Uvjeti ortogonalnosti. Uvjeti ortogonalnosti. Primjer faktorizacije. Spektralna faktorizacija. Daubechies, db1. Primjer faktorizacije
|
|
- Θέτις Παπανικολάου
- 5 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Dr. sc. Damir Seršić -7 Teme predavaja Teorija sigala arauitarost Ortogoali filtarsi slogovi Spetrala fatorizacija rimjeri dizaja Doc. dr. Damir Seršić Uitare matrice Defiicija parauitare matrice Za svau matricu za oju važi: A T* A c I za ei c >. ažemo da je uitara. Stupci tave matrice su međusobo ortogoali, a orma im je ista: c Tave matrice je lao ivertirati: A A T* c Matrica će ostati uitara i ao joj ei od stupaca i/ili redaa pomožimo sa. Svojstva filtarsog sloga u Z domei opisuje modulacijsa matrica. Člaovi modulacijse matrice su fucije omplese varijable z. Defiicija: matrica (z je parauitara, ao je uitara za vrijedosti z a jediičoj ružici ( z. j z, z C z e ω, ω R ( e ( e c I * T z C, z Defiicija parauitare matrice arauitara modulacijsa matrica ( e ( e c I ( e ( e c I * T T Odoso, za svai z : ( z ( z c I T Filtarsi slog ojem je aalizirajuća modulacijsa matrica parauitara čuva eergiju sigala i azivamo ga ortogoalim. 5 Ao je m parauitara (uz c vrijedi: ( ( ( z ( z z z ( ( ( ( z z z z T ( z m m ( z Izraz je uvjet R za filtarsi slog bez ašjeja, a prvu matricu prepozajemo ao sitetizirajuću F m, odoso: F ( z ( z F ( z ( z 6
2 Dr. sc. Damir Seršić -7 Uvjeti ortogoalosti F ( z ( z, F ( z ( z Zamjea z >z odgovara preoretaju uzoraa impulsog odziva u vremesoj domei: f [] h [ ], f [] h [ ]. Za poišteje aliasiga odabrali smo: F ( z ( z, F ( z ( z Koačo, uvjet R ortogoalog sloga bez ašjeja glasi: ( z z ( z ( z. ( 7 Uvjeti ortogoalosti ( z ( z ( z. Očito, za ortogoali filtarsi slog potrebo je polupojasi produt filtar (z fatorizirati u fatore (z i (z. Često se uvjet R ortogoalog filtarsog sloga izražava u spetraloj domei: jπ + jπ ( e e ( e ( e, ( j( ω+π ( e + ( e. 8 Spetrala fatorizacija rimjer fatorizacije j ( e ( e ( e ( e To je izraz za polupojasi filtar u spetraloj domei. ostupa proalažeja odgovarajućeg (e iz (e aziva se spetrala fatorizacija. oazuje se da rješeje postoji za (e. Uvjet je ispuje za polupojase filtre. ostupa spetrale fatorizacije ije jedostava, a više predložeih metoda može se proaći u literaturi. ω 9 p ( z ( + z Q (. p z ea je (z masimalo glada biomi filtar. Za sustav bez ašjeja imamo: p p p ( z z ( + z z Q ( z. p Biomi dio je lao fatorizirati, jer su ultoče a jediičoj ružici, a potecija bioma je para: p + z + z ( ( p rimjer fatorizacije Daubechies, db oazuje se da poliom Q(z uvije sadrži parove ultočaa: jθ jθ z re, z e. r Ortogoala fatorizacija zahtjeva razdvajaje recipročih ultočaa u različite fatore. Stoga orto filtri za p > e mogu biti simetriči. Daubechies izbor: F (z s ultočama uutar jediiče ružice (filtar ajmaje faze F F : o, F: Lijevo: impulsi odzivi, deso: ultoče (z i F (z.
3 Dr. sc. Damir Seršić -7 Daubechies, db Daubechies, db F : o, F: + F : o, F: F F Lijevo: impulsi odzivi, deso: ultoče (z i F (z. Lijevo: impulsi odzivi, deso: ultoče (z i F (z. Daubechies, db Daubechies, db5.8.8 F : o, F: + F : o, F: F F Lijevo: impulsi odzivi, deso: ultoče (z i F (z. Lijevo: impulsi odzivi, deso: ultoče (z i F (z. 5 6 ajmaje asimetriča: sym ajmaje asimetriča: sym5 F : o, F: F : o, F: F F Lijevo: impulsi odzivi, deso: ultoče (z i F (z. Drugačija fatorizacija daje simetričiji imp. odziv! 7 Lijevo: impulsi odzivi, deso: ultoče (z i F (z. Drugačija fatorizacija daje simetričiji imp. odziv! 8
4 Dr. sc. Damir Seršić -7 Druga rješeja Teme predavaja Q(z višeg reda od miimalog p- radi postizaja željeih svojstava filtara (Coifma,. Simetriči ortogoali filtri s približo potpuom reostrucijom (Saramai,. Biortogoali filtri željeih svojstava (Vetterli, User,. Wavelet filtarsi slogovi Wavelet fucija i fucija sale Brza otava DWT Aaliza sigala DWT slogom Frevecijsa aaliza Detecija disotiuiteta oištavaje polioma otisivaje šuma metodom praga i druge primjee. 9 Wavelet filtarsi slogovi Otava DWT ao slog filtara Zamo projetirati biortogoale i ortogoale masimalo decimirae filtarse slogove s potpuom reostrucijom. itaje: mogu li se tavi slogovi isoristiti za realizaciju otave DWT vremesi disretih sigala? x Reurziva realizacija (ω L (ω (ω X (mτ, X (m T, L (ω (ω X (m T, L (ω Filtarsi slogovi s dva filtra. Wavelet stablo, aaliza Wavelet stablo, reostrucija (z a ( [] a ( [] G (z (z a ( [] (z d ( [] d ( [] G (z G (z (z a ( [] (z d ( [] d ( [] G (z G (z x[] (z d ( [] Reurzivo izračuavaje oeficijeata DWT wavelet filtarsim stablom. Razlagaje se poavlja u isopropusoj grai. d ( [] G (z Reurziva reostrucija sigala wavelet filtarsim stablom. Ao je svai filtarsi slog s R, jaso je i da je cijeli sustav s potpuom reostrucijom. x r []
5 Dr. sc. Damir Seršić -7 Fucije razlagaja Wavelet stablo, aaliza itaje je oje su fucije razlagaja u wavelet filtarsom stablu i oja je veza s DWT trasformacijom? U stablu se javlja asada decimatora i filtara. Zamjea redoslijeda rezultira sljedećim relacijama (eg. oble Idetities: X(z X(z M Y(z X(z Y(z (z (z M M Y(z X(z Y(z (z (z a ( [] (z 8 (z (z 8 d ( [] (z (z d ( [] x[] (z d ( [] U -toj razii imamo sljedeće asade filtara: ( ( z i ( z i ( ( z ( z i ( z i 5 6 Wavelet stablo, aaliza Aalizirajući filtri db u četiri razie razlagaja ( ( z ( z i ( z i ( ( z i ( z i Filtri ( određuju fucije razlagaja u različitim raziama wavelet stabla ( wavelet fucije. Filtri ( određuju jima omplemetare fucije razlagaja ( fucije sale. ogledat ćemo primjer U višim raziama razlagaja impulsi odziv filtara zadržava isti obli, ali ima približo dvostruo trajaje. 8 Wavelet fucija i fucija sale db: overgecija aalizirajuće fucije sale i wavelet fucije Defiiramo otiuirae fucije, oje su po odsječcima jedae impulsim odzivima filtara. ϕ ( t ψ ( t h / / [ ], h [ ], + t <, + t <. Ovao defiirae otiuirae fucije su ormirae po vremeu i eergiji. 9 5
6 Dr. sc. Damir Seršić -7 db: overgecija reostrucijsih fucija Wavelet fucija i fucija sale za db ridružee otiuirae fucije ostate po odsječcima overgiraju ao broj razia razlagaja teži u besoačo. U ašem primjeru rezultirajuće fucije su zadovoljavajuće glate (regulare. Uvjet realizacije DWT disretih sigala filtarsim slogom: overgecija i regularost pridružeih wavelet fucija i fucija sale ada broj razia razlagaja teži u besoačost. uži i dovolji uvjeti oazuje se da je za overgeciju uža ultoča isopropusog filtra (z a z, te vrijedost a z : ( z, ( z z z Dovolja uvjet (Mallat 89 je da filtar ema ultočaa a jediičoj ružici u raspou od π/ do π/. ; Kod ortogoalih slogova reostrucijse fucije su zrcalo preoreute aalizirajuće. Kod biortogoalih slogova reostrucijse fucije redovito su sasvim različite od aalizirajućih. Za broje primjee (ompresija, potisivaje šuma, važija am je regularost reostrucijsih fucija. bior.: overgecija aalizirajuće fucije sale i wavelet fucije bior.: overgecija reostrucijsih fucija 5 6 6
7 Dr. sc. Damir Seršić -7 Aalizirajuća straa: filtarsi oeficijeti i fucije Aalizirajuća straa: filtarsi oeficijeti i fucije ea fucija sale i wavelet fucija overgiraju: ϕ( t lim ϕ ( t, ψ ( t limψ ( t. Vrijede sljedeće veze s filtarsim oeficijetima: ϕ ( t h [] ϕ(t ψ ( t h [ ] ϕ(t rovjerit ćemo a primjeru. 7 ψ ( t ϕ( t ϕ ( t h [] ϕ(t ψ ( t h [ ] ϕ(t rimjer (aarov wavelet: t < / / t drugdje t drugdje h {, } / ψ ( t ϕ(t ϕ(t h {, }/ ϕ( t ϕ(t + ϕ(t 8 Brza otava DWT + t ψ m, ( t ψ m, X ψ m, [ m, ] x( t ( t dt ea je Ψ (t wavelet fucija (limes Ψ (t, te ea je ϕ (t pripada fucija sale. Kreemo račuaje a primjer od razie : + A [ m, ] x( t ϕ( t m dt A[m,] zovemo aprosimacijsim oeficijetima. 9 Brza otava DWT Kao je slijedi: X X ψ ( t h t ψ ( m [ ] ϕ(t h m + x( t h ϕ( t h A m, [ ] ϕ( t [ m,] [ ] m dt [ m,] [ ] [ ] Ovo odgovara filtriraju oeficijeata A[m, ] filtrom h, te decimaciji s fatorom. Brza otava DWT Iz slijedi: ϕ( t h [,] h [ ] A[ m,] A m [] ϕ(t To je filtriraje s h i decimacija s fatorom. Koačo, imamo postupa za brzu DWT:. itegrirajem sigala pomožeog s pomautim fucijama izračuavamo aprosimacijse oeficijete A[m, ].. Za dobivaje X[m,] za > aprosimacijse Zaljučci Wavelet filtarsi slog možemo oristiti za brzo račuaje DWT. S druge strae, postupa dizaja filtarsog sloga možemo promatrati ao metodu projetiraja ortogoalih ili biortogoalih waveleta oačog trajaja. oeficijete propustimo roz wavelet filtarsi slog! 7
8 Dr. sc. Damir Seršić -7 Aaliza sigala DWT slogom apravit ćemo aalizu više sigala različitim DWT slogovima. rvi primjer: sigal je slože od dva siusa različitih frevecija. Aaliza: ortogoalim wavelet filtarsim slogom db. ortogoalim wavelet filtarsim slogom sym. aarovim wavelet filtarsim slogom. Sigal: dva siusa. Wavelet: db Lijevo: izlazi iz filtara u 5 razia ( aprosimacije. Deso: izlazi iz V filtara u 5 razia (wavelet oeficijeti ili detalji. Sigal: dva siusa. Wavelet: sym Ortogoalo razlagaje uz ajmaje esimetriče fucije daje ešto bolji opis. Sigal: dva siusa. Wavelet: aar. Razlagaje siusog sigala u wavelete ostate po odsječcima e daje dobar opis. 5 6 Aaliza polioma DWT slogom Drugi primjer: sigal je slože od dva polioma (ovdje pravca različitih agiba. Aaliza: biortogoalim wavelet filtarsim slogom bior. Zapis biorm. zači m ultočaa reostrucijsog filtra F i ultočaa aalizirajućeg filtra a freveciji ω π. Sigal: dva pravca. Wavelet: bior. Wavelet s m poištava poliome drugog reda. Rezultat: pravci u a 5, disotiuitet u wavelet oeficijete d -d
9 Dr. sc. Damir Seršić -7 ultoče, ul-mometi i poištavaje polioma ultoče, ul-mometi i poištavaje polioma Kreimo od biortogoalog filtarsog sloga i promatrajmo reostrucijsi filtar F. ea F ima m ultočaa a yquistovoj freveciji ω π. Oda vrijedi: m j ( f [] za j,,..., m 9 F m ultočaa od F a ω π zači: apišemo izraze za spetar i jegove derivacije a ω π : F jπ ( ω f[ ] e f[ ](, ω π ' jπ ( ω f[ ]( j e f[]( j( ω π L F ' ( m ( ω F ( ω K F ( ω. ω π ω π ω π Izjedačavaje svih izraza s ulom daje rezultat s prethodog slajda., 5 ultoče, ul-mometi i poištavaje polioma ultoče, ul-mometi i poištavaje polioma Filtar F određuje aalizirajući V filtar : h [] ( f[] pa imamo: m j h [] za j,,..., m Aalizirajuća wavelet fucija ψ(t astaje asadim algoritmom iz h, stoga se može poazati: ( Wavelet fucija ψ(t ima m ul-momeata (eg. vaishig momets. Ao je aalizirai sigal poliom m-tog reda, wavelet oeficijeti će redom biti jedai uli. Tavo wavelet razlagaje poištava (eg. aihilates poliome: iformacija se preosi isljučivo u aprosimacijsim oeficijetima. Kao se svaa glata fucija može predstaviti poliomom u eoj oolii, ovo je izuzeto važo svojstvo za ocetriraje iformacije. t j ψ t dt za j,,..., m 5 5 ultoče, ul-mometi i poištavaje polioma Zaljuča: Wavelet razlagaje je dobro za opis sigala sastavljeih od odsječaa glatih fucija. Tavi su mogi reali sigali i slie! Aaliza šuma DWT slogom Treći primjer: sigal je bijeli šum. Aaliza: ortogoalim wavelet filtarsim slogom
10 Dr. sc. Damir Seršić -7 otisivaje šuma Sigal: bijeli šum. Wavelet: db Šum se distribuira po wavelet oeficijetima u svim raziama razlagaja. Četvrti primjer: sigal je sastavlje od odsječaa polioma s pribrojeim bijelim šumom. Aaliza: wavelet filtarsim slogom bez decimacije otisivaje šuma Korisi sigal sastavlje od odsječaa polioma ili glatih fucija će se presliati u mali broj wavelet i aprosimacijsih oeficijeata velie vrijedosti. Bijeli šum će se distribuirati po svim wavelet oeficijetima. 57 otisivaje šuma Ideja (dvije varijate: Odbaciti wavelet oeficijete ispod eog praga (eg. hard thresholdig Odbaciti wavelet oeficijete ispod praga a ostale umajiti za izos praga (eg. soft thresholdig. d[ ] d[ ] > ε, d d [] d[] ε. d sg( d[ ] ( d[ ] ε d[] > ε, d d [] d[] ε. d 58 otisivaje šuma rag se odabire tao da se potise većia šuma. rva varijata daje maju pogrešu pri reostruciji sigala u smislu ajmajih vadrata. Druga je redovito bolja u primjeama, osobito od potisivaja šuma u slici jer ema aglih soova u vrijedosti oeficijeata. Bolje rezultate se postiže wavelet filtarsim slogom bez decimacije. 59 6
11 Dr. sc. Damir Seršić -7 Druge primjee Metoda praga može se oristiti i za broje druge primjee. rocjea fucije gustoće vjerojatosti a podacima iz histograma apravi se wavelet aaliza, a metodom praga rezultati se učie glatim. Wavelet regresija Umjesto poliomom, fucijsa ovisost se aprosimira wavelet fucijama
Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότερα( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )
Zadatak (Mariela, gimazija) Nađite derivaciju fukcije f() a + b c + d Rješeje Neka su f(), g(), h() fukcije ezavise varijable, a f (), g (), h () derivacije tih fukcija po Osova pravila deriviraja Derivacija
Διαβάστε περισσότερα3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1
Nizovi 5 a = 5 +3+ + 6 a = 3 00 + 00 3 +5 7 a = +)+) ) 3 3 8 a = 3 +3+ + +3 9 a = 3 5 0 a = 43/ ++ 5 3/ +5+ a = + + a = + ) 3 a = + + + 4 a = 3 3 + 3 ) 5 a = +++ 6 a = + ++ 3 a = +)!++)! +3)! a = ) +3
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραIdentitet filter banke i transformacije transformacije sa preklapanjem
OASDSP: asoacije i ile bae asoacije disei sigala File bae Ideie ile bae i asoacije asoacije sa elaaje Uslov eee eosucije ovi Sad 6 saa OASDSP: asoacije i ile bae ovi Sad 6 saa DF: vadaa asoacija DF IF
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραDeterminante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.
Determinante Determinanta A deta je funkcija definirana na skupu svih kvadratnih matrica, a poprima vrijednosti iz skupa skalara Osim oznake deta za determinantu kvadratne matrice a 11 a 12 a 1n a 21 a
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραDijagonalizacija operatora
Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότεραDvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Διαβάστε περισσότεραNiz i podniz. Definicija Svaku funkciju a : N S zovemo niz u S. Za n N pišemo a(n) = a n i nazivamo n-tim članom niza.
2. NIZOVI 1 / 78 Niz i podiz 2 / 78 Niz i podiz Defiicija Svaku fukciju a : N S zovemo iz u S. Za N pišemo a() = a i azivamo -tim člaom iza. Ozaka za iz je (a ) N ili (a ) ili samo (a ). Kodomea iza može
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραKOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrijske funkcije
9 1. Trigoometrijske fukcije 1.1. Ako je α + β π,izračuaj 1 + tg α)1 + tg β). 4 1.. Izračuaj zbroj log a tg 1 + log a tg +...+ log a tg 89. 1.3. Izračuaj 40 0 si 0 bez uporabe tablica ili račuala. 1.4.
Διαβάστε περισσότεραMETODA SEČICE I REGULA FALSI
METODA SEČICE I REGULA FALSI Zadatak: Naći ulu fukcije f a itervalu (a,b), odoso aći za koje je f()=0. Rešeje: Prvo, tražimo iterval (a,b) a kome je fukcija eprekida, mootoa i važi: f(a)f(b)
Διαβάστε περισσότεραCentralni granični teorem. Završni rad
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeu Odjel za matematiu Sveučiliši preddiplomsi studij matematie Daria Solić Cetrali graiči teorem Završi rad Osije, 2017. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeu Odjel
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραPOTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότερα( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
Διαβάστε περισσότεραUniformna konvergencija funkcionalnih redova
Uiforma overgecija fucioalih redova i si x Hamza Merzić Februar, 014. cos x 1 Uvod Uiforma overgecija, iao vrlo apstrata i geeralo jao tešo shvatljiv pojam, predstavlja velio olašaje u aalizi redova. To
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότεραPrikaz sustava u prostoru stanja
Prikaz sustava u prostoru stanja Prikaz sustava u prostoru stanja je jedan od načina prikaza matematičkog modela sustava (uz diferencijalnu jednadžbu, prijenosnu funkciju itd). Promatramo linearne sustave
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραCentralni granični teorem i zakoni velikih brojeva
Poglavlje 8 Cetrali graiči teorem i zakoi velikih brojeva 8.1 Cetrali graiči teorem Lema 8.1 Za 1/ x 1 vrijedi Dokaz: Stavimo log1 + x x x. fx := log1 + x x, x [ 1/, 1]. Očito f0 = 0. Nadalje, po teoremu
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότεραSume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.
Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.
Διαβάστε περισσότεραPrimjer - aritmetička sredina = M. x s. Primjer - nastavak. amplituda. vremenski indeks n. orginalni signal šum signal + šum
Primjer - aritmetička redia Itereata je utav koji luži za glačaje (uredjavaje) lučajih varijacija u igalu. Nerekurzivi digitali filtri x x+ x + + x -poit movig average ytem [ ] + [ ] + [ ] + + [ + ] u
Διαβάστε περισσότεραTeorem o prostim brojevima
Sveučilište u Rijeci - Odjel za matematiku Preddiplomski sveučiliši studij Matematika Zlatko Durmiš Teorem o prostim brojevima Završi rad Rijeka, 22. Sveučilište u Rijeci - Odjel za matematiku Preddiplomski
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραDefinicija: Beskonačni niz realnih brojeva je funkcija a : N R. Umjesto zapisa a(1), a(2),,a(n), može se koristiti zapis a 1,
Defiicija: Beskoači iz realih brojeva je fukcija a : N R i Umjesto zapisa a(), a(),,a(), može se koristiti zapis a, a,,a, Broj a zove se opći čla iza, a cijeli iz se kratko ozačuje (a ). Niz je : -rastući
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραMetoda najmanjih kvadrata
Metoda ajmajh kvadrata Moday, May 30, 011 Metoda ajmajh kvadrata (MNK) MNK smo već uvel u proučavaju leare korelacje; gdje smo tražl da suma kvadrata odstupaja ekspermetalh točaka od pravca koj h a ajbolj
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραOpćenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:
Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b
Διαβάστε περισσότεραNeka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.
Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +
Διαβάστε περισσότερα3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.
ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραGeodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike OSNOVNI TEOREMI DIFERENCIJALNOG RAČUNA
Geodetski akultet dr s J Beba-Brkić Predavaja iz Matematike OSNOVNI TEOREMI DIFERENCIJALNOG RAČUNA Teoremi koje ćemo avesti u ovom poglavlju su osovi teoremi koji osiguravaju ispravost primjea diereijalog
Διαβάστε περισσότερα10.1. Bit Error Rate Test
.. Bt Error Rat Tst.. Bt Error Rat Tst Zadata. Izračuat otrba broj rth formacoh bta u BER tstu za,, ogršo dttovaa bta a rjmu, tao da s u sstmu sa brzoom sgalzacj od Mbs mož tvrdt da j vrovatoća grš rosa
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku
Elektrotehički fakultet uiverziteta u Beogradu 6. ju 008. Katedra za Račuarku tehiku i iformatiku Performae račuarkih itema Rešeja zadataka..videti predavaja.. Kretaje Verovatoća Opi 4 4 Kretaje u itom
Διαβάστε περισσότεραFunkcije generatrise
Matematiqa gimazija Matursi rad Fucije geeratrise uqei Mila Novaovi IVa metor Vladimir Balti Beograd jui 004. Uvod Geeratrise su mo a alat za reavanje mogih problema, uglavom oih ombiatore prirode, ali
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραDiferencijabilnost funkcije više promenljivih
Matematiči faultet Beograd novembar 005 godine Diferencijabilnost funcije više promenljivih 1 Osnovne definicije i teoreme, primeri Diferencijabilnost je jedan od centralnih pojmova u matematičoj analizi
Διαβάστε περισσότεραMate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza
Mte Vijug: Rijesei zdci iz mtemtike z sredju skolu. ARITMETICKI I GEOMETRIJKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. Aritmeticki iz Opci oblik ritmetickog iz: + - d Gdje je: prvi cl ritmetickog iz ti cl ritmetickog
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada sigala 207-208 26.09.207. Opšte apomee Predavači Prof. Dragaa Šumarac Pavlović, dsumarac@etf.bg.ac.rs, soba 7 Doc. Jelea Ćertić, certic@etf.bg.ac.rs, soba 68 Asistet Miloš Bjelić, bjelic@etf.bg.ac.rs,
Διαβάστε περισσότερα4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i
Sdržj 4 INTEGRALI 64 4. Neodredeni integrl........................ 64 4. Integrirnje supstitucijom.................... 68 4. Prcijln integrcij....................... 7 4.4 Odredeni integrl i rčunnje površine
Διαβάστε περισσότεραtransformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije
promatramo dva oordnatna sustava S S sa zaednčm shodštem z z y y x x blo o vetor možemo raspsat u baz, A = A x + Ay + Az = ( A ) + ( A ) + ( A ) (1) sto vred za ednčne vetore sustava S = ( ) + ( ) + (
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότεραNASTAVNI PREDMET: MATEMATIKA 3
GIMNZIJ I STRUKOVN ŠKOL JURJ DORILE PZIN NSTVNI PREDMET: MTEMTIK nalitiča geometrija u ravnini. GORTN ROERT..00 Nastavno pismo NSTVNO PISMO - MTEMTIK TEHNIČR Z ELEKTROTEHNIKU TLI SDRŽJ. NLITIČK GEOMETRIJ
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραVJEROVATNOĆA-POJAM. Definicija vjerovatnoće Σ = f x f. f f. f x f. f f ... = Σ = Σ. i...
VJEROVATNOĆA-OJAM Defiicija vjerovatoće f f f f f f f m X i i... ) + + + Σ p p p p f f f f f i i i i i i i ) )... ) )... + + + Σ + + Σ + Σ Σ Σ µ µ Aditivo i multiplikativo pravilo. Ako su E i E slučaji
Διαβάστε περισσότεραIntegral i mjera. Braslav Rabar. 13. lipnja 2007.
Itegral i mjera Braslav Rabar 13. lipja 2007. Def 1 Neka je X skup tada familiju F podskupova od X zovemo σ-algebra a X ako je X uutra te je zatvorea a komplemetiraje i prebrojive uije tada urede par (X,
Διαβάστε περισσότεραDiskretizacija spektra - DFT
OASDSP : 4. Dirtizacija igala i ptra Dirtizacija u vrmu Torma o odabiraju Izobličja u odabiraju Dirtizacija ptra - DFT ovi Sad, Otobar 5 traa OASDSP : 4. Dirtizacija igala i ptra Dirtizacija vrma : torma
Διαβάστε περισσότερα1 ELEMENTI KOMBINATORIKE
Sadrˇzaj Sadrˇzaj 1 1 ELEMENTI KOMBINATORIKE 3 1.1 UVOD................................... 3 1.2 PRINCIPI PREBROJAVANJA...................... 8 1.3 PERMUTACIJE BEZ PONAVLJANJA................. 10 1.3.1
Διαβάστε περισσότεραNizovi. Definicija. Niz je funkcija. a: R. Oznake: (a n ) ili a n } Zadatak 2.1 Napišite prvih nekoliko članova nizova zadanih općim članom:
Nizovi Defiicija Niz je fukcija Ozake: (a ) ili a } a: R Zadatak Napišite prvih ekoliko člaova izova zadaih općim člaom: a = a = ( ) (c) a = Zadatak Odredite opće člaove izova: 3 5 7 9 ; 3 7 5 3 ; (c)
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραOvo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na
. Ispitati tok i skicirati grafik funkcij = Oblast dfinisanosti (domn) Ova funkcija j svuda dfinisana, jr nma razlomka a funkcija j dfinisana za svako iz skupa R. Dakl (, ). Ovo nam odmah govori da funkcija
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Složeni cevovoi.zaata. Iz va velia otvorena rezervoara sa istim nivoima H=0 m ističe voa roz cevi I i II istih prečnia i užina: =00mm, l=5m i magisalni cevovo užine L=00m, prečnia D=50mm.
Διαβάστε περισσότεραDekompozicija DFT. Brzi algoritmi na bazi radix-2. Brza Furijeova transofrmacija. Tačnost izračunavanja. Kompleksna FFT OASDSP 1: 7 FFT
OASDSP : 7 FFT Dkompozicija DFT Brzi algoritmi a bazi radix- Brza Furijova trasofrmacija Tačost izračuavaja Komplksa FFT ovi Sad, Oktobar 5 straa OASDSP : 7 FFT Brza trasformacija : itrativa dkompozicija
Διαβάστε περισσότερα