Mitropolit Metodij Zlatanov BEZBOJNI PATOKAZI
|
|
- Ἄτλας Γούναρης
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Mitropolit Metodij Zlatanov BEZBOJNI PATOKAZI
2 IZDAVA^KI CENTAR TRI ul. Wego{eva 29A, 1000 Skopje, Makedonija tel./faks: tri@kniga.com.mk Glaven urednik Art direktor Urednik Vinka Sazdova Aleksandar Sazdov Bojan Sazdov Dizajn na korica Mitropolit Metodij Zlatanov Aleksandar Raj~evski Site prava se zadr`ani. Nitu eden del od ova izdanie ne smee da bide prepe ~a tuvan, kopiran ili objavuvan vo koja bilo forma ili na koj bilo na~in vo elek tronskite ili pe~ateni te mediumi, bez pismena soglasnost od izdava~ot.
3 Mitropolit Metodij Zlatanov BEZBOJNI PATOKAZI
4
5 O sweet everlasting Voices be still; Go to the guards of the heavenly fold And bid them wander obeying your will Flame under flame, till Time be no more; Have you not heard that our hearts are old, That you call in birds, in wind on the hill, In shaken boughs, in tide on the shore? O sweet everlasting Voices be still. (William Butler Yeats: THE EVERLASTING VOICES)
6
7 NA[ETO MALO SVEDO[TVO Bo`e, Bo`e moj, kon Tebe poranuvam; za Tebe za`edne du{ata moja. Kolku pati za Tebe kopnee teloto moe na zamjata pusta, neplodna i bezvodna? I taka se pojaviv vo Svetili{teto Tvoe, za da ja vidam Tvojata sila i Tvojata slava. Za{to milosta Tvoja e podobra od `ivotot, ustata moja }e Te fali. Taka }e Te blagoslovuvam vo `ivotot moj, i vo Tvoe ime }e gi krevam racete moi (Psalm ). Sekoj gest na na{eto dobro bitie, sekoja manifestacija na na{ata su{tinska privrzanost kon Boga, delotvornata svest za ispolnuvawe na Evan gelskite zapovedi, site tie ne{ta pretstavuvaat svedo~ewe za Boga. Svedo{tvoto pak, kako samo`rtvena posvetenost, samoto po sebe e ma~e ni{tvo. Starozavetnite pravednici, svetite pro roci, novozavetnite podvi`nici, ma~enici i ispovednici, site tie svedo~ele za Boga davaj} i go svojot `ivot. Preku proleanata krv. No, tie svedo~ele za Boga ne so smrt, tuku so verata vo ve~en `ivot. Nam, denes ni se dadeni drugi vidovi ma ~eni{tvo: ma~eni{tvo vo trpenie, ma~eni{tvo vo smirenie, ma~eni{tvo vo pro{tevawe, iako i denes ne e isklu~eno ma~eni{tvoto vo krv, bidej}i nevidlivata borba na Crkvata }e trae s dodeka ne se ispolni vremeto. 7
8 ^esto se slu~uva, duri i onie koi sebesi se sme taat za revnosni vernici, da go postavuvaat pra{aweto: zo{to seto ona {to e sodr`ano vo crkovnite kanoni i vo svetoto Predanie, treba neophodno da se ispolnuva? Zo{to mora vo nedela da stanuvame rano nautro i da odime na bogoslu`ba, koga nedelata e edinstveniot den koga bi mo`ele da se naspieme? Zo{to mora tolku dolgo da postime i tolku ~esto da postime, koga hranata ni se nudi vo takva raznovrsnost i vo takvo izobilstvo? Zarem ne mo`e na{ata religioznost da ja prilagodime na sovremeniot na~in na `iveewe? Bogoslu`bite da bidat popladne, namesto nautro, kako eden vid duhovna vikend-razonoda za celoto semejstvo. Vo hramovit e da ima pove}e mesto za sedewe, kako vo kino ili teatar, bez razlika {to nabquduva~kata pozicija gi otstranuva vernicite od su{tinskoto u~estvo vo Liturgiskiot prinos. Da im se dade akcent na prvata i poslednata sedmica od pove} e nedelnite posti, za{to kontinuiraniot post e za fanatiziranite, ili za onie {to se zarekle. Namesto molitveno pravilo, dovolno e popatnoto spomnuvawe na imeto Bo`jo, kako na primer: ne-daj-bo`e, ~uvaj-bo`e, Bo`e-zlaten, da-ne-~ue-gospod itn., iako vo Dekalogot stoi deka napraznoto spomnuvawe na Bo`joto ime e grev. So eden zbor, celiot duhoven `ivot da dobie izvesen bur`oaski karakter. Me utoa, pred da odgovorime na ovie pra{awa i sugestii treba da znaeme deka Bog ni gi dade i podvizite i udobstvata na odredeno vreme, a i tie samite ne se cel za sebe, nitu cel na na{iot `ivot, tuku mo`nost niz soz 8
9 davawe na zdrav duhoven kriterium, izbiraj}i kako `iveeme, da rasteme vo dobrodetelite do merata na sovr{eniot ~ovek. Duhovniot `ivot, asketskoto `iveewe vo Crkvata, ispolnuvaweto na Bo`jata pedagogija, ne podrazbira sinhronizirano prilagoduvawe i koregirawe na svetot soobrazno na na{ite potrebi i `elbi, tuku prilagoduvaj}i mu se na zakonot Bo`ji, nie samite da se menuvame i da se preobrazuvame, kako verni ~uvari na nebozemnoto nasledstvo. Ne treba nie da go menuvame Zakonot, tuku Zakonot treba nas da ne menuva. Za da bideme vo s podobri. Da bideme sovr{eni kako {to e sovr{en na{iot Otec Nebesen. Ete zatoa vredi da se stane nautro, zatoa vredi istrajno da se posti, sekojdnevno molitveno da zaedni~arime so Boga, ispolnuvaj}i go molitvenoto pravilo, zatoa vredi da `iveeme vo pokajanie i da gi ispovedame na{ite grevovi. S da se ispolni vo istrajnost i posvetenost zaradi li~noto sovr{enstvo. Preku takvoto sovr{enstvo }e Mu se upodobuvame na Boga i }e nalikuvame na Boga kako {to decata li~at na svoite roditeli. Bidete sovr{eni, n povikuva Spasitelot na podvig, kako {to e sovr{en va{iot Otec Nebesen. Duhovniot podvig mo`e da go sfatime kako spasonosna olimpijada, vo koja site nie sme natprevaruva~i. Samo {to ne se natprevaruvame eden so drug, tuku sekoj se natprevaruva so sebesi. Zatoa i vo duhovnosta, kako i vo sekoj drug aspekt od `ivotot, ne treba da se sporeduvame so drugite. Sekoj go vrvi svojot pat do Boga. Ne treba grevot i mrzlivosta na 9
10 mojot bli`en da bide dobar izgovor za mojot grev i mojata mrzlivost. Kako {to ni podvigot na mojot bli`en ne me pravi mene posovr{en. Na spasonosnata olimpijada postojat mnogu disciplini. Sekoja e definirana so strogi pravila. Za sekoj natprevar e potrebna golema ïîäãîòâåíîsò i edno od najva`nite ne{ta: vremeto e ograni~eno. ]e dojde ~asot koga vreme nema da ima pove}e. Toa e eshatolo{ki fakt. Rekvizitite mo`at da bidat raznovrsni, kako i problematikata. Pred nas se nepredvidlivi `ivotni situacii i isku{enija. Najmnogu poeni nosi istrajnosta. Koj pretrpi do kðaj }e bide spasen. Zamislete, od druga strana, kako bi izgledala edna olimpijada, mislam na voobi~aena olimpijada vo koja se merat fizi~kite sposobnosti, ako sekoj natprevaruva~ gi prilagoduva zakonite i pravilata shodno na svoite `elbi i naviki? Kakvi bi bile rezultatite? Sekoja cel bi bila promaøena i sekoj pogodok bi bil íà sopstvena {teta. Na takvo bezredie sigurno nikoj ne bi sakal da bide ni u~esnik, nitu gleda~. Kolku ïàê pove}e toa se odnesuva na duhovnata olimpijada koja go podrazbira celiot na{ `ivot. Bez isklu~ok. Zamislete si armija vo koja ne postoi hierarhija i sekoj komanduva i izvr{uva kako {to miluva, ne vodej}i smetka za propi{anite pravila na dol`nosta. Na bojnoto pole na `ivotot vakvata voena formacija bi pretrpela poraz u{te pred da se oglasat trubite za napad. 10
11 Zamislete si bolnica vo koja ne se znae koj e lekar, a koj e pacient, i sekoj dava sekomu lekovi, sebesi proglasuvaj}i se za apsolutno zdrav i u{te specijalist. Idealen iscelitel so bezgrani~ni apetiti. Ona, pak, {to za eden e lek, za drug mo`e da e otrov. No, koga ne postojat kriteriumi i edinstveno validen e ~ove~kiot egoizam, toga{ i odnosot zdrav - bolen e ne{to sosema relativno. So vakva anarhi~na medicina verojatno nikoj nema da pre`ivee i celta povtorno e proma{ena. Od ovoj agol, razmisluvawata i zabele{kite vo polza na `ivotniot konformizam i oportunizam nasproti duhovniot podvig deluvaat apsurdno i razorno. Proma{uvaweto na celta, etimolo{ki i su{tinski, stanuva na{a vtora priroda. Primarnata zada~a na na{iot zaedni~ki predok, Adam, be{e da se gri`i za Bo`joto sozdanie. Da se gri`i, a ne da go prilagoduva za svoite potrebi i da go eksploatira. Preslatkite plodovi na taa geurgija toj treba{e da Mu gi prinese na Boga, a ne na sebesi. No ~ovekot nepovratno s pove}e ja proma{uva celta. Posledica na ova se site prirodni i neprirodni katastrofi: vo svetot, vo op{testvata, vo semejstvata i vnatre vo ~ovekot. Go zagubivme osetot deka zemjata na koja gazime e sveto mesto i nikakva ekolo{ka ideologija nema da ni go smeni umot. Namesto da se potrudime da bideme sovr{eni, se pretvorame vo konsumenti i zloupotrebuva~i na Bo`jata tvorba. Po~etokot na vakvata avtodestruktivna orientacija e tokmu vkorenetata navika (t.e. porokot) da si ugoduvame sebesi. Ottamu i nasu{nata 11
12 potreba da si dojdeme na sebe, kako zabludeniot sin od evangelskata prikazna, i da gi vneseme vo na{iot `ivot asketskiot podvig i poslu{anieto, kako pat i modus kon na{e su{tinsko ostvaruvawe. Na{ata cel e Carstvoto Nebesno. Do nea se stignuva so mnogu samopregor i nesebi~no qubovno razdavawe, po obrazot na Hristovata `rtva. 12
13 GREVITACIJA Na bojnoto pole na sekojdnevniot trud vo dobro ~instvoto (namerno se slu`am so militari sti~ka terminologija) nevozmo`no e da ima neutralni. Toa e ona {to sovremeniot ~ovek kukavi~ki saka da go ignorira, kako noj so glavata zakopana vo pesok. Celiot trud na ideolo{kiot relativizam, site nebroeni liberalisti~ki demagogii se vo funkcija na potrebata da se bide neutralen, nevklu~en, neopredelen, ignoranten kon ve~nata borba na dobroto nasproti otsustvoto na dobro. Da se bide opredelen, da se bide aktiven i samo`rtveno posveten, toa zna~i da se bide obele`an kako fundamentalist i ekstremist. Ne{to da se proglasi za vistina i toa apsolutna vistina mo`e i da e diskutabilno, no tuka stanuva zbor za dobroto i dobro~instvoto. Pilat mo`e{e ironi~no da gi izmie racete pred pra{aweto {to e vistinata, no toa nema{e da mu uspee, ako be{e vo pra{awe dobroto. Toa e napi{ano na telesnata tabli~ka na na{eto srce. Da se insistira na beskompromisnost kon dobroto, vo svetov vo koj `iveeme, mo`e da se okarakterizira kako drskost. Vo najmala raka pretencioznost. Toa ja naru{uva konvencijata na sovremeniot oportunizam koj diktira: ni toplo, ni ladno, tuku mlako. Carstvoto na surogatite i kompenzaciite. Na{ata 13
14 nedovolna qubov kon ~ovekot, vistinskiot ~ovek poln so nedostatoci, rani i anomalii, ja zamenivme so teoretska filantropija ili tele-filantropijata, so sponzorstvo preku kreditnata karti~ka i besplatnite telefonski broevi na televiziskite ekrani, so dopisni u~estva i sponzorstva vo nekoi nevladini organizacii, bez proverka na nivniot politi~ki i moralen kredibilitet, so neprirodna privrzanost kon doma{nite milenici, koja gi modificira ku~iwata i ma~kite, i {to u{te ne, vo nekakvi bizarni antropomorfni karikaturi. Ne{to kako ostrovot na doktor Moro, samo {to procesot e globalen i toa se slu~uva pred na{ite o~i. Administrativnata procedura za da se posvoi dete ili ku~e e bezmalku istovetna. Se baraat podednakvi uslovi za noviot ~len na semejstvoto, duri i izjasnuvawe komu mileni~eto }e mu pripadne vo slu~aj na razvod na brakot. Od druga strana abortusot, na primer, se prifa}a kako mo`nost za izbor. Zo{to da go zagrozuvame sopstveniot komoditet ili zacrtaniot semeen buxet so u{te eden ~ovek na zemjava? Ova e samo nabrojuvawe na simptomi. Sepak, za da frlime malku pove}e svetlina ne samo na na{ata li~na `ivotna etika, tuku i na smislata na na{eto istorisko bitie vo celost, neizbe`no e da se zapra{ame: ne dali gre{ime, tuku kade gre{ime, i {to podrazbirame pod poimot grev? Grevot i ve{tinata na vojuvawe. Postoi edna sila {to mnogu posilno od gravitacijata n privlekuva kon zemjata. Pritiskaj}i n s 14
15 podaleku od na{ata vistinska tatkovina, Carstvoto Nebesno, grevot ja dezintegrira vo nas prirodnata struktura na dobroto, ubavoto i ve~noto. Seto ona {to e vlo`eno kako dar vo Bo`jata tvorba nare~ena ~ovek. Postoi i nevidliva borba, kako {to ja narekuva sveti Nikodim Agiorit, koja ne se slu~uva vo netvarnite sferi, na neboto i podnebesjeto, me u angelite i demonite, daleku od ~ovekot i svetot, tuku tuka i sega vo nas i okolu nas. Nie mo`eme da go ignorirame nejzinoto postoewe i kako ubedeni agnostici da potpi{eme kapitulacija so sekoj gest i mislewe vo na{iot `ivot, no borbata i ponatamu postoi i } e se slu~uva s do krajot na istorijata. Kako i sekoja druga borba i ovaa e istkaena od bezboroj pobedi i porazi. Sekoja pobeda e ~ekor napred na patot kon na{ata prvona~alna tatkovina vo rajot. Sekoj poraz e sodr`ina na ottu uva~kata sila {to n pravi dobrovolni robovi na minlivoto i propadlivoto. Za{to toa se slu~uva ne bez na{a soglasnost. Duri i toga{ koga se poklonuvame na idejata za sloboda kako na zlatno tele, na{ata slobodna volja e taa {to ja prifa}a ili otfrla stranata na Onoj, Koj ja izvojuva za nas predve~nata pobeda. Samite se proglasuvame za egzistencijalen incident, za slu~ajna kombinacija na molekuli. No taa kombinacija od molekuli znae da misli i da qubi. Taa kombinacija od molekuli ima odgovornost i zada~a vo svoeto postoewe. Slu~ajnoto ne mo`e da bide ute{na zamena za ona {to postoi spored sovr {enata bo`estvena volja i ima postoewe polno so 15
16 smisla, nezavisno od toa dali nie proniknuvame vo ova otkrovenie, dali go barame, ili go proglasuvame za nepostoe~ko. I otkako }e gi zatvorime o~ite svetot prodol`uva da postoi. Dali na sovremeniot ~ovek mu e jasen poimot grev? Od [openhaueroviot i Ni~eanskiot ateisti~ki pesimizam, pa s do oskudnata filosofija na Zlat niot kompas (Golden Compass) i nim sli~ite sekularisti~ki konstrukcii, grevot e izmislica i alatka na izvesna spiritualna oligarhija, so koja ~ovekot e zgrap~en za najosetliviot organ - sovesta. Grevot, ili poto~no poimot za grevot, e jaremot koj ne mu dava na ~ovekot (sogledan vo renesansni ramki) da ja podigne glavata (pove}e retori~ki odo{to fizi~ki). Grevot kako ontolo{ko proma{uvawe. Etimologii. Vo starozavetnata bibliska terminologija, voobi~aeniot zbor za grev e het. Negovoto bukvalno zna~ewe e da proma{i{, t.e. da ne ja pogodi{ celta. Poim koj pove}e upatuva na ve{tinata na strela{tvoto, odo{to na teologijata ili moralot. Ova bukvalno zna~ewe navidum voop{to ne korespondira so sfa}aweto na grevot kako ~inewe zlo. Istata prividna nesoobraznost ja sre}avame i vo upotrebata na gr~kiot zbor hamartia (μαρτία) vo Noviot Zavet. I tuka etimolo{koto zna~ewe e da ja proma{i{ celta, ili da ja proma{i{ poentata. Dali e toa samo istoriska koincidencija vo 16
17 upotrebata na pogre{ni zborovi, ili izborot tokmu na vakva formulacija ni otkriva podlaboki sloevi vo razbiraweto na grevot vo `ivotot na ~ovekot? Imeno, vo pravoslavnata hristijanska teologija poimot grev ne se sveduva samo na izvesen moralen faux-pas, neposlu{nost kon odredeni pravila i zakoni, tuku za su{tinsko izneveruvawe na sopstvenata priroda. Toa e ona {to sovremeniot sekularen um ne go zema predvid i zatoa so tragi~na lekomislenost ja diskvalifikuva ili satanizira duri i nepretencioznata upotreba na zborot grev vo sekojdnevniot govor. Grevot e atavizam od nekoja puritanska praistorija. Grevot e izmislica za pla{ewe na zakrepostenite. Grevot e izraz na zastarena religiozna represija. Represija {to kako perverzno semejno nasledstvo se prenesuva od generacija na generacija kako drenova pra~ka zad vratata. No, {to s vsu{nost podrazbirame pod poimot grev? Kakvi artikulacii se javuvaat vo religioznata svest na ~ovekot vo razli~ni periodi i prostori na na{eto istorisko postoewe? Judeizmot smeta deka grevot e prekr{uvawe na bilo koja Bo`ja zapoved. Toj u~i deka grevot e delo (~in), a ne egzistencijalna sostojba. Grev e sekoja misla, zbor, ili delo {to go prestapuva Zakonot Bo`ji. Sekoj onoj {to ne go izvr{uva, ili ne se pridr`uva do ona {to e propi{ano so zapovedite, i na toj na~in se sprotivstavuva na voljata Bo`ja, toj e gre{nik. Islamot za grev (khati a) gi podrazbira site ne{ta {to se sprotivstavuvaat na voljata na Allah (Bog). 17
18 Kako i vo Judeizmot, i vo Islamot grevot e pred s modus na dejstvuvawe, a ne sostojba na postoewe. Kuranot u~i deka ~ove~kata du{a e neizbe`no privrzana za zloto, osven ako Bog ne ja izlee Svojata milost vrz nea i duri ni prorocite ne se besprekorni i oslobodeni od vinata. Vo Hinduizmot, zborot grev (na sanskrit pāpa) ~esto se upotrebuva za da gi opi{e dejstvata {to ja sozdavaat negativnata karma, preku naru{uvaweto na moralnite i eti~kite kodovi, koi{to po avtomatizam predizvikuvaat negativni konsekvenci. Za razlika od Judeizmot, Hristijanstvoto i Islamot, na primer, grevot ne e zlo~in protiv Bo`jata volja, tuku protiv Dharma, t.e. protiv moralniot poredok i protiv samiot sebesi. So drugi zborovi, grevot za posledica go ima naru{uvaweto na univerzalnata moralna harmonija i li~nata nesre}a na ~ovekot kako povratna sprega vo forma na lo{a karma. Budisti~kata etika po svojata priroda e konsekven cijalisti~ka i ne se bazira na obvrska kon bilo kakva bo`estvena instanca. Taa e vtemelena na empatijata (so~uvstvoto) kon site setilni bitija i na gri`ata da se predizvika nivnata sre}a, a da se spre~i nivnoto stradawe. Blagosostojbata na sekoe setilno su{testvo e sfatena kako cel za sebe i nema pretenzii da bide sredstvo kon nekakava transcendentna cel ili zavr{nica. Vo taa smisla, budisti~kata etika tesno korespondira so sekularnata etika i nema soodveten ekvivalent so Avraamskiot koncept za grev. Budizmot go zastapuva prirodniot princip na karma, spored koj{to 18
19 rasprostranetoto stradawe e direktna i neminovna posledica na lakomosta, omrazata i izmamata. Zatoa, za da se spre~i stradaweto vo svetot, egoizmot treba da se zameni so samopregor, omrazata so sostradanie, a izmamata so mudrost. Vo [into religijata ne postoi doktrina za grev. Dobroto i zloto prevashodno se sfa}aat vo estetska smisla i poistoveteni se so pravi i krivi linii. Matagatsubi, duhot na iskrivenite linii (ili duhot na izvitoperuvawe) gi predizvikuva lo{ite dela, site nesre}i i katastrofi so predizvikuvawe debalans, t.e. disharmonija i iskrivuvawe na ona {to e pravo i ~isto. Delata na zloto vo u~eweto na [into se selektirani vo dve kategorii: amatsu tsumi, t.e. vrvni i najpogubni zlodela i kunitsu tsumi, t.e. obi~ni prekr{oci. Ateizmot naj~esto pravi distinkcija me u grevot i eti~kiot kod na odnesuvawe. Spored ova gledi{te, poimot grev glavno e svrzan so teolo{kiot sistem na veruvawe, koj{to e sprotiven na ateizmot, i e odvoen od konceptot za pravilno i pogre{no. Ateistite obi~no ne go koristat terminot pogre{no vo smisla na naru{uvawe na opredelen moralen sistem, osobeno ako pogre{no treba da ozna~i dejstvuvawe sprotivno na `elbite i povelbite na nekakva natprirodna, t.e. bo`estvena instanca. Namesto toa, ateizmot gi pretpo~ita terminite lo{o ili nemoralno, emancipirani od bilo kakva religiozna konotacija. Pove}eto ateisti smetaat deka moralnite normi proizlegu-vaat isklu~ivo od vkorenetite obi~ai ili vrodenite ~ove~ki karakteristiki, 19
20 a ne od nekakov religiozen avtoritet. Toa sepak ne zna~i deka ateizmot gi otfrla strogite moralni normi, iako konceptot za grev vo ova gledi{te apsolutno ne postoi. Grevot kako juxtaposition na besprekornata priroda. Grevot kako bolest. Vo ~ove~kata istorija postojat imeno tolku gledi{ta i artikulacii na poimot grev, kolku {to imalo i ima lu e na zemjata. Sekoj soo~en so svojata nesovr{enost i sekoj ispraven pred predizvikot na svoeto bogoizvorno sovr{enstvo. Da se `ivee vo pokajanie, toa zna~i da se priznae potrebata od postojano duhovno o~istuvawe, preobrazuvawe i prosvetuvawe. Toa ja obrazuva dinamikata na na{ata sozdadena priroda. Da se gleda so {iroko otvoreni o~i vo sekoja, duri i najmala mo`nost za podobruvawe (udobruvawe, t.e. ukrasuvawe) na na{ata priroda so dobrodetel, kako ~estica na sovr{enstvoto za koe sme sozdadeni, toa zna~i da se crpe od samata su{tina na na{eto prednazna~enie. Za{to, na{eto istorisko bitie ne mu robuva na nekakov fatum, na nekakva predodredenost, tuku vo pliromata na darot na sloboda toa e povikano, t.e. promisleno, kon podobieto na bo`estvenata besprekornost. Ottamu neprestanata dijalektika so koja se voznesuvame kon na{iot edinstven praobraz, Bogo~ovekot Hristos. ^ovekot e sozdaden za da bide mo{ne dobar (1 Moj. 1, 31), da bide sovr{en. ^ovekovata priroda vo 20
21 nejzinata po~etna pozicija, taka kako {to premudrosta Bo`ja ja promisli, vo sebe nema{e nedostatok. No, so izneveruvaweto na bo`estvenata qubov i prestapuvaweto na edinstvenoto pravilo {to mu be{e dadeno na prviot ~ovek, grevot se vgnezdi vo ~ovekot. Vo taa smisla, grevot ne e samo prosto prekr{uvawe na opredelen zakon i konvencija, tuku izneveruvawe, proma{uvawe na zada~ite i predizvicite na besprekornata priroda. Nejzinata sovr{enost e vkoreneta, kako vo nekoja embrionalna faza, imeno vo nejzinata po~etna besprekornost. Zatoa, kako {to svedo~i i sveti Maksim Ispovednik, Hristos }e se voplote{e i }e stane{e ^ovek duri i ako Adam ne zgre{e{e. Grevot e patolo{ka sostojba na ~ove~kata priroda. Manifestacija (simptom) na podatnost kon propadlivost i nepostojanost na ona {to be{e sozdadeno da bide sovr{eno. Vo vakvo svetlo, ili poto~no vo vakva senka i temnina go vide Bog Adama po prvorodniot grev. Toa e prokletoto nasledstvo od na{iot praroditel. Nie ne go nasledivme Adamoviot grev, tuku, podednakvo pogubno, ja nasledivme sklonosta da gre{ime. Eden vid su{ tinsko naru{uvawe na imunintetot na na{ata priroda. Grevot kako vkoreneta navika. Besprekornosta vo koja sme sozdadeni i sovr{enosta kon koja treba da te`neeme, velam treba soobrazno istoriskoto iskustvo na na{eto povedenie kako ~eda Bo`ji, s pove}e bledneat vo na{eto 21
22 poimawe na `ivotot. Zaboravame deka sovr{enosta vo dobroto ne e nekakov apstrakten eti~ki ideal, tuku e (ili barem treba da bide) ontolo{ko `ivotno nastroenie. Latentnata mizantropija na svetovniot humanizam go otfrla poimaweto na ~ovekot kako bitie sozdadeno spored obrazot i podobieto Bo`jo, kako bitie sozdadeno za sovr{enstvo. ^ovekot e plod na mitolo{ki dolga evolucija vo me{aweto na odredeni belkovini, aminokiselini, elektri~ni praznewa i neiscrpni okeani na ~ista voda. So vakov recept lesno e da se prifati nesovr{enosta. Lesno e da go prifatime grevot kako ne{to prisu{to. Mra~no, no prisu{to. Tuka ne stanuva zbor samo za relativizirawe na vrednosnite kriteriumi, za dvosmislenata merka za toa {to e dobro, a {to ne e, tuku za prifa}awe na gre{nosta kako del od na{ata priroda. Su{tinskata razbolenost ja prifa}ame kako prirodna sostojba, kako eden poinakov vid zdravje. Zarem e mo`no da se pretvorivme vo takvi demagozi? Postoeweto vo padnatata priroda zna~i proma{uvawe na izvornata. Toa ne e nekakva egzistencijalna faza, tuku grebnatina {to se pretvora vo hroni~na bolest, presedan {to stanuva navika. Zarem e potrebno da se naveduvaat primeri od sekojdnevniot `ivot za toa kako gre{ime po nekoja prifatena inercija? Kako mehani~ki kukli {to povtoruvaat izvesna apsurdna i opasna igra (grev). Sekojdnevno. Do potpolna otapenost na setiloto za dobro. I toa ne e s. 22
Biblioteka SLOVO OD VODO^A
Biblioteka SLOVO OD VODO^A Naum Strumi~ki Mitropolit SLOVO OD VODO^A Makedonska Pravoslavna Crkva Strumi~ka Eparhija Izdava: Manastir Sveti Leontij Vodo~a 2002 Lektura: Ana Hristova Dizajn na korica:
Διαβάστε περισσότεραРешенија на задачите за основно училиште. REGIONALEN NATPREVAR PO FIZIKA ZA U^ENICITE OD OSNOVNITE U^ILI[TA VO REPUBLIKA MAKEDONIJA 25 april 2009
EGIONALEN NATPEVA PO FIZIKA ZA U^ENICITE OD OSNOVNITE U^ILI[TA VO EPUBLIKA MAKEDONIJA 5 april 9 Zada~a Na slikata e prika`an grafikot na proena na brzinata na dvi`eweto na eden avtoobil so tekot na vreeto
Διαβάστε περισσότεραDIJALOG. ipo akon Grigorij. Zastapuvawe i ispituvawe - pomestuvawe na granicite na postoe~koto preku dijalogot. na krstot ne vidovme Bog, tuku Qubov
Zastapuvawe i ispituvawe - pomestuvawe na granicite na postoe~koto preku dijalogot 20 ipo akon Grigorij DIJALOG tekstot pretstavuva predgovor kon knigata {kola za isihazam na Strumi~kiot Mitropolit g.
Διαβάστε περισσότεραEGZISTENCIJA I KONSTRUKCIJA NA POLINOMNO RE[ENIE NA EDNA PODKLASA LINEARNI HOMOGENI DIFERENCIJALNI RAVENKI OD VTOR RED
8 MSDR 004, (33-38) Zbonik na tudovi ISBN 9989 630 49 6 30.09.- 03.0.004 god. COBISS.MK ID 6903 Ohid, Makedonija EGZISTENCIJA I KONSTRUKCIJA NA POLINOMNO RE[ENIE NA EDNA PODKLASA LINEARNI HOMOGENI DIFERENCIJALNI
Διαβάστε περισσότεραLuka 15, Luka 15, arhim. Vasilij Gondikakis: PARABOLATA ZA BLUDNIOT SIN
68 arhim. Vasilij Gondikakis: PARABOLATA ZA BLUDNIOT SIN Luka 15, 11-21 11....Eden ~ovek ima{e dva sina. 12. Pomladiot od niv mu re~e na tatka si: Tatko, daj mi go delot {to mi pripa a od imotot!' I tatkoto
Διαβάστε περισσότεραVOLUMEN I PLO[TINA KAKO BROJNI KARAKTERISTIKI NA n - DIMENZIONALNA TOPKA
VOLUMEN I PLO[TINA KAKO BROJNI KARAKTERISTIKI NA - DIMENZIONALNA TOPKA Vo ovaa tema geealo }e bidat obabotei sledite poimi: - vekto, adius vekto, dimezija - dol`ia, astojaie, dimezioala topka - volume
Διαβάστε περισσότεραMOJSEJ. Izbraniot osloboditel
MOJSEJ Izbraniot osloboditel Originalen tekst: Adaptiran za Evropa: Yudi Fondren Lorna Vorvik ВАЖНО! Илустрациите за овие серии можат да се купат од повеќето канцеларии на МЕД и онлајн продавници. За да
Διαβάστε περισσότεραNauËi. n da se. molime
NauËi n da se molime ВАЖНО! Илустрациите за овие серии можат да се купат од повеќето канцеларии на МЕД и онлајн продавници. За да најдеш список на канцелариите на МЕД, како и на онлајн продавниците, посети
Διαβάστε περισσότεραBELE[KI ZA JAZIKOT NA HEMIJATA
Glasnik na hemi~arite i tehnolozite na Makedonija, god. 21, br. 1, str. 75 80 (2002) GHTMDD 399 ISSN 0350 0136 Pristignato: 10 maj 2002 UDK: 811.163.3 373.46 : 546 123 Prifateno: 6 juni 2002 Nastava BELE[KI
Διαβάστε περισσότεραDoma{na rabota broj 1 po Sistemi i upravuvawe
Doma{na rabota broj po Sistemi i upravuvawe. Da se nacrta blok dijagram na sistem za avtomatska regulacija na temperaturata vo zatvorena prostorija i pritoa da se identifikuvaat elementite na sistemot,
Διαβάστε περισσότεραПочеток на крајот од документот на екранот!
Почеток на крајот од документот на екранот! Pregled na Ëekorite za sovetuvawe na dete koe saka da dojde kaj Hristos (Ëuvajte go vo Biblijata) Osigurete se deka deteto ima razbirawe za: Bog Koj e Bog? Bog
Διαβάστε περισσότεραТРЕТО СОВЕТУВАЊЕ Охрид 3 6 октомври 2001
ТРЕТО СОВЕТУВАЊЕ Охрид 3 6 октомври 2001 Gordana Trajkovska,dipl.ma{.ing.AD FK Negotino,Negotino Julijana Lazarova,dipl.met.ing.AD FK Negotino,Negotino ANALIZA NA NOSE^KO JA@E VO NN SKS OD TIP X00/0 0.6/1
Διαβάστε περισσότεραN E E M I J A. Umetnik. Tim ajri Tekst: Roj Harison. Published by European CEF Kilchzimmer CH-4438 Langenbruck Switzerland
N E E M I J A Umetnik. Tim ajri Tekst: Roj Harison Published by European CEF Kilchzimmer CH-4438 Langenbruck Switzerland Copyright 2002 European Child Evangelism Fellowship Site prava pridræani. Prevedeno
Διαβάστε περισσότεραEmil Kale{kovski SONCETO PONEKOGA[
Emil Kale{kovski SONCETO PONEKOGA[ Emil Kale{kovski SONCETO PONEKOGA[... MAKEDONSKA RE^ Skopje, 2006 2 DRVO 3 C R N O T O I B E L O T O (kosmogoniski mit) Si zboruvaa crnoto i beloto potoa se skaraa i
Διαβάστε περισσότεραPDF Created with deskpdf PDF Writer - Trial ::
ВО СТОЧАРСТВОТО 0 Проф. д-р Сретен Андонов 011 SODR@INA 1. DEFINICII: 3. POPULACIJA 4 1.1 Varijacii i nejzina modulirawe 5 1. Sledewe na varijacijata 5. KVANTITATIVNI SVOJSTVA 6.1 Kvantitativna varijacija
Διαβάστε περισσότεραD-r Risto Ivanovski OD KOGO POSTANAVME. Bitola, R.Makedonija 2009 godina
1 D-r Risto Ivanovski OD KOGO POSTANAVME Bitola, R.Makedonija 2009 godina 2 D-r Risto Ivanovski, OD KOGO POSTANAVME Adresa: Ul.Mihajlo Andonovski br.6/21 Bitola, telefon: 047/258-133 CIP-Katalogizacija
Διαβάστε περισσότεραPRIRODNO-MATEMATI^KI FAKULTET PRIEMEN ISPIT PO HEMIJA studii po biologija I grupa
juli 2000 godina PRIRDN-MATEMATI^KI FAKULTET PRIEMEN ISPIT P EMIJA studii po biologija I grupa 1. Formulata na amonium hidrogenfosfat e: a) N 4 2 P 4 b) (N 4 ) 2 P 4 v) (N 4 ) 2 P 3 g) N 4 P 4 2. Soedinenieto
Διαβάστε περισσότεραa) diamminsrebro hlorid b) srebrodimmin hlorid v) monohlorodiammin srebrid g) diamminohloro argentit
PRIRDN-MATEMATI^KI FAKULTET PRIEMEN ISPIT P HEMIJA studii po biologija-hemija juli 2000 godina I grupa 1. Formulata na amonium hidrogenfosfat e: a) NH 4 H 2 P 3 b) (NH 4 ) 2 HP 4 v) (NH 4 ) 2 HP 3 g) NH
Διαβάστε περισσότεραKori Ten Bum. Avtor: Barbera Nuitgedagt IzveduvaË: Suzana Gilmor
Kori Ten Bum Avtor: Barbera Nuitgedagt IzveduvaË: Suzana Gilmor ВАЖНО! Илустрациите за овие серии можат да се купат од повеќето канцеларии на МЕД и онлајн продавници. За да најдеш список на канцелариите
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA PROEKTNA ZADAЧA IZVE[TAJ OD EMPIRISKO
MATEMATIKA PROEKTNA ZADAЧA IZVE[TAJ OD EMPIRISKO ISTRA@UVAWE Mentorot prof. Nata{a Popovski ja slede{e rabotata na kandidatot Ana Pepequgoska vo tekot na nejzinata podgotovka vodej}i smetka za: - samostojnosta
Διαβάστε περισσότεραDrag u~eniku! Ovaa kniga }e ti pomogne da gi izu~i{ predvidenite sodr`ini za VIII oddelenie. ]e u~i{ novi interesni sodr`ini za sli~nost na figuri. ]e
JOVO STEANOVSKI NAUM CELAKOSKI 00 Skopje Drag u~eniku! Ovaa kniga }e ti pomogne da gi izu~i{ predvidenite sodr`ini za VIII oddelenie. ]e u~i{ novi interesni sodr`ini za sli~nost na figuri. ]e nau~i{ tehniki
Διαβάστε περισσότεραDinamika na konstrukciite 1
Dinamika na konstrukciite 1 2 TEORIJA NA BRANOVI 2.1 OSNOVNI POIMI Bran e periodi~na deformacija koja se [iri vo prostorot i vremeto. Branovite niz prostorot prenesuvaat energija bez protok na ~esti~ki
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET "SV. KIRIL I METODIJ" PRIRODNO-MATEMATI^KI FAKULTET INSTITUT ZA INFORMATIKA S K O P J E
UNIVERZITET "SV. KIRIL I METODIJ" PRIRODNO-MATEMATI^KI FAKULTET INSTITUT ZA INFORMATIKA S K O P J E D-r Biqana Janeva VOVED VO TEORIJATA NA MNO@ESTVATA I MATEMATI^KATA LOGIKA Skopje 2001 PREDGOVOR U~ebnikot
Διαβάστε περισσότεραV E R O J A T N O S T
VERICA D. BAKEVA V E R O J A T N O S T Skopje, 2016 godina Republika Makedonija Recenzenti: d-r Magdalena Georgieva redoven profesor(vo penzija) Prirodno-matematiqki fakultet Univerzitet Sv.Kiril i Metodij
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET SV. KIRIL I METODIJ - SKOPJE Prirodno-matematiqki fakultet. Dragan Dimitrovski, Vesna Manova-Erakoviḱ, Ǵorǵi Markoski
UNIVERZITET SV. KIRIL I METODIJ - SKOPJE Prirodno-matematiqki fakultet Dragan Dimitrovski, Vesna Manova-Erakoviḱ, Ǵorǵi Markoski MATEMATIKA I (ZA STUDENTITE PO BIOLOGIJA) Skopje, 2015 PREDGOVOR Ovaa kniga,
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραTermodinamika: spontanost na procesite, entropija i slobodna energija
Termodinamika: spontanost na procesite, entropija i slobodna energija TERMODINAMIKATA JA PROU^UVA VRSKATA pome u to p lina ta i rabotata. Vo Glava 6 se fokusiravme na termohemijata, odnosno na pro menite
Διαβάστε περισσότεραP E S N I IVAN XEPAROSKI P ESNI SLIKI OD S O D I N A PROMENADA. Volja za misla SVETLO. Diskobol. Niobida na umirawe.
IVAN XEPAROSKI P E S N I S O D R @ I N A P ESNI SLIKI OD IZLO@BATA PROMENADA Volja za misla SVETLO Diskobol Niobida na umirawe Vozar Hipnos kralot na sonot Laokoonovata grupa PROMENADA Volja za misla SVETLO-TEMNO
Διαβάστε περισσότεραМЕХАНИКА НА ФЛУИДИ (AFI, TI, EE)
Zada~i za program 2 po predmetot МЕХАНИКА НА ФЛУИДИ (AFI, TI, EE) Предметен наставник: Проф. д-р Методија Мирчевски Асистент: Виктор Илиев (rok za predavawe na programot - 07. i 08. maj 2010) (во термини
Διαβάστε περισσότεραVREDNUVAWE NA HARTII OD VREDNOST
VREDNUVAWE NA HARTII OD VREDNOST Vrednuvawe na obvrznici Vrednosta na obvrznicite e sega{nata vrednost od site idni kamatni pla}awa i isplata na glavninata. Generalno, vistinskata vrednost na sredstvoto
Διαβάστε περισσότεραTehni~ki fakultet Bitola Dr Dejan Trajkovski i Mr Qup~o Popovski KONSTRUKCIJA NA VOZDUHOPLOVI
Tehni~ki fakultet Bitola Dr Dejan Trajkovski i Mr Qup~o Popovski KONSTRUKCIJA NA VOZDUHOPLOVI Bitola, 2006 3 UVOD Avionot pretstavuva leta~ka ma{ina koja spored svojata osnovna koncepcija pripa a vo kategorijata
Διαβάστε περισσότεραsodræina 4 fevruari-mart 2009 gastronomija i sedma umetnost Meteo prognoza naπi barmeni Kristijan Risteski
sodræina 06 naπi barmeni Kristijan Risteski 41 gastronomija i sedma umetnost Meteo prognoza 10 16 20 22 24 26 30 32 34 36 niz gastronomska prizma Hrana i neπto plus intelligent management Negovoto veliëestvo
Διαβάστε περισσότεραUPATSTVO ZA PI[UVAWE NA SEMINARSKATA RABOTA I EDEN PRIMER
UPATSTVO ZA PI[UVAWE NA SEMINARSKATA RABOTA I EDEN PRIMER 1. Format Seminarskata da se pi{uva so fontovite MAC C Times i Times New Roman na A4 format strani vo Mikrosoft vord kako *.doc dokument. Goleminata
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραEFIKASNOST NA PRENAPONSKATA ZA[TITA VO OD 400 V
ЧЕТВРТО СОВЕТУВАЊЕ Охрид, 26 29 септември 2004 d-r Petar Vukelja, Jovan Mrvi}, Dejan Hrvi} Elektrotehni~ki institut Nikola Tesla, Beograd d-r Risto Minovski, Elektrotehni~ki fakultet, Skopje EFIKASNOST
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραBORN IN PURITY drink responsibly
BORN IN PURITY drink responsibly sodræina 06 breaking news Novata francuska revolucija 38 mister πanker i miss kelnerka 12 intelligent management ef sale 40 man's style Destinacija Istanbul 16 19 21 trendovi
Διαβάστε περισσότεραPOMIJA ZA AVIJATI^AROT ILI ODBRANA I MILION $
JANKO ILKOVSKI POMIJA ZA AVIJATI^AROT ILI ODBRANA I MILION $ Akterite imaat edna ~udna osobina {to mene te{ko mi vleguva vo glava, imeno i jas kako li~nost koja se zanimava so mediumi ponekoga{ se prepu{tam
Διαβάστε περισσότεραS blagoslovom Wegovog preosve{tenstva Episkopa Ni{kog gospodina Irineja
S blagoslovom Wegovog preosve{tenstva Episkopa Ni{kog gospodina Irineja [tampawe ~asopisa Crkvene studije omogu}ilo je Ministarstvo vera Republike Srbije 1 CHURCH STUDIES Annual Journal of the Centre of
Διαβάστε περισσότεραHOW NOT TO LIVE»OVEK NA»OVEK MU E KELNER BIFE NOSTALGIJA ZDRAVICA ZA KELNERITE
FEVRUARI / MART 2013 SPECIJALIZIRAN MAGAZIN ZA UGOSTITELSTVO I NEGUVAWE NA UBAVITE NAVIKI HOW NOT TO LIVE»OVEK NA»OVEK MU E KELNER BIFE NOSTALGIJA ZDRAVICA ZA KELNERITE MADE IN ITALY AJ I STOTKA ZA DEVOJ»EVO
Διαβάστε περισσότεραNarodna banka na Republika Makedonija Teoretski aspekti i merewe na realniot devizen kurs
Narodna banka na Republika Makedonija Teoretski aspekti i merewe na realniot devizen kurs Noemvri, 2007 godina SODR@INA: Voved...4 Celi i motivi na trudot...4 Organizacija na tekstot...5 Vladimir KANDIKJAN
Διαβάστε περισσότερα9. STATIKA NA RAMNINSKI NOSA^I
9. STATIKA NA RAMNINSKI NOSA^I Vo ovoj del prezentirani se osnovite na grafostatikata. Grafostatikata ja izu~uva ramnote`ata na nosa~ite. Vo ovaa oblast po grafi~ki pat, preku dijagrami, se pretstavuva
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότεραMIKROPROCESORSKA INSTRUMENTACIJA
MIKROPROCESORSKA INSTRUMENTACIJA M-r. Petre Risteski dipl.el.in`. S O D R @ I N A 1. Voved... 3 1.1. Zada~a na elektri~nite merewa... 3 1.2. Klasifikacija na mernite metodi... 3 1.3. Gre[ki pri mereweto...
Διαβάστε περισσότεραTeoretski osnovi i matemati~ka metodologija za globalna analiza na prostorni liniski sistemi
Teoretski osnovi i matemati~ka metodologija za globalna analiza na... UDK 6.879 Elizabeta HRISTOVSKA Teoretski osnovi i matemati~ka metodologija za globalna analiza na prostorni liniski sistemi APSTRAKT
Διαβάστε περισσότεραsodræina 10 zadolæitelni maniri za Urban spektakl na javni maniri gostite na restoranite, no i za personalot 41 MuziËki festivali
sodræina 07 14 18 20 25 26 30 32 36 bon ton na novoto vreme 10 zadolæitelni maniri za gostite na restoranite, no i za personalot flair stars Christian Delpech mis kelnerka na ovoj broj/ mister barmen na
Διαβάστε περισσότεραNarodna banka na Republika Makedonija CENITE NA VO REPUBLIKA MAKEDONIJA *
Narodna banka na Republika Makedonija Direkcija za istra`uvawe CENITE NA NEDVI@NOSTITE VO REPUBLIKA MAKEDONIJA * Otsek za dvi`ewata vo realniot sektor: m-r Biljana Davidovska-Stojanova m-r Branimir Jovanovi}
Διαβάστε περισσότερα12.6 Veri`ni prenosnici 363
12.6 Veri`ni renosnici 363 12.6 Veri`ni renosnici Veri`nite renosnici sa aat vo gruata osredni a~esti renosnici, {to vrte`niot moment od ednoto na drugoto vratilo go renesuvaat osredno so omo{ na veriga.
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότερα---- Osnovi na MatLab ---- O S N O V I N A. MatLab. so P R I M E R I. Qup~o Jordanovski
O S N O V I N A MatLab so P R I M E R I Qup~o Jordanovski VOVED...4. Zapo~nuvawe...5. MatLab kako ednostaven kalkulator...5 2. Broevi I Formati...6 3. Promenlivi...7 4. Vgradeni Funkcii...8 5. Nizi ( Vektori
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραISPITUVAWA ZA POVRATNI VODI OD OLOVNO-CINKOVA FLOTACIJA (HIDROJALOVI[TE I JAMA) VO SASA-M.KAMENICA
UNIVERZITET Goce Delчev Штип Факултет за Природни и технички науки ISPITUVAWA ZA POVRATNI VODI OD OLOVNO-CINKOVA FLOTACIJA (HIDROJALOVI[TE I JAMA) VO SASA-M.KAMENICA Изработиле, Проф. д-р БОРИС КРСТЕВ
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραJAVNO ZDRAVSTVO TOLKOVNIK
JAVNO ZDRAVSTVO TOLKOVNIK JAVNO ZDRAVSTVO TOLKOVNIK Izdava~i: Medicinski Fakultet Skopje FIOO - Makedonija Za izdava~ite: Prof. d-r Magdalena @anteva-naumoska, Dekan Vladimir Mil~in, Izvr{en direktor Recenzenti:
Διαβάστε περισσότεραΣΕΡΒΙΚΗ ΓΛΩΣΣΑ IV. Ενότητα 3: Αντωνυμίες (Zamenice) Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών
Ενότητα 3: Αντωνυμίες (Zamenice) Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών Άδειες Χρήσης Το παρόν εκπαιδευτικό υλικό υπόκειται σε άδειες χρήσης Creative Commons. Για εκπαιδευτικό
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραZa poveêe informacii kontaktirajte so:
Jugo IstoËnata Evropska Kontrola na Mali Oruæja (SEESAC) ima mandat od Programata za Razvoj na Obedinetite Nacii (UNDP) i od Paktot za Stabilnost na Jugo IstoËna Evropa (SPSEE) da pruæi operativna pomoê,
Διαβάστε περισσότεραISHRANA ISKORISTETE GI SLATKITE PLODOVI - PRIGOTVETE SAMI SOK, KOMPOT I SLATKO OD OVO[JE LEBOT VO NA[ATA ISHRANA SOVETI
ISHRANA ISKRISTETE GI SLATKITE PLDVI - PRIGTVETE SAMI SK, KMPT I SLATK D V[JE LEBT V NA[ATA ISHRANA SVETI STANVAWE I DMUVAWE M@ETE LI DA GI IS^ISTITE DAMKITE NA VA[IT TEPISN? SVETI NA PTR[UVA^I TRPEZARIJA
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραСкопје д-р Nevenka Andonovska, редовен професор на ПМФ- УКИМ, Скопје Valentina Popovska \or i Ilievski. Natalija Glinska-Ristova.
Avtori: Recenzenti: Lektura д-р Mimoza Ristova, редовен професор на ПМФ-УКИМ, Скопје Mirjana Jonoska, редовен професор на ПМФ-УКИМ, Скопје д-р Nevenka Andonovska, редовен професор на ПМФ- УКИМ, Скопје
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραPRIMENA NA HIERARHISKATA KLASTER-ANALIZA ZA TERMI^KA KLASIFIKACIJA I REGIONALIZACIJA VO REPUBLIKA MAKEDONIJA
Bilten na Zavodot za fizi~ka geografija (02) 67-77 (2005) Skopje 67 UDK 551.524 (497.7) PRIMENA NA HIERARHISKATA KLASTER-ANALIZA ZA TERMI^KA KLASIFIKACIJA I REGIONALIZACIJA VO REPUBLIKA MAKEDONIJA Mihailo
Διαβάστε περισσότεραТеоретски основи на. оксидо-редукциони процеси. Доц. д-р Јасмина Тониќ-Рибарска
Теоретски основи на оксидо-редукциони процеси Доц. д-р Јасмина Тониќ-Рибарска Reakcija za doka`uvawe na Fe 2+ jonite reakcijata so KMnO 4 vo kisela sredina Fe 2+ Fe 3+ Mn 7+ Mn 2+ Примена во фармација?
Διαβάστε περισσότεραDragoslav A. Raji~i}
Dragoslav A. Raji~i} ELEKTRI^NO OSVETLENIE ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET - SKOPJE Dragoslav A. Raji~i} ELEKTRI^NO OSVETLENIE ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET - SKOPJE SKOPJE, 1993 Recenzenti: Prof. Dimitar Gr~ev Prof.
Διαβάστε περισσότεραTERAPIJA NA VIRUSNITE HEPATITI
TERAPIJA NA VIRUSNITE HEPATITI Urednik Patrik Marselen Hepatolo[ka slu`ba Bolnica BO@ON Univerzitet vo Pariz VII 1 Naslov na originalot Management of Patient with Viral Hepatitis Manuscript of the presentations
Διαβάστε περισσότεραPRAKTIKUM. za laboratoriski ve`bi po fizika 1
TEHNOLO[KO-METALUR[KI FAKULTET SKOPJE PRAKTIKUM za laboratoriski ve`bi po fizika -za interna upotreba- Skopje, 0 PREDGOVOR Laboratoriskata fizika e nerazdelen del od kursot po fizika koj go izu~uvaat studentite
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραV. GEROV HIDRAULI^NI TURBINI
V. GEROV HIDRAULI^NI TURBINI SODR@INA GLAVA KLASIFIKACIJA I NORMALIZACIJA NA TIPOVITE NA HIDRAULI^NI TURBINI GLAVA KONSTRUKTIVNA FORMA NA LOPATKITE NA FRANCIS TURBINA 0 GLAVA 3 REAKCISKI RABOTNI KOLA 3..
Διαβάστε περισσότεραJOVO STEFANOVSKI NAUM CELAKOSKI
JOVO STEFNOVSKI NUM CELKOSKI DEVETGODI[NO OSNOVNO ORZOVNIE Skopje, 011 Drag u~eniku! Ti si ve}e vo {esto oddelenie i si navlezen vo tajnite na matematikata. So matematikata se sre}ava{ sekojdnevno: na
Διαβάστε περισσότεραOvo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na
. Ispitati tok i skicirati grafik funkcij = Oblast dfinisanosti (domn) Ova funkcija j svuda dfinisana, jr nma razlomka a funkcija j dfinisana za svako iz skupa R. Dakl (, ). Ovo nam odmah govori da funkcija
Διαβάστε περισσότεραМ-р Петре Ристески дипл.ел.инж. MERNOUPRAVUVA^KI SISTEMI VO ELEKTROENERGETIKATA I INDUSTRIJATA REGULATORI NA VRVNO OPTOVARUVAWE NA MO]NOST
М-р Петре Ристески дипл.ел.инж. MERNOUPRAVUVA^KI SISTEMI VO ELEKTROENERGETIKATA I INDUSTRIJATA REGULATORI NA VRVNO OPTOVARUVAWE NA MO]NOST S O D R @ I N A 1. Voved... 3 2. Vidovi mernoupravuva~ki sistemi...
Διαβάστε περισσότεραTolkuvawa na starogr^kite kalendari nasproti tripartitnata podelba na ati^kiot kalendar
УДК. 006.951(38) Лидија КОВАЧЕВА Tolkuvawa na starogr^kite kalendari nasproti tripartitnata podelba na ati^kiot kalendar Kalendarite што se polzuvale na po~vata na Stara Grcija bile lunisolarni i imale
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραМЛЕЧОТ НАЈИСПЛАТЛИВ. Сушење на кајсии. Заштита од крлежи. Одгледување крап. Модерна свињарска фарма. Машини за вадење кромид
број 68 јуни 2011 50 ден www.ffrm.org.mk Машини за вадење кромид МЛЕЧОТ НАЈИСПЛАТЛИВ Заштита од крлежи Одгледување крап Сушење на кајсии Модерна свињарска фарма UREDNI^KI ZBOR Sonuva~i Gradinarstvo SO
Διαβάστε περισσότεραI Z V E S T A J. od izvrsena revizija na Osnoven proekt pod naslov:
I Z V E S T A J od izvrsena revizija na Osnoven proekt pod naslov: OSNOVEN PROEKT ZA HIDROJALOVISTETO NA RUDNIKOT SASA - M. KAMENICA ZA II FAZA DO KOTA 960 mnv Izgotvuvac na osnoven proekt: Gradezen fakultet
Διαβάστε περισσότεραULOGATA NA STABILNOSTA NA DEVIZNIOT KURS VO MALA I OTVORENA EKONOMIJA: SLU^AJOT NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
NARODNA BANKA NA REPUBLIKA MAKEDONIJA Raboten materijal br. 10 ULOGATA NA STABILNOSTA NA DEVIZNIOT KURS VO MALA I OTVORENA EKONOMIJA: SLU^AJOT NA REPUBLIKA MAKEDONIJA Viceguverner Septemvri, 2004 *, Viceguverner
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραPOTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραπ π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
Διαβάστε περισσότεραKOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI NA TEHNIKA 2
Univerzitet,,Sv. Kiril i Metodij Tehnolo{ko-metalur{ki fakultet OSNOVI NA IN@ENERSKA TEHNIKA 2 D-r Irena Mickova Izdava~: Univerzitet,,Sv. Kiril i Metodij Avtor: Doc. D-r Irena Mickova Tehnolo{ko-metalur{ki
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET SV. KIRIL I METODIJ MAXINSKI FAKULTET - SKOPJE. ZBIRKA ZADAQI po VEROJATNOST i STATISTIKA. Nikola Tuneski
UNIVERZITET SV. KIRIL I METODIJ MAXINSKI FAKULTET - SKOPJE ZBIRKA ZADAQI po VEROJATNOST i STATISTIKA Nikola Tuneski SODRЖINA Predgovor................................ v I VEROJATNOST 1 1 SLUQAJNI NASTANI
Διαβάστε περισσότεραT E R M O D I N A M I K A
Univerzitet Sv. Kiril i Metodij - Skopje Ma{inski fakultet Filip A. Mojsovski T E R M O D I N A M I K A 05 Docent d-r Filip A. Mojsovski Univerzitet Sv. Kiril i Metodij vo Skopje Ma{inski fakultet - Skopje
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET SV. KIRIL I METODIJ SKOPJE Prirodno-matematiqki Fakultet Institut za matematika
UNIVERZITET SV. KIRIL I METODIJ SKOPJE Prirodno-matematiqki Fakultet Institut za matematika OSNOVI NA STATISTIKA PredavaƬa Skopje, 2013 Sodrжina 1 Elementi od teorija na verojatnost 3 1.1 Sluqajni promenlivi............................
Διαβάστε περισσότεραA N A L I S I S K U A L I T A S A I R D I K A L I M A N T A N S E L A T A N S E B A G A I B A H A N C A M P U R A N B E T O N
I N F O T E K N I K V o l u m e 1 5 N o. 1 J u l i 2 0 1 4 ( 61-70) A N A L I S I S K U A L I T A S A I R D I K A L I M A N T A N S E L A T A N S E B A G A I B A H A N C A M P U R A N B E T O N N o v i
Διαβάστε περισσότεραSinodalniot akt No. 94 od zbirkata na Homatijan kako izvor za istorijata na Polog
1 V.SOFRONIEVSKI - B.PETROVSKI Sinodalniot akt No. 94 od zbirkata na Homatijan kako izvor za istorijata na Polog Na{iot interes naso~en kon lokalnata istorija na Polog, poglednata niz prizmata na Homatijanovite
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραSTRUJNOTEHNI^KI MEREWA I INSTRUMENTI
UNIVERZITET "Sv. KIRIL I METODIJ" MA[INSKI FAKULTET Prof. D-r Aleksandar Tode No{pal STRUJNOTEHNI^KI MEREWA I INSTRUMENTI dopolneto izdanie na knigata od 1995 SKOPJE 004 Recenzenti: Prof d-r Tomislav Bundalevski
Διαβάστε περισσότεραΣΕΡΒΙΚΗ ΓΛΩΣΣΑ IV. Ενότητα 7: Η χρήση των πτώσεων στον σχηματισμό προτάσεων. Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών
Ενότητα 7: Η χρήση των πτώσεων στον σχηματισμό προτάσεων Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών Άδειες Χρήσης Το παρόν εκπαιδευτικό υλικό υπόκειται σε άδειες χρήσης Creative
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραFunkcije. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 21. november Gregor Dolinar Matematika 1
Matematika 1 Gregor Dolinar Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani 21. november 2013 Hiperbolične funkcije Hiperbolični sinus sinhx = ex e x 2 20 10 3 2 1 1 2 3 10 20 hiperbolični kosinus coshx
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότερα