Tablica 1. Pretvaranje pojedinih vrsta vozila u uvjetne autojedinice. Laka ter. vozila 3,0 1,75 2,8 1,75 Srednja ter. vozila Teška ter.

Transcript

1 Tablica 1. Pretvaranje pojedinih vrsta vozila u uvjetne autojedinice VRSTA VOZILA Putnički automobili Gradske ulice Uvjetne autojedinice za... Izvangradske Obilaznice ceste Prometne signale 1,0 1,0 1,0 1,0 Laka ter. vozila 3,0 1,75,8 1,75 Srednja ter. vozila Teška ter. vozila 3,0,5,8 1,75 3,0 3,0,8,5 Autobusi 1,0 0,75 0,75 0,33 Motocikli 0,5 0,33 0,5 0, Tablica. Preračunavanje vozila u bruto tone i uvjetne autojedinice BRUTO UVJETNE VRSTA VOZILA TONE AUTOJEDINICE Bicikli 0,1 0,33 Motocikli 0,3 0,7 Putnički automobili 1,5 1,0 Autobusi 8,0,0 Laka ter. vozila 4,0 1,5 Srednja ter. vozila 8,0,0 Srednja ter. vozila s prikolicom i teška teretna vozila 0,0 3,5 Traktori 6,0,5 Radna vozila 0,0 4,0 Kola sa stočnom zapregom,0,0

2 Primjeri: Mehanika vožnje - brzina 1. Vozilo je prevalilo put od km u vremenu od 80 sek. Izračunaj brzinu vozila u m/sek. Zadano je: s = km 000 m t = 80 sek v =? s 000 v m / sek 5 m / sek t 80. Vozilo se kreće cestom brzinom od 90 km/h. Izračunaj brzinu vozila u m/sek. Zadano je: V = 90 km/h v =? 90 km m 1 h 3600 sek s 9000 v m / sek 5 m / sek t Vozilo je prevalilo put od m u vremenu od 15 minuta. Izračunaj brzinu u km/h. Zadano je: s = m 0 km t = 15 min 15:60 = 0,5 h V =? s 0 V m / sek 80 km / h t 0,5

3 Tablica 3. Tablica vrijednosti koeficijenata trenja (f) Vrsta kolovoza Koeficijent trenja (f) Suhi kolovoz Mokri kolovoz Beton 0,85 0,70 Asfalt hrapavi 0,85 0,75 Asfalt glatki 0,60 0,45 Sitna kocka 0,80 0,75 Makadam 0,50 0,40 Blato na kolovozu 0,35 0,0 Poledica 0,10 0,05

4 Zaustavljanje vozila rekonstrukcija Primjeri: 1. Izračunaj zaustavni put za osobni automobil koji se kreće brzinom od 90 km/h, po ravnom, suhom i hrapavom asfaltnom kolovozu. Zbog iznenadnog razloga zaustavljanja vozač je reagirao u vremenu od 0,8 sek. Zadano je: V = 93 km/h v = 5,83 m/sek f = 0,85 t r = 0,8 sek S z =? Sr tr v 0,8 5,83 0, 66m v 5,83 667,18 S k 40, 0m g f 9,81 0,85 16,67 S + S k 60, 68m z S r. Izračunaj zaustavni put vozila koje se kreće usponom od 6%. Brzina vozila je 57 km/h, kolovoz je betonski i mokar. Zbog iznenadnog razloga kočenja vozač je reagirao u vremenu od 0,7 sek. Zadano je: V= 57 km/h v= 15,8 m/sek p = 6% 6/100 = 0,06 t r = 0,7 f = 0,70 S z =? v 15,85 49,64 Sk m 16,74m g ( f p) 9,81 (0,7 0,06) 14,91 15,8 0,7 11,06 Sr v tr m m Sz Sr Sk 16,74 11,06 7,8m

5 3. Vozilo se kreće nizbrdicom od 5%. Kolovoz je suh i od sitne kocke. Put reagiranja vozača je 1 m. a put kočenja 4 m. Izračunaj kojom se brzinom vozilo kretalo niz nizbrdicu i zaustavni put vozila. Zadano je: p = 5% 5/100 = 0,05 f = 0,80 S r = 1 m S k = 4 m V =? S z =? S k v g ( f p) m v Sk g ( f p)( m / sek) 4 9,81 (0,8 0,05) v 4 9,810, ,79m V v 3,6( km / h) 18,76 3,6 67,65 km / h Sz Sr Sk( m) m Sr v t r Sr 1 tr 0, 64s v 18,79 4. Izmjereni trag kočenja vozila iznosi 35 m. Vozilo se kretalo po ravnom suhom asfaltnom kolovozu (f = 0,60). Izračunaj brzinu kretanja vozila u km/h na temelju tragova kočenja. Zadano je: S k = 35 m f = 0,60 V =? V 15,9 f Sk 15,9 0, km / h V 3,6 g f Sk 3,6 9,81 0, km / h

6 5. Izračunaj brzinu vozila na temelju tragova kočenja na nizbrdici od 6%. Trag kočenja je 1 m. Kolovoz je mokar i od sitne kocke. Zadano je: S k = 1 m p = 6% 6/100 = 0,06 f = 0,75 V =? V 15,9 V 15,9 S K ( f p) 15,9 1(0,75 0,06) 14,49 15,9 3,8 60km / h

7 Kočenje vozila 1. Put kočenja i usporenja pri kočenju Kočenjem vozilo gubi brzinu kretanja, odnosno usporava se. Brzina se smanjuje u svakoj sekundi. Primjer: Vozilo se kreće brzinom od 54 km/h, usporenje vozila iznosi 5 m/sek. Koliko je vrijeme kočenja i prijeđeni put vozila? V = 54 km/h v = 15 m/sek u = 5 m/sek Vrijeme zaustavljanja vozila iznosi: Tok smanjivanja brzine: v 15 tt ( sek) 3sek u 5 u 1.sekundi: od v 1 = 15m/sek, na v = 10 m/sek u.sekundi: od v 1 = 10m/sek, na v = 5 m/sek u 3.sekundi: od v 1 = 5m/sek, na v = 0 m/sek Prijeđeni put (s) u pojedinim sekundama: Put kočenja (S k ) vozila je: v v ,5 1 1,5 v1 v 10 5 S t 1 7,5 1 7,5 m v1 v 5 0 S 3 t 1,5 1,5 m 1 S1 t m Sk S1 S S 3...( m) Sk 1,5 7,5,5,5m

8 T = težište vozila; G 1 = težina prednjeg dijela vozila (N); G = težina stražnjeg dijela vozila (N); F i = inercijska sila (N); L = razmak između osovina vozila (m); l 1 = udaljenost težišta od prednje osovine (m); l = udaljenost težišta od zadnje osovine (m); ht = ukupna visina težišta od kolovoza (m), F k1 = sila kočenja prednjih kotača (N); F k = sila kočenja zadnjih kotača (N). Sila kočenja prednjih kotača je: Sila kočenja zadnjih kotača je: ( l f ht) F k 1 G f ( N L ( l 1 f ht) F k G f ( N L ) ) Maksimalna sila kočenja je: Fk Fk1 Fk ( N ) F k Fi( N ) Sila kočenja na oblogama kočnica i na bubnju kočnice (F ko ) izračunava se prema slijedećoj formuli: F ko G g u( N) u = usporenje vozila (m/sek ); kreće se u granicama 3-5 m/sek

9 Kočenje vozila Primjeri: 1. Brutto težina vozila Z 640 iznosi N, osovinski razmak iznosi 3 m, visina težišta vozila nalazi se na 0,9 m. Vozilo se kreće po suhom i hrapavom asfaltnom kolovozu. Izračunaj ukupnu silu kočenja, silu kočenja prednjih i zadnjih kotača i silu na oblogama kočnica. Usporenje vozila je 3 m/sek. Zadano je: G = N = 64,746 kn L = 3 m l 1 = 1, m l = 1,8 m ht = 0,9 m f = 0,85 F k1, F k, F i, F ko =? ( l f ht F G f ) (1,8 0,850,9) k 1 ( N) , N L 3 ( l f ht F G f 1 ) (1, 0,850,9) k ( N) , N L 3 Fk Fk1 Fk ( N ) N Fk G f ( N ) , N G Fko 3( N) N g 9,81

10 . Pri rekonstrukciji kočenja vozila (bez prisilnog zaustavljanja) izmjeren je trag kotača od m na nizbrdici od,5% s koeficijentom trenja 0,65. U kojim granicama se kreće pretpostavljena brzina vozila uz toleranciju ± 5%? S k = m f = 0,65 p = 0,05 V =? V 3,6 g Sk ( f p) 15,9 (0,65 0,05) 59,1km / h P 5% V 59,1km / h 5% 59,1km / h,9km / h 56,km / h V 6km / h

11 Poprečna stabilnost vozila Primjeri: 1. Vozilo je ušlo u ravan horizontalni zavoj brzinom od 70 km/h. Izračunaj najveću dozvoljenu brzinu vozila kroz zavoj te graničnu brzinu prevrtanja vozila u zavoju. Poznati su slijedeći podaci: Rt = 80 m f = 0,15 b = 1,8 m ht = 0,8 m V =? V 11,3 Rt f 11,3 80 0,15 39,km / h b 1,8 Vpr 11,3 Rt 11, ,4km / h h 0,8 t. Vozilo je ušlo u zavoj pod bočnim nagibom brzinom od 70 km/h. Izračunaj dozvoljenu brzinu vožnje vozila kroz zavoj i graničnu brzinu prevrtanja vozila u zavoju. Poznati su slijedeći podaci: R t = 80 m b = 1,8 ht = 0,8 m ipk = 4% f = 0,15 V, V pr =? V 11,3 V 11,3 R t ( f (1 ipk) ( km / h) 11,3 f ipk) 800,19 44,13km / h (0,15 0,004) 80 (1 0,150,004)

12 V pr 11,3 ( b ht ipk) Rt ( km / h) 11,3 (ht b ipk) (1,8 0,8 0,04) 80 (0,8 1,8 0,04) V pr 11,3 801,19 111,8km / h 3. Izračunati poprečni nagib (%) horizontalne krivine radijusa 150 (m) ako se vozilo čiji je bočni razmak kotača 1, (m) s modulom stabilnosti :1 prevrće zbog utjecaja centrifugalne sile kod brzina većih od 141 (km/h). R t = 150 m b = 1, m V pr = 141 km/h b : = ht : 1 ht = 0,6 m V pr 11,3 V 11,3 V ht 11,3 Rt ( b ht ipk) (ht bipk) ( b ht ipk) Rt ( km / h) (ht bipk) V b ipk 11,3 V Rt ht ipk bipk 11,3 V ht 11,3 ht ipk V 141 ht Rt b 0,6 1501, 11,3 11,3 ipk V 141 Rt ht b 150 0,6 1, 11,3 11,3 186, ,177 ipk 0, % 1,6% , ,177 R t b R t R t b

13 Uzdužna stabilnost vozila Primjer: 1. Izračunaj maksimalni kut uspona i kut do kojeg pogonski kotači kamiona neće klizati po kolniku. Kolnik je od suhog i glatkog asfalta. L = 4 m l 1 = 1,7 m l =,3 m ht = 1,1 m r d = 491 mm f = 0,6 k = 0,01 l f rd,3 0,6 0,491,3 0, 946,0054 tg tg1, ht 1,1 1,1 1,1 f 0,6 k( rd) l1 0,01( 0,491) 1,7 L 4 0,01(0,15 0, 491) 1,7 tg L 4 ht 1,1 1,1 6,66666 f 0,6 0,01( 0,341) 1,7 0,003411,7 1,70341 tg tg0, , , ,56666

14 Slika 5. Vaganje vozila u nagnutom položaju Postupak vaganja vozila u vodoravnom i nagnutom položaju: 1. Vaganje cijelog vozila u vodoravnom položaju, dobivanje težine G.. Vaganje prednjeg dijela vozila za dobivanje težine G Izračunavanje težina stražnjeg dijela vozila G = G - G Izračunavnje l 1 i l : G L l1 G G1 L l G 5. Vaganje vozila u nagnutom položaju kako bi se dobila visina težišta od kolovoza (ht). Vozilo se postavi na vagu tako da mu se prednji dio digne za određeni kut α. 6. Na vagi se ponovo očita težina zadnjeg dijela vozila (G ) koja se razlikuje od one kod koje je vozilo bilo mjereno u horizontalnom položaju.

15 Primjer: Izračunaj koordinate težišta za terensko vozilo FAP 135. Vozilo je maksimalno opterećeno teretom. Zadani su slijedeći podaci: G = N G1 = 3940 N G = N G = N α = 10 L = 4,6 m r s = 0,5 l 1, l, n, H, h, ht =? l 1 G L ,6 3,9m G l L l1( m) 4,6 3, 9 1,31m G L cos ,6 0,9848 n ( m) G H L sin10( m) 4,6 0,1736 0,8m , ,57m L G G H 4, ,8 h 1 ( m) 1 H G L 0, , 6 h 5,75 0,075 0,98 0,4m ht h rs( m) 0, 4 0,5 0, 9m

16 Otpor pri kretanja vozila Primjeri: 1. Ukupna težina vozila G = N (5000 kg), koeficijent otpora kotrljanja na betonu k = 0,015, brzine vozila V = 54 km/h (v = 15 m/s). Izračunaj otpor kotrljanja i snagu potrebnu za savladavanje tog otpora. O k G k , , 75N Ok v 735, ,5 N k 11 kw (15 KS ) 1000,6 1000,6 1000,6. Ukupna težina vozila iznosi G = N (5000 kg), postotak penjanja p = 5% = 0,05, brzina vozila V = 54 km/h. Izračunaj otpor penjanja vozila i snagu potrebnu za svladavanje tog otpora. Op G p ,05 45,5N Op v 45,515 Np 36,76 kw (50 KS) 1000,6 1000,6 3. Brzina vozila je V = 54 km/h, čeona površina putničkog vozila je P = m, koeficijent aerodinamičnosti vozila je A = 0,3. Izračunaj otpor zraka i snagu motora potrebnu za svladavanje tog otpora. O N z z v 0,618 P A( N) 15 Oz v 83,4315 ( kw ) 1,5kW 1000,6 1000,6 0,618 0,3 83,43N

17 4. Vozilo iz stanja mirovanja ubrzava s prosječno,5 m/s. Koja je dostignuta brzina (u km/h) i prijeđeni put (u m) na kraju 3. sekunde? Prikazati tijek i dijagram akceleracije. a =,5 m/sek t = 3 sek v, s =? v a t,5 3 7,5m / s v 7,5 3,6 7km/ h s v t a t,5m 5. Ukupna težina vozila je G = N, brzina vozila V = 54 km/h, ubrzanje a = 1, m/s. Izračunaj otpor ubrzanja vozila i snagu motora potrebnu za svladavanje tog otpora. v = 15 m/s g = 9,81 m/s O N a a G a , ( N) 6000N g 9,81 Oa v ( kw ) 89,94kW 1000,6 1000,6 1KS

18 6. Kolika je snaga motora lakog teretnog vozila kojem se pri brzini od 80 km/h pri referentnim uvjetima vožnje pružaju ukupni otpori od 7500 N? V = 80 km/h v =, m/sek O = 7500 N N kt =? N e =? N N kt e O v 7500, 1000,6 1000,6 Nkt 0,9 185kW 51,6 KS 166,55kW 6,5KS

19 Pretjecanje vozila Primjer: Izračunaj put pretjecanja osobnog automobila koji pretječe tegljač. Brzina osobnoga automobila je 80 km/h, a dužina 5 m. Tegljač se kretao brzinom od 50 km/ h. Dužina tegljača iznosi 10 m. Međusobna udaljenost vozila u vožnji iznosi 1,4 s kt. Zadani su slijedeći podaci: V A = 80 km/h, odnosno v A =, m/sek V B = 50 km/h, odnosno v B = 13,9 m/sek L A = 5 m (putnički automobil) L B = 10 m (teretno vozilo - tegljač) t m = l,4s kt sma tm VA( m) 1,4, 31,1m smb tm VB( m) 1,4 13,9 19,5m ds sma smb LB( m) 31,1m 19,5m 10 60,6m

20 Željeznički promet Sredstva željezničkog prijevoza predstavljena su vagonima za prijevoz putnika i vagonima za prijevoz tereta. Vagoni su podijeljeni prema osnovnim značajkama u 13 serija koje se označavaju velikom latiničkim slovima E, F, G, H, I, K, L, O, R, S, T, U, Z. Daljnja podjela na podserije prema specifičnim tehničkoeksploatacijskim značajkama vagona dana je malim latiničkim slovima a, b, s, z... Primjerice, oznaka Tads-z znači: T vagon s pomičnim krovom, a četveroosovinski vagon, d vagon s gravitacijskim iskrcajem, s sposoban za brzine do 100 km/h, z opremljen ručnom kočnicom. Slika 5. Brojčana i slovna oznaka vagona

21 Brzine vlakova i osovinsko opterećenje vagona Primjeri: 1. Brutto masa 4-osovinskog G-vagona iznosi 78 t, a tara je,5 t. Treba provjeriti u kojem je slučaju moguće 100%-tno iskorištenje nosivosti vagona uzimajući u obzir i korisnu zapremninu koja iznosi 10 m 3. V = 10 m 3 v =? specifična zapremnina Q p br v v p Q V p k v br q v q k 78,5 55,5 10 1,83m 55,5 Odgovor: Maksimalno iskorištenje nosivosti 4-osovinskiih kola moguće je u slučaju utovara robe specifičnog volumena v 1,83 m 3 /t. 3 / t. Na pruzi dopuštenog osovinskog opterećenja 00 kn u prometu su -osovinskai G-vagon i 4-osovinski E-vagon. Tara G-vagona je 1 t, a koeficijent tare λ = 0,4. Nosivost E-vagona je 56 t, a koeficijent tare 0,39. Izračunati granicu tovarenja za E i G vagona. E OS = 00 kn 0 t q v = 1 t λ = 0,4 P tov =? -os G-vagon Q P p br tov v E Q q p v OS br ; q N OS 0 40t q t 1 0,4 30t

22 Stvarna granica tovarenja s obzirom na dopušteno osovinsko opterećenje je 8 t, što je dozvoljeno u pogledu konstrkcijske nosivosti vagona, koja iznosi 30 t. E OS = 00 kn 0 t p v = 56 t λ = 0,39 P tov =? 4-os E-vagon Qbr EOS N OS t q ; p q P tov v p Q v br 0, ,8t q 80 1,8 58,t Stvarna granica tovarenja vagona s obzirom na dopušteno osovinsko opterećenje je 58, t, dok konstrkcijska nosivost iznosi 56 t.

23 Statičko i dinamičko opterećenje vagona Primjeri: 1. Izračunati prosječno statičko i dinamičko opterećenje vagona ako se dva vagona natovarena s po 17 tona kreću 10 km, a tri vagona natovarena s po 3 tone 30 km. P s P d P d PL P L P L PL ntkm ns P U 3 PL tov ns 1 tov vag. km ,4t / vagon ,6t / vagon... P L ( ntkm) n n. Izračunati i usporediti statičko i dinamičko opterećenje vagona ako je stanica A izvršila utovar od 1600 tona robe u: 10 G-vagona upućenih za stanicu udaljenu 100 km 5 G-vagon upućenih za stanicu udaljenu 0 km 30 G-vagona upućenih za stanicu udaljenu 50 km P s P d P P s P ,6t / vagon U PL 10 4, , ,6 50 ns d tov 4,6t / vagon

24 PROPUSNA MOĆ CESTOVNE I ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE Propusna moć (kapacitet) prometnice - Teorija prometnog toka Realno, prometni tok uvijek u svojem sastavu sadrži razne vrste vozila s isto tako raznim tehničkim značajkama, čija se heterogenost prikazuje postotnim udjelom pomoću jednadžbe: P KV q q q pa 100 % P KV = udio osobnih vozila[%] q = zbroj svih vozila u prometnom toku q pa = broj osobnih vozila u prometnom toku Gustoća (koncentracija) prometnog toka D predstavlja broj vozila N (t) koja se u određenom trenutku t nalaze na jedinici duljine M prometnice, tj.: D N M ( t)

25 Opća metoda izračunavanja propusne moći Pri određivanju propusne moći ceste polazi se od propusne moći jedne prometne trake (C 1 ) kroz koju može, u uvjetima tzv. idealnog prometnog toka (isključivo osobna vozila), proći teorijski 1800 (voz/h), prema obrascu: C voz 1800 t h Δt = interval slijeda vozila, tj. vremenski razmak između dva uzastopna vozila (sek). Propusna moć kreće se u granicama od 100 do 900 (voz/h) zbog brojnih limitirajućih graditeljskih i prometnih čimbenika. Prema općoj metodi propusna moć jedne prometne trake iznosi: 1000 a C1 DVsr V sr voz h D = gustoća prometnog toka (voz/km) V sr = srednja brzina prometnog toka (km/h) a sr = srednji razmak između prednjih rubova dva uzastopna vozila a i i a i+1 (m) Propusna moć višetračne ceste računa se prema jednadžbi: C v kvc1 C v = propusna moć višetračne ceste k v = koeficijent višetračnosti koji zbog tzv. "trenja" između susjednih prometnih tokova reducira linearno povećanje propusne moći prema tablici 10. Tablica 4. Odnos koeficijenata višetračnosti i broja prometnih traka BROJ PROMETNIH TRAKA 3 4 KOEFICIJENT VIŠETRAČNOSTI, k v 1,80,60 3,40

26 Proširenom općom metodom propusna moć se izračunava prema sljedećim obrascima: C vsr voz L h L l z kv lr m b g 1 i r r g( 1 p) l ( ) t v( m) 1 ki k k k k k 1 1 k k k k k 1 1 L = najmanji dopušteni razmak između vozila (m) v = srednja brzina prometnog toka (m/s) 1 = duljina vozila (m) z = sigurnosni razmak nakon zaustavljanja (m) kv = razlika putova kočenja (m) k i = koeficijent kočenja i-tog vozila μ i = koeficijent trenja između pneumatika i podloge i-tog vozila b i = usporenje i-tog vozila (m/s ) g = gravitacija (9,81 m/s ) l r = put reakcije vozača (m) t r = vrijeme reakcije vozača (o,5-1) sek Slika 7. Parametri prometnog toka u analizi propusne moći

27 Primjer: 1. U analizi propusne moći prometnice utvrđen je najmanji dopušteni razmak (60,15 m) između dva uzastopna vozila reprezentativnog uzorka. Vozila su duljine 5 (m), a usporenje u prometnom toku se događa pri koeficijentu kočenja od 0,3 sa sigurnosnim razmakom nakon zaustavljanja od m i reakcijom vozača od 0,5 sek. Treba izračunati srednju brzinu prometnog toka. L = 60,15 m l = 5 m z = m t r = 0,5 s k i = 0,3 v =? L l z kv lr L l z kv v tr kv v tr l z L ( ) 0 0,3v 0,5v 53,15 0 0,5 0, 5 63,75 0,5 8 v1, v1 1,5; v 14,16 0,6 0,6 v1 v 1,5 m / sek 45 km / h. Kolika je propusna moć trotračne prometnice koja na referentnoj dionici ima situiranih 5 vozila/prometna traka, čija je srednja brzina 30 km/h? D = 5 voz/km v sr = 30 km/h k v =,60 C v =? C1 D vsr voz / h Cv kv C1, voz / h

28 Metoda HCS (Highway Capacity Software) Normanova metoda za izračunavanje propusne moći ceste s dvije prometne trake, za dvosmjerni promet: N 00 n K K K K k voz h N 1 = propusna moć u oba smjera na cesti s dvije prometne trake za dvosmjerni promet [voz/h] n 1 = broj prometnih traka u oba smjera K 1 = korekcijski čimbenik utjecaja širine prometnih traka (tabl. 5.) K = korekcijski čimbenik utjecaja tipa prometnice i prometnih traka (tabl. 6.) K 3 = korekcijski čimbenik udaljenosti bočne smetnje (tabl. 7.) K 4 = korekcijski čimbenik utjecaja veličine i duljine uzdužnog nagiba (tabl. 8.) k 1 = korekcijski čimbenik utjecaja sastava prometnog toka (tabl. 9.) Tablica 5. Utjecaj širine prometnog traka na propusnu moć ceste Tablica 6. Utjecaj tipa prometnice na propusnu moć ceste Korekcijski Tip prometnice čimbenik K traka 4 traka S fizički odvojenim smjerovima vožnje 1,00 0,90 Bez fizički odvojenih smjerova vožnje 0,65 0,85

29 Tablica 7. Utjecaj udaljenosti bočne smetnje na propusnu moć ceste Tablica 8. Utjecaj duljine uzdužnog nagiba na propusnu moć ceste Tablica 9. Utjecaj strukture prometnog toka na propusnu moć ceste

30 Primjer: Metodom HCM izračunati propusnu moć četverotračne ceste bez fizički odvojenih smjerova kojom se odvija promet s dominatnim udjelom komercijalnih vozila (približno 40%), čije su prometne trake široke 3,00 m s obostranim bočnim smetnjama udaljenim od ruba kolnika prosječno 0,60 m. Na referentnoj dionici prometnice dugačkoj 100 m izmjeren je prosječni uzdužni nagib od 5%. K 1 = 0,89 K = 0,85 K 3 = 0,94 K 4 = 0,36 n 1 = 4 k 1 = 0,9 N 1 =? N 00 n K K K K k N ,89 0,850, 94 0, 36 0, 9 07, 5 voz / h ******

31 Prijevozna i propusna moć željezničke pruge Primjeri: 1. Izračunati minimalni broj teretnih vlakova koji u 4 sata trebaju prevesti 9500 t ako je prosječna bruto masa jednog vlaka 1500 t s 50% udjelom mase tereta u bruto masi vlaka. P p = 9500 t Q = 1500 t π = 0,5 n =? P p n Q Pp 9500 n 1,66 13 Q 15000,5

32 . Na jednokolosječnoj pruzi A M stanični razmak je n M sa slijedećim elementima grafikona: t' = 9 min t'' = 8 min t p ' = min t p '' = 1,8 min t z ' = 1 min t z '' = 0,9 min t k ' =,6 min t k '' =,4 min t nd ' = 3 min t nd '' = 3,4 min Na pruzi dnevno prometuje N t = 0 teretnih vlakova i N p = 14 putničkih vlakova. U grafikon se nakon ucrtavanja trasa putničkih vlakova moglo ucrtati 80 trasa teretnih vlakova. Izračunati: a) propusnu moć pruge u uvjetima paralelnog parnog grafikona i koeficijent skidanja. b) postotak iskorištenja propusne moći pruge za ukupni promet i posebno za promet teretnih vlakova. c) koliki mora biti period grafikona na ograničavajućem staničnom razmaku da se propusti 50 pari teretnih vlakova pri čemu je postotak iskorištenja propusne moći pruge 85%. T 7 t tz tk tp t tz tnd ' ' '' '' '' '' ' = 9 1,4 1,8 8 0,9 3 = 6,1 min T 8 tp t tz tk tp t tk ' ' ' '' '' '' ' = 9 1, 4 1,8 8,6 = 6,8min T 9 tp t tz tk tp t tz tk ' ' ' '' '' '' '' ' 9 1,4 1,8 8 0,9,6 = 7,7 min n 55 pari vlakova Tog T 7 6,1 nts n nt E=,1 Np Np 7 7

33 b) Nt E Np 10,17 p ,9% n 55 Nt 0 p 100 5% nt 80 c) 1440 Tog ; n Nt E N n p T ,17 = = 76 pari vlakova og ,94 min 76 p

34 EKSPLOATACIJA VOZNOG PARKA Mjerenje i optimizacija rada voznog parka Primjeri: 1. U sedmodnevnoj eksploataciji voznog parka evidentirani su pogonski pokazatelji prema slijedećoj tabeli: VOZILO P U S Č P S N 1 r r n n r g g g r r r n g r 3 r n n n r r r 4 g n r r r r r 5 g r r r r r n 6 n r g g g g g 7 r n r r r n r 8 g g g r r r r 9 r r r r n r r 10 r r n g g n r a) Koliki je broj ukupnih autodana vozila? b) Koliki je broj autodana vozila u neispravnom stanju druge polovice voznog parka (garažni brojevi 6-10)? c) Koliki je koeficijent tehničke ispravnosti cijelog voznog parka? a) Ukupni broj autodana vozila je: br. vozila br. dana b) Ukupni broj autodana vozila u neispravnom stanju druge polovice auto parka iznosi 6. c) Rv Nv G ki 0,75100% 75% Rv G

35 . Kolika je veličina operativnog voznog parka koji godišnje obradi t tereta s 0 postotnim prosječnim iskorištenjem nosivosti referentne vozne jedinice na terminalu? Koeficijent vremenske neravnomjernosti je 3, a izmjenjivost ekvivalentne JTS iznosi 1 (T uk ). Q = t q = 0% 0, y t = 3 T uk = 1 N o =? N o Q yt Tuk , komada 0, 365 0, 365

36 Vozni park u željezničkom prijevozu Primjeri: 1. Na jednokolosiječnoj pruzi A B dužine 10 km, predviđeno je da prometuje 0 pari vlakova. Treba izračunati puni obrt lokomotive (Θ), puni obrt lokomotive sa servisiranjem (Θ s ), eksploatacijski obrt lokomotive (Θ e ) i potreban broj lokomotiva za izvršenje predviđenog obujma prometa, ako je: - prosječna komercijalna brzina prema voznom redu V k = 30 km/h - ukupno stajanje lokomotive zbog servisiranja je T s = 6 sati - prosječno tajanje lokomotive u matičnom depou je t mat = 5 sati, a u obrtnom depou t ob = 3,5 sati L t mat t ob Vk ,5 16,5 h 30 S S L t V k mat t ob t 10 TS 5 3,5 30 N s 17,8h e e L t V k ob 10 3,5 11,5h 30 M v K N s 17,8 K 0, Mv 0, ,8 15 lokomotiva

37 . a) Izračunati potreban broj lokomotiva za matični depo A koji obavlja vuču na dvije pruge: A B i A C. Obrt lokomotive prema voznom redu, ne računajući servisiranje na pruzi A B dužine 150 km, iznosi 11 sati, na pruzi A C dužine 130 km iznosi 10 sati. Vrijeme servisiranja koje otpada na jedan obrt lokomotive iznosi 1,8 sati. Na pruzi A B prometuje 16 pari vlakova, a na pruzi A C 14 pari. Komercijalna brzina na obje pruge je 8 km/h. b) Izračunati dnevni rad lokomotiva na pojedinim prugama (T l ) a) Mv K N N Mv ,3 5, lokomotiva Uzimajući u obzir servisiranje: M v 111,8 10 1, ,5 6,8 15,3 16 lokomotiva 4 4 b) pruga A - B S T l L K S V k 48L S ,8 56,5 0sati / dan 8 56,5km / dan pruga A - C 48L S 58,8km / dan 11,8 T l S 58,8 18,8sati / dan 8

38 Stanični intervali Projektirana propusna moć predstavlja najveći mogući broj vlakova koji se mogu otpremiti na dijelu pruge najmanje propusne moći, zadovoljavajući pri tome uvjete sigurnog prometovanja. Stanični intervali mogu se definirati kao vrijeme potrebno za ukrštenje, promjenu sigurnog puta vožnje, sporazumijevanje između stanica, itd. Primjeri: 1. Izračunati i geometrijski (grafički vozni red) odrediti mjesto i vrijeme susreta dvije željezničke kompozicije između Zagreba i Rijeke (30 km). Vlak iz Zagreba kreće se prosječnom brzinom 65 (km/h) i polazi u 14 h 36 min, a iz Rijeke kreće u 15 h 00 min s brzinom 50 (km/h). s = 30 km v 1 = 65 km/h kreće u 14:36 h v = 50 km/h kreće u 15:00 h t =? t1 t 4min t 0, 4h s s s 1 s t v t v t1 65 t t 0, 4 65 t t(65 50) t s t v 1, ,7km s1 s s 30 88,7 141,3km t , : 36 :10 16h46 min t 15: 00 1: 46 16h46min

39 . Željeznička kompozicija kreće se iz mjesta polaska prosječnom brzinom 48 (km/h). S intervalom slijeda od 30 min kreće iz iste pozicije slijedeći vlak brzinom 66 (km/h). Izračunati te odrediti mjesto i vrijeme sustizanja sporije željezničke kompozicije. v 1 = 48 km/h v = 66 km/h Δt = 0,5 h 30 min t 1, t, s =? t t 1 s s 1 v t v t 1 48( t 66t 4 t 1,333 ht 1h 0min 18 t 1h50min 1 1 s v t 0,5h 0,5) 66t 48t 480,5 661,333 87,78 km88km

40 3. Upišite vremena prolaska željezničke kompozicije u tabelu, ako je prosječna brzina vlaka 50 km/h, s polaskom iz Zagreba u 16 h 40 min. Zagreb Karlovac Ogulin Moravice Delnice Rijeka Stacionaža Vrijeme 16:40 17:43 18:51 19:7 0:0 1:15 v = 50 km/h Polazak iz Zg u 16:40 h Karlovac : s 1 5,6km s1 t1 v Ogulin : s 5, ,9km s t v Moravice s 3 108,9 50 : 138,7km s3 t3 v Delnice: s 167,9km 4 s4 t4 v Rijeka : s t , ,9 50 8,7km s 5 v 8,7 50 1,05h 1h3min,178h h11min,774h h47 min 3,358h 3h min 4,574h 4h35min