Tehnička škola u Imotskom. Školska godina 2013./2014.

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Tehnička škola u Imotskom. Školska godina 2013./2014."

Transcript

1 Tehnička škola u Imotskom Š K O L S K I K U R I K U L U M Školska godina 013./014. 1

2 Sadržaj: 1. Strategija razvoja 3. Dodatna nastava.4 3. Izborna nastava Izvannastavne aktivnosti.4 5. Preventivni programi škole.46

3 ŠKOLSKI KURIKULUM za školsku godinu 013./14. Na temelju članka 41. Statuta Tehničke škole u Imotskom, Školski odbor na sjednici održanoj.013.g. donio je Školski kurikulum Tehničke škole u Imotskom za školsku godinu 013./ STRATEGIJA RAZVOJA a) Kontinuirano i sustavno raditi na smanjenju broja izostanaka. Redovito i detaljno pratiti izostajanje učenika. Najprije je potrebno identificirati učenike s velikim brojem izostanaka. Stalno ukazivati na važnost redovitog dolaženja na nastavu. Roditelje savjetovati da imaju odgovorniji pristup sprema izostanku učenika. b) Poboljšati suradnju s roditeljima. Pedagoški osmišljeno djelovati spram roditelja ( Roditeljskog vijeća ) te sustavno i dosljedno ukazivati na važnost dolaženja na roditeljske sastanke i individualne razgovore s djelatnicima Škole. Podizati roditeljsku svijest o važnosti učenja i obrazovanja za dobrobit pojedinca i društva. Osnažiti komunikaciju s roditeljima u smislu veće uključenosti i informiranosti roditelja za odgojna i obrazovna postignuća njihove djece i škole u cjelini, roditelje osvještavati da spoznaju činjenicu povezanosti obiteljskog i školskog odgoja. c) Unaprjeđenje kvalitete nastave. Pedagoški i znanstveno smišljati i opremati laboratorije i kabinete elektro zanimanja, zanimanja računalni tehničar za strojarstvo i kemijski tehničar te specijalizirane učionice prirodne skupine h predmeta. Veću pozornost posvetiti programiranju i realizaciji dodatne, dopunske i izborne nastave. 3

4 . DODATNA NASTAVA U školskoj godini 013./14. dodatna nastava se realizira iz sljedećih h predmeta: hrvatski jezik, elektrotehnika, kemije i tehničke mehanike. Programi i realizacija dodatne nastave bit će u funkciji što bolje pripreme za polaganje državne mature. Dodatna nastava se izvodi prema sljedećem nastavnom planu i programu: DODATNA NASTAVA HRVATSKI JEZIK -razlikovni sadržaj za maturante- - priprema za državnu maturu školske godine 013./ program izradio: Suzana Žarković - planirani broj sati tjedno: 3 sata Zadaci: - svrhovito povezati sadržaje i postignuća učenika stečene programom hrvatskog jezika u četverogodišnjoj strukovnoj školi s novim sadržajima i postignućima - razvijati komunikacijsku sposobnost aktivnom primjenom jezičnih djelatnosti( slušanje, govorenje, čitanje i pisanje) - detaljnije upoznati sustav hrvatskog standardnog jezika na pravogovornoj, pravopisnoj, fonološkoj, gramatičkoj, leksičkoj i stilističkoj razini - usvojiti dodatna znanja o teoriji i povijesti književnosti te upoznati više reprezentativnih djela hrvatske i svjetske književnosti - samostalno čitati, razumijevati, tumačiti i prosuđivati tekstove različitih funkcionalnih stilova - poticati zanimanje za jezično, književno, scensko i filmsko stvaranje Razlikovni program za 1. razred: KNJIŽEVNOST : - prepoznati i opisati obilježja književnih rodova i vrsta i oprimjeriti ih - objasniti povijesni razvoj lirike, epike i drame - prepoznati i opisati književnopovijesna razdoblja od klasične književnosti do humanizma i predrenesanse - tumačiti BIBLIJU kao temeljnu knjigu europske civilizacije (naziv, struktura, jezici, prijevodi, temeljni tekstovi predviđenih planom i programom - objasniti pojam antička književnost - interpretirati : - HOMER, ILIJADA I ODISEJA - SOFOKLO, KRALJ EDIP - VERGILIJE, ENEIDA - dati pregled hrvatskoga srednjovjekovlja - poznavati tekst BAŠČANSKE PLOČE i mjesto u razvoju hrvatske književnosti 4

5 - nabrojiti važne hrvatske srednjovjekovne tekstove - objasniti razdoblje humanizma i predrenesanse u eur. književnosti - interpretirati : - DANTE ALIGHIERI, PAKAO - FRANCESCO PETRARCA, KANCONIJER - GIOVANNI BOCCACCIO, DEKAMERON JEZIK I JEZIČNO IZRAŽAVANJE - razlikovati osnovne jezikoslovne pojmove ( jezik, govor, sporazumijevanje ) - prepoznati fonetske i fonološke jedinice hrvatskoga jezika, tj. glasove, slogove, prozodiju te njihovu raspodjelu - razlikovati : fon, fonem, alofon, grafem ; prepoznati ih na primjerima - objasniti sve glasovne promjene pa ih oprimjeriti - objasniti jezične djelatnosti : pisanje, govorenje, čitanje, prepričavanje - vođenje dnevnika Razlikovni program za. razred: KNJIŽEVNOST : - objasniti književnopovijesno razdoblje renesanse u eur. knj. - istaknuti suprotnosti između srednjovjekovnoga i renesansnoga svjetonazora - interpretirati : - W. SHAKESPEARE, HAMLET - M. de CERVANTES, DON QUIJOTE - objasniti hrvatsku renesansu - predstaviti stvaralački lik M. Marulića i M. Držića - interpretirati : - M. MARULIĆ, JUDITA - M. DRŽIĆ, DUNDO MAROJE - P. HEKTOROVIĆ, RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE - P. ZORANIĆ, PLANINE - predstaviti i upoznati hrvatske petrakiste ( Dž. Držić, Š. Menčetić, H.Lucić ) - objasniti pojam «rasute bašćine» i temu turske opasnosti u hrvatskoj književnosti ( pop Martinac, J. Šižgović, M. Marulić, P. Zoranić, H. Lucić ) - objasniti barok u europskoj književnosti te istaknuti predstavnike ( Tasso, de la Barca ) - objasniti i geografski predstaviti hrvatski barok - interpretirati : - I. GUNDULIĆ, DUBRAVKA I SUZE SINA RAZMETENOGA - objasniti klasicizam - interpretirati : JEAN RACINE, FEDRA -MOLIERE, ŠKRTAC - objasniti prosvjetiteljstvo u hrvatskoj i europskoj književnosti - interpretirati : VOLTAIRE, CANDIDE - objasniti književnopovijesno razdoblje predromantizma i romantizma - interpretirati : EDGAR ALLAN POE, CRNI MAČAK - objasniti hrvatski narodni preporod i istaknuti Gajeve jezične reforme - interpretirati : PETAR PRERADOVIĆ, PJESME IVAN MAŽURANIĆ, SMRT SMAIL-AGE ČENGIĆA JEZIK I JEZIČNO IZRAŽAVANJE - objasniti jezikoslovne pojmove : morfologija, morfem, alomorf, osnova 5

6 riječi - objasniti sve vrste riječi - objasniti deklinaciju, konjugaciju i komparaciju - objasniti nepromjenjive riječi - napisati svoj životopis Razlikovni sadržaj za 3. i 4. razred: KNJIŽEVNOST : - interpretirati: TURGENJEV, FLAUBERT ( realizam ) ZOLA ( naturalizam ) ČEHOV ( modernizam ) - Avangarda modernistički pokreti u svjetskoj književnosti ( smjerovi, vrijeme trajanja, program, predstavnici, utjecaj na hrvatsku književnost ) - Socijalna književnost (objasniti socijalistički realizam, predstavnici) - ispitna djela : ANTUN BRANKO ŠIMIĆ, PREOBRAŽENJA FRANC KAFKA, PREOBRAŽAJ M. KRLEŽA, BARAKA PET BE - interpretirati : LUIGI PIRANDELLO, ŠEST OSOBA TRAŽI AUTORA SAMUEL BECKETT, U OČEKIVANJU GODOTA - interpretirati liriku Antuna Branka Šimića, Tina Ujevića, Dobriše Cesarića i Dragutina Tadijanovića - opisati stvaralački put Miroslava Krleže i interpretirati POVRATAK FILIPA LATNOVICZA, GOSPODA GLEMBAJEVI, BARAKA PET BE i liriku - interpretirati : ALBERT CAMUS, STRANAC J. D. SALINGER, LOVAC U ŽITU - interpretirati liriku Jure Kaštelana, Vesne Parun i Josipa Pupačića - interpretirati : RANKO MARINKOVIĆ, RUKE - interpretirati poeziju Ivan Slamniga i Slavka Mikulića - interpretirati : ANTUN ŠOLJAN, KRATKI IZLET IVAN ARALICA, PSI U TRGOVIŠĆU - povezati i usporediti književnost s drugim umjetnostima JEZIK I JEZIČNO IZRAŽAVANJE - odrediti i promijeniti leksičko-semantičke pojmove : metafora, metonimiju, antonime, sinonime, homonime, antroponime, onime - objasniti značenje čestih frazema - objasniti razloge jezičnoga posuđivanja, razlikovati vrste posuđenica te njihovu prilagodbu hrvatskome standardnome jeziku - objasniti funkcionalne stilove hrvatskoga stand.jezika - razvoj hrvatske leksikografije ( rječnici hrvatskoga jezika ) - sažetak kao vrsta teksta ( značenjsko zgušnjavanje teksta, bitno i nebitno ) - dokazivanje ( argumentacija, dokaz ) - recenzija kao vrsta teksta - referat kao vrsta teksta ( oblikovanje ) - rasprava ( javna ) - esej ( način pisanja i vrste ) Literatura : - Priručnik za interpretaciju književnih djela, Dubravka Bouša, ŠK - Matura+ i matura, M. Gazzari, Ž. Gazzari, Školska knjiga - Školski pravopis, Babić, Ham, Moguš, Školska knjiga 6

7 - Gramatika hrvatskoga jezika, Silić-Pranjković - Književni vremeplov 1 i, Dragica Dujmović-Markusi, Profil - Književni vremeplov, skupina autora, Školska knjiga, čitanka za 1.r.gimn. - Srednjoškolski udžbenici hrvastkoga jezika Dragice Dujmović-Markusi - Hrvatski jezik (FON-FON) 1 I, Dragica Dujmović-Markusi, Profil - Čitanka za gimnaziju 1-4, skupina autora, Školska knjiga - Čitanka za. razred, skupina autora, Školska knjiga - Čitanka iz svjetske književnosti 1 4, Srećko Listeš, ŠK 7

8 Škola: TEHNIČKA ŠKOLA U IMOTSKOM Nastavnik: Mate Jović Obrazovno područje : elektrotehnika Zanimanje : elektrotehničar Nastavni predmet : OSNOVE ELEKTROTEHNIKE ( 1. Razred ) Dodatna nastava Ukupni broj sati : 70 ( sata tjedno ) Školska godina: 013/014 Polugodište: 1/ Cilj nastavnog predmeta : Stvoriti kod učenika dobru podlogu znanja i vještina iz područja elektrotehnike, koja će im omogućiti razumijevanje i svladavanje stručnih sadržaja u daljnjem obrazovanju. Zadaci : Usvojiti temeljna znanja o pojavama, veličinama i zakonitostima iz područja elektrotehnike. Ovladati temeljnim vještinama o uporabi i funkcionalnom povezivanju elemenata strujnog kruga i osnovnih električnih mjernih instrumenata. Razviti uzročno i skladno povezivanje pojava, veličina i zakonitosti između pojedinih znanstvenih kompleksa. Razviti sposobnost i interes za samostalni rad i samoobrazovanje, te konstruktivnu suradnju u timskom radu. Razviti preciznost, urednost i temeljitost. Usvojiti principe rada na siguran način. 8

9 Red.broj sata Naziv nastavne cjeline (kompleksa)i tema (prema izvedbenom planu i programu) Cilj za nastavnu cjelinu (zadaće za učenike ) Nastavne metode i metodički oblici rada Korelacija veze s drugim m predmetima Nastavna sredstva i pomagala Materijalni uvjeti rada (instrume nti,alat,ur eđaj,mate rijali.) Mjesto izvođenja nastavnog rada Eleltrični - opisati električnu osnovu naboj građe tvari Coulombov zakon *Formirati pojam Coulombova zakona *Primjenjivati Coulombov zakon u praktičnim zadacima Metoda razgovora, grafička metoda i numerička metoda Matematik a -osnovne računske operacije Kemijastruktura atoma *udžbenik *Kreda u boji *grafo-folije *grafoskop *izvori napajanja *radni stolovi učenika *spojni vodovi *računala i softveri *Učionica *računalni laboratorij *specijalizirana učionica Broj sati nastave Električni napon *Formirati pojam električnog napona *Mjeriti električni napon Radioničke vježbezaštita na radu Električna struja objasniti definicije električne struje Elementi 9

10 strujnog kruga *Upoznati elemente strujnog kruga *Razlikovati elemente strujnog kruga *udžbenik *grafoskop *grafofolije *učionica Električni otpor *objasniti otpornost i provodnost s pripadnim mjernim jedinicama Mjerenje struje I napona - izmjeriti napon, struju i otpor Električni otpor vodiča 0.-1 Mjerenje struje I napona - izračunati otpor i vodljivost vodiča -objasniti utjecaj promjene otpora s temperaturom *računala *zbirke zadataka *namjenska učionica 10

11 .-3. Utjecaj temperature na električni otpor *Mjeriti struju i napon *Primjenjivati stečeno znanje u praktičnim zadacima - izračunati promjenu otpora s temperaturom Radioničke vježbezaštita na radu *računalni laboratorij *Uočiti utjecaj temperature na električni otpor OHMOV ZAKON Matematika -osnovne računske operacije Međusobna ovisnost napona, struje I otpora u strujnom krugu Strujno naponska karakteristik a Mjerenje otpora - usvojiti i ovladati ponašanjem električne struje u zavisnosti od promjene električnog napona i električnog otpora u strujnom krugu - primjeniti Ohmov zakon za izračunavanje električnih veličina u strujnom krugu Udžbenik Grafoskop Grafofolije *učionica Električni rad i snaga -grafički prikazati IU karakteristiku 11

12 Julov zakon Termička korisnost Proračun vodova Električna snaga Paralelni spoj otpora elektrotehničkih elemenata Mjeriti otpor trošila - mjeriti snagu vatmetrom - usvojiti izraz za pretvorbu električne energije u toplinski rad (Joulova toplina, korisnost ) Matematika -osnovne računske operacije Paralelni spoj otpora i Kirchoffov zakon za struje Struje iukupni otpor paralelnog spoja jednakih otpora I paralelnog spoja vrlo velikog I malog otpora izračunati gubitak napona i snage na vodiču - usvojiti i primjeniti matematičke izraze za izračunavanje električnog rada, energije i snage - usvojiti spoznaju i osobine paralelnog spoja trošila ( napona, struje i otpora ) - ovladati rješavanjem zadataka primjenom I Kirchhoffovog zakona Matematika -osnovne računske operacije učionica Serijski spoj otpora Matematika -osnovne računske operacije Mješoviti 1

13 spoj otpora Izvori istosmjernog napona Matematika -osnovne računske operacije Električni kapacitet i kondenzator i - usvojiti spoznaju i osobine serijskog spoja trošila ( napona, struje i otpora ) - ovladati rješavanjem zadataka primjenom II Kirchhoffovog zakona Kemija 1.razred Matematikaosnovne računske operacije pretvoriti spoj otpora trokutzvijezda izračunati mosni spoj Energija u kondenzator u Elektromagn etizam Elektromagn etska indukcija Samoindukci ja i - usvojiti osobine serijskog i paralelnog spoja realnih naponskih izvora usvojiti osobine realnog strujnog izvora i pretvorbu u realni naponski izvor - usvojiti definiciju električnog polja, smjer i jakost električnog polja s pripadnim mjernim jedinicama - usvojiti silu na naboj u električnom polju i Coulombov zakon - usvojiti definiciju probojne čvrstoće s pripadnim mjernim jedinicama - usvojiti definiciju gustoće Matematikaosnovne računske operacije 13

14 međuindukci ja Vremenska konstanta električnog naboja i gustoće električnog pomaka - usvojiti influentne učinke i njihovu primjenu ( zaštita ) - usvojiti princip polarizacije dielektrika i posljedice polarizacije 70. Izmjenični napon I struja Vektorski prikaz iztmjeničnih veličina izračunati energiju kondenzatora - izračunati jednostavnije primjere magnetskog kruga sa serijskom i mješovitim elementima izračunati međudjelovanje magnetskih polja pod kutem različitim od 90 izračunati trenutne vrijednosti struje i napona pri uključivanju i isključivanju istosmjernog strujnog kruga sa svitkom Matematikaosnovne računske operacije 1 - objasniti pojam samoindukcije, induktiviteta i napon samindukcije - izračunati induktivitet svitka i napon samoindukcije - objasniti pojam međuindukcije, međuinduktiviteta, faktor međuinduktivne veze i napon međuindukcije objasniti i izračunati vremensku konstantu RL kruga - objasniti nastanak izmjeničnog 14

15 napona sinusnog valnog oblika - usvojiti matematički izraz za izmjenične veličine sinusnog valnog oblika - usvojiti i objasniti karakteristične veličine sinusnog valnog oblika ( period, frekvencija, kružna frekvencija, trenutna, maksimalna i efektivna vrijednost, početni kut i fazni kut ) - izračunati trenutnu, efektivnu i vršnu vrijednost, period i frekvenciju - usvojiti vektorsko prikazivanje sinusnih valnih oblika 15

16 Dodatna nastava Osnove elektrotehnike ca: Antonija Kolovrat šk.god. 013./014. Redni Naziv nastavne cjeline Broj (kompleksa) i tema / sata vježbi (prema izvedbenom planu i programu) Broj sati nasta ve T V Cilj za nastavnu cjelinu (zadaće za učenike) Nastavne metode i metodički oblici rada Korelacija veze s drugim m predmetima Nastavna sredstva i pomagala Materijalni uvjeti rada (instrumenti, alat, uređaji, ) Mjesto izvođenja nastavnog rada Napomena (primjedbe, prijedlozi ) 1.-. Otpori u krugu izmjenične struje Aktivna snaga Prividna i jalova snaga Poboljšanje faktora snage Kirchhoffov zakon za rješavanje mreže istosmjerne struje Metoda napona čvora Metoda konturnih struja Metoda superpozicije Strujni i naponski izvori Nortonov teorem Theveninov teorem Pretvorba trukuta u zvijezdu i obrnuto Usvojiti znanje osnovnih pojmova snage u izmjeničnom strujnom krugu Naučiti što brže prepoznati u kojem krugu koju metodu pri rješavanju primijeniti -metoda razgovora -grafička metoda, numerička metoda -grafička metoda -metoda usmenog izlaganja -metoda matematičkog rješavanja -grafička metoda -metoda lab. rada fizika matematika OE1 OE1 udžbenik kreda u boji grafofolije grafoskop -izvori napajanja -radni stolovi učenika -spojni vodovi računala učionica namjenska učionica 16

17 Nelinearni elementi u istosmjernom strujnom krugu Spajanje trošila u trofaznom sustavu učionica Fazne i linijske struje Snaga utrofaznom sustavu Poboljšanje faktora snage Kompleksni proračun izmjenične struje Serijski RLC spoj Paralelni RLC spoj Serijska i paralelna rezonancija Ohmov zakon u izmjeničnom strujnom krugu Kirchhoffovi zakoni u kompleksnom obliku Složene mreže u izmjeničnom strujnom krugu Učenici trebaju usvojiti znanje o različitosti linearnih i nelinearnih elemenata u istosmjernom strujnom krugu te parametre i spajanja trošila u trofaznom sustavu -metoda usmenog izlaganja -metoda razgovora -metoda individualnog rada -metoda grafičkog prikaza -metoda praktičnog rada OE1 matematika udžbenik grafoskop grafofolije računala -demonstracijski stol -izvori napajanja -računala namjenska učionica Gubici u svitku bez željezne jezgre Gubici u svitku sa željeznom jezgrom Učenici prethodna znanja trebaju primijeniti na pojedine učionica 17

18 Gubici u vodovima Gubici u kondenzatorima elemente u strujnom krugu koji utječu na gubitke Parametri i valni oblici nesinusoidnih izmjeničnih napona Pravokutni izmjenični napon udžbenik grafoskop grafofolije Odziv mreže RC i CR na pravokutni napon Odziv mreže RL i LR na pravokutni napon Usporedba odziva Prijelazne pojave pri uključivanju i isključivanju RC spoja Prijelazne pojave pri isključivanju i uključivanju RL spoja Uočiti odnos struje i napona u prijelaznim pojavama -metoda razgovora -metoda grafičkih prikaza -metoda praktičnog rada matematika OE1 računarstvo -izvori napajanja -računala namjenska učionica Praćenje prijelaznih pojava simulacijom na računalu Zadaci iz prethodnih poglavlja Literatura: Nediljka Furčić OE Zbirka zadataka iz OE i Armin Pavić OE Zadaci za vježbu Grupa sadrži učenike koji redovito pohađaju nastavu i ističu se u učenju i učenika koji žele nešto više naučiti, 18

19 ali više odgovaraju dopunskoj nastavi te k pri izboru zadataka prilagođuje težinu svakom pojedincu i grupi Osnovni cilj je poticanje učenika na samostalni kreativni rad te međusobno pomaganje 19

20 ŠKOLA: Tehnička škola u Imotskom RAZRED: 4 I ZANIMANJE: Elektrotehničar šk. godina: 013/014 BROJ SATI: 3 PROFESOR: Ante Zujić dipl. ing GODIŠNJI PROGRAM DODATNE NASTAVE ZA MATURANTE, KANDIDATE ZA NATJECANJE MLADIH INOVATORA REDNI BROJ T E M A Provjera ispravnosti radnih stolova i mjesta, popravak uočenih neispravnosti Povijest inovatorstva. Inovacija, patent, koristi za pojedinca i društvo Rad sa relejima, malim istosmjernim motorima, upravljanje, automatizacija Upravljanje uređajima timerskim krugovima i mikroupravljačima Mogućnosti NE555, μa741 i sličnih op. pojačala, senzori Analiza zanimljivijih radova sa prethodnih takmičenja inovatora Samostalna izvedba jednog od proučavanih radova Razmatranje i izbor ideja za radove inovacije za novo takmičenje CILJEVI I ZADACI Dovesti sva radna mjesta u funkciju, naučiti se samostalnom uočavanju nepravilnosti i otklanjanju lakših kvarova i oštećenja (uz nadzor mentora). Upoznati značajnije inovatore, posebno našeg podrijetla. Ukazati na posebnu ulogu inovatorstva u razvoju znanosti i tehnike Praktičan rad sa uređajima, načini upravljanja i automatizacija rada Naučiti osnove spajanja kontrolnih sklopova i prilagodba na tranz. sklopke releje, servo uređaje. Naučiti razne primjene ovih krugova, spajanje i reagiranje raznih senzora (optički, temperaturni, senzori pokreta, IC senzori, itd) Proučiti bitne elemente inovatorstva na promatranim radovima, naučiti se uočavanju originalnih rješenja i globalnom gledanju na el. sheme Iz sheme napraviti tiskanu pločicu, složiti sklop, provjeriti ispravnost, napraviti teh. dokum. Timski odabrati najbolje ideje i preći u realizaciju radova (1 do grupe po učenika) VRIJEME OBRADE sati (ili prema potrebi) sata sata sata sati sati 4 sati 16 sati U K U P N O : 3 S A T A 0

21 1

22

23 Obrazovni: Upoznati učenike s predmetom, literaturom i kriterijima praćenja i ocjenjivanja Odgojni: Upoznati učenike s njihovim obvezama iz ovog predmeta Funkcionalni: Naučiti temeljne pojmove za razumijevanje gradiva. Usmeno izlaganje, frontalni i dijaloška metoda Matematika, fizika Školska kreda i trokuti Udžbenik, radna bilježnica i izvedbeni program Učionica Red ni broj sata ŠKOLA: Tehnička škola u Imotskom RAZRED: Drugi (H) NASTAVNI PREDMET: Tehnička mehanika-dodatna nastava BROJ SATI: 1/35 NASTAVNIK: Predrag Kujundžić ŠKOLSKA GODINA: 013/014 CILJ (SVRHA) UČENJA PREDMETA: Stjecanje znanja iz tehničke mehanike (statike) potrebnih za ovladavanjem stručnih predmeta i uspješan nastup na natjecanju. Naziv nastavne cjeline (kompleksa) i tema/vježbi (prema izvedbenom planu i programu) Cilj za nastavnu cjelinu (zadaće za učenike) Nastav ne metod e i metodi čki oblici rada Korelaci je-veze s drugim m predmeti ma Nast avna sreds tva i pom agal a Materijaln i uvjeti rada (instrumen ti, alati, uređaji,, itd.) Mjes to izvo đenj a nasta vnog rada Broj sati nastave T V I Upoznavanje učenika s programom, literaturom, 1 terminima izvođenja i načinu izvođenja nastave II KONKURENTNO- KOMPLAMARNI SUSTAV SILA.1 Sustav kolinearnih sila: - grafičko i analitičko određivanje rezultante Ravnoteža triju sila Primjena ravnoteže triju sila na tehničkim problemima 1 4 3

24 Odgojni: Naučiti kolinearne sile, objasniti konkurentni sustav sila i moment sile Funkcionalni: Steći sposobnost primjene naučenog na tehničkim problemima Odgojni: Stjecati naviku urednosti, preciznosti i korištenja literature Usmeno izlaganje, frontalni i dijaloška metoda, te grafički radovi i individualan rad Matematika, fizika i tehničko crtanje Školska kreda u boji, trokuti, računalo, vijak i viljuškasti ključ Udžbenik i radna bilježnica s CD-om Učionica i informatički.4 Sustav konkurentnih sila 1 grafičko i analitičko odrađivanje rezultante i ravnoteža.5 Statički moment sile s obzirom na 1 točku i os.6 Sustav paralelnih sila istog i 1 suprotnog smjera 1.7 Određivanje rezultante i njenog 1 položaja grafički i analitički.8 Grafički i analitički uvjeti ravnoteže III TEŽIŠTA 3.1 Težište sastavljenih dužina Težište jednostavnih, sastavljenih i oslabljenih ploha 3.3 Pappus Guldinova pravila Statička stabilnost 1 IV PUNI RAVNI NOSAČI 4.1 Prosta greda s koncentriranim, 1 4 kontinuiranim i kombiniranim opterećenjem 4. Nosač s dva oslonca i prepustima Ukliješteni nosač koncentrirano i kombinirano opterećen Pismena provjera znanja 4

25 3. IZBORNA NASTAVA Izborna nastava u Tehničkoj školi u Imotskom u školskoj godini 013./14. realizira se prema sljedećem planu: robotika, izabrani kemijski pokusi, mineralogija izabrani kemijski procesi, kemija i nutricionizam, osnove ekologije, kemijski procesi u okolišu, internetske tehnologije i analogni i digitalni sklopovi. ŠKOLA: Tehnička škola u Imotskom RAZRED: I i 3I ZANIMANJE: Elektrotehničar šk. godina: 013/014 BROJ SATI: 35 profesor: Ante Zujić dipl. ing GODIŠNJI PROGRAM IZBORNE NASTAVE IZ ROBOTIKE Redni broj T E M A Hardware i software Boe- Bot-a, instalacija programa Basic-Stamp Rad sa servo-motorima, spajanje i testiranje motora Jednostavno kretanje robotića 4. Manevriranje robotića CILJ I ZADACI Upoznavanje konfiguracije robotića, veza sa PC, osnovne direktive PBASIC programa; vježbanje sa Basic-Stamp editorom osnovne DEBUG komande. Spojiti motore na modul, kalibrirati ih pomoću odgovarajućih naredbi. Naučiti koristiti PULSOUT, DO-LOOP, HI, LOW i ostale potrebne naredbe. Vježbanje na primjerima. Naučiti proračunati potrebno vrijeme za određeni put, napraviti reset indikator te indikaciju rada motora sa LED. Naučiti naredbe FREQOUT, petlje FOR-NEXT, zadavanje brojača, vježbanje na primjerima Naučiti pisati programe za okretanje, mijenjanje smijera, usporavanje i ubrzavanje. Spremati potprograme koji će trebati više puta, vježbanje. (GOSUB naredba) Broj sati za obradu teme Kretanje pomoću senzore dodira (whiskers) Naučiti korištenje naredbi IF...THEN...ELSE i primjenu na ticala robotića, vježbanje Kretanje pomoću svjetlosnih senzora (fotootpornika) Upoznati svojstva fotootpornika, spajanje u odgovarajući sklop, pisati programe koji upravljaju na temelju svijetlo/mrak, praćenje bijele linije Kretanje pomoću infracrvenih senzora Naučiti spajanje senzora na robotića, korištenje senzora za izbjegavanje prepreka i promjenu smijera, vježbanje 6 8. Kretanje prema udaljenosti od prepreke, praćenje linije Naučiti mijenjati osjetljivost IC-senzora (na razne udaljenosti), pisati programe kojim robotić slijedi zacrtanu putanju. 7 Nastavu izvoditi po sata (blok sat) u laboratoriju sa računalima u slobodno vrijeme učenika (izvan nastave), dva puta mjesečno. Pripremiti što više primjera programa, dati inicijativu učenicima u osmišljavanju zadataka. 5

26 Izborna nastava iz kemijske tehnologije realizira se iz: 1.IZABRANI KEMIJSKI POKUSI.MINERALOGIJA 3.IZABRANI KEMIJSKI PROCESI 4.KEMIJA I NUTRICIONIZAM 5.OSNOVE EKOLOGIJE IZABRANI KEMIJSKI POKUSI CILJEVI:usvojiti znanja o laboratorijskim operacijama taloženja,titracije i kristalizacije,savladati načine sigurnog rada s kiselinama i bazama te steći vještine samostalnog izvođenja eksperimenata NAMJENA:zadovoljiti interese i potrebe učenika za stjecanjem i proširivanjem novih znanja,postići da učenici na temelju eksperimenta samostalno donose zaključke te razvijati urednost,preciznost i sistematičnost u radu. NOSITELJI:učenici 1g razreda i prof. Darija Perić,učenici g razreda i prof.f.leko NAČIN REALIZACIJE:nastava se odvija u kemijskom laboratoriju uz primjenu laboratorijskog pribora i posuđa te kombiniranjem različitih metoda i oblika rada(grupni,individualni,demonstracija,pokusi,slike,zadatci ) SADRŽAJ PROGRAMA:taloženje,elektrolitička titracija,koligativna svojstva,kristalizacija,kinetika i ravnoteža,kiseline i baze. VREMENIK:tijekom školske godine,dva sata tjedno,ukupno 70 sati TROŠKOVNIK:aparatura,pribor i kemikalije za izvođenje pokusa VREDNOVANJE:vrednuje se stečeno znanje iz sadržaja programa,rješavanje problemskih zadataka,aktivnost,samostalni radovi te izvješće o samoj vježbi. MINERALOGIJA CILJEVI:upoznavanje i stjecanje osnovnih znanja o strukturi,fizikalnim i kemijskim svojstvima minerala te njihovom postanku i sistematizaciji NAMJENA:zadovoljiti potrebe i interese učenika za proširivanjem i stjecanjem novih znanja,razvijati prirodoznanstveni pogled na svijet,razvijanje ekološke svijesti NOSITELJI:učenici 3g razreda i prof.darija Perić NAČIN REALIZACIJE:nastava se odvija u učionici škole uz primjenu različitih metoda,h sredstava i izvora znanja.za nastavu je potrebna mineraloško-petrografska zbirka. SADRŽAJ PROGRAMA:kristalografija,kemijska svojstva minerala,fizikalna svojstva minerala,postanak i izmjene minerala,sistematika minerala VREMENIK:tijekom školske godine,jedan sat tjedno,ukupno 35 sati TROŠKOVNIK:mineraloško-petrografska zbirka,modeli kristalnih poliedara,kopiranje VREDNOVANJE:svakog učenika se usmeno provjerava najmanje jedan put u polugodištu te pismeno jedan put u polugodištu.za pozitivnu ocjenu potrebno je točno riješiti 40% sadržaja. Vrednuje se primjena znanja preko aktivnosti,referata i plakata. 6

27 IZABRANI KEMIJSKI PROCESI CILJEVI:usvojiti osnovna znanja o prirodnim i sintetičkim polimerima te njihovoj primjeni u zaštiti materijala,usvojiti znanja o organskim sintezama,tenzidima i heterocikličkim spojevima NAMJENA:zadovoljiti interese učenika za stjecanjem novih znanja,primijeniti stečena znanja u svakodnevnom životu,razvijati kod učenika zdrav način života NOSITELJI:učenici 3g razreda i prof. Darija Perić NAČIN REALIZACIJE:nastava se realizira u učionici kombiniranjem različitih metoda rada,h sredstava i izvora znanja. SADRŽAJ PROGRAMA:polimerni,zaštita materijala VREMENIK:tijekom školske godine,jedan sat tjedno,ukupno 35 sati TROŠKOVNIK:kopiranje,plakati, grafofolije VREDNOVANJE:svakog učenika se usmeno provjerava najmanje jedan put u polugodištu,pismeno jedan put u polugodištu.za pozitivnu ocjenu potrebno je točno riješiti 40% sadržaja. Vrednuju se samostalni radovi,referati i aktivnost. OSNOVE EKOLOGIJE CILJEVI:upoznati učenike s osnovnim pojmovima ekologije,programima zaštite okoliša te Shvatiti vezu živih bića i nežive prirode NAMJENA:zadovoljiti potrebe i interese učenika za proširivanjem i stjecanjem novih znanja,razvijati ekološku svijest učenika i primijeniti stečena znanja u životu NOSITELJI:učenici 1G. razreda i prof.darija Perić NAČIN REALIZACIJE:nastava se realizira u učionici s grafoskopom,kompjuterom te primjenom metoda razgovora i izlaganja gdje k upoznaje učenike s ekološkim temama SADRŽAJ PROGRAMA:osnovna načela ekologije,ekološki čimbenici,čovjek i Biosfera,posljedice onečišćenja biosfere,uloga čovjeka u održavanju ravnoteže VREMENIK:tijekom školske godine,jedan sat tjedno,ukupno 35sati TROŠKOVNIK:kopiranje,grafofolije,referati,plakati VREDNOVANJE:svakog se učenika usmeno provjerava najmanje jedan put u polugodištu,pismena provjera se provodi jedan put u polugodištu.za pozitivnu ocjenu potrebno je točno riješiti 40% sadržaja. Vrednuju se samostalni radovi,referati i aktivnost KEMIJA I NUTRICIONIZAM CILJEVI:Cilj ovog predmeta i vježbi je da učenici steknu osnovna znanja o kontroli kakvoće i nadzora prehrane. NAMJENA:Savladati osnovne analitičke tehnike koje se primjenjuju u kontroli kakvoće živežnih namirnica i podizanje kulture življenja. NOSITELJI:Učenici 3g razreda i prof. Darija Perić. 7

28 NAČIN REALIZACIJE:Nastava se realizira u univerzalnoj učionici koja je opremljena PC-om,LCD projektorom uz primjenu frontalnog i grupnog rada. Vježbe učenici rade individualno u laboratoriju pod nadzorom ka i u propisanim grupama. SADRŽAJ PROGRAMA:važnost prehrane,masti i ulja,lipidi,proteini,ugljikohidrati,šećeri,vitamini,co,kofein,kemija grožđa i vina. VREMENIK:tijekom školske godine,dva sata tjedno,ukupno 70 sati,1+1/ TROŠKOVNIK:laboratorijski pribor, instrumenti,sterilizatori,mikroskopi,sušionici,kemikalije,živežne namirnice VREDNOVANJE:svakog se učenika usmeno provjerava najmanje jedan put u polugodištu,pismena provjera se provodi jedan put u polugodištu.za pozitivnu ocjenu potrebno je točno riješiti 40% sadržaja. Vrednuju se samostalni radovi,aktivnost te izvješće o realizaciji vježbe. 8

29 PROFESOR:KRISTINA BIOČIĆ Šk.god.013./014. KEMIJSKI PROCESI U OKOLIŠU (IZBORNA NASTAVA) RAZRED:G BROJ SATI:1/35 CILJEVI I ZADACI: -upoznati učenike s dinamičnom prirodom -usvojiti razvoj zemlje kroz geološka doba -upoznati utjecaj čovjeka na okoliš te razvijati ekološku svijest učenika SADRŽAJ PROGRAMA: 1.RAZVOJ ZEMLJE KROZ GEOLOŠKO DOBA-postanak zemlje,stijene,rude,sastav zraka,ustaljena stanja,izotopni sastav,frakcioniranje izotopa.utjecaj ČOVJEKA-staklenički plinovi,stratosferski ozon,kisele kiše,efekt staklenika,otpadne vode,klima,more,potrošnja benzina,podatci o baterijama NAČIN REALIZACIJE NASTAVE:nastava se realizira u učionici s grafoskopom kombiniranjem različitih metoda rada,h sredstava i izvora znanja PRAĆENJE I VREDNOVANJE UČENIČKIH POSTIGNUĆA: -svakog učenika se usmeno provjerava najmanje jedan put u polugodištu bez najave -pismena provjera znanja se provodi jedan put u polugodištu te se najavljuje tjedan dana ranije,za pozitivnu ocjenu potrebno je točno riješiti 40%sadržaja -vrednuju se referati,plakati OPIS POSTIGNUĆA: Odličan(5)-učenik sigurno,brzo i točno odgovara na postavljena pitanja Vrlo dobar(4)-učenik na postavljena pitanja reagira sporije,ali bez kove pomoći izlaže gradivo sigurno i točno Dobar(3)-solidno znanje iz osnovnih sadržaja Dovoljan()-jednostavna reprodukcija,rad bez zalaganja OBVEZE UČENIKA:redovito pohađati i pratiti nastavu,imati potpunu bilježnicu,redoviti izvršavati svoje obveze. 9

30 OPERATIVNI PROGRAM TEHNIČKA ŠKOLA IMOTSKI NASTAVNIK: BRANKA ČUTURA, dipl. ing. NASTAVNI PREDMET: internetske tehnologije ŠKOLSKA GODINA: 013./014. SATI GODIŠNJE: 70 SATI TJEDNO: RAZRED: 3 PODRUČJE RADA: ELEKTROTEHNIKA I RAČUNALSTVO ZANIMANJE: elektrotehničar PLANIRANI TIP SATA: - predavanja 35 - vježbe 35 Ciljevi učenja predmeta: 1. OBRAZOVNI - učenik će se moći koristiti: bilo koji Internet preglednik, bilo koji engine, jednostavnije programe za izradu web stranica - učenik će moći objasniti način funkcioniranja interneta i slanja podataka 30

31 - učenik će moći izrađivati jednostavnije web stranice. ODGOJNI - učenik će steći radne navike rada na računalu - učenik će naučiti dijeliti računalo i poštovati tuđu privatnost podataka - učenik će prepoznati cijeniti vlastite i tuđe vrijednosti Redni broj Naziv nastavne cjeline i teme prema Broj sati okvirnom planu i programu 1. Temeljna arhitektura interneta 11. Povezivanje s internetom 4 3. Adresiranje na internetu 5 4. Internetski servisi 5. WWW 1 6. Elektronička pošta 7. Internetski alati Multimedijalni sadržaji na internetu 8 9. Kupovanje i poslovanje na internetu 10. Zaštita na internetu 10 31

32 KRITERIJI OCJENJIVANJA DOVOLJAN () Učenik poznaje pravila izrade web stranica, te upotrebu internet preglednika i web mail servisa, bez ulaženja u bit njihova ustrojstva i razumijevanje djelovanja. Prilikom rada za računalom čini manje pogreške koje uz uputu ka uspijeva ispraviti. Ponašanje učenika je nesigurno. Prihvaća pravila, čini pogreške koje tek nakon upozorenja ispravlja. DOBAR (3) Učenik s razumijevanjem opisuje proces izrade web stranica, te upotrebu internet preglednika i web mail servisa. Sam uspijeva obaviti vježbu za računalom uz pomoć naputaka. Ponašanje učenika je prihvatljivo. Prihvaća pravila, čini manje pogreške koje sam ili uz pomoć kolega ispravlja. VRLO DOBAR (4) Učenik samostalno, s razumijevanjem opisuje proces izrade web stranica, te upotrebu internet preglednika i web mail servisa. Pri radu s računalom uspijeva uz manju pomoć ka obaviti vježbu. Ponašanje učenika je sigurno. Prihvaća pravila, ne griješi. ODLIČAN (5) Učenik samostalno radi za računalom. Uspijeva bez pomoći ka obavljati vježbe. Proširuje svoje znanje o funkcioniranju interneta. Pomaže kolegama i prenosi svoje znanje ostalima. Ponašanje učenika je pohvalno. Prihvaća pravila, ne griješi i samoinicijativno pomaže kolegama. 3

33 MJESEC Broj radnog tjedna Napomena Redni broj sata Broj sati nastav e P V Naziv nastavne cjeline, cjeline Cilj za nastavnu cjelinu Učenik će moći: Nastavni oblici rada, strategije i metode Korelacija - veze s drugim m predmetima Nastavna sredstva i pomagala Materijalni uvjeti rada (instrumenti, alati, uređaji,..) Mjesto izvođenja nastavnog rada IX Upoznavanje s - nabrojati nastavne cjeline - objasniti Metoda dijaloga Kreda, - učionica m planom i elemente ocjenjivanja - razumjeti način ploča programom organizacije nastave.,3. Internetski servisi - objasniti namjenu, principe rada i korištenje najpoznatijih internetskih servisa koristiti internetske servise Povijesni razvoj interneta - opisati i objasniti što je internet - objasniti nastanak interneta - nabrojati začetnike interneta - usporediti značaj interneta na početku i sada 1.,. Internetski servisi - objasniti namjenu, principe rada i korištenje najpoznatijih internetskih servisa koristiti internetske servise Organizacija interneta - opisati način organiziranja interneta - objasniti izvor financiranja interneta - objasniti pojam regionalnih mreža - objasniti način registracije internetskih domena - pobrojati davatelje internetskih usluga u Republici Hrvatskoj Metoda praktičnog rada na računalu, metoda demonstracije Frontalni oblik, metoda dijaloga Metoda praktičnog rada na računalu, metoda demonstracije Frontalni oblik, metoda dijaloga Prezentacija učionica Prezentacija učionica 6., 7. Elektronička pošta - objasniti principe rada e-pošte - objasniti kako radi klijentski dio, a kako poslužiteljski dio e-pošta - objasniti kako funkcionira neželjena pošta i kako je blokirati metode: praktičnog rada na računalu, samostalni rad, frontalni oblik Povezivanje mreža s internetom - nabrojati topološku strukturu mreža - nabrojati vrste mreža - objasniti načine povezivanja raznih mreža s internetom Frontalni oblik, metoda dijaloga Prezentacija Opća učionica 3., 4. Elektronička pošta - objasniti principe rada e-pošte - objasniti kako radi klijentski dio, a kako poslužiteljski dio e-pošta - objasniti kako funkcionira neželjena pošta i kako je blokirati metode: praktičnog rada na računalu, samostalni rad, frontalni oblik 33

34 X Komponente mreže - nabrojati osnovne komponente mreže - Frontalni oblik, metoda Prezentacija učionica 5. objasniti namjenu svake komponente u mreži - dijaloga 10., 11. World Wide Web objasniti princip rada mrežnih komponenti - objasniti kako radi klijentski, a kako poslužiteljski dio WWW - objasniti principe rada programa za pretraživanje interneta Programska struktura interneta - navesti osnovnu podjelu internetskih protokola na mrežne, aplikacijske i td. - objasniti za svaku skupinu protokola za što je zadužena - objasniti TCP/IP protokol Metoda praktičnog rada na računalu, metoda demonstracije Frontalni oblik, metoda dijaloga Prezentacija učionica 5., 6. World Wide Web - objasniti kako radi klijentski, a kako poslužiteljski dio WWW - objasniti principe rada programa za pretraživanje interneta Klijentskoposlužiteljski model interneta - objasniti klijentsko-poslužiteljski model komunikacije na internetu - objasniti princip rada klijenta - objasniti princip rada poslužitelja - objasniti način putovanja podataka na internetu 14., 15. Uvod u HTML - objasniti osnovne naredbe HTML-a - izraditi jednostavnu web stranicu na kojoj će biti uređeni tekst, numeričke i grafičke liste, te slike Adresiranje na internetu - objasniti strukturu IP adresa - navesti rezervirane IP adrese - navesti neke internetske domene i objasniti njihovo značenje - objasniti ulogu internetskih domena 7., 8. Uvod u HTML - objasniti osnovne naredbe HTML-a - izraditi jednostavnu web stranicu na kojoj će biti uređeni tekst, numeričke i grafičke liste, te slike Metoda praktičnog rada na računalu, metoda demonstracije Frontalni oblik, metoda dijaloga Metoda praktičnog rada na računalu, metoda demonstracije Frontalni oblik, metoda dijaloga Metoda praktičnog rada na računalu, metoda demonstracije Prezentacija učionica Prezentacija učionica 34

35 XII Tipovi veza - nabrojati osnovne razlike između žičanog i Frontalni oblik, metoda Prezentacija učionica 13. bežičnog povezivanja na internet - objasnit dijaloga vezu interneta i televizije - konfigurirati XI Ponavljanje - pristup sistematizacija internetu gradiva Metoda dijaloga - Prezentacija 9. učionica 6., 7. Izrada hiperveza - objasniti način dodavanja hiperveza na druge metode: praktičnog rada 18., 19. Rad Izrada s okvirima tablice u - stranice, objasniti - objasniti način umetanja dodavanje i uređivanja frame-ova tablica na na metode: na računalu, praktičnog samostalni rada HTML-u web stranici stranicu - izraditi web stranicu na s okvirom kojoj će na na rad računalu, samostalni biti kojoj uređeni će biti tekst, uređeni pobrojana tekst, liste, lista, slike slika i tablice i tablica u rad, dijalog raznim bojama, poveznice s drugim web Pismena provjera - stranicama provjera znanja Samostalni rad Nastavni - učionica znanja , Izrada IPv4 tablice u - objasniti način strukturu umetanja IPv4 i - uređivanja tablica na metode: Frontalni praktičnog oblik, metoda rada Prezentacija učionica HTML-u web objasniti stranici prednosti - izraditi i mane web IPv4 stranicu - na kojoj će na dijaloga računalu, samostalni biti navesti uređeni rezervirane tekst, pobrojana IP adrese lista, slika i tablica rad, dijalog 13., 14. Izrada hiperveza - objasniti način dodavanja hiperveza na druge metode: praktičnog rada Analiza Rad s okvirima provjere - stranice, odgovoriti - objasniti na sva pitanja dodavanje iz kontrolne frame-ova zadaće na Metoda na računalu, dijaloga samostalni - Prezentacija učionica znanja web stranicu - izraditi web stranicu s okvirom na rad kojoj će biti uređeni tekst, liste, slike i tablice u., 3. Umetanje tablice u - raznim izraditi bojama, tablicu poveznice unutar tablice s drugim - objasniti web metode: praktičnog rada tablicu način stranicama dodavanja boje sjenčanja ćelija, te rubova na računalu, samostalni ćelija u tablici na web stranici - izraditi web rad stranicu na kojoj će biti uređeni tekst, pobrojane materijala liste i slike unutar tablice Statičko dodjeljivanje - objasniti način dodjeljivanja i vrste statičkih IP Frontalni oblik, metoda Prezentacija učionica adresa adresa - znati konfigurirati lokalnu mrežu sa Pristup internetu - statičkim nabrojati IP sklopovsku adresama i programsku podršku potrebnu za spajanje na Internet - Objasniti 30., 31. Izrada formulara princip - objasniti rada način dial-up izrade veze, formulara ISDN-a i na DSL-a web stranici - izraditi web stranicu na kojoj će biti formular 11., 1. Umetanje tablice u povezan izraditi sa tablicu bazom unutar na internetu tablice - objasniti tablicu način dodavanja boje sjenčanja ćelija, te rubova Provjera ćelija - procijeniti u tablici svoje na web znanje stranici tokom - izraditi prvog web znanja stranicu polugodišta na kojoj će biti uređeni tekst, pobrojane liste i slike unutar tablice 15., 16. Izrada formulara - objasniti način izrade formulara na web stranici - izraditi web stranicu na kojoj će biti formular povezan sa bazom na internetu dijaloga Frontalni oblik, metoda dijaloga Prezentacija učionica metode: praktičnog rada na računalu, samostalni metode: rad praktičnog rada na računalu, samostalni rad Frontalni oblik učionica metode: praktičnog rada na računalu, samostalni rad 35

36 DRUGO POLUGODIŠTE 1 I Dinamičko - objasniti potrebu za primjenom DHCP adresa - Frontalni oblik, metoda Prezentacija učionica dodjeljivanje adresa objasniti princip dodjeljivanja dinamičkih adresa dijaloga - znati koje su adrese privatne, gdje se i zašto koriste - objasniti gdje se i zašto koristi NAT tehnologija - objasniti kako radi DNS server 34., 35. Interaktivni elementi web stranice - pronaći i prepoznati web stranice s elementima Java - pronaći i prepoznati web stranice s elementima Active X - pronaći i prepoznati web stranice s elementima JavaScript metode: praktičnog rada na računalu, samostalni rad IPv6 - objasniti strukturu IPv6 - objasniti prednosti i mane IPv6 Frontalni oblik, metoda dijaloga Prezentacija učionica 17., 18. Interaktivni elementi web stranice - pronaći i prepoznati web stranice s elementima Java - pronaći i prepoznati web stranice s elementima Active X - pronaći i prepoznati web stranice s elementima JavaScript metode: praktičnog rada na računalu, samostalni rad Intranet i VPN - prepoznati tehnologiju za stvaranje privatnih korporacijskih mreža - priklj učiti se na intranet poduzeća gdje god se nalazio - Obj asniti kako radi VPN tehnologij a Frontalni oblik, metoda dijaloga Prezentacija učionica II , 39. Uvod u JavaScript - izraditi alert prozore - interaktivne izbornike Elektronička kupovina - objasniti kako radi tehnologija za elektroničku kupovinu - razlikovati pojmove elektroničke košarice, elektroničke lisnice i elektroničke aukcije 19., 0. Uvod u JavaScript - izraditi alert prozore - interaktivne izbornike metode: praktičnog rada na računalu, samostalni rad Frontalni oblik, metoda dijaloga metode: praktičnog rada na računalu, samostalni rad materiali Prezentacija učionica 36

37 Ponavljanje - sistematizacija gradiva Metoda dijaloga - Prezentacija učionica 4., 43. Objavljivanje web-a - objasniti način objavljivanja web stranica na internetu - koristiti razne FTP programe Pismena provjera znanja metode: praktičnog rada na računalu, samostalni rad - provjera znanja Samostalni rad - Nastavni listić - učionica 1.,. Objavljivanje web-a - objasniti način objavljivanja web stranica na internetu - koristiti razne FTP programe Analiza pismene provjere metode: praktičnog rada na računalu, samostalni rad - odgovoriti na sva pitanja iz pismene provjere Metoda dijaloga - Prezentacija učionica III , 47. CGI skriptiranje - objasniti način CGI skriptiranja - upotrijebiti CGI skripte pri izradi web stranica Zaštita na internetu - vatrozid - objasniti namjenu vatrozida - nabrojati vrste vatrozida - objasniti način rada vatrozida metode: praktičnog rada na računalu, samostalni rad Frontalni oblik, metoda dijaloga Prezentacija učionica 3., 4. CGI skriptiranje - objasniti način CGI skriptiranja - upotrijebiti CGI skripte pri izradi web stranica Načini napada na internet - poznavati osnovne načine napada na Internet, te znati kako se zaštiti - objasniti pojmove izviđanje -packet sniffer, skeniranje portova, denial of Service (DOS) 50., 51..NET i web servisi - objasniti kako.net tehnologija omogućava daljinsko izvršavanje aplikacija i pružanje usluga pomoću interneta. metode: praktičnog rada na računalu, samostalni rad Frontalni oblik, metoda dijaloga metode: praktičnog rada na računalu, samostalni rad Prezentacija učionica 37

38 Način napada na - poznavati osnovne načine napada na Frontalni oblik, metoda Prezentacija učionica računalo računalo, te znati kako se zaštiti - objasniti dijaloga pojmove virus, crv, trojanski konj, hoax, spam 5., 6..NET i web servisi - objasniti kako.net tehnologija omogućava daljinsko izvršavanje aplikacija i pružanje usluga pomoću interneta Kolačići - objasniti što su kolačići - objasniti čemu služe - objasniti kao ih možemo očistiti 54., 55. Audio na internetu - pretraživati audio zapise na internetu - znati kako se audio datoteke šalju na Internet i kako se reproduciraju - dijeliti datoteke s drugima na internetu Programi za špijuniranje IV Objasniti pojam : program za špijuniranje - Objasniti primjenu programa za špijuniranje - Navesti prednosti i mane programa za špijuniranje 7., 8. Audio na internetu - pretraživati audio zapise na internetu - znati kako se audio datoteke šalju na Internet i kako se reproduciraju - dijeliti datoteke s drugima na internetu Kriptografija - objasniti tehniku šifriranja podataka - razumjeti zašto je potrebno kriptiranje podataka metode: praktičnog rada na računalu, samostalni rad Frontalni oblik, metoda dijaloga metode: praktičnog rada na računalu, samostalni rad Frontalni oblik, metoda dijaloga metode: praktičnog rada na računalu, samostalni rad Frontalni oblik, metoda dijaloga Prezentacija učionica Prezentacija učionica Prezentacija učionica 58., 59. Video na internetu - objasniti način funkcioniranja videozapisa - objasniti kako se omogućuje ljudima iz različitih dijelova svijeta da se vide međusobno i razgovaraju - primjena programa Skype, MSN - isprobati multicast tehnologiju na webinarima metode: praktičnog rada na računalu, samostalni rad listić Digitalni potpis - objasniti što je digitalni potpis - primijeniti tehnologiju digitalnog potpisa pri zaštiti računala na internetu Frontalni oblik, metoda dijaloga Prezentacija učionica 9., 30. Video na internetu - objasniti način funkcioniranja videozapisa - objasniti kako se omogućuje ljudima iz različitih dijelova svijeta da se vide međusobno i razgovaraju - primjena programa Skype, MSN - isprobati multicast tehnologiju na webinarima metode: praktičnog rada na računalu, samostalni rad 38

39 V. - sistematizacija gradiva Metoda dijaloga učionica Ponavljanje gradiva 6., 63. Animacije na web-u - zanati pronaći shockwave i flash animacije na webu, - objasniti način nastajanja animacije u programima shockwave i flash - objasniti što je potrebno da bi se takve animacije mogle vidjeti u Internet pregledniku Pisana provjera znanja metode: praktičnog rada na računalu, samostalni rad materijal - procijeniti znanje tijekom godine Pismena provjera znanja učionica 31., 3. Animacije na web-u - zanati pronaći shockwave i flash animacije na webu, - objasniti način nastajanja animacije u programima shockwave i flash - objasniti što je potrebno da bi se takve animacije mogle vidjeti u Internet pregledniku metode: praktičnog rada na računalu, samostalni rad materijal ,67. Analiza provjere znanja Izrada osobnih web stranica - odgovoriti na sva pitanja iz pismene provjere -samostalni rad - učionica -znati napraviti interaktivnu web stranicu metode: praktičnog rada na računalu, samostalni rad VI Seminarski radovi -znati napraviti prezentaciju i objasniti zadatak metode: praktičnog rada na računalu, samostalni 33., 34. Izrada osobnih web -znati napraviti interaktivnu web stranicu radrad - stranica metode: praktičnog rada -procijeniti znanje na -usmeno računalu, izlaganje samostalni -donijeti zaključne ocjene rad ,70. Provjera znanja Zaključivanje ocjena listić učionica Predmetni k: Branka Čutura, dipl. ing. 39

40 Predmet: ANALOGNI I DIGITALNI SKLOPOVI Razred: 4. i Zanimanje: elektrotehničar Predmetni k: Mate Jović, dipl. ing. Broj sati: 64 (48 sati teoretske nastave + 16 sati laboratorijskih vježbi) CILJEVI I ZADAĆE: Svladavanjem programa Analognih i digitalnih sklopova učenici proširuju i nadograđuju znanja stečena kroz predmet Elektronički sklopovi i Digitalna erlektronika. Znanja se proširuju u smislu temeljitije obrade poznatih sklopova, izbor i mogućnosti primjene sklopova, te ali i upoznavanje novih uz naglasak na eksperimentalnom laboratorijskom radu. Kroz teorijsku nastavu u učionici, laboratorijske vježbe u specijaliziranom laboratoriju te kroz samostalno obrađene pojedine teme, polaznicima treba omogućiti: - poznavanje naziva, rasporeda i funkcije izvoda elektroničkih komponenata - poznavanje značenja pojmova karakterističnih parametara komponenata i njihove praktične važnosti - uporabu tvorničkih podataka za elektroničke komponente ( nalaženje vrijednosti karakterističnih prametara i i izbor elemenata za različite primjene) - poznavanje svojstva sklopova ( rad i namjena sklopa, utjecaj vrijednosti elemenata sklopa na njegova svojstva) - poznavanje uloge sklopova u složenijim uređajima i sustavima - poznavanje osnovnih postupaka za ispitivanje ispravnosti komponenata i sklopova - razvijanje sposobnosti samostalnog rada uporabom literature. ORGANIZACIJA NASTAVE: Obrada novog gradiva, ponavljanje i utvrđivanje prijeđenoga gradiva izvode se u učionici opće namjene s cijelom obrazovnom skupinom. S obzirom na predviđeni fond sati i okvirni program, za rad je neophodno ispuniti uvjete za korištenje projektora ( projektor, bijela ploča za projiciranje, zavjese u učionici). Laboratorijske vježbe izvode se u laboratoriju za elektroniku. Rad traje u bloku od dva školska sata. Na nastavu u laboratorij dolazi skupina učenika (1/3 obrazovne skupine), prema prethodno utvrđenom rasporedu. Na jednom radnom mjestu rade istodobno dva polaznika. Sadržaj vježbi obrađuje se frontalno. Vježbe se izvode pomoću programa za modeliranje i simulaciju rada elektroničkih sklopova ( Electronics Workbench). Dio vježbi se izvodi na gotovim elektroničkim sklopovima, uz korištenje univerzalnih instrumenata, osciloskopa, generatora funkcija i odgovarajućih laboratorijskih elemenata. 40

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -

Διαβάστε περισσότερα

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost

Διαβάστε περισσότερα

Sjeverna zgrada FSB-a, prvi kat

Sjeverna zgrada FSB-a, prvi kat Elektrotehnika i električni strojevi Prof. dr. sc. Davor Zorc (nositelj) Prof. dr. sc. Joško Deur (nositelj) Dr. sc. Danijel Pavković Mario Hrgetić, dipl. ing. Katedra za strojarsku automatiku Sjeverna

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Otpornost R u kolu naizmjenične struje Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja

Διαβάστε περισσότερα

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova Grupa A 29..206. agreb Prvi kolokvij Analognih sklopova i lektroničkih sklopova Kolokvij se vrednuje s ukupno 42 boda. rijednost pojedinog zadatka navedena je na kraju svakog zadatka.. a pojačalo na slici

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

GLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010.

GLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010. GLAZBENA UJETNOST Rezultati državne mature 2010. Deskriptivna statistika ukupnog rezultata PARAETAR VRIJEDNOST N 112 k 61 72,5 St. pogreška mjerenja 5,06 edijan 76,0 od 86 St. devijacija 15,99 Raspon 66

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit 1..014. VARIJANTA A Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. A C 1.1. Tri naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa Tranzistori s efektom polja Spoj zajedničkog uvoda U ovoj vježbi ispitujemo pojačanje signala uz pomoć FET-a u spoju zajedničkog uvoda. Shema pokusa Postupak Popis spojeva 1. Spojite pokusni uređaj na

Διαβάστε περισσότερα

Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ

Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ pred.mr.sc Ivica Kuric Detekcija metala instrument koji detektira promjene u magnetskom polju generirane prisutnošću

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

1. As (Amper sekunda) upotrebljava se kao mjerna jedinica za. A) jakost električne struje B) influenciju C) elektromotornu silu D) kapacitet E) naboj

1. As (Amper sekunda) upotrebljava se kao mjerna jedinica za. A) jakost električne struje B) influenciju C) elektromotornu silu D) kapacitet E) naboj ELEKTROTEHNIKA TZ Prezime i ime GRUPA Matični br. Napomena: U tablicu upisivati slovo pod kojim smatrate da je točan odgovor. Upisivati isključivo velika štampana slova. Točan odgovor donosi jedan bod.

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

konst. Električni otpor

konst. Električni otpor Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku Elektrotehnički fakultet sijek Stručni studij Električni otpor hmov zakon Pri protjecanju struje kroz vodič pojavljuje se otpor. Georg Simon hm je ustanovio ovisnost

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji

Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji Električna shema temeljnog spoja Električna shema fizički realiziranog uzlaznog pretvarača +E L E p V 2 P 2 3 4 6 2 1 1 10

Διαβάστε περισσότερα

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički

Διαβάστε περισσότερα

Elektrodinamika ( ) ELEKTRODINAMIKA Q t l R = ρ R R R R = W = U I t P = U I

Elektrodinamika ( ) ELEKTRODINAMIKA Q t l R = ρ R R R R = W = U I t P = U I Elektrodinamika ELEKTRODINAMIKA Jakost električnog struje I definiramo kao količinu naboja Q koja u vremenu t prođe kroz presjek vodiča: Q I = t Gustoća struje J je omjer jakosti struje I i površine presjeka

Διαβάστε περισσότερα

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Osječki matematički list 000), 5 9 5 Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Šefket Arslanagić Alija Muminagić Sažetak. U radu se navodi nekoliko različitih dokaza jedne poznate

Διαβάστε περισσότερα

ISTOSMJERNE STRUJE 3 ANALIZA LINEARNIH ELEKTRIČNIH MREŽA

ISTOSMJERNE STRUJE 3 ANALIZA LINEARNIH ELEKTRIČNIH MREŽA STOSMJN STUJ ANALZA LNANH LKTČNH MŽA Saržaj preavanja. Uvo. zravna primjena Kirchhoffovih zakona. Metoa napona čvorova. Metoa konturnih struja 5. Metoa superpozicije. Theveninov teorem. Nortonov teorem

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 1. Trigonometrijska kružnica. Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Trigonometrija 1. Trigonometrijska kružnica. Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije Trigonometrija Trigonometrijska kružnica Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije Projektna nastava Osnovne trigonometrijske relacije:. +. tgx. ctgx tgx.

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

TABLICE AKTUARSKE MATEMATIKE

TABLICE AKTUARSKE MATEMATIKE Na temelju članka 160. stavka 4. Zakona o mirovinskom osiguranju («Narodne novine», br. 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 92/05., 43/07., 79/07., 35/08., 40/10., 121/10.,

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2 BETONSE ONSTRUCIJE 2 vježbe, 31.10.2017. 31.10.2017. DATUM SATI TEMATSA CJELINA 10.- 11.10.2017. 2 17.-18.10.2017. 2 24.-25.10.2017. 2 31.10.- 1.11.2017. uvod ponljanje poznatih postupaka dimenzioniranja

Διαβάστε περισσότερα

Klizni otpornik. Ampermetar. Slika 2.1 Jednostavni strujni krug

Klizni otpornik. Ampermetar. Slika 2.1 Jednostavni strujni krug 1. LMNT STOSMJNOG STJNOG KGA Jednostavan strujni krug (Slika 1.1) sastoji se od sljedećih elemenata: 1 Trošilo Aktivni elementi naponski i strujni izvori Pasivni elementi trošilo (u istosmjernom strujnom

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

ELEK 3. ISTOSMJERNA ELEKTRIČNA STRUJA I STRUJNI KRUGOVI ELEKTROTEHNIKA. Doc. dr. sc. Vitomir Komen, dipl. ing. el. 1/77. Komen

ELEK 3. ISTOSMJERNA ELEKTRIČNA STRUJA I STRUJNI KRUGOVI ELEKTROTEHNIKA. Doc. dr. sc. Vitomir Komen, dipl. ing. el. 1/77. Komen ELEKTOTEHNIKA 3. ISTOSMJENA ELEKTIČNA STUJA I STUJNI KUGOVI Doc. dr. sc. Vitomir Komen, dipl. ing. el. /77 SADŽAJ: 3. Nastajanje električne struje 3. Električni strujni krug istosmjerne struje 3.3 Električni

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje

Διαβάστε περισσότερα

EKSPONENCIJALNE i LOGARITAMSKE FUNKCIJE

EKSPONENCIJALNE i LOGARITAMSKE FUNKCIJE **** MLADEN SRAGA **** 0. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE EKSPONENCIJALNE i LOGARITAMSKE FUNKCIJE α LOGARITMI Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: Mladen Sraga

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

Metode rješavanja električnih strujnih krugova

Metode rješavanja električnih strujnih krugova Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku lektrotehnički fakultet sijek Stručni studij snove elektrotehnike Metode rješavanja električnih strujnih krugova snovni pojmovi rana električne mreže (g) dio mreže

Διαβάστε περισσότερα

UVOD U VJEŽBE IZ PODRUČJA ELEKTRIČNIH STRUJNIH KRUGOVA

UVOD U VJEŽBE IZ PODRUČJA ELEKTRIČNIH STRUJNIH KRUGOVA 1 Mr. sc. Draga Kpan-Lisica, viši pred. UVOD U VJEŽBE IZ PODRUČJA ELEKTRIČNIH STRUJNIH KRUGOVA Pojmovi i definicije: Električna struja, električni potencijal i električni napon; Električni strujni krug;

Διαβάστε περισσότερα

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

Trofazno trošilo je simetrično ako su impedanse u sve tri faze međusobno potpuno jednake, tj. ako su istog karaktera i imaju isti modul.

Trofazno trošilo je simetrično ako su impedanse u sve tri faze međusobno potpuno jednake, tj. ako su istog karaktera i imaju isti modul. Zadaci uz predavanja iz EK 500 god Zadatak Trofazno trošilo spojeno je u zvijezdu i priključeno na trofaznu simetričnu mrežu napona direktnog redoslijeda faza Pokazivanja sva tri idealna ampermetra priključena

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2 (kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Informacije o predmetu

Informacije o predmetu Informacije o predmetu Literatura: Marinović Opća elektrotehnika i elektronika, Marinović Opća elektrotehnika i elektronika, Marinović udarska elektrotehnika (str. 45-458, Protueksplozijska zaštita) Zorić,

Διαβάστε περισσότερα

Prikaz sustava u prostoru stanja

Prikaz sustava u prostoru stanja Prikaz sustava u prostoru stanja Prikaz sustava u prostoru stanja je jedan od načina prikaza matematičkog modela sustava (uz diferencijalnu jednadžbu, prijenosnu funkciju itd). Promatramo linearne sustave

Διαβάστε περισσότερα

Osnove elektrotehnike II parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

Osnove elektrotehnike II parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. Osnove elektrotehnike II parijalni ispit 1.01.01. VRIJNT Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni oijeniti. Zadatak 1 (Jasno i preizno odgovoriti na

Διαβάστε περισσότερα

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

Impuls i količina gibanja

Impuls i količina gibanja FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE - SPLIT Katedra za dinamiku i vibracije Mehanika 3 (Dinamika) Laboratorijska vježba 4 Impuls i količina gibanja Ime i prezime prosinac 2008. MEHANIKA

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator

Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator Dosadašnja analiza je bila koncentrirana na DC analizu, tj. smatralo se da su elementi

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

MAGNETNO SPREGNUTA KOLA

MAGNETNO SPREGNUTA KOLA MAGNETNO SPEGNTA KOA Zadatak broj. Parametri mreže predstavljene na slici su otpornost otpornika, induktivitet zavojnica, te koeficijent manetne spree zavojnica k. Ako je na krajeve mreže -' priključen

Διαβάστε περισσότερα

Snage u kolima naizmjenične struje

Snage u kolima naizmjenične struje Snage u kolima naizmjenične struje U naizmjeničnim kolima struje i naponi su vremenski promjenljive veličine pa će i snaga koja se isporučuje potrošaču biti vremenski promjenljiva Ta snaga naziva se trenutna

Διαβάστε περισσότερα

56. ŠKOLSKO NATJECANJE MLADIH TEHNIČARA PISANA PROVJERA ZNANJA 8. RAZRED

56. ŠKOLSKO NATJECANJE MLADIH TEHNIČARA PISANA PROVJERA ZNANJA 8. RAZRED Agencija za odgoj i obrazovanje Hrvatska zajednica tehničke kulture 56. ŠKOLSKO NATJECANJE MLADIH TEHNIČARA 204. PISANA PROVJERA ZNANJA 8. RAZRED Zaporka učenika: ukupan zbroj bodova pisanog uratka vrednovao

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci za pripremu. Opis pokusa

Zadaci za pripremu. Opis pokusa 5. EM: OSCILOSKOP 1. Nacrtajte blok shemu analognog osciloskopa i kratko je opišite. 2. Na zastoru osciloskopa dobiva se prikazana slika. Kolika je efektivna vrijednost i frekvencija priključenog napona,

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTRODINAMIKA ELEMENTI STRUJNOG KRUGA IZVOR ELEKTRIČNE ENERGIJE

ELEKTRODINAMIKA ELEMENTI STRUJNOG KRUGA IZVOR ELEKTRIČNE ENERGIJE ELEKTRODINAMIKA ELEKTRIČNA STRUJA I PRIPADNE POJAVE ELEMENTI STRUJNOG KRUGA Strujni krug je sastavljen od: izvora u kojemu se neki oblik energije pretvara u električnu energiju, spojnih vodiča i trošila

Διαβάστε περισσότερα

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log = ( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se

Διαβάστε περισσότερα

Izmjenični strujni krugovi

Izmjenični strujni krugovi TEHNIČKI FAKUTET SVEUČII IIŠTA U IJEI Zavod za elektroenergetiku Studij: Preddiplomski stručni studij elektrotehnike Kolegij: Osnove elektrotehnike II Nosioc kolegija: v pred mr sc Branka Dobraš Izmjenični

Διαβάστε περισσότερα

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA) ROS GRED (ROSO OSONJEN GRED) oprečna sila i moment savijanja u gredi y a b c d e a) Zadana greda s opterećenjem l b) Sile opterećenja na gredu c) Određivanje sila presjeka grede u presjeku a) Unutrašnje

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

Popis oznaka. Elektrotehnički fakultet Osijek Stručni studij. Osnove elektrotehnike I. A el A meh. a a 1 a 2 a v a v. a v. B 1n. B 1t. B 2t.

Popis oznaka. Elektrotehnički fakultet Osijek Stručni studij. Osnove elektrotehnike I. A el A meh. a a 1 a 2 a v a v. a v. B 1n. B 1t. B 2t. Popis oznaka A el A meh A a a 1 a 2 a a a x a y - rad u električnom dijelu sustaa [Ws] - mehanički rad; rad u mehaničkom dijelu sustaa [Nm], [J], [Ws] - mehanički rad [Nm], [J], [Ws] - polumjer kugle;

Διαβάστε περισσότερα

Periodičke izmjenične veličine

Periodičke izmjenične veličine EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike

Διαβάστε περισσότερα

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120 Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno

Διαβάστε περισσότερα

Priprema za državnu maturu

Priprema za državnu maturu Priprema za državnu maturu E L E K T R I Č N A S T R U J A 1. Poprečnim presjekom vodiča za 0,1 s proteče 3,125 10¹⁴ elektrona. Kolika je jakost struje koja teče vodičem? A. 0,5 ma B. 5 ma C. 0,5 A D.

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

Trofazni sustav. Uvodni pojmovi. Uvodni pojmovi. Uvodni pojmovi

Trofazni sustav. Uvodni pojmovi. Uvodni pojmovi. Uvodni pojmovi tranica: X - 1 tranica: X - 2 rofazni sustav inijski i fazni naponi i struje poj zvijezda poj trokut imetrično i nesimetrično opterećenje naga trofaznog sustava Uvodni pojmovi rofazni sustav napajanja

Διαβάστε περισσότερα

mr. sc. Boris Ožanić, dipl. ing. SIGURNOST U PRIMJENI ELEKTRIČNE ENERGIJE Veleučilište u Karlovcu

mr. sc. Boris Ožanić, dipl. ing. SIGURNOST U PRIMJENI ELEKTRIČNE ENERGIJE Veleučilište u Karlovcu mr. sc. Boris Ožanić, dipl. ing. SIGURNOST U PRIMJENI ELEKTRIČNE ENERGIJE Veleučilište u Karlovcu Copyright Veleučilište u Karlovcu 016. ISBN: 978-953-7343-90-3 Izdavač: Veleučilište u Karlovcu Za izdavača:

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE ODSEK ZA SOFTVERSKO INŽENJERSTVO LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR 1. 2. IME I PREZIME BR. INDEKSA GRUPA

Διαβάστε περισσότερα