PROGRAMA ZA PREDMETOT BIOHEMIJA I

Σχετικά έγγραφα
a) diamminsrebro hlorid b) srebrodimmin hlorid v) monohlorodiammin srebrid g) diamminohloro argentit

Univerzitet Sv. Kiril i Metodij - Skopje F A R M A C E V T S K I F A K U L T E T

МЕХАНИКА НА ФЛУИДИ (AFI, TI, EE)

PI, TML, TI, AFI, MZKI, IIM, MV, EE, MHT

PRIRODNO-MATEMATI^KI FAKULTET PRIEMEN ISPIT PO HEMIJA studii po biologija I grupa

MINISTERSTVO ZA OBRAZOVANIE I NAUKA BIRO ZA RAZVOJ NA OBRAZOVANIETO PROGRAMA ZA REFORMIRANO GIMNAZISKO OBRAZOVANIE NASTAVNA PROGRAMA PO F I Z I K A

Решенија на задачите за основно училиште. REGIONALEN NATPREVAR PO FIZIKA ZA U^ENICITE OD OSNOVNITE U^ILI[TA VO REPUBLIKA MAKEDONIJA 25 april 2009

Doma{na rabota broj 1 po Sistemi i upravuvawe

VODA ELEKTROLITI I ACIDO-BAZNA RAVNOTEŽA...

TEST PRA[AWA PO HEMIJA ZA KVALIFIKACIONIOT ISPIT ZA U^EBNATA 2002/2003 GODINA (MEDICINSKI I STOMATOLO[KI FAKULTET)

3/25/2016. Hemijske komponente ćelije

CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA

NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI NA POSLEDIPLOMSKITE STUDII PO HEMIJA

KRISTALOGRAFIJATA OD ERATA NA LAUE I BREG DO DENE[NI DENOVI. Gligor Jovanovski

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Osnovi na ma{inskata obrabotka

MA[INSKI FAKULTET E L A B O R A T ZA STUDISKA PROGRAMA NA VTOR CIKLUS NA STUDII PO UPRAVUVAWE SO SISTEMI ZA BEZBEDNOST I ZDRAVJE PRI RABOTA

Vrz osnova na ~len 55 stav 1 od Zakonot za organizacija i rabota na organite na dr`avnata uprava ( Sl. vesnik na RM br. 58/00 i 44/02) i ~len 24 i 26

INTERFERENCA NA LEKOVI SO LABORATORISKI ANALIZI

Proteini. Naziv PROTEINI potiče od Grčke reči proteios, što znači PRVI

Sekundarne struktura proteina Fibrilni proteini

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

EGZISTENCIJA I KONSTRUKCIJA NA POLINOMNO RE[ENIE NA EDNA PODKLASA LINEARNI HOMOGENI DIFERENCIJALNI RAVENKI OD VTOR RED

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Mehanizmidejstvaenzima. Himotripsin

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

KATALOG NA EDUKATIVNI IZDANIJA I DIDAKTI»KI POMAGALA

TEST PRA[AWA PO HEMIJA ZA KVALIFIKACIONIOT ISPIT ZA U^EBNATA 2000/2001 GODINA septemvri 2000

ISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA

STRUJNOTEHNI^KI MEREWA I INSTRUMENTI

Ispitna pitanja za teorijski deo ispita. Pitanja iz neorganske hemije

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

18. listopada listopada / 13

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

evina) - retko se nalaze u slobodnom stanju - međusobno povezane čineći i peptide i proteine

Teoretski osnovi i matemati~ka metodologija za globalna analiza na prostorni liniski sistemi

Vrz osnova na ~len 55 stav 1 od Zakonot za organizacija i rabota na organite na dr`avnata uprava ( Sl. vesnik na RM br. 58/00, 44/02 i 82/08) i ~len

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Vrz osnova na ~len 55 stav 1 od Zakonot za organizacija i rabota na organite na dr`avnata uprava (,,Slu`ben vesnik na Republika Makedonija br.

Biohemijski i mikrobiološki principi I DEO

Biohemija proteina i nukleinskih kiselina

Organizacija i prika`uvawe imunoglobulinski geni Edna od najizvonrednite osobini na imuniot sistem kaj r betnicite pretstavuva sposobnosta da

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

PITANJA ZA USMENI ISPIT IZ BIOHEMIJE

2742/ 207/ / «&»

UPATSTVO ZA PI[UVAWE NA SEMINARSKATA RABOTA I EDEN PRIMER

CENTRALNI LABORATORIJ

ΖΕΡΔΑΛΗΣ ΣΩΤΗΡΙΟΣ ΤΟ ΟΥΤΙ ΣΤΗ ΒΕΡΟΙΑ (1922-ΣΗΜΕΡΑ) ΘΕΣΣΑΛΟΝΙΚΗ

Tercijarna struktura globuralnih proteina. Rendgenska strukturna analiza proteina Konformaciona stabilnost proteina Supersekundarne strukture/domeni

ZNAČAJ I ULOGA HRANE U ORGANIZMU

Osnovne karakteristike 3-D strukture molekula DNK i RNK

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Elementi spektralne teorije matrica

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Zašto se baviti BOTANIKOM i

IZVODI ZADACI (I deo)

UNIVERZITET "SV. KIRIL I METODIJ" FAKULTET - SKOPJE P R O E K T ZA ORGANIZIRAWE POSLEDIPLOMSKI STUDII PO GEODEZIJA NA FAKULTET

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

A N A L I S I S K U A L I T A S A I R D I K A L I M A N T A N S E L A T A N S E B A G A I B A H A N C A M P U R A N B E T O N

5. Vrski so navoj navojni parovi

MATEMATIKA PROEKTNA ZADAЧA IZVE[TAJ OD EMPIRISKO

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

Dinamika na konstrukciite 1

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Booleova algebra. Izjave in Booleove spremenljivke

Dinamika strukture DNK helix coil (razvijeni niz) prelazi. Reakcije baza: mutacije/oštećenja DNK

Aminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina

PRIMENA NA HIERARHISKATA KLASTER-ANALIZA ZA TERMI^KA KLASIFIKACIJA I REGIONALIZACIJA VO REPUBLIKA MAKEDONIJA

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Računarska grafika. Rasterizacija linije

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

EFIKASNOST NA PRENAPONSKATA ZA[TITA VO OD 400 V

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

ΕΙΣΑΓΩΓΗ ΣΤHN. Δρ. Α. ΤΖΑΝΗ

ΠΡΟΣΚΛΗΣΗ ΕΚΔΗΛΩΣΗΣ ΕΝΔΙΑΦΕΡΟΝΤΟΣ

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Kiselo bazni indikatori

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

RESOURCE JUNIOR ČOKOLADA NestleHealthScience. RESOURCE JUNIOR Okus čokolade: ACBL Prehrambeno cjelovita hrana 300 kcal* (1,5 kcal/ml)

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

T E R M O D I N A M I K A

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

OSNOVI NA TEHNIKA 2

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

IMPULSNI LASERI I PFH

( ) 1995.» 3 ( ). 10 ( ) ( ) 1986, ( ) (1) 3,, ( ),,,,».,,,

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU. IZVEDBENI PLAN NASTAVE akademska godina 2008./2009.

Sarò signor io sol. α α. œ œ. œ œ œ œ µ œ œ. > Bass 2. Domenico Micheli. Canzon, ottava stanza. Soprano 1. Soprano 2. Alto 1

Transcript:

BIOHEMIJA I nasoka analiti~ka biohemija Zadol`itelen predmet Ime na predmetot: Biohemija I Kod: HA512 Krediti: 9 Vremetraewe: (150 ~asa,v semestar, 4+4 nedelno) Broj na korisnici: minimum 5 Realizatori: Prof. d-r Kiro Stojanoski. Asistent: Olgica Tren~evska Preduslovi: Organska hemija za biohemi~ari Na~in na realizacija: interaktivni predavawa so aktivno u~estvo na studentite; konsultacii; samostojno u~ewe; laboratoriski ve`bi (individualno eksperimentirawe i eksperimentalna rabota vo mali grupi);. Celi: Preku nastavata i ve`bite studentite treba da gi sovladaat osnovite na biohemijata, da se zdobijat so teoriski znaewa i so prakti~no iskustvo, kako preduslov za uspe{no sledewe na nastavata od povisokite kursevi po biohermija II i drugite biohemiski disciplini, na pat kon nivno stru~no osposobuvawe kako biohemi~ari. Sodr`ini koi se obrabotuvaat: prilog programa za predmetot PROGRAMA ZA PREDMETOT BIOHEMIJA I nasoka analiti~ka biohemija I. Voved vo biohemijata 1. Definicija istoriski razvitok i zna~ewe na biohemijata 2. Hemija na osnovnite gradbeni supstanci na organizmite (molekulski komponenti na kletkata, nivoi na strukturna organizacija na molekulskite komponenti-od molekula do organizam) 3. Hemiski karakteristiki na biolo{kite pojavi 4. Osnovni karakteristiki na biolo{kite fluidi (ph i jonski ramnote`i vo biolo{kite sistemi, amfoliti, poliamfoliti i polielektroliti, makrojoni i drugi fizi~ko-hemiski karakteristiki na biolo{kite fluidi, matriks efekti vo vodni rastvori, slabi nekovalentni interakcii, uloga na vodata vo biolo{kite procesi, hidrofobni molekuli vo vodni r-ri. II. Jaglehidrati 1. Definicija 2. Fizi~ki osobini 3. Podelba na jaglehidratite 4. Monosaharidi (kalsifikacija, stereohemija, cikli~ni strukturi i anomerni formi, pretstavuvawe na jaglehidratite, 5. Derivati na jaglehidratite (glikozidi, amino {e}eri, uronski kiselini esteri na jaglehidratite)

6. Ologosaharidi (disaharidi i povisoki ~lenovi na oligosaharidite) 7. Polisaharidi (struktura i nomenklatura, homopolisaharidi i heterosaharidi, uloga na polisaharidite, strukturni polisaharidi, bakteriski polisaharidi, polisaharidi na kleto~nata povr{ina) 8. Pova`ni pretstavnici na jaglehidratite III. Lipidi i membrani 1. Definicija i klasifikacija na lipidite 2. Vi{i masni kiselini 3. Acilgliceroli, 4. Glicerofosfolipidi, 5. Sfingolipidi 6. Steroidi i karetonoidi, holesterol, `ol~ni kiselini steroidni glikozidi 7. Nomenklatura i struktura na steroidite 8. Osobini na lipidnite agregati (miceli, dvosloevi i lipozomi) 9. Biolo{ki membrani (izgradba na membranite, modeli za membranite) 10. Transport niz membranite IV Aminokiselini, peptidi i proteini 1. Pova`ni aminokiselini (struktura i podelba na aminokiselinite, opti~ka aktivnost i stereohemija, R, S-nomenklatura, spektroskopski osobini) 2. Hemiski osobini na aminokiselinite 3. Metodi za analiza na aminokiselinite (spektroskopski i hromatografski metodi) Peptidi 1. Peptidi i peptidna vrska 2. Prirodni peptidi Proteini 1. Definicija, fizi~ki i hemiski osobini na proteinite 2. Biolo{ka funkcija na proteinite 3. Gradivni elementi na proteinite (aminokiselini) 4. Metodi za opredeluvawe na strukturata na proteinite (metodi za opredeluvawe na primarnata i sekundaranata struktura-metoda na Edman i Zanger i drugi hemiski metodi) 5. Sinteti~ki metodi za dobivawe na polipetidi 6. Struktura na proteinite (primarna, sekundarna, tercijarna i kvaterna) 7. Tipovi vrski vo strukturata na proteinite (vodorodni, hidrofobni interakcii, elektrostati~ki interakcii, Van der Valsovi interakcii) 8. Aminokiselinska sekvenca i strukturata na proteinite, Rama~ahdran dijagram, karakteristiki na α-spiralata i β-nabranata struktura i dr.) 9. Primena na proteinska baza na podatoci (Protein Data Bank)

10. Podelba na proteinite 11. Pova`ni pretstavnici na razli~ni proteini: fibrilarni, globularni, proteini, nukleoproteidi, hromoproteidi glikoproteidi fosfoproteidi liporoteidi i dr. V. Vitamini i koenzimi 1. Uloga na vitaminite i koenzimite 2. Podelba na vitaminite 3. Vitamini rastvorlivi vo voda 4. Vitamini rastvorlivi vo masla 5. Vitamini A,D,E,F,K 6. Liponska kiselina 1. Vitamini BB1,B 2, B 6, B 12, 2. Pantotenska kiselina 3. p-aminobenzoeva kiselina 4. Folna kiselina 5. Vitamin C 6. Vitamin P VI. Enzimi i enzimsko dejstvo 1. Hemiska priroda na enzimite 2. Specifi~nost na enzimite 3. Tipovi enzimska kataliza (kiselo-bazna kataliza; kovalentna kataliza; kataliza so metalni joni i kompleksi i drugi tipovi kataliza) 4. Drugi karakteristiki na enzimski kataliziranite reakcii (sterospecifi~nost i geometriska specifi~nost) 5. Mehanizam na enzimska kataliza 6. Hemiska kinetika na enzimskite reakcii. Mihaelis - Mentenova kinetika (Mihaelis-Mentenova ravenka; analiza na kineti~ki podatoci, Mihaelsova konstanta, broj na pretvorba i drugi karakteristiki na enzimite) 7. Drugi tipovi enzimska kinetika 8. Promena na slobodnata energija, energija na aktivacija i dejstvo na enzinite. Preodni sostojbi kaj enzimski kataliziranite reakcii 9. Faktori na enzimskoto dejstvo (temperatura, koncetracija na enzimot i suspstratot, vlijanie na rn i dr.) 10. Inhibitori aktivatori na enzimite 11. Tipovi na inhibicija i aktivacija (kompetetivna inhibicija, nekompetetivna inhibicija, me{ana inhibicija i dr.) Ravenki za kompetetivna inhibicija. 12. Kinetika na enzimski reakcii so pove}e supstrati 13. Nomenklatura na enzimite 14. Internacionalna klasifikacija na enzimite (Oksidoreduktazi, transferazi, hidrolazi, lipazi, izomerazi i ligazi)

15. Pova`ni grupi enzimski reakcii. Mehanizmi na enzimski reakcii (Tipi~ni enzimski mehanizmi kaj nekoi klasi enzimi: serin proteazi, himotripsin. Struktura na preodni sostojbi. 16. RNA i antitelata kako enzimi (ribozimi i abzimi) 17. Enzimska specifi~nosti alosteri~ka regulacija (Hipotezi i modeli za enzimskoto dejstvo-hipoteza klu~-katanec; hipoteza na inucirano fituvawe; specifi~nost i reaktivnost 18. Enzimska regulacija i kontrola (kovalentna modifikacija, alosteri~ka regulacija, regulacija so supstrat i dr.). Cimogeni. Izoenzimi. Modularni proteini. 19. Internet bazi podatoci za strukturata na enzimite i mehanizmite na enzimskoto dejstvo VII. Nukleinski kiselini Deoksiribonukleinska kiselina 1. Izgradba na nukleinskite kiselini (organski bazi, {e}erna komponenta, nukleotidi i nukleozidi, oligo i polinukleotidi) 2. Pravila na ^argaf 3. Strukturni svojstva na DNA (primarna struktura na nukleinskite kiselini, sekvencionirawe na kiselinite, hemiski metodi za sekvencionirawe, avtomatski sekvencionirawe 4. Sekundarna struktura na DNA ( A- DNA B- DNA Z- DNA) 5. Krakteristiki na modelot na Vatson i Krik (strukturna ekvivalentnost na parovite bazi, konformacioni varijacii na α- heliksot, osnovni strukturni karakteristiki na razli~ni levi i desni formi na kiselinite, A-DNA B-DNA i Z-DNA. 6. Drugi nivoi na strukturna organizacija na nukleinskite kiselini 7. Obrazuvawe na superspirali 8. Nao awe i uloga na DNA 9. Hemiski osobini na nukleinskite kiselini (hidroliza na nukleinskite kiselini (kisela i bazna hidroliza, enzimska hidroliza, hidroliza so nukleazi, restrikcioni enzimi) 10. Hemiska sinteza na DNA 11. Vzaemodejstvo so interkalira~ki reagensi 12. Termodinami~ki i kineti~ki karakteristiki na denaturacijata (termi~ka denaturacija i UV hipohromno pomestuvawe, vlijanie na ph, brzina na renaturacija i c 0 t krivi) 13. Hibridizacija na DNA Ribonukleinski kiselini 1. Izgradba na nukleinskite kiselii (organski bazi, {e}erna komponenta, nukletidi i nuklozidi, olgi i polinukleotidi)

2. Strukturni svojstva na RNA (sekundarna i tercijarana struktua na RNA 3. Nao awe i uloga na RNA 4. Internet bazi na podatoci za strukturata na nukleinskite kiselini Krediti i na~in na ocenuvawe So cel na usoglasuvawe na kredit transfer (sistem na kontinuirano u~ewe), po predemetot biohemija I definirani se aktivnostite koi koninuirano }e se sledata vo tekot na semestarot. Aktivnostite koi }e se ocenuvaat i nivniot udel vo zavr{nata ocenka se dadeni vo slednava tabela Nastavna aktivnost Udel % Aktivnost Laboratoriska rabota (ve`bi) 15 Kolokviumi za ve`bi 15 Vkupno 30 Teoriska nastava Redovnost na predavawa 5 Seminarska rabota 5 Parcijalen ispit I 20 Parcijalen ispit II 20 Zavr{en ispit 20 Vkupno 70 Prisustvoto na predavawa i ve`bi e zadol`itelno. Pove}e od tri neopravdani otsustva povelkuvaat nedobivawe na potpis. Za parcijalnite ispite datumite se objavuvaat na po ~etokot na semestarot Kolokviumite za ve`bi se polagaat vo dogovor so asistentot Ocenkata se obraqzuva spored slednava skala: Bodovna skala 56-65 6 66-75 7 76-84 8 85-92 9 93-100 10

Zavr{nata ocenka na studentot e soglasno bodovnata tabela. Studentot koj ne e zadovolen od zavr{nata ocenka mo`e da go polaga celosniot ispit vo prvata ispitna sesija. Celosniot ispit se smeta za polo`en ako studentot osvoi najmalku 60% od predvidenite bodovi za ispitniot test. O~ekuvani rezultati: Vo ovoj kurs studentite treba da se steknat so neophodnite teoretski i prakti~ni znaewa od oblasta na biohemijata so {to }e bidat podgotveni da gi sledat povisokite kursevi od drugite biohemiski disciplini. Literatura 1. Kratok pregled od materijalot (nerecenziran materijal od predavawa) 2. Nerecenziran praktikum za ve`bi 3. P. Karlson, Biokemija 4. S. Xekova i sorabotnici, Biohemija 5. CD-materijali (Metjus i Van Holden) 6. CD-materijali (Leninxer) 7. P. Karlson, Tabeli so pregled na metabolizmot