VEZIVNA TKIVA I HRSKAVIČAVO TKIVO MASNO TKIVO KOŠTANO TKIVO GUSTO ORGANIZOVANO VEZIVNO RASTRESITO NEORGANIZOVANO KRV VEZIVNO

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "VEZIVNA TKIVA I HRSKAVIČAVO TKIVO MASNO TKIVO KOŠTANO TKIVO GUSTO ORGANIZOVANO VEZIVNO RASTRESITO NEORGANIZOVANO KRV VEZIVNO"

Transcript

1 VEZIVNA TKIVA I HRSKAVIČAVO TKIVO MASNO TKIVO KOŠTANO TKIVO GUSTO ORGANIZOVANO VEZIVNO RASTRESITO NEORGANIZOVANO VEZIVNO KRV

2 KOMPONENTE VEZIVNIH TKIVA ĆELIJE I VANĆELIJSKI MATRIKS (velika količina) formiranje i održavanje oblika tela izgradnja unutrašnje potporne mreže organa skeletni oslonac i kretanje tela ćelije zaštita organa oblik metabolička integracija veličina obrazovanje odbrambenih barijera pokretljivost deponovanje energetskih rezervi Funkcije vezivnih tkiva reflektovane su tipom ćelija i vlakana kao i sastavom matriksne tečnosti međusobna udaljenost lamina funkcija

3 Klasifikacija VT: - tipovi ćelija - funkcija tkiva - sastav i zastupljenost VĆM - tip, količina i organizovanost vlakana

4 VEZIVNA TKIVA EMBRIONALNA - mezenhimsko - sluzno ADULTNA rastresito neorganizovano gusto neorganizovano gusto organizovano masno tkivo krv potporna tkiva - koštano i hrskavičavo tkivo za hematopoezu limfoidno tkivo

5 ĆELIJE VEZIVNIH TKIVA

6 Ćelije VEZIVNIH TKIVA se dele na: STALNE PROLAZNE o Fibroblasti o Retikularne ćelije o Adultne stem (matične) ćelije - mezenhimske ćelije o Adipociti o Makrofagi* (rezidentni) o Mastociti* o Plazmociti (nastaju od B limfocita) o Limfociti o Granulociti - heterofilni, eozinofilni i bazofilni** o Monociti/makrofagi

7 Jedan deo ćelija vezivnih tkiva potiče od mezenhimske ćelije (ćelije koje će ostati na mestu nastanka) dok druge ćelije, kao što su mastociti, makrofage, leukociti potiču od hematopoetskih matičnih ćelija i cirkulacijom dospevaju do vezivnih tkiva

8 FIBROBLASTI Sinteza komponenata VĆM molekuli i vlakna Sinteza faktora rasta Uloga u zarastanju rana FIBROBLASTI - sintetski aktivne ćelije FIBROCITI - stanje mirovanja sa sposobnošću aktivacije Pokretne ćelije Pukotinaste veze TEM fibroblast fibrocit

9

10 Limfni čvor retikularne ćelije limfociti RETIKULARNA ĆELIJA euhromatski, 1-2 nukleolusa dobro razvijen sintetski aparat (kolagen III) po nekim autorima podtip fibroblasta strukturna uloga i uloga u imunom odgovoru lizozomski sistem; fagocitoza koštana srž, limfni čvorovi, slezina

11 MIOFIBROBLAST po nekim autorima podtip fibroblasta snopovi AF i molekularnih motora veza AF i ĆM fokalne adhezije TEM karakteristike fibroblasta i glatkih mišićnih ćelija odsustvo lamine veoma zastupljeni ispod epitela regulatori oblika epitelnih struktura (kripte i vilusi) formiranje ožiljačnog tkiva

12 svi ćelijski tipovi; sve ćelije + ćelije placente TOTIPOTENTNE embrionalne stem ćelije veliki broj ćelijskih tipova ćelije sva tri klicina lista PLURIPOTENTNE fetalne stem ćelije endodermalna ćelijska linija mezodermalna ćelijska linija ektodermalna ćelijska linija MULTIPOTENTNE adultne stem ćelije OLIGOPOTENTNE adultne stem ćelije Pluća Pankreas Srčane mišićne ć. Eritrociti Koža familija brojnih ali ograničenih ćelijskih tipova; Mezenhimska stem ćelija koja se diferencira u osteoblaste, hondrocite i adipocite manji broj ćelijskih tipova; Ova ćelija u vaskularnom sistemu može da se diferencira u endotelsku i Nervno tkivo glatku mišićnu ćeliju

13 MEZENHIMSKA ĆELIJA Izvorna ćelija za sve ćelije vezivnih tkiva. Oblik zvezdolik nastavci. Sintetski aparat dobro razvijen (retukularna vlakna) Ostale organele nisu brojne; proces diferencijacije

14 ADIPOCITI Dva tipa: beli (unilokulusni) i mrki (multilokulusni) adipociti Ćelije specijalizovane za skladištenje lipida Mogu se naći u tkivima pojedinačne ili formiraju MASNO TKIVO Sinteza raznih hormona i faktora rasta / ENDOKRINA FUNKCIJA

15 MONOCITI Nukleus bubrežastog oblika Razvijen sintetski aparat. Lizozomi (azurofilne granule) Monociti iz krvi dospevaju u vezivno tkivo kada su za to stimulisani i sazrevaju u ćelije MAKROFAGE

16 MAKROFAGI Poreklo Veličina do 3 μm Pseudopodije ER, GK, sekretne granule, lizozomi Izgled pod SM i TEM Histiociti VT Kupferove ćelije, prašinaste ćelije, CNS mikroglije bakterija Sinteza proteina uključenih u fagocitozu kao i sekretornih proteina enzimi koji razlažu GAG VĆM; medijatori koji utiču na funkciju drugih ćelija Uloga u imunom odgovoru prezentovanje antigena T-limfocitima pomagačima fagocitoza u makrofagu T-ćelija prezentovanje antigena

17 GRANULOCITI eozinofilni granulocit UKLANJANJE PARAZITA hetrofilni granulocit - FAGOCITOZA lizozomi - primarne (azurofilne) granule sekundarne (enzimi i farmakološki agensi) tercijerne granule (komponente koje olakšavaju migraciju) bazofilni granulocit ALERGIJSKE REAKCIJE

18 LIMFOCITI Heterogena grupa imunokompetentnih ćelija, poreklom iz koštane srži. mali srednji veliki Funkcionalni tipovi limfocita B-limfociti odgovorni za humoralni imunitet sinteza antitela T-limfociti odgovorni za ćelijski imunitet sinteza limfokina NK-ćelije natural killer - uništavaju ćelije koje su inficirane virusima i neke tumorske ćelije

19 PLAZMOCIT Veličina - 20 μm grer i GK Nukleus ovalan i ekscentrično postavljen Hromatin brojčanik na časovniku Nastaju od B-limfocita Funkcija - sinteza antitela

20 MASTOCIT μm Poreklom iz koštane srži, sličnost sa bazofilnim granulocitima Nukleus često maskiran brojnim granulama Krupne granule (amorfne, lamelarne ili sa parakristalnom strukturom) Histamin i drugo heparin, proteaze, hemotaktički faktori baz. i heterofilnih granulocita Osnovna uloga deponovanje medijatora inflamacije Sinteza supstanci koje utiču na aktivnost drugih ćelija koje nisu pakovane u granule u blizini krvnih sudova, posebno ispod pokrovnih i žlezdanih epitela

21 degranulacija Inicijalni kontakt sa alergenom alergen alergijska reakcija oslobađanje sadržaja granula B-ćelije alergen plazmocit IgE granule IgE receptor Ponovni kontakt sa alergenom mastocit

22 bakterija alergen promene u permeabilitetu epitela epitel aktivacija ćelija uključenih u imuni odgovor Histamin, Pgd, Lt Histamin, Pgd, Lt, heparin promene u permeabilitetu endotela, koagulaciji i krvnom toku Histamin, proteaze aktivacija eozinofilnih g., B- i T-limfocita formiranje ožiljka, fibroza bronhokonstrikcija, bol

23 EMBRIONALNA VEZIVNA TKIVA VEZIVNA TKIVA U UŽEM SMISLU

24 VEZIVNA TKIVA EMBRIONALNA - mezenhimsko - sluzno ADULTNA rastresito neorganizovano gusto neorganizovano gusto organizovano masno tkivo krv potporna tkiva - koštano i hrskavičavo tkivo za hematopoezu limfoidno tkivo

25 EMBRIONALNA VEZIVNA TKIVA - MEZENHIMSKO VEZIVNO TKIVO mezenhimske ćelije zvezdastog oblika osnovna supstanca sa visokim sadržajem vode, viskozna prethodničko tkivo za sva druga VT lokalizacija u embrionima svih kičmenjaka mezenhimske ćelije povezane pukotinastim vezama kapilari, poneka ćelija uključena u imuni odgovor

26 EMBRIONALNA VEZIVNA TKIVA - SLUZNO VEZIVNO TKIVO mezenhimska ćelije fibroblast osnovna supstanca želatinozna GAG - mezenhimske ćelije i mali broj fibroblasta - malo kolagenih, retikularnih i elastičnih vlakana - osnovna supstanca želatinozna hijaluronat i strukturni glikoproteini - lokalizacija pupčana vrpca; pulpa zuba u razvoju

27 ADULTNA VEZIVNA TKIVA RASTRESITO NEORGANIZOVANO VEZIVNO TKIVO - veliki broj ćelija karakterističnih za vezivno tkivo - kolagena I, elastična i retikularna vlakna - osnovna supstanca umereno viskozna (GAG i proteoglikani) - dobra prokrvljenost - lokalizacija (ispod lamina brojnih jednoslojnih epitela - lamina propria)

28 ADULTNA VEZIVNA TKIVA RETIKULARNO VEZIVNO TKIVO - Tip rastresitog neorganizovanog vezivnog tkiva retikularne ćelije limfocit o retikularne ćelije, makrofagi, monociti, limfociti, plazmociti o retikularna vlakna o gradi mrežu u okviru hematopoetskih i limfoidnih organa

29 ADULTNA VEZIVNA TKIVA GUSTO NEORGANIZOVANO VEZIVNO TKIVO submukoza tankog creva dermis kože fibrociti i druge ćelije karakteristične za vezivno tkivo kolagena, retikularna i elastična vlakna velika količina kolagenih vlakana organizovani u snopove koji se pružaju u svim pravcima, malo osnovne supstance, manje prokvljeno u odnosu na rastresito neorganizovano vezivno tkivo

30 ADULTNA VEZIVNA TKIVA GUSTO ORGANIZOVANO VEZIVNO TKIVO Velika količina kolagenih vlakana koja su pravilno organizovana, malobrojne ćelije i malo osnovne supstance o OSNOVNA KOMPONENTA kolagen I i elastična vlakna o fibrociti tendinociti sa pločastim citoplazmatskim nastavcima kojima obuhvataju snopove o lokalizacija tetive i ligamenti, deo zglobne čaure

31 ADULTNA VEZIVNA TKIVA GUSTO ORGANIZOVANO VEZIVNO TKIVO Uzdužan i porečan presek kroz tetivu

32 KRV

33 specijalizovano vezivno tkivo tečno ćelije i vanćelijski matriks nema matriksnih vlakana 7-8% ukupne težine organizma strukturni elementi su eritrociti i krvne pločice eritrociti leukociti heterofili bazofili eozinofili monociti limfociti krvne pločice 7-8 μm µm µm µm µm 8-18 µm 2-4 µm centrifugiranje FUNKCIJE krvi transport hranljivih materija i kiseonika do ćelija transport produkata metabolizma i CO2 od ćelija transport hormona i regulatornih supstanci održavanje homeostaze pufer, koagulacija, termoregulacija transport antitela i ćelija imunog sistema 4-6x1012/l 5-10x109/l 50-70% 0-1% 1-4% 3-8% 20-30% x109/l

34 KRVNA PLAZMA VANĆELIJSKI MATRIKS KRVI - voda 91-92% - proteini (albumin, α-, -, -globulini, fibrinogen) 7-8% osmotski pritisak imunoglobulini ( -globulini) neimuni globulini koagulacija - rastvorene organske i neorganske supstance elektroliti (Na+, K+, Ca++, Mg++ Cl-, HCO3-, PO43-, SO42-) hranljive materije (glukoza, amino-kiseline, lipidi) gasovi (kiseonik, ugljen-dioksid, azot) regulatorne supstance (hormoni, enzimi) 1-2%

35 Ćelije krvi se mogu proučavati na krvnim razmazima; kapljice krvi razvučene u tankom sloju po mikroskopskoj pločici. Razmaz se osuši na vazduhu i boji.

36 FORMIRANI ELEMENTI KRVI eozinofilni granulocit krvna pločica eritrociti heterofilni granulocit limfocit bazofilni granulocit monocit

37 ERITROCITI CRVENA KRVNA ZRNCA morfološke karakteristike ultrastruktura funkcija ćelijska membrana eritrocita submembranski citoskelet životni vek 120 dana ostareli Er se uklanjaju u koštanoj srži i u slezini makrofagima i retikularnim ćelijama Zašto ovakav oblik? 7.5 μm 2.6 μm 0.8 μm

38 integralni p. glikoforini (krvne grupe) i traka 3 (transport jona periferni p. ankirin, aducin specifično uređen citoskelet koji u osnovi ima spektrin i AF fleksibilnost aktin tropomiozin aducin spektrin glikoforin C ankirin traka 3 kalcijuma i bikarbonata)

39 HEMOGLOBIN hem grupa - protein koji prenosi kiseonik ( približno 30 % svih proteina) - sastoji se od 2 α- i 2 β-lanca sa po jednom hem-grupom - oksihemoglobin / karbaminohemoglobin -karboksihemoglobin sa CO (nema mogućnost transformacije ni ujednu od prethodne dve forme) - u citoplazmi ENZIMI UKLJUČENI U METABOLIZAM GLUKOZE (nema mitohondrija za stvaranje ATP)

40 KRVNE PLOČICE poreklo (kosna srž) morfološke karakteristike funkcija Mali, diskoliki fragmenti ćelije megakariocita, veličine 2-4 µm. SM - svetliji, periferni region (hijalomera) i centralni, tamniji region (granulomera). ĆM poseduje brojne receptore i debeo glikokaliks. Promena oblika krvne pločice tokom formiranja krvnog ugruška je omogućena snopom MT i AF. U granulomeri se nalaze tri tipa granula i otvoreni kanalikularni sistem koji je u kontinuitetu sa ĆM. Ovaj sistem obezbeđuje povećanje površine krvnih pločica i olakšava oslobađanje aktivnih molekula.

41 ULTRASTRUKTURNE KARAKTERISTIKE KRVNIH PLOČICA GLIKOKALIKS HIJALOMERA G GRANULOMERA TAMNI TUBULARNI SISTEM OTVORENI KANALIKULARNI SISTEM

42 GRANULE KRVNIH PLOČICA α-granule - najveće i najbrojnije - sadrže komponente uključene u formiranje koaguluma δ-granule - faktori koji olakšavaju grupisanje krvnih pločica; vazokonstrikciju λ GRANULE - lizozomi resorbovanje krvnog ugruška sinteza inhibitora koagulacije - sinteze inhibitora koagulacije +Vilebrandov faktor 3D mreža - fibrin Obnavljanje uklanjanje ugruška

43 LEUKOCITI BELA KRVNA ZRNCA GRANULOCITI heterofilni eozinofilni bazofilni AGRANULOCITI limfociti monociti Uloga van krvnog toka Nepokretne ćelije Pasivno kretanje do napuštanja Dijapedeza mesta

44 LIMFOCITI Heterogena grupa imunokompetentnih ćelija, poreklom iz koštane srži. mali srednji veliki Funkcionalni tipovi limfocita B-limfociti odgovorni za humoralni imunitet sinteza antitela T-limfociti odgovorni za ćelijski imunitet sinteza limfokina supstance koje modifikuju aktivnost dugih ćelija raznolika grupa molekula citotoksični T-limfociti (LIMFOKINI - perforini i granzimi,...) T-limfociti pomagači (LIMFOKINI citokini,..) NK-ćelije natural killer - uništavaju ćelije koje su inficirane virusima i neke tumorske ćelije sadržajem granula u citoplazmi

45 primarni imuni odgovor

46 HETEROFILNI GRANULOCITI % - morfologija SM, EM - granule primarne - azurofilne sekundarne tercijarne -Funkcija fagocitoza Pri bakterijskoj infekciji hemotaktički agensi pokreću migraciju i egzocitozu tercijarnih granula olakšava migraciju. Oslobađanje sadržaja sekundarnih i primarnih gr. i fagocitoza) - najveći broj HG umire gnoj akumulacija mrtvih granulocita, bakterija i komponenata VĆM sekundarna granula primarna granula

47 EOZINOFILNI GRANULOCITI - 1-4% - morfologija SM, EM - granule azurofilne specifične (matriks i kristaloid) - funkcija odbrana od parazita; lokalizacija ispod crevnog i respiratornog epitela - alergijski odgovor u astmi i polenskoj groznici - fagocitoza kompleksa antigen-antitelo

48 BAZOFILNI GRANULOCITI - do 1% - morfologija SM, EM - granule azurofilne specifične (heparin, histamin, interleukini) - funkcija alergijske reakcije receptori za IgE

49 Masno (adipozno) tkivo Belo i mrko masno tkivo

50 Specijalizovano vezivo tkivo Dominiraju ćelije adipociti U organizmu pojedinačne ili u grupama Masno tkivo jedan od najvećih organa (muškarci do 20%, žene do 25% težine) Najveće skladište energije u vidu triglicerida Sisari imaju dva tipa masnog tkiva belo (unilokulusno) i mrko (multilokulusno) Belo deponuje energiju u formi lipida, endokrina uloga; Mrko produkcija toplote termogeneza bez drhtanja RAZLIČITA FUNKCIJA - RAZLIČITA STRUKTURA - RAZLIČITA DISTRIBUCIJA WAT BAT

51 BELO MASNO TKIVO OPŠTE ODLIKE Količina - zavisi od pola, starosti i načina ishrane Novorođenčad uticaj hormona Lokalizacija potkožno i visceralno Tkivo je podeljeno vezivnim septama na nekompletne lobuluse Vezivne septe sadrže kapilarnu i nervnu mrežu Ćelije: adipociti, retikularne ćelije, mastociti, prekursori adipocita intersticijske ćelije mezenhimska, preadipociti Matriksna vlakna retikularna vlakna FUNKCIJE: Deponovanje energije u formi lipida Oblaganje organa - zaštita Insulacija Endokrina funkcija

52 Adipociti belog masnog tkiva unilokulusni adipociti Krupna loptasta ćelija u tkivu gusto zbijene poligonalne) ( µm) Nepokretna ćelija poseduje laminu Krupno lipidno telo (trigliceridi i estri holesterola) Spljošten nukleus Uzan pojas citoplazme uz ćelijsku membranu sa grer, gler, GK, slobodnim ribozomima, manje brojnim mitohondrije u dnosu na MMT Metabolički aktivna ćelija FUNKCIJE: unos i razgradnja lipida (lipogeneza i lipoliza) Endokrina uloga sinteza hormona i citokina (leptin, adiponektin)

53 OPŠTE ODLIKE MRKO MASNO TKIVO Više prisutno kod novorođenčadi, malih sisara, hibernirućih vrsta Lokalizacija u regionu vrata, između lopatica, veći krvni sudovi Vezivne septe Dobra prokrvljenost )zražena inervacija Ćelije: multilokulusni adipociti, prekursori adipocita, mastociti, eozinofilni granulociti VĆM: kolagena i retikularna vlakna FUNKCIJE: Produkcija toplote termogeneza

54 Adipociti mrkog masnog tkiva multilokulusni adipociti Višeugaona ćelija µm) Nepokretna ćelija poseduje laminu Brojna lipidna tela Centralno postavljen okrugao nukleus Slabije razvijen grer, gler, glikogenske čestice, brojne mitohondrije (specijalizovani krista tip) FUNKCIJA: Termogeneza bez drhtanja dekuplujući protein 1 (UCP1) u kristama mitohondrija Sitna lipidna tela toplota Mitohondrije sa pravilno uređenim kristama

FUNKCIJE KRVI PLAZMA- ECM KRVI. KRV- analiza i hematokrit MEDICINARI K R V= tečno vezivno tkivo (5,5/6L) KRV = plazma i uobličeni elementi

FUNKCIJE KRVI PLAZMA- ECM KRVI. KRV- analiza i hematokrit MEDICINARI K R V= tečno vezivno tkivo (5,5/6L) KRV = plazma i uobličeni elementi FUNKCIJE KRVI MEDICINARI 2009 Prof. dr Gorana Rančić Primarne Transport Razmena gasova i hranjivih materija Sekundarne Imunitet Termoregulacija Vodeno elektrolitni balans ph ravnoteža K R V= tečno vezivno

Διαβάστε περισσότερα

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura

Διαβάστε περισσότερα

STRUKTURNI ELEMENTI KRVI

STRUKTURNI ELEMENTI KRVI 3. K R V I H E M A T O P O J E S A STRUKTURNI ELEMENTI KRVI Krv predstavlja jedno od specijalizovanih vezivnih tkiva. Ona je jedino tečno vezivno tkivo a istovremeno i jedino vezivno tkivo u čijoj izgradnji

Διαβάστε περισσότερα

4. MASNO TKIVO BELO, UNILOKULUSNO MASNO TKIVO

4. MASNO TKIVO BELO, UNILOKULUSNO MASNO TKIVO 4. MASNO TKIVO Masno tkivo se klasifikuje u specijalizovana vezivna tkiva premda bi se na prvi pogled moglo reći kako ono ne ispunjava neke od kriterijuma koji određuju vezivna tkiva. Naime, adipociti,

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Organele života i smrti

Organele života i smrti MITOHONDRIJE Organele života i smrti OTKRIĆE MITOHONDRIJA 1857. Albert Kolliker uređeni nizovi granula u mišićnim ćelijama 1893. Richard Altman bioblasti vrsta bakterija? 1. menjaju oblik 2. umnožavaju

Διαβάστε περισσότερα

VEZIVNO TKIVO PIGMENTNO TKIVO PIGMENTNO TKIVO PIGMENTNO TKIVO

VEZIVNO TKIVO PIGMENTNO TKIVO PIGMENTNO TKIVO PIGMENTNO TKIVO PIGMENTNO TKIVO VEZIVNO TKIVO PROF. DR GORANA RANČIĆ INSTITUT ZA HISTOLOGIJU I EMBRIOLOGIJU MEDICINSKI FAKULTET NIŠ POSEBNA VRSTA RASTRESITOG TKIVA SA PRISUTNIM MELANOCITIMA DAJE BOJU ODREĐENIM TKIVIMA

Διαβάστε περισσότερα

EKSTRACELULARNI MATRIKS za MEDICINSKI ODSEK

EKSTRACELULARNI MATRIKS za MEDICINSKI ODSEK EKSTRACELULARNI MATRIKS za MEDICINSKI ODSEK PROF DR GORANA RANČIĆ INSTITUT ZA HISTOLOGIJU I EMBRIOLOGIJU MEDICINSKI FAKULTET U NIŠU DEFINICIJA ŽELATINOZNA, AMORFNA, BEZBOJNA,HOMOGENA, PROVIDNA SUPSTANCA

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

Biologija ćelije CITOSKELET

Biologija ćelije CITOSKELET Biologija ćelije CITOSKELET Kompleksna mreža proteinskih filamenata 3 osnovna elementa: 1. Mikrofilamenti (prečnika oko 7 nm) od proteina aktina 2. Intermedijarni filamenti (oko 8-11 nm) - od 6 glavnih

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

NESPECIFIĈNA OTPORNOST - REZISTENCIJA. Prof. dr Ivana Hrnjaković Cvjetković Institut za javno zdravlje Vojvodine

NESPECIFIĈNA OTPORNOST - REZISTENCIJA. Prof. dr Ivana Hrnjaković Cvjetković Institut za javno zdravlje Vojvodine NESPECIFIĈNA OTPORNOST - REZISTENCIJA Prof. dr Ivana Hrnjaković Cvjetković Institut za javno zdravlje Vojvodine Rezistencija OTPORNOST NA ŠTETNE MIKRORGANIZME I NJIHOVE PRODUKTE UROĐENA ODBRANA Svojstvena

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA

HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA - Definicija - Bazalni metabolizam - Faktori od uticaja: METABOLIZAM - Zastupljenost skeletnih mišića u ukupnoj telesnoj masi - Uzrast

Διαβάστε περισσότερα

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu. ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2

Διαβάστε περισσότερα

IMUNOLOŠKI SISTEM ČOVEKA. Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu

IMUNOLOŠKI SISTEM ČOVEKA. Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu IMUNOLOŠKI SISTEM ČOVEKA Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu IMUNOLOGIJA Imunološki sistem kompleksan sistem specijalizovanih

Διαβάστε περισσότερα

Sekundarne struktura proteina Fibrilni proteini

Sekundarne struktura proteina Fibrilni proteini Sekundarne struktura proteina Fibrilni proteini Nivoi strukture proteina (strukturna hijerarhija) proteina Nivoi strukture proteina Primarna struktura Sekundarna struktura Super-sekundarna struktura Tercijarnastruktura

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA

CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA FARMACEUTSKA HEMIJA 1 CILJNA MESTA DEJSTVA LEKVA Predavač: Prof. dr Slavica Erić Ciljna mesta dejstva leka CILJNA MESTA NA MLEKULARNM NIVU: lipidi (lipidi ćelijske membrane) ugljeni hidrati (obeleživači

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

Kiselo bazni indikatori

Kiselo bazni indikatori Kiselo bazni indikatori Slabe kiseline ili baze koje imaju različite boje nejonizovanog i jonizovanog oblika u rastvoru Primer: slaba kiselina HIn(aq) H + (aq) + In (aq) nejonizovani oblik jonizovani oblik

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

Periodičke izmjenične veličine

Periodičke izmjenične veličine EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike

Διαβάστε περισσότερα

Epitelno tkivo. Vezivno tkivo. Mišićno tkivo. Nervno tkivo

Epitelno tkivo. Vezivno tkivo. Mišićno tkivo. Nervno tkivo Biologija tkiva Epitelno tkivo Vezivno tkivo Mišićno tkivo Nervno tkivo EPITELNO TKIVO Osnovne odlike epitelnih tkiva Pokrivaju površinu tela, telesnih šupljina i šupljih organa, izgrađuju žlezde POKROVNI

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

STUDENT: Šk. godina:

STUDENT: Šk. godina: STUDENT: Broj indeksa: Šk. godina: datum overa 1. vežba 2. vežba 3. vežba 4. vežba 5. vežba 6. vežba 7. vežba 8. vežba 9. vežba 10. vežba 11. vežba 12. vežba 13. vežba 14. vežba 15. vežba Vežba broj 1:

Διαβάστε περισσότερα

U unutrašnja energija H entalpija S entropija G 298. G Gibsova energija TERMOHEMIJA I TERMODINAMIKA HEMIJSKA TERMODINAMIKA

U unutrašnja energija H entalpija S entropija G 298. G Gibsova energija TERMOHEMIJA I TERMODINAMIKA HEMIJSKA TERMODINAMIKA HEMIJSKA TERMODINAMIKA Bavi se energetskim promenama pri odigravanju hemijskih reakcija. TERMODINAMIČKE FUNKCIJE STANJA U unutrašnja energija H entalpija S entropija Ako su određene na standardnom pritisku

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O. Cenovnik spiro kanala i opreme - *Cenovnik ažuriran 09.02.2018. Spiro kolena: Prečnik - Φ (mm) Spiro kanal ( /m) 90 45 30 Muf/nipli: Cevna obujmica: Brza diht spojnica: Elastična konekcija: /kom: Ø100

Διαβάστε περισσότερα

ISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE

ISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE UNIVERZITET PRIVREDNA AKADEMIJA, NOVI SAD STOMATOLOŠKI FAKULTET PANČEVO ISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE Prof. dr Esma R. Isenović 1. Biohemija kao nauka, zadaci izučavanja i discipline 1. Koja je definicija

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

3/25/2016. Hemijske komponente ćelije

3/25/2016. Hemijske komponente ćelije Hemijske komponente ćelije Molekuli u ćeliji Najbitniji molekuli u ćeliji su poznati. Putevi sinteze i razgradnje su poznati za većinu ćelijskih konstituenata. Hemijska energija pokreće biosintezu. Organizacija

Διαβάστε περισσότερα

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) (Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

CITO T SKE K L E ET E

CITO T SKE K L E ET E CITOSKELET ULOGE CITOSKELETNIH ELEMENATA ćelije gajene u kulturi aktinski filamenti mikrotubule intermedijarni filamenti enterocit specifičnost organizacija STRUKTURA -PRATEĆI PROTEINI FUNKCIJA debljina

Διαβάστε περισσότερα

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

ENDOKRINI SUSTAV. Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem. Kemijski glasnici. Kemijski glasnici

ENDOKRINI SUSTAV. Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem. Kemijski glasnici. Kemijski glasnici Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem ENDOKRINI SUSTAV održava homeostazu organizma kontroliranjem koncentracije iona u tjelesnim tekućinama te metabolizma proteina, ugljikohidrata i lipida surađuje

Διαβάστε περισσότερα

FIZIOLOŠKE OSNOVE SILE I SNAGE. Prof. dr Dušan Perić

FIZIOLOŠKE OSNOVE SILE I SNAGE. Prof. dr Dušan Perić FIZIOLOŠKE OSNOVE ISPOLJAVANJA SILE I SNAGE Prof. dr Dušan Perić Mehanizam mišićne kontrakcije Struktura mišića i mišićnih ovojnica MOTORNA JEDINICA } TELO (SOMA) NERVNE ĆELIJE AKSON TELODENDRON MIŠIĆNA

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA STVAAJE VEZE C-C PM]U GAAA 2 6 rojne i raznovrsne reakcije * idroborovanje alkena i reakcije alkil-borana 3, Et 2 (ili TF ili diglim) Ar δ δ 2 2 3 * cis-adicija "suprotno" Markovnikov-ljevom pravilu *

Διαβάστε περισσότερα

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

Moguća i virtuelna pomjeranja

Moguća i virtuelna pomjeranja Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

Uvod u imunologiju. Organizacija imunosnog sustava. Imunosni sustav

Uvod u imunologiju. Organizacija imunosnog sustava. Imunosni sustav Uvod u imunologiju PROF. DR. SC. RENO HRAŠĆAN Imunologija je biomedicinska disciplina koja izučava imunosni sustav svih organizama, prvenstveno njegovu fiziološku funkciju u zdravlju i bolesti Proučava

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele: Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n

Διαβάστε περισσότερα

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja: Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

Delotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća

Delotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća Kontinuirana edukacija farmaceuta 6. novembar 2010. Hotel Continental, Beograd odobrenje ZSS B-297 (juli 2010.) Delotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća Prof. dr Nenad Ugrešić, Farmaceutski

Διαβάστε περισσότερα

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum 27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

Imunofluorescencija. vizualizacija molekula protutijela obilježenih fluorokromom vezanih za antigene na stanicama ili tkivnim preparatima

Imunofluorescencija. vizualizacija molekula protutijela obilježenih fluorokromom vezanih za antigene na stanicama ili tkivnim preparatima Imunofluorescencija 1944. - Robert Coons protutijela se mogu označiti molekulama koje imaju sposobnost fluorescencije fluorokromi - apsorbiraju svjetlost jedna valne duljine (ekscitacija), a emitiraju

Διαβάστε περισσότερα

Aminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014

Aminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014 Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina Predavanja iz opšte biohemije Školska 2014/2015. godina Aminokiseline 1 Metabolizam aminokiselina Proteini iz

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a: Zenica, 70006 + y+ z+ 4= 0 y+ z : i ( q) : = = y + z 4 = 0 a) Napisati pavu p u kanonskom, a pavu q u paametaskom obliku b) Naći jednačinu avni koja polazi koz pavu p i okomita je na pavu q ate su pave

Διαβάστε περισσότερα

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički

Διαβάστε περισσότερα