y f x y g x Bernouli diferencijalna jed.: y' f x y g x y n realni broj; Svodi se na linernu dif.jed. Homogena diferencijalna jed.
|
|
- Ἔρεβος Μεσσηνέζης
- 5 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 0. DIFERENCIJALNE JEDNADZBE 0. Openito o diferenijalnim jednadzbama Obina diferenijalna jednadzba (dif.jed.) je izraz u kojem se nepoznania nalazi u formi derivaije ili diferenijala. Zavisna promijenjiva zavisi samo o jednoj nezavisno promjenjivoj veliini. d d Izraz takve dif.jed. izgleda ovako: ' sin + 5 e + d d Ako nezavisna promijenjiva zavisi vise nego o jednoj zavisno promijenjivoj, govorimo o parijalnim diferenijalnim jednadzbama. Red dif.jed. je stupanj derivaije koje se pojavljuje u jednadzbi. Dif. jed. prvog reda imaju znai nepoznaniu sa prvom derivaujom. Rijesiti dif.jed. znai pronai takvo rjesenje (rjesenja) koje identiki zadovoljava zadanu jednadzbu. To se obino vrsi integriranjem zadanog izraza. Takvo rjesenje je ope rjesenje ili opi integral dif.jed. Ako su uz dif.jed. zadani i poetni uvjeti onda je dobijeno rjesenje partikularno rjesenje jednadzbe. Ako je zadano vise poetnih uvjetra, onda se kaze da je dif.jed. zadana sa graninim uvjetima. Diferenijalne jednadzbe prvog reda Postoji vise oblika diferenijalnih jednadzbi prvog reda: Standardni oblik ' f, + N( ) d M ( ) A N( ) B( ) + B ( ) d ' + + n f ( λ λ) f ( ) M N(, ) Diferenijalni oblik: M, d, 0 Separirani (odvojeni) oblik: A d 0 Linearna diferenijalna jed.: za sluaj kada je, i,, imamo f g Bernouli diferenijalna jed.: ' f g n realni broj; Svodi se na linernu dif.jed. Homogena diferenijalna jed.:,, Egzaktna diferenijalna jed.: Diferenijalne jednadzbe drugog stupnja Karakteristina jednadzba i ope rjesenje: Jednadzba oblika: " + a ' + a 0 rjesava se analogno algebarskim jednadzbama: 0 λ + aλ + a0λ λ 0. Rjesenja za mogu biti: Diferenijalne jedn.
2 Realna: e + e ; Za sluaj kada je λ λ k osh λ + k sinh λ λ λ a ( a+ bi ) ( ) a bi Kompleksna: λ a± bi: d e + d e Analogno algebarskom: a e osh b+ e sinh b Dvostruko rjesenje: λ λ : e + e λ λ Diferenijalne jednadzbe viseg stupnja ( n) ( n ) Linearna homogerna jednadzba oblika + a a 0 sa konstanrtnim n 0 n koefiijentima a ( j 0,,,.., n) ima rjesenje: λ + a λ aλ + a 0 j n n 0 Metoda sa nedefiniranim koefiijentima, kojom se predpostavlja da se derivaije mogu prikazati kao konaan broj linerno nezavisnih funkija Φ ( ) {,,,..., n } Φ α Polinom n-tog stupnja: Φ + n n p An An α Poznati koefiijenti: ke Ae odnosno; A+ A 0 Φ k sin β+ k os β Asinβ+ Bos β 0. Osnovne postavke o diferenijalnim jednadzbama + +. Utvrdi da li je, rjesenje jednadzbe " ' Znajui da je, mozemo izraunati : ' 0 i " 0. Uvrstimo u jednadzbu: " + ' Predlozeno rjesenje ne zadovoljava jednadzbu.. Utvrdi da li je e + e, rjesenje jednadzbe " + ' + Raunamo: ' e + e e e e " + e e + e e Uvrstimo vrijednosti za derivaije u nasu jednadzbu: ( ) +( e ) " ' e e e e + e e e + e + e 0 Predlozeno rjesenje zadovoljava jednadzbu. sin + Ae + sin. Utvrdi da li je sin, rjesenje dif. jedn. ' os sin sin Derivirajmo zadanu jednadzbu: ' sin ' os os Uvrstimo znane vrijednosti u jednadzbu: sin sin sin os Ae os + ( sin + Ae ) os + Ae Ae Diferenijalne jedn.
3 os sin Ae os sin os os + + Ae sin os Zadano rjesenje zadovoljava diferenijalnu jednadzbu. sin sin os sin ( ) [ ]. Dokazi da je rjesenje dif. jed. ' + 0 u intervalu -, ali ne i u nekom sirem intervalu koji sadrzi zadane toke. Derivirajmo rjesenje: ' ' ( ) ( ) U tokama intervala, funkija je definirana, pa ako zamijenimo vrijednosti u dif. jed.: ' ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) Zadovoljava Izraz nije definiran za toke ±, bilo kojeg intervala pa zato takav interval ne moze biti rjesenje dif. jed. 5. Izraunaj koefiijente i jednadzbe " + 0 koja ima zadane poetne vrijednosti {} π π 0; i ako je ope rjesenje dif. jed. sin + os. 8 6 π π π π π Napisimo reeno: 0 sin + os sin + os π π π π π + 0{} sin + os sin + os {} { } Rijesimo algebarske jednadzbe i : Zamijenimo vrijednosti u jednadzbi: sin + os sin + os ( sin + os ) 6. Izraunaj partikularna rjesenja dif. jed. " 0 koja ima zadane poetne vrijednosti ; 0 i '. 0 Diferenijalne jedn.
4 d d + Integrirajmo jednadzbu: '' ' ponovna integraija daje: Ope rjesenje jednadzbe je: + Uvrstimo poetne vrijednosti: ' + + pa je partikularno rjesenje diferenijalne jednadzbe + [ ] [ ] 7. Dokazi da je ln rjesenje jednadzbe " + ' 0 u intervalu 0, i da u intervalu -, rjesenje nije valjano. Iz ln ' i " Zamijenimo vrijednosti u jednadzbi: " + ' rjesenje zadovoljena za [ 0, ]. ln ne moze biti rjesenje za interval -, jer funkija ln je nedefinirana za negativne vrijednosti od. [ ] ' ( ) 8. Izraunaj koefiijente i tako da budu zadovoljeni poetni uvjeti 0 0 i ' 0 za jednadzbu e e sin. Za 0 0 sin e + e Za ' 0 imamo: ' e + e + sin e + e + os ' 0 e + e + os Rijesimo te dvije jednadzbe:, π 9. Izraunaj koefiijente i tako da budu zadovoljeni poetni uvjeti 0 i 8 π ' za jednadzbu sin + os +. 8 π π π π π π Za 0 sin + os + sin + os π Za ' imamo: ' ( ) ' sin + os + os sin 8 Diferenijalne jedn.
5 π π π ' os sin Rijesimo te dvije jednadzbe: +, π 0. Izraunaj koefiijente i tako da budu zadovoljeni poetni uvjeti ( 0) i za jednadzbu " + 0, ako je poznato ope rjesenje sin + os. Za 0 0 sin 0 os 0 sin 0 + os 0 + π π π π Za sin + os sinπ + osπ Da bi simultano zadovoljili zadane poetne uvjete, koefiijent bi trebao istovremeno poprimiti dvije razliite vrijednosti: i sto je nemogue. Zato kazemo da zadatak, kako je zadan, nema rjesenja. 0. Oblii diferenijalnih jednadzbi. Preinai zadanu dif. jed. u standardni oblik: ' + sin e e Standardni oblik je dan izrazom : ', ' + sin f e e sin e e ' sin e ' ' e sin e e ( ). Preinai zadanu dif. jed. u diferenijalni oblik: '- Diferenijalni oblik je dan izrazom: M, d+ N, d 0 + Rijesimo po ': '- ' ' ovo je sada standardni oblik. i) Ako uzmemo da je M, + i N, mozemo napisati i: M + + odnosno ( + ) d + ( ) d 0 sto je trazeni oblik. N ( ) ii) Ako uzmemo da je M i N mozemo napisati i: + Diferenijalne jedn. 5
6 M, + + odnosno ( ) d + d 0 sto je trazeni oblik. N + + iii) Ako uzmemo da je M i N mozemo napisati i: + M + + odnosno d + d 0 sto je trazeni oblik. N iv) Ako uzmemo da je M i N mozemo napisati i: M + odnosno d N + d 0 sto je trazeni oblik.. Preinai zadanu dif. jed. iz diferenijalnog oblika u standardni oblik: ( + ) d + ( + ) d 0. Standardni oblik je dan izrazom : ' f (, ) ( + ) + ( + ) 0 ( + ) ( + ) d d d d ( ) d + + ' ' d + ( + ) e. Dokazi da je dif. jed. zadana u diferenijalni obliku ', homogena. + sin ( λ λ ) Homogeni oblik dif. jed. je dan izrazom: f, f, : e f + sin (, ) λ λ λ e λ e f ( λ, λ) f f ( λ, λ) λ ( λ) + ( λ) sin λ + λ sin λ 5. Dali je zadana jednadzba linearna ' sin + e? λ Linearni oblik je dan izrazom: ' + f g f sin ; g e Diferenijalne jedn. 6
7 Jednadzba je linearna. Za promjenu, jednadzba ' sin + e nije linearna, jer je sin 6. Dali je zadana jednadzba linearna ' + e? e g Linearni oblik je dan izrazom: ' + f g ' + e ' + e 0 f ; 0 Zadana jednadzba je linearna. 7. Dokazi da je zadana jednadzba egzaktna: d d M, N, Egzaktna dif. jed. zadovoljava uvjet: M M d + ( + ) d N, N + Uvjet je zadovoljen. 0. Diferenijalne jednadzbe prvog reda 0.. Diferenijalne jednadzbe sa odvojenim koefiijentima B( ) d Opi oblik DJ dan je izrazom: A d + 0 i rjesenje dobijemo integriranjem Ako su zadani poetni uvjeti, A d + B d C rjesenje se dobije intergirajem: A d + B d 0 8. Rijesi e d d 0; 0 e d d 0 A d + B( ) d e d + ( ) d e k 0 e Postavimo poetne uvjete: 0 e + k k e + k e e Uvrstimo: odnosno Zbog poetnih uvjeta 0, negativna vrijednost korjena se ne moze uzeti kao rjesenje. 9. Rijesi ' 7 Diferenijalne jedn. 7
8 d Preuredimo DJ u diferenijalni oblik i odvojimo promijenjive: 7 7d d 0 d 0 A d + B( ) d 7d + d 7 ln Preuredimo izraz: ln 7 Gornji izraz prikazimo kao poteiju: e dalje: e (iz definiije logaritma) e e e ± e e ln Trazeno rjesenje prikazano ekspliitno: ± 7 ke pri emu je k e ln 7 e i 0. Rijesi ' + + d Preuredimno DJ i odvojimo promijenjive: '( + ) + ( + ) + d d d d ( + ) ( + ) d d d 0 ( + ) ( + ) ( + ) ( + ) Uvrstimo u intergal: R A d+ B( ) d d+ Rijesimo integrale: d d du ( + ) ( + ) + ( + ) d d d + u du a) ln + u d ln ln + d b) ln + R A d+ B d ln ln ( + ) ln ( + ) ln + ln ( + ) + ln ( ) + R ln + ln ( + ) ( + ) ln ln ( + ) ( + ) Nase rjesenje: C + + d ( ). Rijesi d + d ( ) ( ) Preuredimno DJ u diferenijalni oblik: + d d 0 Uvrstimo u intergal R A d + B d + d + d Rijesimo integrale: a) ( + ) d + b) d Diferenijalne jedn. 8
9 R ± + + ( π ) 0 π 0. Rijesi DJ os d+ - 5 d 0 uz uvjet 0 Poetni uvjeti su znai ; 0 A os ; B - 5 Uvrstimo u integrale: R A d+ B d 0 osd+ -5 d π 0 u d du a) os d sin sin d sin + os dv os d; v osd sin b) -5 d 5 5 π R A d+ B d 0 sin+ os R sin + os πsinπ osπ + 0 sin + os + +. Rijesi DJ ' Zadana DJ se ne moze separirati. Posto je to homogena DJ, mozemo izvrsiti transformaiju: d Homogena DJ: ' f, ima svojstvo f, f, d ( λ λ ) d ' du zamijenimo: u i derivirajmo: ( u) u+ Primijenimo to na nasu DJ: d d d du + u du du ' u+ u + + u du d d d d d d d d du 0 Sada mozemo rijesiti nasu novu DJ: du 0 du C ln u ili: u ln oznaimo ln k u ln + ln k ln k Zamijenimo pravu vrijednost za u: u u ln k ln k +. Rijesi DJ ' Zadana DJ se ne moze separirati ali predpostavljamo da je homogena pa mozemo pisati: ( λ) + ( λ) ( λ)( λ) 0 ( + ) + λ + f f ( λ, λ) λ Diferenijalne jedn. 9
10 d ' du DJ je homogena. Izvrsimo zamjenu: u; i ( u) u+ d d ( u) ( u) du + du u + Primijenimo to na nasu DJ: u+ u+ d d u du u + d u d u du Sada mozemo rijesiti nasu novu DJ: d u u + u + du 0 d u d du C ili: ln u + u u + v dv du ln ln v u + u + dv u du v ln ln u + ln ln u + oznaimo ln k imamo ln + ln k ln u + ln k ln u + ln k ln u + Zamijenimo pravu vrijednost za u: u ln ( k) ln + + ln ( k) ln ln ( k) + ln ln + ln ln ln k ln k Rijesi DJ iz zadatka 7. na drugi nain: ' d + d Prikazimo DJ u reipronom obliku: ' d d + ( u) + d ' du du Sada primijenimo supstituiju: u; i ( u) u+ u+ d d d u du u du u du u u+ u+ u d + d d + u ( u) ( + u ) 5 du u + u d + u d + u Odnosno DJ + du Rijesimo DJ: + du d + u u+ u u+ u + du C ln u+ u d + u d ili: 5 + u + u u du u + + u du du 5 du u u u ( u ) u + + u u du ln u u u + u dv u du du u + v dv du ln u + v Diferenijalne jedn. 0
11 DJ ln u u ln + ln u u + ln + 8ln ln ln ln u ln + u k u + u oznaili smo ln k 8 8 Zamijenimo pravu vrijednost za u k + k + k 8 d + dt d Prikazimo DJ u diferenijalnom obliku: d i rijesimo separaijom promijenjiva: -+ d d DJ dt dt C ili: d d d t Rijesi DJ - artan ( ) Tipini integral dt DJ artan t artan t + tan t+ tan t Rijesi DJ ' + d + d d d d ' Rijesimo C ili: d + + d + u du d u ln u ln + + d du u d du du ln u ln DJ ln + ln ln ( + )( ) u Zamijenimo: ln k + k 0.. Egzaktne diferenijalne jednadzbe N(, ) ( ) ( + ) 8. Dokazi da zadana DJ je egzaktna i izraunaj rjesenje. d + + d 0 M Egzaktan DJ zadovoljava uvjet: M, ; N, + M N To je egzaktna DJ Rjesenje egzaktne DJ: M, d+ N, d 0 dano je izrazom: Diferenijalne jedn.
12 dg, M, d + N, d i za nas sluaj: dg, g dg( ) d + k( ) + k( ) + g(, ) + k( ) Sada moramo nai vrijednost za k + k ( + ) + k ( ) ( + ) k ( ) Taj izraz zadovoljava i N, ' ' Integraijom dobijemo: k k ' d d + Zamijenimo: + k( ) + + g + g + Ili izrazeno impliitno, rjesenje DJ glasi: + e + 9. Rijesi DJ: ' e d e + Napisimo zadano u diferenijalnoj formi: ( e + ) d ( e ) d d e ( e + ) d + ( e ) d 0 M ( e + ); N ( e ) M, ( e + ) N(, ) ( e ) e + e g To je egzaktna DJ g d ( e + ) d e + k( ) + g Derivirajmo izraz po, ime dobijamo i dobijeni rezultat izjednaimo sa N : ' e + k + e + k' e + k' e k' Sada mozemo integrirati: k k' d d k + e e ' + e Uvrstimo u jednadzbu g, : g e + k + + e Rijesi DJ: ( ) d+ ( + ) d M ( - ) N(, ) ( + ) Provjerimo uvjete: N(, ) M Posto je DJ nije egzaktna Diferenijalne jedn.
13 DJ se moze rijesiti metodom koristenja Faktora Integraije I, : I, M, d + N, d 0 Rjejesenje DJ jednako je: M N Ako je: k( ) tada je rjesenje: I(, ) e M M N g d Ako je: g tada je rjesenje: I(, ) e N Ako je: M f i N g tada je rjesenje: I, M N Preuredimo DJ: Pomnozimo DJ sa FI: k d d + + d d d + d + d 0 Faktor Integraije ( FI ) ima oblik: d + d + d + d I ( d + d) d + d d + d d d 0 + ( ) ( ) d + d d d + d d d d DJ je sada egzaktna i rijesimo po metodi FI: Za nas sluaj, iz tabele FI nalazimo I d + d d d d ( ) Integrirajmo obje strane: d d+ ( ) d ln + d + d d Rijesimo DJ : d M ; N ( ) g, g, M g d d ln + k ( ) + g g(, ) 0 + k' ( ) N k' ( ) k( ) ( ) d ln + + ln + ln g k g. Rijesi DJ: ' + d Preuredimo DJ: d + ( ) d 0 d + Diferenijalne jedn.
14 ( ) N(, ) ( + ) M Provjerimo uvjete: 6 6 ( ad + bd) DJ nije egzaktna. Preuredimo DJ: d d d 0 d d d 0 Izraz u zagradi je oblika: Faktor ve imamo. pa nas FI iznosi: a- b- koji ima prema FI, integrirajui faktor. ( ) I, Pomnozimo nas izraz sa I, : d d d 0 i pojednostavimo u skladu sa FI tabelom (u nastavku): 0 d d Integriranjem dobijemo rjesenje: d( ) d + d d d TABLICA FAKTOA INTEGRACIJE Izraz oblika Faktor Integraije Potpuni diferenijal d d d d d d d d d d d d ln d d d d d d d d artan + + d + d d + d d ( ln ) d + d d + d, n > d n n n ( n )( ) d + d d + d d ln ( ) d + d d + d, n > d n ( + ) + ( n )( + ) a b a b a b n ad + bd ad + bd d Diferenijalne jedn.
15 . Pretvori zadanu DJ d+ d 0 u egzaktni oblik N(, ) M Provjerimo uvjete: M N DJ nijhe egzaktna. Primijenimo tvrdnju: Ako je k M k e d : k( ) ( ) k( ) k( ) I M N M k d ln ln d I e e e e d + d 0 d + d 0 DJ je sada egzaktna. tada je rjesenje:. Pretvori zadanu DJ + d+ + + d 0 u egzaktni oblik i rijesi. ( + ) N(, ) ( + + ) M Uvjeti su: DJ je egzaktna. N(, ) M M ( + ); N ( + + ) ; + 6 g ( ) ( ) M + g dg + d + + k + + k ( ) g + + k' Taj izraz zadovoljava i N, + + k' Integraijom dobijemo: k k' d d k' ( ) + + Zamijenimo: g, + + k g, Rijesi DJ: ; za poetne uvjete: (). t + ( ) d dt t + Napisimo DJ drukije: dt + t + dt 0 Ispitajmo egzaktnost DJ M t N t t + Zadovoljava, DJ je egzaktna. t t M t N( t, ) M t ; N( t, ) ( t + ); t Diferenijalne jedn. 5
16 g t t+ k( ) g t t + k ' Taj izraz zadovoljava i N, t ( + ) t + k ( ) ( t + ) k ( ) ' Zamijenimo: ' ' Integraijom dobijemo: k k d d g t k t M t g t dt t+ k g t Rijesimo ovu algebarsku jednadzbu: Sada mozemo primijeniti poetne uvjete i izraunati : Za t i imamo: t+ + t+ + 8t t+ t 6. Provjeri egzaktnost DJ sin + os d+ sin + d 0 i rijesi. Provjerimo uvjete: ( sin os ) ( sin ) M + N + sin + os sin + os N(, ) M M ( sin+ os ) ; N ( sin+ ); sin+ os g ( sin os ) ( sin os ) M + g dg + d sin d os Moramo uzeti u obzir i k! u d du os d sin sin d dv os d v os d sin sin os g, sin os + k g sin os + k sin os + k' k( ) k ( ) d [ + ] d + + Taj izraz zadovoljava i N, : sin os + k' sin + k' + os Integraijom dobijemo: ' os os Zamijenimo: g, sin os k sin os + + os + g, sin Provjeri egzaktnost DJ os + ost dt + sin t tsin d 0 i rijesi. Provjerimo uvjete: ( os os ) ( sin sin ) M t + t N t t t sin + ost ost sin t t Diferenijalne jedn. 6
17 N( t, ) M t M ( t, ) ( os + os t) ; N( t, ) ( sin t tsin ) ; sin + ost t g( t, ) M ( os + os t) g( t, ) dg( t, ) ( os + ost) dt t os dt t os ostdt sin t Moramo uzeti u obzir i k! g t tos + s g( t, ) tos + sin t+ k in t + k tsin t + sin t+ k' N( t ) t t t k ( t) t t k k k d d g( ) t + t + k t + t+ os + sin Taj izraz zadovoljava i, : sin + sin + ' sin sin ' 0 Integraijom dobijemo: ' 0 Zamijenimo:, os sin os sin g t t t 0.. Linearne diferenijalne jednadzbe Linearna diferenijalna jednadzba ima oblik: ' + f g f d DJ se rjesava primjenom metode faktora integraije: I e. DJ se pomnozi sa FI i rezultat se dobije obostanim integriranjem jednakosti: I I ' + f I g I d g I I g I d d n Bernouli diferenijalna jednadzba ima oblik: ' + f g n realni broj. DJ se rjesava uvodjenjem nove nepoznanie z -n DJ funkije z, ije je rjesavanje ranije objasnjeno.. Nakon supstituije, dobije se linearna I f d d ( π ) 8. Rijesi linearnu DJ: ' + sin. Nakon toga rijesi DJ za poetne uvjete: Utvrdimo: f g sin Uvodimo FI: I e e e Pomnozimo DJ sa FI: ' + sin I e ' + e e sin Prema definiiji rjesenje je jednako: e e sin d d g I I g I d d Slian integral je rijesen ranije u dijelu Nepravi Integrali: e sin d e sin os Diferenijalne jedn. 7 +
18 e e sin d e ( sin os ) + sin os + e ( π ) Rijesimo drugi dio zadatka, uvodjenjem poetnih uvjeta: π sin os + e sinπ osπ + e ( 0) ( ) + π π e Zamijenimo : sin os + e sin os + e e π π ( sin os + e ) ( sin os + e ) π e 9. Rijesi linearnu DJ: '. Utvrdimo: f g Uvodimo FI: I e e e f d d Pomnozimo DJ sa FI: ' I e ' e e Prema definiiji imamo: I d g I I g I d e e d d u u u e d e du e e + d du d du e e + e + e e e e 0. Rijesi linearnu DJ: ' 5 0. Utvrdimo: f 5 g 0 Uvodimo FI: I e e e 5 5 f d 5d 5 Pomnozimo DJ sa FI: ' 5 0 I e ' e 5 0 Prema definiiji rjesenje je: I d 5 5 e e 5 e 5 d g I I g I d e 0d +. Rijesi linearnu DJ: '. f d d Utvrdimo: f g Uvodimo FI: I e e d ln ln 7 e Pomnozimo DJ sa FI: ' + I ' + Rjesenje je: Diferenijalne jedn. 8
19 I 8 7 d g I I g I d d d Rijesi linearnu DJ: ' 7 sin. f d 7d Utvrdimo: f 7 g sin Uvodimo FI: I e e 7d 7 ( ) I d e Pomnozimo DJ sa FI: ' 7 sin I e ' e 7 e sin Prema definiiji rjesenje je: sin Ope rjesenje integrala 7 7 e e d I I d g I I g I d a a e e sin bd ( asin b bos b) + (vidi neodredjeni integrali) a + b e e e sind 7sin os + 7sin os e e ( ) sin os + e Nastavimo raunanje: 7 sin os. Rijesi Bernouli DJ: ' + -n Utvrdimo: f g n Uvedimo supstituiju: z : z' z' z ' Zamijenimo: ' + + z z z z z z' z Izraz je linearna DJ, koju znamo rijesiti: Utvrdimo: f d d FI I e e d e ( z z ) I e z e z e I Pomnozimo DJ sa FI: ' ' Prema definiiji rjesenje je jednako: f g d g I I g I d ze e d e + d ze e + z e + Nase je rjesenje, za : z e + Diferenijalne jedn. 9
20 . Rijesi Bernouli DJ: ' -n Utvrdimo: f g n Uvedimo supstituiju: z : z z ' z z' Zamijenimo: ' z z' z z z z' z z z' z Utvrdimo: f g f d d ln FI I e e d ln e e Pomnozimo DJ sa FI: z' z I z' z z' z Rjesenje je jednako: d z d + z + z Nase je rjesenje, za z : / I d g I I g I d dw 5. Rijesi linearnu DJ: + W uz poetne uvjete: W ( ) 50 dt 0 + t ( t) dt 0+ t f () t dt Utvrdimo: f () t g() t Uvodimo FI: I() t e e 0 + t ( 0+ t) dt dt ln ( 0 + t) e ( 0 + t) ;( t > 5) Pomnozimo DJ sa FI: 0 + t 0 + dw dw + W I t 0 + t t dt 0 + t dt () () () ( t) () ( 0 + t ) 0 + t I t d g() t I() t W () t I() t g() t I() t dt ( 0 + t) W dt W t t dt t t t W t t ( t) ;( t > 5 ) Za poetne uvjete W ( ) 00: W t t t + + 0t t 60 W 0 + Po definiiji: ( ) Diferenijalne jedn. 0
21 dt 6. Rijesi linearnu DJ: + kt 0 k k onst. dt f () t dt Utvrdimo: f t k g t 0k Uvodimo FI: I t e e kdt kt I t e () () () () kt () Pomnozimo DJ sa FI: dt kt dt kt kt + kt 0k I () t e + e kt e 0k Prema definiiji imamo: dt dt I t d kt kt kt g() t I() t TI() t g() t I() t dt e T e 0kdt 0e dt + kt kt kt e T 0 e + T t 0 + e () 7. Rijesi Bernouli DJ: ' + e -n Utvrdimo: f g e n Uvedimo supstituiju: z : z' z' z ' Zamijenimo: ' + e e + z z z z z z' z e Izraz je linearna DJ, koju znamo rijesiti: Utvrdimo: f g e FI I e e d e f d d kdt Pomnozimo DJ sa FI: z' z e I e z' e z e e Prema definiiji rjesenje je jednako: I d g I I g I d ze d d ze + z e e e e Nase je rjesenje, za : z ( ) Teorija rjesenja diferenijalnih jednadzbi Opi oblik linearne diferenijalne jednadzbe n-tog stupnja ima oblik: ( n) n n j za g ako su svi koefiijenti b ( n ) 0 b + b b ' + b g koefiijenti b i g ovise samo o. 0 jednadzba je homogena koefiijentima. ako su jedan ili vise koefiijenata b variabilnim koefiijentima. j konstante, onda govorimo o linearnim DJ sa konstantnim j Diferenijalne jedn. konstante, onda govorimo o linearnim DJ sa
22 ( n ) ako su zadani poetni uvjeti,, ', "... i za n neprekinute g i b u nekom intervalu i ako je b 0, onda postoji samo jedno rjesenje DJ. j Podijelimo gornji izraz sa b 0: ( n) j ( n) ( n ) n ( n) n L( ) L( ) ( n ) ( n ) b + b b ' + b g i dobijemo: 0 j n n 0 bj + a a ' + a Φ 0 Izraz se + a a ' + a se naziva Diferenijalni operator 0 za Φ 0 pisemo 0 tj. imamo homogenu DJ. Linearno nezavisna rjesenja { n } Skup funkija,... je linearno nezavisan u intervalu a < < b ako postoje koefiijenti, od kojih neki nisu nula, pa vrijedi: ( n ) (,,... z ) Homogene Linearne DJ n-tog stupnja, L n 0 uvijek ima n-linearno nezavisnih rjesenja. { n } Wronski determinanta se naziva skup funkija z, z... z u intervalu a < < b od kojih svaka ima - derivaija. W z z n z z... z n ' ' ' z... zn z z z... z n n n n Ako Wronski Det. je razliita od nule barem u jednoj toki intervala a < < b onda skup funkija je linearno nezavisan. Nehomogene Jednadzbe: Ako sa oznaimo partikularno rjesenje Dj a sa, homogeno ili komplementarno p rjesenje homogene DJ L 0, tada je ope rjesenje DJ L Φ ( ) : + h n p h 8. Odredi kojeg su reda DJ i utvrdi da li su linearne: a) ' b) ' + e ) e ''' + e '' d) '' + + e) '' 0 a) ' DJ prvog reda, b, b, g. Niti jedan koefiijent 0 ne zavisi o i niti jedna derivaija ne ovisi o. DJ je linearna. Diferenijalne jedn.
23 0 b) ' + e DJ prvog reda, b, b, g e. Niti jedan koefiijent ne zavisi o i niti jedna derivaija ne ovisi o. DJ je linearna. + g ) e ''' e '' DJ treeg reda, b e, b e, b b ) '' + ' + DJ drugog reda. Prva derivaija je potenija umjesto konstante pa DJ 0 0,. Niti jedan koefiijent ne zavisi o i niti jedna derivaija ne ovisi o. DJ je linearna. d nije linearna. e) '' 0 DJ drugog reda, b, b, g 0. Niti jedan koefiijent ne zavisi o i niti jedna derivaija ne ovisi o. DJ je linearna. I posto je g 0, je i homogena. { } [ ] 9. Skup funkija,5,,sin je linearno nezavisan u intervalu,. Dokaz: Postoje konstante 5,, 0 koje nisu sve nula, za koje vrijedi ranije spomenuto pravilo: sin 0 { } 50. Izraunaj Wronski Det. za skup e, e : e e e e W ( e, e ) de de e ( e ) e e e e d d { + } 5. Izraunaj Wronski Det. za skup,, : + ( ) ( + ) ( ) d d d W{, +, } d d d ( ) ( + ) ( ) d d d d d d ( ) 0 0 W W { } [ ] 5. Izraunaj Wronski Det. za skup,, i utvrdi jesu li linearno nezavisni u -, Diferenijalne jedn.
24 d d d W{,, } d d d d d d d d d + + W Barem jedna toka intervala je razliita od nule, primjer za, W 6 0. Prema ranijem teoremu, skup je linearno nezavisan. 5. Nadji ope rjesenje za DJ '' ako su poznata dva rjesenja: sin i os sin os sin os Wronski Det. skupa rjesenja: W{ sin, os } d sin d os os sin d d { sin,os } W os sin + os sin ( ) Posto je W 0, rjesenja su linearno nezavisna i vrijedi ope rjesenje: sin + os 5. Nadji ope rjesenje za DJ '' ' + 0 ako su poznata dva rjesenja: e i e e e e e Nadjimo Wronski Det. skupa rjesenja: W{ e, e } de d( e ) e e + e d d { } W e e e e e e e e, + 0 Posto nezavisna i vrijedi ope rjesenje: e + e je W e 0, rjesenja su linearno 55. Koristei gornja rjesenja, nadji ope rjesenje jednadzbe '' ' + ako je poznato jedno partikularno rjesenje DJ iz gornjeg zadatka je homogena, pa je e + e. Dano partikularno rjesenje je Po teoremu, + e + e p h p h Diferenijalne jedn.
25 { } { } 56. Izraunaj Wronski Det. za skup rjesenja,, 7 i utvrdi jesu li linearno nezavisni. 7 7 d d d( 7) W{,, 7} 0 0 d d d d d d ( 7) d d d W,, 7 0 Prema ranijem teoremu, skup nije linearno nezavisan. 57. Nadji ope rjesenje DJ '' +, ako je jedno rjesenje a dva rjesenja DJ '' + 0 iznose sin i os. + + Iz h p pisemo: h sin os ; p h p sin os Diferenijalne jedn. 5
2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραNeka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.
Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj
Zadaak (Ines, hoelijerska škola) Ako je g, izračunaj + 5 + Rješenje Korisimo osnovnu rigonomerijsku relaciju: + Znači svaki broj n možemo zapisai n n n ( + ) + + + + 5 + 5 5 + + + + + 7 + Zadano je g Tangens
Διαβάστε περισσότερα( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραNumerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότερα( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότερα1 Obične diferencijalne jednadžbe
1 Obične diferencijalne jednadžbe 1.1 Linearne diferencijalne jednadžbe drugog reda s konstantnim koeficijentima Diferencijalne jednadžbe oblika y + ay + by = f(x), (1) gdje su a i b realni brojevi a f
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραDIFERENCIJALNE JEDNADŽBE
9 Diferencijalne jednadžbe 6 DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE U ovom poglavlju: Direktna integracija Separacija varijabli Linearna diferencijalna jednadžba Bernoullijeva diferencijalna jednadžba Diferencijalna
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραπ π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραSume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.
Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραUvod u teoriju brojeva
Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)
Διαβάστε περισσότερα2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos
. KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..
Διαβάστε περισσότεραFunkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u okolini tocke, i aplikate, tocke, : Uvede li se zamjena: i dobije se:
4. FUNKCIJE DVIJU ILI VISE PROMJENJIVIH 4. Ekstremi funkcija dviju promjenjivih z = f y ( y) ( y) z ( y) ( ) ( ) (, ) (, ) Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραDiferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci
Linearna diferencialna enačba reda Diferencialna enačba v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci d f + p= se imenuje linearna diferencialna enačba V primeru ko je f 0 se zgornja
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio
MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότερα6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom
6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom p(x) = a n x n + a n 1 x n 1 +... + a 1 x + a 0, gdje su a 0, a 1,..., a n realni brojevi, a n 0, i n prirodan broj ili 0, naziva se polinom n-tog stupnja s
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραObične diferencijalne jednadžbe 2. reda
VJEŽBE IZ MATEMATIKE 2 Ivana Baranović Miroslav Jerković Lekcija 13 Obične diferencijalne jednadžbe 2. reda Obične diferencijalne jednadžbe 2. reda U ovoj lekciji vježbamo rješavanje jedne klase običnih
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραDeterminante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.
Determinante Determinanta A deta je funkcija definirana na skupu svih kvadratnih matrica, a poprima vrijednosti iz skupa skalara Osim oznake deta za determinantu kvadratne matrice a 11 a 12 a 1n a 21 a
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραDijagonalizacija operatora
Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.
Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK
SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK. Rši sism jdnačina: d 7 d d d Ršnj: Ša j idja kod ovih zadaaka? Jdnu od jdnačina difrniramo, o js nađmo izvod l jdnačin i u zamnimo drugu jdnačinu.
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραDvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραSignali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan
Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II tjedan Periodičnost signala Koji su od sljedećih kontinuiranih signala periodički? Za one koji jesu, izračunajte temeljni period a cos ( t ), b cos( π μ(, c j t
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra I, zimski semestar 2007/2008
Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Predavanja: Nenad Bakić, Vježbe: Luka Grubišić i Maja Starčević 22. listopada 2007. 1 Prostor radijvektora i sustavi linearni jednadžbi Neka je E 3 trodimenzionalni
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραAPROKSIMACIJA FUNKCIJA
APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραKatedra za matematiku (FSB, Zagreb) Matematika 2 Poglavlje 6 1 / 60
Katedra za matematiku (FSB, Zagreb) Matematika 2 Poglavlje 6 1 / 60 Sadržaj Sadržaj: 1 Linearna diferencijalna jednadžba drugog reda Princip superpozicije rješenja homogene linearne jednadžbe 2 Homogena
Διαβάστε περισσότεραx M kazemo da je slijed ogranicen. Weierstrass-Bolzano-v teorem tvrdi da svaki ograniceni slijed ima barem jednu granicnu tocku.
1. FUNKCIJE, LIMES, NEPREKINUTOST 1.1 Brojevi - slijed, interval, limes Slijed realnih brojeva je postava brojeva na primjer u obliku 1,,3..., nn, + 1... koji na realnoj osi imaju oznaceno mjesto odgovarajucom
Διαβάστε περισσότερα1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i
PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραRADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.
Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραPRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :
PRAVAC iješeni adaci od 8 Nađie aameaski i kanonski oblik jednadžbe aca koji olai očkama a) A ( ) B ( ) b) A ( ) B ( ) c) A ( ) B ( ) a) n a AB { } i ko A : j b) n a AB { 00 } ili { 00 } i ko A : j 0 0
Διαβάστε περισσότερα1. Uvod. 2. Procesne jadnadžbe. 3. Metoda Runge-Kutta 4. Reda
. Uvod Cilj ove vježbe je uspostava numeričkog modela dinamike ekosustava prezentiranog sa dva člana. Prvi član predstavlja plijen-fitoplankton (prva proesna varijabla A ) a drugi član predstavlja predator-zooplankton
Διαβάστε περισσότερα4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i
Sdržj 4 INTEGRALI 64 4. Neodredeni integrl........................ 64 4. Integrirnje supstitucijom.................... 68 4. Prcijln integrcij....................... 7 4.4 Odredeni integrl i rčunnje površine
Διαβάστε περισσότερα> 0 svakako zadovoljen.
Elektrotehnički fakultet u Sarajevu akademska 0/3 ŠIFRA KANDIDATA _ Zadatak Za koje vrijednosti parametra ( ) + 3 = 0 m x mx oba iz skupa i suprotnog znaka? m su rješenja kvadratne jednačine a) m > 3 b)
Διαβάστε περισσότεραMatematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO
Matematičke metode u marketingu Multidimenzionalno skaliranje Lavoslav Čaklović PMF-MO 2016 MDS Čemu služi: za redukciju dimenzije Bazirano na: udaljenosti (sličnosti) među objektima Problem: Traži se
Διαβάστε περισσότεραPrikaz sustava u prostoru stanja
Prikaz sustava u prostoru stanja Prikaz sustava u prostoru stanja je jedan od načina prikaza matematičkog modela sustava (uz diferencijalnu jednadžbu, prijenosnu funkciju itd). Promatramo linearne sustave
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραLINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ
LINEARNA ALGEBRA 1 ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ 2. VEKTORSKI PROSTORI - LINEARNA (NE)ZAVISNOST SISTEM IZVODNICA BAZA Definicija 1. Neka je F
Διαβάστε περισσότεραx + t x 2 x t x 2 t x = + x + = + x + = t 2. 3 y y [x množi cijelu zagradu] y y 2 x [na lijevu stranu prebacimo nepoznanicu y] [izlučimo 3 y ] x x x
Zadatak 00 (Sanja, gimnazija) Odredi realnu funkciju f() ako je f ( ) = Rješenje 00 Uvedemo supstituciju (zamjenu varijabli) = t Kvadriramo: t t t = = = = t Uvrstimo novu varijablu u funkciju: f(t) = t
Διαβάστε περισσότερα4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.
4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos
Διαβάστε περισσότεραISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)
FORMULE Implicitni oblik jednadžbe pravca A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) Eksplicitni oblik jednadžbe pravca ili Pravci paralelni s koordinatnim osima - Kada je u općoj jednadžbi
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότερα5. FUNKCIJE ZADANE U PARAMETARSKOM OBLIKU I POLARNIM KORDINATAMA
5. FUNKCIJE ZADANE U PARAMEARSKOM OBLIKU I POLARNIM KORDINAAMA 5. Funkcije zadane u paametaskom obliku Ako se koodinate neke tocke,, zadaju u obliku funkcije neke tece pomjenjive, koja se tada naziva paameta,
Διαβάστε περισσότεραKOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Διαβάστε περισσότερα1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ
Deformaije . Duljinska (normalna) deformaija. Kutna (posmina) deformaija γ 3. Obujamska deformaija Θ 3 Tenor deformaija tenor drugog reda ij γ γ γ γ γ γ 3 9 podataka+mjerna jedinia 4 Simetrinost tenora
Διαβάστε περισσότεραDinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1
Zadatak, Štap B duljine i mase m pridržan užetom u točki B, miruje u vertikalnoj ravnini kako je prikazano na skii. reba odrediti reakiju u ležaju u trenutku kad se presječe uže u točki B. B Rješenje:
Διαβάστε περισσότερα