Integralni i multimodalni transport. Prof. dr. sc. Serđo Kos VI. predavanje

Transcript

1 Integralni i multimodalni transport Prof. dr. sc. Serđo Kos VI. predavanje

2 ŽELJEZNIČKI PROMET: PARAMETRI RADA

3 Željeznički promet razlikuje se od ostalih prometnih grana po svojoj tehničkoj vuči i po svojim specifičnim eksploatacijsko-ekonomskim osobinama. Najvažnije eksploatacijske značajke željezničkog prometa jesu: Prijevozna sposobnost, Brzina prijevoza, Urednost i neprekidnost prijevoza i Ekonomičnost prijevoza. Prijevozna sposobnost željeznice zavisi od prijevozne moći i stanja pruge, vrste i serije vučnih vozila, raspoloživih kapaciteta i od uvjeta eksploatacije. Zbog neprestanog povećanja svoje prijevozne sposobnosti željeznica je odavno u mnogim zemljama i osnovni nositelj transporta i zauzima jedno od vedećih uloga među prometnim granama kao brz, siguran i jeftin prijevoznik. Danas su u prometu vagoni čija nosivost prelazi 40 tona, a kod raznih specijalnih vrsta kola nosivost je i veća. U usporedbi s ostalim prometnim granama jedino pomorski promet raspolaže većim kapacitetima. U željezničkom prometu razlikuje se komercijalna i tehnička brzinu vlaka.

4 Komercijalna brzina vlaka dobiva se dijeljenjem prijeđenog puta u kilometrima (vozni kilometri) s ukupnim vremenom koje je vlak proveo u putovanju (zbog vremena vožnje i bavljenja u međustanicama): gdje je: Vk komercijalna brzina vlaka Vk = NL NT NL ukupno prijeđeni kilometri (vozni km) NT ukupno vrijeme putovanja km h Tehnička brzina izračunava se dijeljenjem prijeđenog puta s ukupnim vremenom vožnje bez vremena zadržavanja na usputnim stanicama: gdje je: Vt tehnička brzina vlaka Vt = L duljina dionice koju je vlak prošao L tv tv ukupno vrijeme vožnje vlaka na dionici L

5 Brzine prijevoza na željeznici u neprestanom su porastu. U tehnički razvijenim zemljama Europe, Amerike i Azije putnički vlakovi dostižu brzine do 400 km/h, a teretni do 150 km/h. Propusna moć pruge je sposobnost jedne pruge da u jedinici vremena (24 sata) propusti određeni broj vlakova, kola ili tona. Propusna moć jedne pruge ovisi o propusnosti svakog pojedinog staničnog razmaka (prostornog razmaka) i tehničke opreme pruge.

6 POKAZATELJI TRANSPORTNOG RADA NA ŽELJEZNICI

7 Prijevozom putnika ili robe izvršava se određeni rad, koji se izražava brojem izvršenih putničkih ili neto-tonskih kilometara. Pod radom na željeznici podrazumijeva se količina natovarenih kola koju treba prevesti na određenu udaljenost u jedinici vremena (obično za 24 sata). Kola mogu biti ukrcana na vlastitoj mreži ili primljena kao već nakrcana od susjedne mreže. Rad željezničke mreže u tom je slučaju ukupan broj ukrcanih i primljenih ukrcanih kola od susjedne mreže (ovaj rad naziva se rad prema početnim operacijama): Up = Uuk + Uprim (kola) gdje je: Up rad željezničke mreže izražen u kolima (u početnim operacijama) Uuk broj ukrcanih kola na vlastitoj mreži Uprim broj primljenih nakrcanih kola od susjednih željezničkih mreža Na isti način, rad željezničke mreže može se izraziti prema završenim operacijama, kada se vrši iskrcaj kola na vlastitoj mreži ili se nakrcana kola predaju susjednim željezničkim mrežama: Uz = Uisk + Upred (kola) gdje je: Uisk broj iskrcanih kola na vlastitoj mreži Upred broj predanih kola susjednim željezničkim mrežama

8 Jedna željeznička mreža može raditi normalno kad je njen rad u početnim operacijama jednak radu u završnim operacijama, odnosno kada je zadovoljen sljedeći uvjet: tj. Uuk + Uprim = Uisk + Upred Up = Uz Izvršenje rada jedne mreže prati se pokazateljima eksploatacijskog rada, koji se mogu podijeliti na kvantitativne i kvalitativne. Kvantitativnim pokazateljima određuje se opseg izvršenog rada, a kvalitativnim pokazateljima ocjenjuje se kvaliteta izvršenog rada. Pomoću kvantitativnih pokazatelja iskazuje se količina prijevoza i rada po jedinici rada ili opseg prijevoza ili rada u jedinici vremena. Pomoću kvalitativnih pokazatelja ocjenjuje se stupanj iskorištenosti teretnog kolskog parka (Kovačević, 17:17-25). Kvantitativni i kvalitativni pokazatelji transportnog rada na željeznici ovise o kvaliteti donjeg i gornjeg stroja pruge i vrste vuče.

9 KVANTITATIVNI POKAZATELJI RADA NA ŽELJEZNICI U PRIJEVOZU TERETA Osnovni kvantitativni pokazatelji rada teretnog prometa na željeznici dijele se na pokazatelje rada stvari i pokazatelje rada kola. Prijevoz stvari izražen u tonama, i dužina prijeđenog puta (L) izražena u kiometrima, iskazat će izmjeritelje rada izraženih u tonskim kilometrima ukrcanih, iskrcanih, tranzitnih i prekrcanih stvari, i u neto-tonskim kilometrima prevezenih stvari u međunarodnom i unutrašnjem prometu. Pokazatelji rada kola koriste se za eksploatacijsko planiranje i za obračune.

10 Kvantitativni pokazatelji rada na željeznici u prijevozu tereta (robe) POKAZATELJI RADA STVARI količina prevezenih stvari u tonama P količina otpremljenih stvari (t-kola) Upred količina primljenih stvari (t-kola) Uprim količina ukrcanih stvari (t-kola) Uuk količina iskrcanih stvari (t-kola) Uisk izvršeni rad opseg prijevoza u neto-tonskim kilometrima Pl uvoz stvari u tonama Uuvoz tranzit stvari u tonama Utrz prekrcane stvari u tonama Uprek

11 Kvantitativni pokazatelji rada na željeznici u prijevozu tereta (robe) POKAZATELJI RADA KOLA I VLAKOVA prosječna bruto masa teretnog vlaka Q vozni kilometri teretnih vlakova NL bruto-tonski kilometri teretnh vlakova QL kolski kilometri teretnih vlakova NS osovinski kilometri tovarenih (ukrcajnih) kola Nsos kolski kilometri tovarenih (ukrcajnih) kola NStov prosječna tara jednih kola q kolski (osovinski) kilometri praznih kola Nspraz tara-tonski kilometri kola, teretnih, ukrcajnih i praznih kola q(tov)(prz) ukupno vrijeme putovanja vlakova NT ukupan rad izražen u kolima U ukupan broj robnih operacija M primitak i predaja vlakova na pograničnim i spojnim postajama

12 Vozni kilometri teretnih vlakova utvrđuju se na način da se broj vlakova pomnoži s dužinom prijevoza (u km) tih vlakova. Bruto-tonski kilometri teretnih vlakova izračunavaju se tako da se masa teretnih vlakova (Q) pomnoži s prijeđenim putom u km. Bruto-tonski kilometri mogu se dobiti i zbrajanjem tara-tonskih i neto-tonskih kilometara. Kolski ili osovinski kilometri tovarenih ili praznih vlakova i ukupno dobivaju se kada se broj osovina ili kola (tovarenih, praznih ili ukupno) pomnože s dužinom prijeđenog puta u km. Tara-tonski kilometri teretnih kola dobivaju se kada se tara-tone teretnih kola pomnože s prijeđenim putom u km.

13 KVALITATIVNI POKAZATELJI RADA NA ŽELJEZNICI U PRIJEVOZU TERETA Kvalitativni pokazatelji rada teretnog prometa na željeznici dijele se na: pokazatelje iskorištenja teretnih kola po nosivosti kapacitetu, i pokazatelje iskorištenja teretnih kola po vremenu. Osnovni kvalitativni pokazatelji rada na željeznici jesu: statičko opterećenje kola, dinamičko opterećenje kola, dinamičko opterećenje kola radnog parka, obrt kola i produktivnost teretnih kola. Svaka kola na željeznici imaju svoju nosivost, svoj kapacitet izražen u tonama. Prema strukturi kola i nosivost je različita. Srednja nosivost teretnih kola kreće se od 15 do 45 tona. Kola specijalne konstrukcije mogu imati masu preko 45 tona. Iskorištenje kola prema kapacitetu iskazuje se sljedećim osnovnim pokazateljima: statičkim opterećenjem kola Ps dinamičkim opterećenjem kola Pd dinamičkim opterećenjem kola radnog parka - Pdr

14 Statičko opterećenje kola pokazuje koliko je tona robe ukrcano u jedna kola. Ukolik se krca više kola, izračunava se prosječno statičko opterećenje jednih kola. Statičko opterećenje kola dobiva se odnosom svih ukrcanih i primljenih tona na prijelaznim i spojnim postajama i broja ukrcanih i primljenih nakrcanih kola na njima: ono nam pokazuje koliko ukrcanih i primljenih tona robe otpada na jedna kola ili osovinu. Ps = P U gdje je: Ps statičko opterećenje kola P broj ukrcanih i primljenih tona robe P=P1+P2+P3+...Pn (tona) U rad u kolima kola Prosječno statičko opterećenje kola obično iznosi oko 22 tone po kolima, a postotak iskorištenja nosivosti kola je oko 74% (RH).

15 Dinamičko opterećenje kola pokazuje koliko je prosječno opterećenje jednih kola za vrijeme vožnje; ono se iskazuje odnosom neto-tonskih kilometara i kolskih kilometara nakrcanih kola: Pd = Pl tona kola ili tona osov NStov gdje je: Pd dinamičko opterećenje kola Pl neto-tonski kilometri NStov kolski ili osovinski kilometri nakrcanih kola Dinamičko opterećenje kola radnog parka iskazuje se odnosom neto-tonskih kilometara i kolskih kilometara svih kola (nakrcanih i praznih); ono pokazuje koliko prosječno tona tereta otpada na jedna kola u vožnji bez obzira jesu li ona nakrcana ili prazna: Pdr = Pl tona ili (tona NS kola osov ) Pdr dinamičko opterećenje kola radnog parka NS kolski ili osovinski kilometri svih kola(nakrcanih ili praznih) Pl neto-tonski kilometri

16 Dinamičko opterećenje kola radnog parka može se izračunati po jednoj osovini, ako se umjesto kolskih uzmu osovinski kilometri. Dinamičko opterećenje kola može se izračunati i pomoću koeficijenta kretanja praznih kola prema formuli: gdje je: Pdr = Pd 1 + α t kola ili t os Pdr dinamičko opterećenje kola radnog parka Pd - dinamičko opterećenje kola α koeficijent kretanja praznih kola Na temelju statičkog opterećenja (Ps) doznajemo u kojoj su mjeri kola iskorištena pri ukrcaju, a iz dinamičkog opterećenja (Pd) doznajemo kako su kola iskorištena za vrijeme vožnje.

17 Iskorištenje kola po vremenu iskazuje se sljedećim osnovnim pokazateljima: obrt kola ϑ dužina kretanja kola u toku obrta L kretanje kola u jednom danu s rad kola u satima u toku dana Tk produktivnost teretnih kola Pr Obrt kola je vrijeme od jednog do idućeg ukrcaja istih kola, odnosno prosječno vrijeme između dva uzastopna ukrcaja. Tijekom obrta kola se nalaze u vlaku, na ukracju i iskrcaju (na robnim operacijama) ili u tehničkim (ranžirnim postajama). Vrijeme između dva uzastopna ukrcaja određuje veličinu rada koji se može obaviti istim brojem kola. Obrt kola može se izračunati odnosom radnog kolskog parka i brojem kola koja treba ukrcati u jednom danu (jednočlana formula obrta kola): ϑ = Nr U ϑ obrt kola u danima Nr - radni park kola (kolski dani, jer se jednim kolima raspolaže tijekom više dana U broj kola koja treba ukrcati u jednom danu

18 Prethodnom (jednočlanom) formulom obrta kola ne može se vidjeti dio vremena koji su kola provela u vlakovima, u ranžirnim postajama ili na robnim operacijama (ukrcaju/iskrcaju), pa se zbog točnije analize i obračuna koristi tročlana formula obrta kola: ϑ = L + Kteh Tteh + Krob Trob (sati) Vk L dužina kretanja kola u km tijekom obrta Vk komercijalna brzina vlakova Kteh broj tehničkih postaja kroz koje su kola prošla tijekom obrta: Kteh = Lteh Lteh prosječna udaljenost između tehničkih postaja kroz koje kola prokaze tijekom obrta: Lteh = NS Uteh Tteh dio vremena koje kola tijekom obrta provedu u tehničkim postajama: Tteh = Bteh Uteh Uteh ukupan broj kola koja su prošla kroz tehničke postaje Bteh ukupno zadržavanje kola u tehničkim postajama (u satima) NS kolski kilometri teretnih vlakova L

19 Koeficijent robnih opsega (Krob) pokazuje koliko je izvršeno ukrcaja ili iskrcaja po jedinici rada (U). Također, pokazuje ukrcaj i primitak nakrcanih kola (Uuk+Uprim). Njegova se vrijednost kreće od 0 do 2; - vrijednost 0 ima kada je mreža tranzitna, vrijednost 2 ima ako se na toj mreži ne vrši ni primitak ni predaja kola nekoj drugoj mreži, pa se sva ukrcana kola iskrcavaju na istoj mreži. Uuk + Uisk Krob = = 2 Trob = Brob U Uuk + Uisk sati gdje je: U rad željezničke mreže izražen u kolima Uuk broj ukrcanih kola na vlastitoj mreži Uisk broj iskrcanih kola na vlastitoj mreži Trob prosječno bavljenje kola radi jedne robne operacije Brob ukupno sati zadržavanja kola na robnij operacijama (ukrcaj i iskrcaj) Sva se kola koja dolaze u postaju (radi ukrcaja ili iskrcaja) evidentiraju po vremenu dolaska i vremenu odlaska iz postaje. Na temelju tih podataka izračunava se vrijeme zadržavanja kola na postaji radi robnih operacija (Milošević i Pavliček, 18: ).

20 Tročlana formula obrta kola ϑ = L Vk + Kteh Tteh + Krob Trob (sati) I. član II. član III. član Iz ove analize vidljivo je da prvi član predstavlja vrijeme koje kola tijekom obrta provedu u vlakovima. Drugi član jest vrijeme koje kola tijekom obrta provedu u tehničkim postajama (rasporednim ili ranžirnim). Treći član predstavlja vrijeme koje kola tijekom obrta provedu na robnim operacijama.

21 BRZINE NA ŽELJEZNICI (v) Pored komercijalne brzine na željeznici razlikuje se još čista tehnička brzina (Včt) i tehnička brzina (Vt). Komercijalna brzina zavisi od raznih faktora, kao što su: - uzdužni profil pruge, tehnička opremljenost pruga, vučna snaga lokomotive stupanj njezina iskorištenja, organizacija prometa i dr. Komercijalna brzina vlakova jest prosječna brzina kretanja svih teretnih vlakova na određenoj dionici pruge ili određenoj mreži za koju se računa obrt kola. Veličina komercijalne brzine vlakova izračunava se odnosom voznih kilometara i voznih sati, pa je (za više vlakova): gdje je: Vk komercijalna brzina NL ukupno voznih kilometara NT ukupno voznih sati Vk = NL Nt (km h )

22 Ako se promatra samo jedan vlak, onda je njegova komercijalna brzina odnos dužine dionice na kojoj se vlak kreće i vremena putovanja tog vlaka, pa je: Vk = L km tp h ili gdje je: Vk = L dužina dionice na kojoj se vlak kreće tp vrijeme putovanja vlaka na dionici L tv vrijeme vožnje vlaka na dionici L tz vrijeme zadržavanja vlaka na dionici L L tv + tz (kmh 1 ) tp = tv + z

23 Čista tehnička brzina (Včt) jest odnos dužine dionice pruge (L) i vremena vožnje na toj dionici bez vremena za polazak i zaustavljanje vlaka: L km Včt = tv tdop h gdje je: tv ukupno vrijeme vožnje vlaka na dionici L tdop ukupna dodatna vremena vožnje za polazak i zaustavljanje vlakova Tehnička brzina jest odnos dužine dionice pruge (L) i ukupnog vremena vožnje: Vt = L km tv h gdje je: Vt tehnička brzina vlaka tv ukupno vrijeme vožnje vlaka na dionici L Odnos komercijalne i teničke brzine vlakova naziva se koeficijent komercijalne brzine (β): β = Vk ; β < 1, jer je Vk < Vt Vt

24 PROSJEČNA DUŽINA KRETANJA KOLA TIJEKOM OBRTA Kola od jednog do idućeg ukrcaja prijeđu jedan dio puta u nakrcanom stanju, a drugi dio kao prazna, te je: l = lnak + lpr gdje je: l dužina kretanja kola tijekom obrta lnak dužina kretanja nakrcanih kola tijekom obrta lpr dužina kretanja praznih kola tijekom obrta Kada se dužina kretanja praznih kola podijeli s dužinom kretanja nakrcanih kola dobit će se koeficijent praznog kretanja kola (α), koji pokazuje dužinu kretanja kola u praznom stanju u odnosu na 100 km kretanja u nakrcanom stanju (vrijendnost tog koeficijenta trena pomnožiti sa 100): α = lpr lnak lpr = αlnak l = lnak + αlnak l = lnak 1 + α Dužina kretanja kola tijekom obrta (l) dobiva se i pomoću formule: l = NS U (km) NS kolski kilometri nakrcanih i praznih kola; U veličina rada u jedinici vremena

25 KRETANJE KOLA U JEDNOM DANU (s) Kretanje kola u jednom danu može se izračunati na dva načina: na temelju odnosa kolskih kilometara nakrcanoh i praznih kola (NS) i radnog kolskog parka (Nr) i s pomoću dužine kretanja kola tijekom obrta (l) i obrta kola (ϑ). gdje je: s = NS Nr s kretanje kola u jednom danu km dan s = NS kolski kilometri nakrcanih i praznih kola Nr radni kolski park (kolski dani) l dužina kretanja kola tijekom obrta ϑ obrt kola u danima α koeficijent praznog kretanja kola ili lnak(1 + α) ϑ lnak dužina kretanja nakrcanih kola tijekom obrta s = l ϑ km dan

26 RAD TERETNIH KOLA TIJEKOM DANA Rad teretnih kola tijekom dana jest vrijeme koje kola tijekom dana utroše u kretanju i izračunava se po formuli: Tk = s sat ili Tk = Tvl sati Vk dan ϑ dan Tk rad teretnih kola tijekom dana Tvl dio obrta kola izraženo u satima ϑ obrt kola u danima s kretanje kola u jednom danu Vk komercijalna brzina vlaka PRODUKTIVNOST TERETNIH KOLA (Pr) U procesu prometa kola se kreću nakrcana ili prazna. S obzirom da je pri prijevozu tereta jedinica izršenog rada neto-tonski kilometar, samo će nakrcana kola ostvariti taj rad. Produktivnost kola iskazuju količinu rada, koju ostvaruju svaka kola radnog parka u neto-tonskim kilometrima i određuju se po formuli (Kovačević 17:66-68): ntkm Pl tona Pr = Pdr s, gdje je Pdr = kola dan NS kola Pl neto-tonski kilometri NS kolski kilometri svih (nakrcanih i praznih) kola

27 OSNOVNI POKAZATELJI U ŽELJEZNIČKOM PUTNIČKOM PROMETU

28 Pokazatelji korištenja sredstva putničkog prometa mogu se također podijeliti na kvantitativne i kvalitativne. Kvantitativnim se pokazateljima iskazuje obujam i broj prevezenih putnika. To su: - broj otpremljenih i prispjelih putnika te broj putnika koji tranzitiraju promatranu prugu, ostvareni, odnosno planirani putnički kilometri, kilometri putničkih vlakova po sjedištu, vozni kilometri, kolski kilometri, kolskoosovinski kilometri, te srednja gustoća prijevoza putnika. Putnički kilometri (PL) dobivaju se po formuli: m n Pl = ( P j i=1 j=1 l j )i (pkm) gdje je: i=1,2,...,m broj smjerova ili dionica prometa putničkih vlakova j=1,2,...,n broj različitih struktura putnika s veličinom toka P j prema dužinama relacija njihova putovanja l j na promatranom smjeru, odnosno dionici i (Čičak, Eror 7: ) Kvalitativnim se pokazateljima izražava kvaliteta korištenja tehničkih sredstava (kola, lokomotiva, propusna moć dionice). To su: - prosječni put jednog putnika, masa putničkih vlakova, kretanje putničkih kola u jednom danu, komercijalna brzina vlakova, broj putnika po jednom sjedištu, broj putnika u vlaku, produktivnost putničkih kola i dr.

29 Prosječni broj putnika (As) po jednom sjedištu određuje se po formuli: As = PL put Sd sjed As broj putnika po jednom sjedištu PL putnički kilometri prevezenih putnika Sd sjedišta po kilometru (broj sjedišta x dužina pruge) Prosječni broj putnika (Av) u vlaku dobiva se po formuli: Av = PL put Nlp vlak Av prosječni broj putnika u vlaku Nlp vozni kilometri, koji se dobiju množenjem broja vlakova sa dužinom prijevoza u kilometrima (tih vlakova)

30 SREDSTVA ZA IZVRŠENJE PRIJEVOZA NA ŽELJEZNICI

31 Sredstva za izvršenje prijevoza na željeznici jesu lokomotive (vučna vozila) i kola (vagoni). Osnovna pokretačka snaga željezničkog prometa jest lokomotiva (vučno vozilo). Lokomotive mogu biti parne, dizelske i električne. U ostala vučna vozila spadaju šinobusi, elektromotorna i dizel-motorna kola. S obzirom na vrstu rada, lokomotive se dijele na putničke, teretne i manevarske. Osnovna eksploatacijska svojstva lokomotive jesu: - vučna snaga i jačina u kw. Lokomotive se obilježavaju posebnim oznakama, kao što su oznaka vlasništva, oznaka serije, redni broj, tehnički podaci, oznaka sadržaja goriva i dr. Oznaka serije sastoji se od tri broja, a nalazi se ispred rednog broja vozila. Prvi broj oznake serije označuje vrstu pogona lokomotive. Na primjer: - parne lokomotive imaju prve brojeve 0, 1 i 2; - električne lokomotive imaju prve brojeve 3, 4 i 5; - dizel-lokomotive imaju prve brojeve 6, 7 i 8; - ostale vrste pogona imaju prvi broj 9. Redni se broj u seriji također sastoji od tri broja koji se piše iza crtice poslije oznake serije. Primjer: oznaka jedne električne lokomotive Broj 342 označava seriju lokomotive. Prvi broj upućuje na električnu lokomotivu. Iza tog broja na pisan je redni broj lokomotive u seriji (113). Tehnički podaci označeni su na bočnim stranama upravljača. Ove se oznake odnose na podatke o rasporedu osovine i osovinskom pritisku.

32 Za prijevoz putnika i robe (stvari, tereta) željeznica koristi željeznička kola (vagone), odnosno vozila na tračnicama. Prema osnovnoj namjeni, kola se dijele na: - poštanska, putnička, službena, teretna i specijalna (vagon-restoran, kola za spavanje). Putnički kolski park čine putnička kola, dizel-motorni vlakovi, elektro-motorni vlakovi, šinobusi, salonska kola i samohodni motorni saloni. Kola za prijevoz putnika označena su velikim slovima A, AB i B. To su kola 1. i 2. razreda (njihova je razlika neznatna). Kola s oznakom RIC jesu kola koja se uključuju u vlakove međunarodnog prometa. Teretna kola na željeznici razlikuju se po tehničkim i eksploatacijskim svojstvima: tipu, kočnicama, kvačilima, broju osovina, nosivosti (u tonama), tari (u tonama), bruto-masi po m 2, koeficijentu tare. Vrste i tipovi teretnoh kola kao i njihove druge osobine označene su serijom, podserijom i ostalim oznakama. Serija označava vrstu kola (npr. otvorena, zatvorena) i tip kola u svakoj vrsti (npr. obična zatvorena, specijalna zatvorena). Podserija označava bliža tehnička i eksploatacijska svojstva svake vrste i tipa kola. Prema vrsti kočnice, teretna se kola dijele na: - kola bez kočnice, koka s ručnom i kola sa zračnom kočnicom.

33 Prema broju osovina teretna kola mogu biti dvoosovinska, četveroosovinska i višeosovinska. Nosivost kola označava se u tonama, a zavisi od dimenzije, odnosno apremine kola. Iskorištenje kola po nosivosti zavisi od količine tereta, zapremine kola i specifične težine tereta. Tara kola jest vlastita masa kola. Bruto-masa kola sastoji se od tare kola i mase stvari ukrcanih u kola. Opterećenje kola zavisi od dopuštenog osovinskog pritiska pruge, koji se na našim prugama kreće od Mp (1 Mp 100 kp) po 1 osovini, od: 15590,64N 15700N do 19613N 19600N sila od 1N je sila koja masi od 1 kg daje ubrzanje od 1 m/s 2 Koeficijent tare (λ) jest odnos tare i nosivosti kola: λ = q Pk gdje je: q tara kola u tonama Pk nosivost kola u tonama

34 Hvala na pažnji.