ 60 x 1, = 73, m 65 x 1, = 68, m³ 20 x 1, = 26, m³ 30 x = 18, kom 1 x 28, = 28, kom 1 x 222, = 222, kom 2 x 5, = 10,832.00

73 10 Isporuka i ugradnja cirkulacione pumpe toplotne podstanice protoka 19,6m³/h, napora 6,7mVS, dimenzija DN65, PN6, tip UPS F, proizvod GRUNDFOS ili sl. : kom. 1 x 99, = 99, Isporuka i ugradnja hidrauličnog amortizera zapremine 250l, dimenzija Ø600 x 1335mm: kom. 1 x 57, = 57, Isporuka i ugradnja mrežne cirkulacione pumpe fan - coila, protoka 17,5m³/h, napora 8,2mVS, dimenzija DN65, PN6, tip UPS F, proizvod GRUNDFOS ili sl. : kom. 1 x 113, = 113, Isporuka i ugradnja cirkulacione pumpe zagrejača klima komore protoka 6,7m³/h, napora 3,7mVS, dimenzija DN40, PN6, tip UPS F, proizvod GRUNDFOS ili sl. : Isporuka i ugradnja cirkulacione pumpe hladnjaka klima komore protoka 2,0m³/h, napora 5,1mVS, dimenzija DN32, PN6, tip UPS 32-80F, proizvod GRUNDFOS ili sl.: kom. 1 x 69, = 69, kom 1 x 44, = 44, Isporuka i ugradnja razdelnika i sabirnika dimenzija Ø219,1x5,9x1440mm, sa priključcima 2xDN80, PN16; 1xDN50, PN16; 1xDN32,PN16, 1xDN25,PN16; 2xDN15, PN16, (R½"): kom 2 x 63, = 126, Isporuka i ugradnja trokrakog, regulacionog mešnog ventila za toplu vodu za zimski režim rada klima komore Tip RV3-40/25 sa elektromotornim pogonom ventila AV.1.220, sa spojnim i zaptivnim materijalom: DN40, PN16, R 6/4", Kvs =25m³/h kom 1 x 38, = 38, Isporuka i ugradnja trokrakog, regulacionog mešnog ventila za rashladnu vodu za letnji režim rada klima komore Tip RV3-32/16 sa elektromotornim pogonom ventila AV.1.220, sa spojnim i zaptivnim materijalom: DN25, PN16, R 1", Kvs =10m³/h kom 1 x 29, = 29,062.00

74 Isporuka i ugradnja kuglastih slavina za toplu i hladnu vodu sa spojnim i zaptivnim materijalom: DN80, PN16 kom 10 x 16, = 168, DN65, PN16 kom 3 x 13, = 41, DN50, PN16 kom 5 x 10, = 54, DN32, PN16 kom 5 x 9, = 48, DN25, PN16 kom 3 x 8, = 24, DN20, PN16 kom 3 x 4, = 13, DN15, PN16 (R½") kom 6 x 1, = 9, Isporuka i ugradnja nepovratnih ventila za toplu i hladnu vodu sa spojnim i zaptivnim materijalom: DN80, PN16 kom 2 x 15, = 30, DN65, PN16 kom 1 x 11, = 11, DN50, PN16 kom 1 x 9, = 9, DN32, PN16 kom 1 x 7, = 7, Isporuka i ugradnja hvatača nečistoće za toplu i hladnu vodu sa spojnim i zaptivnim materijalom: DN80, PN16 kom 2 x 10, = 21, DN65, PN16 kom 1 x 8, = 8, DN50, PN16 kom 1 x 6, = 6, DN32, PN16 kom 1 x 4, = 4, Isporuka i ugradnja ručnog regulacionog ventila za toplu i hladnu vodu sa spojnim i zaptivnim materijalom: DN80, PN16 kom 1 x 24, = 24, DN50, PN16 kom 1 x 14, = 14, DN32, PN16 kom 1 x 10, = 10, Isporuka i ugradnja ventila sigurnosti za toplu i hladnu vodu sa oprugom, sa spojnim i zaptivnim materijalom: DN40, PN16 kom 1 x 10, = 10, DN32, PN16 kom 1 x 8, = 8, Isporuka i ugradnja slavine za punjenje i pražnjenje sa spojnim i zaptivnim materijalom: DN20, PN16 (R¾") kom 1 x 1, = 1, Isporuka i ugradnja odzračnih posuda dimenzija 159x4,5x250mm: Ø kom 8 x 3, = 24, Isporuka i ugradnja manometra za toplu i hladnu vodu Ø100mm, za područje pokazivanja (0-4) bar, sa manometarskom slavinom DN15, PN16, (R½") sa spojnim i zaptivnim materijalom: Isporuka i ugradnja termometra za toplu i hladnu vodu, za područje pokazivanja (0-100) C, sa priključkom DN15, PN16, (R½"): kom 3 x 3, = 10, kom 10 x 1, = 15,600.00

75 27 Isporuka i ugradnja čeličnih šavnih, hidroispitanih cevi, za toplu i hladnu vodu: Ø88,9 x 3,2 mm m 36 x 1, = 43, Ø60,3 x 2,9 mm m 42 x = 33, Ø42,4 x 3,25 mm m 12 x = 5, Ø33,7 x 3,25 mm m 6 x = 2, Ø26,9 x 2,65 mm m 6 x = 1, Ø21,3 x 2,65 mm m 6 x = 1, Isporuka i ugradnja nosača i oslonaca cevovoda, čeličnih cevnih lukova,čeličnih cevnih redukcija,čeličnih cevnih čaura,holenderskih veza,potrošnog materijala (žica,elektroda,gasovi) i svog ostalog materijala neophodnog za montažu instalacije: 50% od poz. ( ) 119, AKZ opreme,cevovoda i nosača opreme i cevovoda,koja podrazumeva detaljno čišćenje i odmašćivanje,premazivanje osnovnom i završnom bojom,otpornom na temperature do 150 C,u dva premaza: m² 40 x = 24, Termoizolacija opreme i cevovoda paronepropusnom pločastom i cevnom izolacijom, odgovarajuće debljine: Ispitivanje instalacije na čvrstoću i nepropusnost, pritiskom vode 3/2 bar: Probni rad instalacije, podešavanje i regulacija parametara: Pripremno završni i sitni građevinski radovi, kao što su štemovanje i probijanje otvora u međuspratnoj konstrukciji i zidovima: m² 55 x 2, = 158, kompl 1 x 24, = 24, kompl 1 x 36, = 36, kompl 1 x 24, = 24, UKUPNO A 6,552,867.00

76 B INSTALACIJA GREJANJA I HLAĐENJA j. mere količina j.cena ukupno 1 2 Isporuka i ugradnja fan-coil aparata (ventilatorkonvektora), za toplu i hladnu vodu, sa priključcima R 3/4", drenažom Ø 16 mm, sa termostatskom regulacijom, proizvod Gree: FP - 68ZD - K kom 9 x 33, = 301, FP - 51ZD - K kom 3 x 32, = 97, FP - 34ZD - K kom 7 x 35, = 250, FP - 68BA2/A - K kom 14 x 33, = 473, Isporuka i ugradnja pravih radijatorskih ventila, tip "GP 5523", proizvod "Herz" Austrija ili slično, sa tačno definisanom regulacijom, komplet sa izradom veze od vertikale do grejnog tela. Po montaži ventil očistiti. Kod izmene tipa ventila obaveza je izvođača radova da dostavi ateste i regulacione dijagrame ventila. DN 20, R 3/4" kom. 33 x 2, = 79, Isporuka i ugradnja pravih radijatorskih navijaka sa mogućnošću regulacije i zatvaranja, tip "RL - 1", proizvod "HERZ" Austrija ili slično, komplet sa izradom veza od vertikale do grejnog tela. Po montaži ventile očistiti. DN 20, R 3/4" kom. 33 x 2, = 76, Isporuka i ugradnja PVC gibljivih creva za odvod kondenzata od fan - coila: Ø20 mm m 320 x = 46, Isporuka i ugradnja čeličnih šavnih, hidroispitanih cevi, za toplu i hladnu vodu: Ø88,9 x 3,2 mm m 12 x 1, = 14, Ø76,1 x 2,9 mm m 78 x 1, = 81, Ø60,3 x 2,9 mm m 150 x = 120, Ø48,3 x 2,65 mm m 60 x = 38, Ø42,4 x 2,65 mm m 60 x = 29, Ø33,7 x 3,25 mm m 30 x = 11, Ø21,3 x 2,65 mm m 12 x = 3, Isporuka i ugradnja odzračnih posuda dimenzija 159x4,5x250mm: Ø kom 4 x 3, = 12,000.00

77 7 8 Isporuka i ugradnja nosača i oslonaca cevovoda, čeličnih cevnih lukova, čeličnih cevnih redukcija, čeličnih cevnih čaura, holenderskih veza, potrošnog materijala (žica, elektroda, gasovi), i svog ostalog materijala neophodnog za montažu: AKZ opreme, cevovoda, nosača opreme i cevovoda, koja podrazumeva detaljno odmašćivanje i čišćenje od korozije i drugih nečistoća, premazivanje osnovnom i završnom bojom, otpornom na temperature do 150 o C, u dva premaza: 50% od pozicije 5 149, m² 50 x = 26, Isporuka i ugradnja paronepropusne cevne izolacije za razvodnu cevnu mrežu instalacije fan - coila, Tip "Armaflex" ili sl.: Ø88,9 mm m 12 x = 4, Ø76,1 mm m 78 x = 24, Ø60,3 mm m 150 x = 72, Ø48,3 mm m 60 x = 13, Ø42,4 mm m 60 x = 11, Ø33,7 mm m 30 x = 4, Ø21,3 mm m 12 x = 1, Ø20 mm, PVC gibljive m 320 x = 15, Ispitivanje instalacije na čvrstoću i nepropusnost, pritiskom vode 3/2 bar: Probni rad instalacije, podešavanje i regulacija parametara: Pripremno završni i sitni građevinski radovi, kao što su štemovanje i probijanje otvora u međuspratnoj konstrukciji i zidovima: kompl. 1 x 24, = 24, kompl. 1 x 16, = 16, kompl. 1 x 38, = 38, UKUPNO B 2,039,861.00

78 C INSTALACIJA VENTILACIJE j. mere količina j.cena ukupno Isporuka i ugradnja aksijalnog ventilatora za kupatila tip SILENT CZ, maksimalnog protoka 320m³/h, Beotehnoklima, ili sl. Isporuka i ugradnja plastične lakolebdeće žaluzine tip PER - 160W, dimenzija 178 x 178 mm, Beotehnoklima, ili sl. Isporuka i ugradnja neizolovanog aluminijumskog fleksibilnog creva, Aludec 152, proizvod S&P ili sličan odgovarajućih katrakteristika: Isporuka i ugradnja klima komore kapaciteta 8600 m³/h, za ubacivanje i izvlačenje vazduha iz prostora sportske sale, koja treba da sadrži sledeće delove: usisnu sekciju sa fleksibilnom vezom i demperom na elektromotorni pogon, za svež i izvlačeni vazduh, filtersku sekciju, pločasti rekuperator sa stepenom rekuperacije 70%, sekciju toplovodnog zagrejača, snage 40 kw, (45/40) C, sekciju hladnjaka: snage 12 kw, (7/12) C, rashladni fluid rashladna voda, ventilatorsku sekciju za ubacivanje vazduha Pe = 915 Pa, prigušivač buke i potisnu sekcija sa fleksibilnom vezom, kao i ventilatorsku sekciju za izvlačenje vazduha Pe = 1470 Pa: Automatika klima komore sportske sale kapaciteta 8600 m³/h: kom. 2 x 24, = 49, kom. 2 x 1, = 3, m 10 x 1, = 11, kom. 1 x 2,520, = 2,520, Mikroprocesorski regulator, za kompletnu klima komoru, AMR 203 kom 1 x 33, = 33, Uređaj za ručno el. vođenje ventila RDV 2 kom 2 x 1, = 3, Elektromotorni trokraki regulacioni ventil, prirubnički NP 16, DN 65, Kvs = 63 m³/h, za vodu, vrsta regulacije: 220Vac, 1 kn, tropoložajno RV3-65/63 / AV (grejač kk, pad pritiska Δp = 6 kpa) Elektromotorni trokraki regulacioni ventil, prirubnički NP 16, DN 40, Kvs = 25 m³/h, za vodu, vrsta regulacije: 220Vac, 1 kn, tropoložajno RV3-40/25 / AV (hladnjak kk, pad pritiska Δp = 5 kpa) Elektromotorni pogon žaluzine, on/off regulacija, 220 Vac, 8 Nm obrtni moment DAS 230 Diferencijalni presostat za vazduh, za filtere i ventilatore, opseg Pa ADPV 500 kom 1 x 78, = 78, kom 1 x 46, = 46, kom 3 x 10, = 31, kom 5 x 4, = 20,060.00

79 Temperaturni senzor, kanalski, sa plastičnom prirubnicom za montažu na kanal, pt 100 senzorski element TSK 01 Granični termostat, kanalski, kapilarni, opsega rada 0-70 C EC - 6D "Mraz" termostat, kapilarni, dužina kapilare l = 6 m, sa držačima kapilare (6 kom) EFP - 1 kom 3 x 4, = 13, kom 2 x 8, = 17, kom 1 x 8, = 8, Isporuka i ugradnja ventilacionih kanala pravougaonog poprečnog preseka kao i fazonskih komada, dimenzija i oblika prema grafičkoj dokumentaciji, izrađenih od pocinkovanog lima debljine 0,8 mm sa deonicama dužine 2m, spajanim prirubnicama izrađenim od mec profila H30/H20: kg 2235 x = 782, Isporuka i ugradnja prirubnica za spajanje deonica kanala, izrađenih od mec profila H30/H20 i ugaonika, trake za dihtovanje prirubničkih spojeva, zavrtnjeva M8x40mm sa navrtkama i podloškama, nosača, oslonaca i zavešenja za kanale i svog ostalog materijala neophodnog za montažu 40% od poz.6: 0.4 x 782, = 312, Termoizolacija kanala od pocinkovanog lima sa pločastom paronepropusnom izolacijom, debljine 13 mm: m² 356 x 1, = 674, Isporuka i ugradnja mlaznica za ubacivanje vazduha u prostor sportske sale, kapaciteta 150 m³/h: kompl. 56 x 7, = 437, Isporuka i ugradnja rešetki za izvlačenje vazduha, sa dva reda lamela i regulatorom protoka, dimenzija 500 x 300 mm, kapaciteta 600 m³/h: kompl. 14 x 4, = 58, Isporuka i ugradnja rešetki za ubacivanje i izvlačenje vazduha iz prostorije svlačionice za sudije sa dva reda nepokretnih lamela i regulatorom protoka, dimenzija 300 x 150 mm, kapaciteta 200 m³/h: kompl. 2 x 2, = 4, Isporuka i ugradnja prestrujnih rešetki za ugradnju na vrata toaleta, dimenzija 325 x 175 mm, kapaciteta 200 m³/h: 13 Isporuka i ugradnja usisne protivkišne rešetke za klima komoru sportske sale: kompl. 2 x 3, = 7, dimenzija 725x1275 mm, 8600 m³/h kom. 1 x 15, = 15,840.00

80 14 15 Isporuka i ugradnja potisne rešetke sa mrežicom za klima komoru sportske sale: dimenzija 725x1275 mm, 8600 m³/h kom. 1 x 15, = 15, Isporuka i ugradnja protiv požarnih prirubničkih klapni vartootpornih 120min, sa elektromotornim pogonim i topljivim osigursčem t=70 C: 500x500x400mm kom. 2 x 98, = 197, Isporuka i ugradnja gibljivog izolovanog creva Ø200 mm: Funkcionalno ispitivanje instalacije ventilacije, podešavanje parametara i probni rad instalacije: Pripremno završni i sitni građevinski radovi, kao što su štemovanje i probijanje otvora u međuspratnoj konstrukciji i zidovima: m 30 x 1, = 32, kompl. 1 x 24, = 24, kompl. 1 x 24, = 24, UKUPNO D 5,424, REKAPITULACIJA A TOPLOTNA PODSTANICA 6,552, B INSTALACIJA GREJANJA I HLAĐENJA 2,039, C INSTALACIJA VENTILACIJE 5,424, UKUPNO 14,017, Odgovorni projektant: Vesna Ivanović dipl.inž.maš.

81 1.7. GRAFIČKA DOKUMENTACIJA

82 Investitor: Objekat: Adresa: Faza: Datum: OPŠTINA VELIKO GRADIŠTE Dec Sportski objekat Veliko Gradište, KP2366/441, KO Veliko Gadište Mašinski Stadijum projekta: Crtež: Projekat za građevinsku dozvolu Situacija - instalacija bunarske vode za toplotnu podstanicu Loznica Ul. Georgija Jakšića S-30 tel:+381(15) tel:+064/ adresa: d_karapandzic@yahoo.com Odgovorni projektant: dim. Vesna Ivanović Glavni projektant: dim. Vesna Ivanović Grafički deo: dim. Vesna Ivanović Razmera: Br. lista: 1

83 Investitor: Objekat: Adresa: Faza: Datum: OPŠTINA VELIKO GRADIŠTE Dec Sportski objekat Veliko Gradište, KP2366/441, KO Veliko Gadište Mašinski Stadijum projekta: Crtež: Projekat za građevinsku dozvolu Osnova prizemlja - dispozicija opreme u toplotnoj podstanici Loznica Ul. Georgija Jakšića S-30 tel:+381(15) tel:+064/ adresa: d_karapandzic@yahoo.com Odgovorni projektant: dim. Vesna Ivanović Glavni projektant: dim. Vesna Ivanović Grafički deo: dim. Vesna Ivanović Razmera: 1:100 Br. lista: 2

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

TESTIRANJE ZAPTIVENOSTI KANALSKIH MREŽA

TESTIRANJE ZAPTIVENOSTI KANALSKIH MREŽA 2. MEĐUNARODNI STRUČNI SKUP IZ OBLASTI KLIMATIZACIJE, GRIJANJA I HLAĐENJA ENERGIJA+ TESTIRANJE ZAPTIVENOSTI KANALSKIH MREŽA Dr Milovan Živković,dipl.inž.maš. Vuk Živković,dipl.inž.maš. Budva, 22-23.9.

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O. Cenovnik spiro kanala i opreme - *Cenovnik ažuriran 09.02.2018. Spiro kolena: Prečnik - Φ (mm) Spiro kanal ( /m) 90 45 30 Muf/nipli: Cevna obujmica: Brza diht spojnica: Elastična konekcija: /kom: Ø100

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILNIK. ("Sl. list SFRJ", br. 24/90) Član 1

PRAVILNIK. (Sl. list SFRJ, br. 24/90) Član 1 PRAVILNIK O OBAVEZNOM ATESTIRANJU ELEMENATA TIPSKIH GRAĐEVINSKIH KONSTRUKCIJA NA OTPORNOST PREMA POŽARU I O USLOVIMA KOJE MORAJU ISPUNJAVATI ORGANIZACIJE UDRUŽENOG RADA OVLAŠĆENE ZA ATESTIRANJE TIH PROIZVODA

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Proračunski model - pravougaoni presek

Proračunski model - pravougaoni presek Proračunski model - pravougaoni presek 1 ε b 3.5 σ b f B "" ηx M u y b x D bu G b h N u z d y b1 a1 "1" b ε a1 10 Z au a 1 Složeno savijanje - VEZNO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji za (M i, N

Διαβάστε περισσότερα

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit Modul za konstrukcije 16.06.009. NOVI NASTAVNI PLAN p 1 8 /m p 1 8 /m 1-1 POS 3 POS S1 40/d? POS 1 d p 16 cm 0/60 d? p 8 /m POS 5 POS d p 16 cm 0/60 3.0 m

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra

Διαβάστε περισσότερα

LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM

LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM Vrste opterećenja Ispitivanje zatezanjem Svojstva otpornosti materijala Zatezna čvrstoća Granica tečenja Granica proporcionalnosti Granica elastičnosti Modul

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L

PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L UPUTSTVO ZA UPOTREBU. 1 Prskalica je pogodna za rasprsivanje materija kao sto su : insekticidi, fungicidi i sredstva za tretiranje semena. Prskalica je namenjena za kućnu upotrebu,

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri izlaganju buci

Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri izlaganju buci Na osnovu člana 7. stav 2. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu ("Službeni glasnik RS", broj 101/05), Ministar rada i socijalne politike donosi Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad

Διαβάστε περισσότερα

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log = ( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Tip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656

Tip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656 TehniËki podaci Tip ureappeaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 66 Nazivna topotna snaga (na /),122,,28, 7,436,,47,6 1,16,7 Nazivna topotna snaga (na 60/) 4,21,,621, 7,23,,246,4 14,663,2

Διαβάστε περισσότερα

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

Opšte KROVNI POKRIVAČI I 1 KROVNI POKRIVAČI I FASADNE OBLOGE 2 Opšte Podela prema zaštitnim svojstvima: Hladne obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina, Tople obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina i prodora hladnoće

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

NOSIVI DIJELOVI MEHATRONIČKIH KONSTRUKCIJA

NOSIVI DIJELOVI MEHATRONIČKIH KONSTRUKCIJA NOSIVI DIJELOVI MEHATRONIČKIH KONSTRUKCIJA Zavareni spojevi - I. dio 1 ZAVARENI SPOJEVI Nerastavljivi spojevi Upotrebljavaju se prije svega za spajanje nosivih mehatroničkih dijelova i konstrukcija 2 ŠTO

Διαβάστε περισσότερα

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79 TEORIJA BETOSKIH KOSTRUKCIJA 79 Primer 1. Odrediti potrebn površin armatre za stb poznatih dimenzija, pravogaonog poprečnog preseka, opterećen momentima savijanja sled stalnog ( g ) i povremenog ( w )

Διαβάστε περισσότερα

5 Ispitivanje funkcija

5 Ispitivanje funkcija 5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd Teorija betonskih konstrukcija 1 Vežbe br. 4 GF Beograd Teorija betonskih konstrukcija 1 1 "T" preseci - VEZANO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji (M G,Q ) sračunato kvalitet materijala (f cd, f

Διαβάστε περισσότερα

PRIVREDNO DRUŠTVO ZA PROIZVODNJU I POSTAVLJA NJE C EVI, PROFILA I OSTALIH PROIZVODA OD PLASTIČ N IH M ASA

PRIVREDNO DRUŠTVO ZA PROIZVODNJU I POSTAVLJA NJE C EVI, PROFILA I OSTALIH PROIZVODA OD PLASTIČ N IH M ASA PRIVREDNO DRUŠTVO ZA PROIZVODNJU I POSTAVLJA NJE C EVI, PROFILA I OSTALIH PROIZVODA OD PLASTIČ N IH M ASA d.o.o Radnicka bb 32240 LU ČANI SRBIJA TR: 205-68352-90; MB: 17533606; PIB: 103195754; E-mail:

Διαβάστε περισσότερα

Knauf zvučna zaštita. Knauf ploče Knauf sistemi Knauf detalji izvođenja. Dipl.inž.arh. Goran Stojiljković Rukovodilac tehnike suve gradnje

Knauf zvučna zaštita. Knauf ploče Knauf sistemi Knauf detalji izvođenja. Dipl.inž.arh. Goran Stojiljković Rukovodilac tehnike suve gradnje Knauf zvučna zaštita Knauf ploče Knauf sistemi Knauf detalji izvođenja Dipl.inž.arh. Goran Stojiljković Rukovodilac tehnike suve gradnje Knauf ploče Gipsana Gipskartonska Gipsano jezgro obostrano ojačano

Διαβάστε περισσότερα

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120 Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x. 4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos

Διαβάστε περισσότερα

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) (Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom

Διαβάστε περισσότερα

1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2

1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2 OPTEREĆENJE KROVNE KONSTRUKCIJE : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2 1.1. ROGOVI : * nagib krovne ravni : α = 35 º * razmak rogova : λ = 80 cm 1.1.1. STATIČKI

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Mašinsko učenje. Regresija.

Mašinsko učenje. Regresija. Mašinsko učenje. Regresija. Danijela Petrović May 17, 2016 Uvod Problem predviđanja vrednosti neprekidnog atributa neke instance na osnovu vrednosti njenih drugih atributa. Uvod Problem predviđanja vrednosti

Διαβάστε περισσότερα

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -

Διαβάστε περισσότερα

EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje

EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje EuroCons Group Karika koja povezuje Filtracija vazduha Obrok vazduha 24kg DNEVNO Većina ljudi ima razvijenu svest šta jede i pije, ali jesmo li svesni šta udišemo? Obrok hrane 1kg DNEVNO Obrok tečnosti

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

Formiranje optimalne konfiguracije teretnog vozila u skladu sa potrebama i mogućnostima naručioca, ponudom proizvođača i nadgraditelja.

Formiranje optimalne konfiguracije teretnog vozila u skladu sa potrebama i mogućnostima naručioca, ponudom proizvođača i nadgraditelja. Formiranje optimalne konfiguracije teretnog vozila u skladu sa potrebama i mogućnostima naručioca, ponudom proizvođača i nadgraditelja. Mora postojati interakcija sve tri uključene strane: -poznavanje

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila) Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.

Διαβάστε περισσότερα

Algoritmi zadaci za kontrolni

Algoritmi zadaci za kontrolni Algoritmi zadaci za kontrolni 1. Nacrtati algoritam za sabiranje ulaznih brojeva a i b Strana 1 . Nacrtati algoritam za izračunavanje sledeće funkcije: x y x 1 1 x x ako ako je : je : x x 1 x x 1 Strana

Διαβάστε περισσότερα

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele: Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n

Διαβάστε περισσότερα

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

ENERGETSKA EFIKASNOST U ZGRADARSTVU DIFUZIJA VODENE PARE

ENERGETSKA EFIKASNOST U ZGRADARSTVU DIFUZIJA VODENE PARE ENERGETSKA EFIKASNOST U ZGRADARSTVU DIFUZIJA VODENE PARE Vlažan vazduh Atmosferski vazduh, pored osnovnih komponenata (kiseonik, azot i male količine vodonika, ugljendioksida i plemenitih gasova), može

Διαβάστε περισσότερα

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu

Διαβάστε περισσότερα

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II 1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

KONSTRUKCIJA 6 NAGAZNE REŠETKE 38 DODATNA OPREMA 39

KONSTRUKCIJA 6 NAGAZNE REŠETKE 38 DODATNA OPREMA 39 Ventilaciju i klimatizaciju objekta trebalo bi shvatiti kao ozbiljan tehnološki i finansijski zahvat, koji bitno utiće na globalnu ekonomiju i naše okruženje. Termovent je preduzeće specijalizovano za

Διαβάστε περισσότερα