ISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "ISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE"

Transcript

1 UNIVERZITET PRIVREDNA AKADEMIJA, NOVI SAD STOMATOLOŠKI FAKULTET PANČEVO ISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE Prof. dr Esma R. Isenović 1. Biohemija kao nauka, zadaci izučavanja i discipline 1. Koja je definicija biohemije? 2. Koji je osnovni cilj izučavanja biohemije? 3. Na koje discipline se deli biohemija? 4. Prema objektu izučavanja biohemija se deli na? 5. Šta su enzimi? 6. Od čega su izgrađeni prosti enzimi? 7. Od čega su izgrađeni složeni enzimi? 8. Od čega zavisi specifičnost delovanja enzima? 9. Gde se nalazi aktivno mesto ili katalitički centar eznima? 10. Sta čini holoenzim? 11. Kako se dele enzimi na osnovu mesta gde obavljaju svoju funkciju? 12. Kako se zove energija potrebna da enzimska reakcija započne? 13. Da li je vrednost energije aktivacije specifična za svaku reakciju? 14. Da li enzimi svojim delovanjem snižavaju energiju aktivacije? 15. Koji faktori utiču na dejstvo enzima u biohemijskim reakcijama? 16. Da li koncetracija enzima i supstrata utiče na početnu brzinu eznimske reakcije? 17. Da li koncentracija enzima i supstrata utiču na konačan ishod enzimske reakcije? 18. Na šta ukazuje Michaelis-ova konstanta? 19. Koja je optimalna vrednost temparature za delovanje enzima za homeoterme? 20. Da li povećanje teperature utiče na povećanje brzine enzimske reakcije? 21. Kako deluje svako povećanje temperature iznad 50 o C na enzime? 22. Da li za svaki enzim postoji optimalna ph vrednost pri kojoj enzim postiže maksimalnu aktivnost? 23. Šta su inhibitori enzima? 24. Kakva može biti inhibicija enzima? 25. Kakva može biti nekonkurentska inhibicija? 26. Šta predstavlja aktivno mesto ili katalitički centar enzima? 27. Da li je prisustvo katjona neophodno za aktivnost enzima? 28. Šta su koenezimi? 29. Da li su koenzimi različiti po strukturi?

2 2. Metabolizam i metabolizam ugljenih hidrata 1. Kako se dele organizmi prema načinu kako stvaraju energiju? 2. Koja je osnovna uloga metabolizma? 3. Koja je definicija metabolizma? 4. Koja dva procesa čine metabolizam? 5. Koja je najvažnija uloga ugljenih hidrata u metabolizmu? 6. Koja je uloga produkata koji nastaju razgradnjom ugljenih hidrata? 7. U kom delu digestivnog trakta započinje varenje ugljenih hidrata? 8. Koji enzim učestvuje u varenju ugljenih hidrata u ustima? 9. Nakon usta, gde se nastavlja razgradnja ugljenih hidrata? 10. Koji enzimi učetvuje u varenju ugljenih hidrata u tankom crevu? 11. Koncentracije kog ugljenog hidrata je jetra glavni regulator? 12. U kom organu se višak glukoze prevodi u glikogen? 13. Uz pomoć kog enzima se višak glukoze pretvara u masne kiseline? 14. U kom organu se deponuje višak glukoze? 15. Na koliko molekula piruvata se glukoza razgrađuje u procesu glikolize? 16. Koja je glavna uloga procesa glikolize? 17. Koliko ATP molekula nastaje pri potpunoj oksidaciji jednog molekula glukoze? 18. Gde se u aerobnim uslovima transportuje piruvat? 19. Koji kompleks enzima učestvuje u oksidativnoj karboksilaciji piruvata? 20. Šta je ciklus trikarbonskih kiselina? 21. Da li je u aerobnim uslovima većina animalnih ćelija sposobna da potpuno razgradi rezličite nutrijente? 22. Kojim procesom se potpuno razgrađuju rezličiti nutrijenti u aerobnim uslovima? 23. Koji molekul se u anaerobnim uslovima koristi za proizvodnju ATP? 24. Šta je glikogenoliza? 25. Šta je glikogen? 26. Gde je glikogen predominantno skladišten? 27. Koja je osnovna uloga glikogena? 28. Čime je regulisana aktivnost enzima fosforilaza-kinaze? 29. Koji enzim aktivira povećanu koncentraciju cikličnog AMP? 30. Šta je neophodno da bi piruvat dalje ušao u ciklus trikarbonskih kiselina? 31. Koji biohemijski proces povezuje metabolički put glikolize sa ciklusom trikarbonskih kiselina? 32. Šta nastaje tokom oksidativne deksrboksilacije? 33. Da li acetil-coa nastao tokom oskidativne fosforilacije može da prođe kroz membranu mitohondrija? 34. Gde se oksiduju molekuli NADH i FADH 2, nastali u ciklusu trikarbonskih kiselina? 35. Koji molekul je krajnji akceptor elektrona u elektrontransportnom lancu? 36. Koliko molekula ATP nastaje oksidacijom jednog molekula NADH? 37. Koliko molekula ATP nastaje pri oksidaciji jednog molekula FADH 2? 38. Koliko molekula ATP nastaje u procesu oksidativne fosforilacije? 39. Gde se odvija oksidativna fosforilacija? 40. U kojoj se organeli nalazi respiratorni lanac? 41. Koncentracija kog molekula predstavlja glavni regulator brzine oksidativne fosforilacije? 42. Šta je glukoneogeneza? 43. Šta su heksozamini?

3 44. Šta karakteriše heksozamine? 45. Pri sintezi koje grupe jedinjenja fruktozo 6-fosfat predstavlja univerzalni prekursor? 46. Šta je glikogeneza? 47. Šta je potrebno da bi reakcija sinteze glikogena započela? 48. Koji hormon je glavni regulator sinteze glikogena? 49. Aktivnošću insulina sinteza kog jedinjenja se povećava u jetri? 50. Gde epinefrin stimuliše razgradnju glikogena? 51. Gde glukagon stimuliše razgradnju glikogena? 52. Koji organ ima glavnu ulogu u regulaciji homeostaze glukoze u organizmu? 53. Šta se dešava u jetri kada je nivo glukoze nizak? 54. Šta se dešava u jetri kada je nivo glukoze visok? 55. Koji hormoni su glavni regulatori koncentracije glukoze? 56. Kako insulin deluje na koncentraciju glukoze u krvi? 57. Kako glukagon, kortizol, adrenalin i hormon rasta deluju na koncentraciju glukoze u krvi? 58. Koji je osnovni parametar za postavljanje dijagnoze dijabetesa i za procenu kontrole dijabetesa? 59. Koje su normalne vrednosti glikemije ujutru našte? 60. Iz koje telesne tečnosti se određuje nivo glukoze? 61. Pomoću kojih uređaja se određuje koncentracija glukoze u serumu ili plazmi? 62. Koje su laboratorijske metode za određivanje nivoa glukoze? 63. Šta je oralni test opterećenja glukozom? 64. Šta je Korijev ciklus? 65. Koja je glavna uloga Korijevog ciklusa? 66. Šta je Alaninski ciklus? 3. Metabolizam lipida 1. Šta su lipidi? 2. Da li se lipidi rastvaraju u vodi? 3. U čemu se rastvaraju lipidi? 4. U kom delu digestivnog trakta započinje varenje lipida? 5. Pod delovanjem kog enzima u želudcu dolazi do katalitičkog razlaganja lipida? 6. Šta je emulzifikacija? 7. U kom organu se odvija glavni deo varenja lipida? 8. Pod delovanjem kojih enzima se odvija glavni deo varenja lipida u tankom crevu? 9. Na koja jedinjenja se razlažu trigliceridi u lumenu creva? 10. Pod delovanjem kog enzima se razlažu trigliceridi u lumenu creva? 11. Na koja jedinjenja se razlažu estri holesterola? 12. Pod uticajem kog enzima se estri holeterola razlažu? 13. Da li se holesterol, fosfolipidi i niže slobodne masne kiseline rastvaraju u vodi? 14. Gde dolazi do resinteze triglicerida od monoglicerida, masnih kiselinai glicerola? 15. Kako se apsorbovani produkti varenja lipida dalje transportuju u cirkulaciju? 16. Kojim procesom hilomikroni prelaze u limfne sudove abdomena? 17. Šta nastaje hidrolizom triglicerida? 18. U koje jedinjenje se prevodi glicerol u prisustvu enzima glicero-kinaze? 19. U koje jedinjenje se prevodi glicerofosfat, u prisustvu enzima dehidrogenaze?

4 20. U koje metaboličke puteve može da se uključi dihidroksi-acetonfosfat? 21. U koliko koraka se odvija β-oksidacija masnih kiselina? 22. Koji su koraci katabolizma masnih kisleina? 23. Kako se postiže aktivacija masnih kiselina? 24. U koje jedinjenje prelaze slobodne masne kiseline u prisustvu CoA i enzima tiokinaze? 25. Koliko se molekula ATP utroši prilikom aktivacije jednog molekula masnih kiselina? 26. Da li se oksidacija masnih kiselina dešava tokom nekoliko reakcija? 27. U kom ciklusu se katabolišu molekuli acetil-coa, nastali u procesu β-oksidacije masnih kiselina? 28. Od čega zavisi količina dobijene energije u procesu oksidacije masnih kiselina? 29. Koliko molekula acetil-coa nastaje prilikom oksidacije palmitinske kiseline? 30. Koliko ATP nastaje razgradnjom jednog molekula palmitinske kiseline? 31. Kada u organizmu nastaju acetonska tela? 32. Kako se naziva povećana koncentracija acetonskih tela u krvi? 33. Kako se naziva povećana koncentracija acetonskih tela u mokraći? 34. Do čega dovodi povećanje koncetracije acetosirćetne kiseline i β-hidroksi-buterne kiseline u nelečenom dijabetesu? 35. Kako se drugačije naziva Diabetes mellitus? 36. Nivo kog jedinjenja se poveća u krvi u dijabetesu? 37. Koja su dva najčešća oblika dijabetesa? 38. Gde se odvija sinteza masnih kiselina? 39. Koja su jedinjenja prekursori za sintezu masnih kiselina? 40. Kojim procesom se odvija sinteza masnih kiselina sa dužim lancima od 16 C atoma? 41. U koliko koraka se odvija sinteza palmitinske kiseline? 42. Šta se sintetiše u prvom i drugom koraku procesa sinteze palmitinske kiseline? 43. U kom koraku se sintetiše palmitinska kiselina u procesu sinteze palmitinske kiseline? 44. Koje jedinjenje se iz mitohondrija transportuje u citoplazmu, da bi anabolizam palmitinske kiseline započeo? 45. Kako se naziva proces kojim se odvija sinteza masnih kiselina koje poseduju duže lance? 46. Koji su tipovi procesa elongacije? 47. Šta čini sistem elongaze? 48. Gde se odvija mitohondrijski sistem elongacije masnih kiselina? 49. Koje masne kiseline se sintetišu u organizmu ljudi? 50. Koje masane kiseline čovek mora da unosi putem hrane? 51. U kojoj organeli se odigrava sinteza nezasićenih masnih kiselina? 52. Koji su prekursori za sintezu nezasićenih masnih kiselina? 53. Od kojih prekursora se odvija sinteza triglicerida? 54. Kako se vrši aktivacija masnih kiselina? 55. U kojoj reakciji sinteze triglicerida dolazi do esterifikacije? 56. Kako nastaju trigliceridi? 57. Koliko prstenova čini holesterol? 58. Da li organizam čoveka ima sposobnost da kataboliše holesterol? 59. Kako se holesterol izlučuje iz organizma? 60. U koliko koraka se odvija sinteza holesterola? 61. Koje jedinjenje je prekursor u sintezi holesterola? 62. Koje jedinjienje se dobija u prvom koraku sinteze holesterola? 63. Od čega nastaje skvalen tokom sinteze holesterola? 64. Koje jedinjenje nastaje u četvrtom koraku sinteze holesterola, ciklizacijom skvalena? 65. Od kog molekula nastaje holesterol u poslednjem koraku sinteze holesterola? 66. Šta je proces lipolize?

5 67. Koji je eznim uključen u hidroloitičko razlaganje glicerola? 68. Hormonskom regulacijom kojih procesa je regulisan metabolizam lipida? 69. Da li je insulin jedan od glavnih regulatora metabolizma lipida? 70. Da li insulin stimuliše skladištenje triglicerida u masnom tkivu? 71. Kako insulin deluje na aktivnost lipaze u masnom tkivu? 4. Metabolizam proteina 1. Šta su proteini? 2. Koji molekuli grade proteine? 3. Kojim vezama su povezane aminiokiseline u proteinima? 4. Šta određuje sled aminokiselina u proteinima? 5. Koji su nivoi organizacije molekula proteina? 6. Gde se razgrađuju proteini uneti hranom? 7. Koji enzimi su uključeni u razgradnju proteina u želudcu i tankom crevu? 8. Kako se dele peptidaze? 9. U kom delu digestivnog trakta započinje varenje proteina? 10. Koji enzim je uključen u proces varenja proteina u želudcu? 11. Nakon želudca gde se nastavlja proces varenja proteina? 12. Koji enzimi su uključeni u proces varenja proteina u tankom crevu? 13. Za šta se koriste amino kiseline nakon transporta u jetru? 14. U kojim organima se odvijaju procesi transaminacija i oksidativne dezaminacija? 15. Šta je proces transaminacije? 16. Koja je uloga α- ketokiseline u procesu transaminacije? 17. Koja je najzančajnija transaminaza? 18. Koju reakciju katalizuje glutamat-dehidrogenaza? 19. Šta nastaje pod delovanjem katalitičke aktivnosti glutamat-dehidrogenaze? 20. Koje grupe jedinjenja urea predstavlja krajnji produkt? 21. Kako se urea odstranjuje iz organizma? 22. U kojoj količini se u fiziološkim uslovima, aminokiseline nalaze u urinu? 23. Kako se još zove ciklus sinteze uree? 24. U koliko reakcija se odvija sinteza uree? 25. Od kojih molekula u organizmu nastaje urea? 26. Međuprozivodi kog ciklusa nastaju razgradnjom nekih aminokiselina? 27. Šta je dekarboksilacija aminokiselina? 28. Koji enzim je uključen u dekarboksilaciju aminokiselina? 29. Šta nastaje dekarboksilacijom histidina? 30. Šta nastaje oksidacijom i dekarboksilacijom triptofana? 31. Dekarboksilacijom kojih aminokiselina nastaju toksični produkti (putrescin i kadeverin)? 32. Da li se neesencijalne aminokiseline sintetišu u organizmu čoveka? 33. Kako se u organizam unose esencijalne aminokiseline? 34. U koliko faza se odvija anabolizam kreatina i kreatinina? 35. Gde se odvija prva faza anabolizam kreatina i kreatinina?

6 36. Kako nastaje kreatin-fosfat? 37. Kako nastaje gama-aminobuterna kiselina? 38. Pod delovanjem kog enzima nastaje glutaminska kiselina? 39. U prisistvu kog enzima se glutaminska kiselina prevodi u gama-aminobuternu kiselinu? 5. Metabolizam porfirinskih derivate i nukleotida 1. Koliko pirolnih prstenova čine porfirine? 2. Kako nastaju porfirinski derivati? 3. Koju ulogu ima centralno postavljeni dvovalentni jon gvožđa u porfirinskom prstenu? 4. Šta nastaje vezivanjem magnezijuma za porfirinski prsten? 5. Koje jedinjenje nastaje vezivanjem hema za protein? 6. Od čega se sastoji hemoglobin? 7. Koliko hema je vezano za svaku subjedinicu hemoglobina? 8. Od čega se sastoji mioglobin? 9. Gde se nalazi hemoglobin? 10. Koja je uloga hemoglobina u eritrocitima? 11. Gde se nalazi mioglobin? 12. Kog molekula mioglobin predstavlja depo u mišićima? 13. Gde se nalaze citohromi? 14. Koja je uloga citohroma u mitohondrijama? 15. Gde započinje biosinteza porfirina? 16. Šta nastaje kondenzacijom glicina i sukcinil-coa? 17. Šta nastaje kondenzacijom tri molekula porfobilinogena? 18. Koliko pirolskih prstenova ima tripiril-metan? 19. Šta nastaje razlaganjem tripiril-metana? 20. Pomoć kojih veza se hem vezuje sa globinom, pri sintezi hemoglobina? 21. Koji molekul prenosi molekulski kiseonik u krvi? 22. Koliko molekula kiseonika može da veže jedan molekul hemoglobina? 23. Kada započinje proces katabolizma hemoglobina? 24. Koje hemijske reakcija se odvijaju u procesu katabolizma hemoglobina? 25. Koje molekule grade purinski i pirimidinski nukleotidi? 26. Iz čega su izgrđeni nukleotidi? 27. Koji molekul predstavlja osnovu za sintezu purinskog prstena? 28. Koji molekul ima skraćenicu PRPP? 29. Kako nastaju purinski nukleotidi? 30. U koje jedinjenje se guanin direktno dezaminiše? 31. Koji molekul je krajnji proizvod katabolizma purina? 32. Kako se može utvrditi poremećaj metabolizma purina? 33. Koji poremećaj u katabolizmu purina može dovesti do stvaranja kristala u bubrezima i mokraćnim kanalima? 34. Kako započinje sinteza pirimidina? 35. Kako nastaje N-karbamoil-asparaginska kiselina? 36. Gde se u najvećoj meri odvija katabolizam pirimidina?

7 37. Koji su finalni produkti katabolizma pirimidina? 38. Kakva je rastvorljivost krajnjih produkta katabolizma purinskih nukleotida? 6. Nukleinske kiseline 1. Gde se nalazi informacija za sintezu proteina? 2. Šta su geni? 3. Koja informacija se nalazi u genima? 4. Koliko gena se nalazi u genomu čoveka? 5. Šta je DNK? 6. Šta čini okosnicu DNK? 7. Kojim vezama su purinske i pirimidinske baze iz naspramnih lanaca međusobno povezane? 8. Kojom vezom se adenin veže za timin? 9. Kojom vezom se guanin veže za citozin? 10. Šta ulazi u sastav RNK? 11. Kojim vezama su ribonukleotidi povezani u RNK? 12. Koji šećer ulazi u sastav ribonuklotida? 13. Koji je broj ribonukleotida koji ulazi u sastav RNK i DNK? 14. Koliko tipova molekula RNK postoji? 15. Šta je irnk? 16. Šta je trnk? 17. Šta je rrnk? 18. Šta se replikuje tokom deobe ćelije? 19. Šta nastaje duplikacijom genetskog materijala? 20. Kako započinje replikacija DNK? 21. Koji enzim katalizuje replikaciju DNK? 22. Šta je neophodno za replikaciju DNK? 23. Koji joni su neophodni za replikaciju DNK? 24. U kom smeru se odvija replikacija lanca DNK? 25. Kojom brzinom se odvija replikacija DNK? 26. Šta katalizuje DNK-polimeraza? 27. U kom smeru deluje DNK-polimeraza? 28. Kako se odvija replikacija DNK lanca kod čoveka? 29. Kako se odvija replikacija DNK lanca kod prokariota? 30. Kako se naziva proces ekspresija gena? 31. Da li je DNK direktno uključena u proces sinteze proteina? 32. Kako se zovu mesta na kojima započinje transkripcija? 33. Dejstvom kog enzima započinje transkripcija? 34. Koje su faze transkripcije? 35. Šta se dešava sa RNK nakon sinteze? 36. Kako se zove proces u kome se RNK modifikuje? 37. Šta predstavlja translacija? 38. U koji deo u ćeliji irnk prelazi iz jedra? 39. Iz čega se sastoje ribozomi? 40. U koji proces su uključene rrnk? 41. Čime je kodirana svaka aminokiselina? 42. Koja je uloga trnk?

8 43. Od kog kraja trnk doprema aminokiselinske ostatke? 44. Koji oblik ima trnk? 45. Gde se pri translaciji vezuje antikodon? 46. Šta je antikodon? 47. Kako započinje translacija? 48. Koju aminokiselinu kodira startni kodon? 49. Šta je elongacija? 50. Na kom mestu na ribozomu se odvija elongacija? 51. Šta se dešava u poslednjoj fazi translacije? 52. Na kojoj RNK se nalazi stop kodon? 53. Kako je regulisana ekspresija gena i sinteza proteina? 54. Na kojim nivoima može da se reguliše sinteza proteina? 7. Vitamini i minerali 1. Šta su vitamini? 2. Koje jedinjenje služi kao prekursor za sintezu vitamin D u organizmu? 3. Koje jedinjenje služi kao prekursor za sintezu niacin u organizmu? 4. Kako se naziva poremećaj nastao usled nedostatka vitamina? 5. Kako se naziva poremećaja usled viška vitamina? 6. Kako se vitamini klasifikuju na osnovu njihove rastvorljivosti? 7. Da li su vitamini B kompleksa hidrosolubilni? 8. U sastav kojih koenzima ulazi riboflavin? 9. U sastav kojih koenzima ulazi niacin? 10. U sastav kog koenzima ulazi pantotenska kiselina? 11. Kako se drugačije naziva vitamin C? 12. Koji enzimi sadrže liponsku kiselinu kao koenzim? 13. Koji su liposolubilni vitamini? 14. Kako čovek unosi minerale? 15. Gde je u organizmu natrijum prisutan u najvećoj koncetraciji? 16. Gde je u organizmu kalijum prisutan u najvećoj koncetraciji? 17. Gde su u organizmu hloridi prisutni u najvećoj koncetraciji? 18. Od čega zavisi toksičnost fluorida u organizmu? 19. Koje efekte ostvaruju fluoridi u malim koncetracijama na zube? 8. Oralna biohemija 1. Koji molekul je najviše zastupljen u pljuvačci? 2. Šta je mucin? 3. Šta obezbeđuje veliku viskoznost mucinu? 4. Šta je salivarna amilaza? 5. Zbog čega salivarna amilaza samo delimično razgrađuje ugljene hidrate? 6. Koji proteini u kvantitatvnom pogledu su najzastupljeniji u pljuvačci? 7. Šta je lizozim? 8. Koje osobine poseduje lizozim?

9 9. Koji eznim razgrađuje ćelijske zidove bakterija? 10. Šta je zubna pelikula? 11. Kako nastaje pelikula? 12. Šta je kutikula zuba? 13. Koja je uloga kutikule zuba? 14. Koja tri čvrsta tkiva čine zub? 15. Koji su glavni sastojci zubne gleđi i dentina? 16. Gde se nalazi cement zuba? 17. Kako se deli cement? 18. Šta oblaže acelularni cement? 19. Šta oblaže celularni cement? 20. Šta je zubna pulpa? 21. Gde je smeštena zubna pulpa? 22. Kakvog je izgleda osnovna supstanca pulpe? 23. Šta su zubne plake? 24. Šta ulazi u sastavu plaka? 25. Šta se dešava sa ph u zrelim, formiranim plakama? 26. Zbog čega dolazi do pada ph u formiranim plakama? 27. Šta prepoznaje imuni sistem organizma? 28. Šta su antigeni? 29. Šta su antitela? 30. Koje ćelije su najznačajnije za imuni sistem čoveka? 31. Koji tip imunog sistem predstavljaju B limfociti i njihovi diferentovani oblici plazma ćelija? 32. Koji tip imunog sistem predstavljaju T limfociti? 33. Šta predstavlja sekretorni imunoglobulinski sistem? 34. Gde je sekretorni imunoglobulinski sistem smešten? 35. Šta onemogućava sekretorni imunoglobulinski sistem? 36. Koji imunoglobulini dominiraju u pljuvačci?

Aminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014

Aminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014 Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina Predavanja iz opšte biohemije Školska 2014/2015. godina Aminokiseline 1 Metabolizam aminokiselina Proteini iz

Διαβάστε περισσότερα

Svetlosna energija absorbuje se hlorofilima u biljnim ćelijama. Hloroplast

Svetlosna energija absorbuje se hlorofilima u biljnim ćelijama. Hloroplast Svetlosna energija absorbuje se hlorofilima u biljnim ćelijama Hloroplast Procesom ćelijskog disanja deponovana energija u šećerima erima prevodi se u ATP i druge energetske metabolite. Istovremeno se

Διαβάστε περισσότερα

VODA ELEKTROLITI I ACIDO-BAZNA RAVNOTEŽA...

VODA ELEKTROLITI I ACIDO-BAZNA RAVNOTEŽA... SADRŽAJ UVOD 1 1. BIOHEMIJA ĆELIJE... 1-1 1.1 UVOD... 1-2 1.2 ĆELIJA KAO OSNOVNA ŽIVA JEDINICA TELA... 1-2 1.3 VANĆELIJSKA TEČNOST UNUTRAŠNJA OKOLINA... 1-2 1.4 BIOELEMENTI I BIOMOLEKULI... 1-3 1.5 ĆELIJA

Διαβάστε περισσότερα

CIKLUS LIMUNSKE KISELINE (CLK)

CIKLUS LIMUNSKE KISELINE (CLK) SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET KEMIJSKOG INŽENJERSTVA I TEHNOLOGIJE CIKLUS LIMUNSKE KISELINE (CLK) Doc. dr. sc. Dragana Vuk Metabolička sudbina piruvata 1. Oksidacijska dekarboksilacija piruvata 2. Ciklus

Διαβάστε περισσότερα

PITANJA ZA USMENI ISPIT IZ BIOHEMIJE

PITANJA ZA USMENI ISPIT IZ BIOHEMIJE PITANJA ZA USMENI ISPIT IZ BIOHEMIJE PROTEINI STRUKTURA I FUNKCIJE 1. Struktura proteina nivoi organizacije molekula 2. Proteini koji transportuju kiseonik hemoglobin i mioglobin ENZIMI 1. Opšte osobine

Διαβάστε περισσότερα

ISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA

ISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA UNIVERZITET CRNE GORE MEDICINSKI FAKULTET MEDICINSKA BIOHEMIJA ISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA STUDIJSKI PROGRAM MEDICINA I ENZIMOLOGIJA 1. Opšte osobine enzima i struktura molekula enzima 2. Izoenzimi.

Διαβάστε περισσότερα

TEST PITANJA BIOHEMIJA UGLJENI HIDRATI

TEST PITANJA BIOHEMIJA UGLJENI HIDRATI TEST PITANJA BIOHEMIJA UGLJENI HIDRATI 1. Kakve osobine pokazuju monosaharidi: a) osidacione b) redukcione c) metilirajuće 2. Skrob, kao dominantan šećer u ishrani čoveka, se razlaže do disaharida u: a)

Διαβάστε περισσότερα

METABOLIZAM UGLJENIH HIDRATA

METABOLIZAM UGLJENIH HIDRATA METABOLIZAM UGLJENIH HIDRATA 14.02.2018. Zbirni pregled glikolize i ciklusa trikarboksilnih kiselina Glikoliza omogućava oksidaciju glukoze u uslovima sa ili bez O 2. U uslovima prisustva O 2,

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Svi živi organizmi imaju potrebu za konstantnim prilivom energije kako bi održali ćelijsku strukturu i rast. 4/17/2013

Svi živi organizmi imaju potrebu za konstantnim prilivom energije kako bi održali ćelijsku strukturu i rast. 4/17/2013 Metabolizam Svi živi organizmi imaju potrebu za konstantnim prilivom energije kako bi održali ćelijsku strukturu i rast. Kemotrofni organizmi; dobivaju slobodnu energiju gj oksidacijom hranjivih tvari

Διαβάστε περισσότερα

KATABOLIZAM UGLJENIH HIDRATA

KATABOLIZAM UGLJENIH HIDRATA KATABOLIZAM UGLJENIH HIDRATA 20.02.2018. SINTEZA I RAZGRADNJA GLIKOGENA Glikogen je homopolimer glukoze, oblik u kojem se ugljeni hidrati čuvaju u životinja. Čuvanjem glukoze u obliku glikogena

Διαβάστε περισσότερα

BIOLOŠKI VAŢNA ORGANSKA JEDINJENJA PROTEINI. AMINOKISELINE. Ključni pojmovi

BIOLOŠKI VAŢNA ORGANSKA JEDINJENJA PROTEINI. AMINOKISELINE. Ključni pojmovi BIOLOŠKI VAŢNA ORGANSKA JEDINJENJA PROTEINI. AMINOKISELINE Ključni pojmovi α - Aminokiseline Peptidna veza Vlaknasti i loptasti proteini Prosti i složeni proteini Piramida ishrane BIOLOŠKI VAŢNA ORGANSKA

Διαβάστε περισσότερα

Glukoneogeneza i regulacija glukoneogeneze

Glukoneogeneza i regulacija glukoneogeneze Glukoneogeneza i regulacija glukoneogeneze Boris Mildner Glukoneogeneza Sinteza ugljikohidrata iz jednostavnih preteča Put od fosfoenolpiruvata do glukoza 6-fosfata zajednički je za mnoge preteče ugljikohidrata.

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

METABOLIZAM PROTEINA

METABOLIZAM PROTEINA METABOLIZAM PROTEINA PREGLED METABOLIZMA AMINO KISELINA Hranom unijeti proteini se razgrađuju do amino kiselina, koje se apsorbuju, prenose cirkulacijom i preuzimaju u ćelije različitih tkiva. Amino kiseline

Διαβάστε περισσότερα

HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA

HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA - Definicija - Bazalni metabolizam - Faktori od uticaja: METABOLIZAM - Zastupljenost skeletnih mišića u ukupnoj telesnoj masi - Uzrast

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

TRANSLACIJA. Doc. dr Snežana Marković

TRANSLACIJA. Doc. dr Snežana Marković TRANSLACIJA Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu BIOSINTEZA PROTEINA - TRANSLACIJA U toku translacije dolazi do specifičnog

Διαβάστε περισσότερα

NIVOI ORGANIZACIJE I EKSPRESIJE GENOMA

NIVOI ORGANIZACIJE I EKSPRESIJE GENOMA NIVOI ORGANIZACIJE I EKSPRESIJE GENOMA ANIMACIJE!!! REPLIKACIJA https://www.youtube.com/watch?v=tnkwgcfphqw TRANSKRIPCIJA https://www.youtube.com/watch?v=jqiwwjqf5d0 TRANSKRIPCIJA I TRANSLACIJA https://www.youtube.com/watch?v=-k8y0atkkai

Διαβάστε περισσότερα

METABOLIZAM PROTEINA

METABOLIZAM PROTEINA METABOLIZAM PROTEINA PREGLED METABOLIZMA AMINO KISELINA Hranom unijeti proteini se razgrađuju do amino kiselina, koje se apsorbuju, prenose cirkulacijom i preuzimaju u ćelije različitih tkiva. Amino kiseline

Διαβάστε περισσότερα

Ciklus limunske kiseline-2

Ciklus limunske kiseline-2 Ciklus limunske kiseline-2 Boris Mildner Katabolizam proteina, masti i ugljikohidrata u tri faze staničnog disanja. Faza 1.: oksidacija masnih kiselina, masti i ugljikohidrata kako bi nastao acetil-coa.

Διαβάστε περισσότερα

Ciklus limunske kiseline-1 KOMPLEKS PIRUVAT DEHIDROGENAZE

Ciklus limunske kiseline-1 KOMPLEKS PIRUVAT DEHIDROGENAZE Ciklus limunske kiseline-1 KOMPLEKS PIRUVAT DEHIDROGENAZE Boris Mildner Citratni ciklus /Krebsov ciklus Piruvat koji nastaje glikolizom, umjesto da se reducira u laktat, odnosno u etanol, dalje se oksidira

Διαβάστε περισσότερα

CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA

CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA FARMACEUTSKA HEMIJA 1 CILJNA MESTA DEJSTVA LEKVA Predavač: Prof. dr Slavica Erić Ciljna mesta dejstva leka CILJNA MESTA NA MLEKULARNM NIVU: lipidi (lipidi ćelijske membrane) ugljeni hidrati (obeleživači

Διαβάστε περισσότερα

Seminar 13.b. Glikogen GLIKOGEN. B. Mildner

Seminar 13.b. Glikogen GLIKOGEN. B. Mildner Seminar 13.b Glikogen B. Mildner GLIKOGEN 1 Glikogen Nereducirani kraj Glikogen je jako dostupni skladišni oblik glukoze; kao i jako velik, razgranat polimer; Glukozne jedinice su povezane α-1,4-glikozidnim

Διαβάστε περισσότερα

Kiselo bazni indikatori

Kiselo bazni indikatori Kiselo bazni indikatori Slabe kiseline ili baze koje imaju različite boje nejonizovanog i jonizovanog oblika u rastvoru Primer: slaba kiselina HIn(aq) H + (aq) + In (aq) nejonizovani oblik jonizovani oblik

Διαβάστε περισσότερα

[ C][ D] [ A][ B] Integracija metabolizma. Metabolički putevi koji omogućuju život izuzetno su složeni i međusobno isprepleteni

[ C][ D] [ A][ B] Integracija metabolizma. Metabolički putevi koji omogućuju život izuzetno su složeni i međusobno isprepleteni Metabolički putevi koji omogućuju život izuzetno su složeni i međusobno isprepleteni Integracija metabolizma Mitohondriji u štapićima Svi metabolički putevi moraju udovoljiti dvama uvjetima 1. individualne

Διαβάστε περισσότερα

Biohemija nukleinskih kiselina. Genetska informacija

Biohemija nukleinskih kiselina. Genetska informacija Biohemija nukleinskih kiselina Genetska informacija deoksiribonukleinske kiseline (DNK) ribonukleinske kiseline (RNK) DNK je nosilac naslednih informacija u ćeliji, dok RNK učestvuju u prenošenju tih informacija

Διαβάστε περισσότερα

BIOREGULATORI 13.XII.2016.

BIOREGULATORI 13.XII.2016. BIREGULATRI 13.XII.2016. Bioregulatori Mnogi biohemijski procesi u organizmu zavise od strukture i funkcije specifičnih molekula koji se nalaze u ćeliji. eki od njih su nazvani bioregulatorima. To su najčešće

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

3/25/2016. Hemijske komponente ćelije

3/25/2016. Hemijske komponente ćelije Hemijske komponente ćelije Molekuli u ćeliji Najbitniji molekuli u ćeliji su poznati. Putevi sinteze i razgradnje su poznati za većinu ćelijskih konstituenata. Hemijska energija pokreće biosintezu. Organizacija

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Bioregulatori bioregulatorima. Koenzimi Vitamini

Bioregulatori bioregulatorima. Koenzimi Vitamini BIREGULATRI Bioregulatori Mnogi biohemijski procesi u organizmu zavise od strukture i funkcije specifičnih molekula koji se nalaze u ćeliji. eki od njih su nazvani bioregulatorima. To su najčešće organski

Διαβάστε περισσότερα

Disanje (Respiracija)

Disanje (Respiracija) Disanje (Respiracija) Osim fotosinteze, deo primarnog metabolizma biljaka je i proces ćelijskog disanja (respiracija). Dok se u fotosintezi procesima redukcije iz CO2 i vode sintetišu organska jedinjenja,

Διαβάστε περισσότερα

Inzulin, glukagon i. Prof. dr. Zoran Valić Katedra za fiziologiju Medicinski fakultet u Splitu

Inzulin, glukagon i. Prof. dr. Zoran Valić Katedra za fiziologiju Medicinski fakultet u Splitu Inzulin, glukagon i šećerna erna bolest Prof. dr. Zoran Valić Katedra za fiziologiju Medicinski fakultet u Splitu sudjelovanje u probavi dva važna hormona: inzulin i glukagon (važni za regulaciju metabolizma

Διαβάστε περισσότερα

Put pentoza fosfata. B. Mildner. Put pentoza fosfata

Put pentoza fosfata. B. Mildner. Put pentoza fosfata Put pentoza fosfata B. Mildner Put pentoza fosfata Svrha ovog puta je: A) da se stanici omogući dovoljno NADPH, koji služi kao reducens u biosintetskim reakcijama kao i u zaštiti stanica od kisikovih radikala.

Διαβάστε περισσότερα

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura

Διαβάστε περισσότερα

Mitohondriji i kloroplasti Stanično disanje Fotosinteza Evolucija metaboličkih reakcija

Mitohondriji i kloroplasti Stanično disanje Fotosinteza Evolucija metaboličkih reakcija Mitohondriji i kloroplasti Stanično disanje Fotosinteza Evolucija metaboličkih reakcija MITOHONDRIJI -u svim eukariotskim stanicama -njihov broj ovisi o metaboličkoj aktivnosti stanice (nekoliko stotina

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Organele života i smrti

Organele života i smrti MITOHONDRIJE Organele života i smrti OTKRIĆE MITOHONDRIJA 1857. Albert Kolliker uređeni nizovi granula u mišićnim ćelijama 1893. Richard Altman bioblasti vrsta bakterija? 1. menjaju oblik 2. umnožavaju

Διαβάστε περισσότερα

RAD, SNAGA I ENERGIJA

RAD, SNAGA I ENERGIJA RAD, SNAGA I ENERGIJA SADRŢAJ 1. MEHANIĈKI RAD SILE 2. SNAGA 3. MEHANIĈKA ENERGIJA a) Kinetiĉka energija b) Potencijalna energija c) Ukupna energija d) Rad kao mera za promenu energije 4. ZAKON ODRŢANJA

Διαβάστε περισσότερα

Lobulus: Funkcionalna jedinica jetre

Lobulus: Funkcionalna jedinica jetre Fiziologija jetre ANATOMIJA JETRE PORTNI HILUS Lobulus: Funkcionalna jedinica jetre Nepravilna poliedarna prizma ( 0.7x2.0 mm) v.portae a.hepatica laminae hepatis,lamina terminalis Portna trijada Žučni

Διαβάστε περισσότερα

Regulacija ekspresije gena kod prokariota

Regulacija ekspresije gena kod prokariota Regulacija ekspresije gena kod prokariota Bakterije Jednoćelijski organizmi koji nemaju jedro i druge organele. Geni u najvećem broju slučajeva ne poseduju introne i većina gena organizovana je u operone.

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Biohemija proteina i nukleinskih kiselina

Biohemija proteina i nukleinskih kiselina Biohemija proteina i nukleinskih kiselina Biohemija proteina i nukleinskih kiselina Predavanja: Profesor Vesna Niketić vniketic@chem.bg.ac.rs Docent Natalija Polović polovicn@chem.bg.ac.rs Vežbe: Dr Natalija

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Metabolizem oz. presnova

Metabolizem oz. presnova Metabolizem oz. presnova Metabolne poti Metabolizem (presnova) Vsota vseh kemijskih reakcij v organizmu, njihova koordinacija, regulacija in energetske potrebe Substrati se pretvarjajo v produkte preko

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILA ZA PRIPREMU I POLAGANJE USMENOG ISPITA IZ BIOHEMIJE

PRAVILA ZA PRIPREMU I POLAGANJE USMENOG ISPITA IZ BIOHEMIJE Fakultet veterinarske medicine, Univerzitet u Beogradu Katedra za fiziologiju i biohemiju Predmet: Biohemija PRAVILA ZA PRIPREMU I POLAGANJE USMENOG ISPITA IZ BIOHEMIJE Nakon analize ispitnih rezultata

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu. ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2

Διαβάστε περισσότερα

FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU. IZVEDBENI PLAN akademska godina 2012./2013. ljetni semestar

FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU. IZVEDBENI PLAN akademska godina 2012./2013. ljetni semestar FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU IZVEDBENI LAN akademska godina 2012./2013. ljetni semestar Naziv kolegija: Biokemija Naziv studija: Medicinska biokemija Godina i semestar studija:

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

Autoriteti. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) American Diabetes Association (ADA) Srbija: Nacionalni vodič

Autoriteti. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) American Diabetes Association (ADA) Srbija: Nacionalni vodič Autoriteti Svetska zdravstvena organizacija (SZO) American Diabetes Association (ADA) Srbija: Nacionalni vodič 1 Klasifikacija DM Tip 1 dijabetesa Tip 2 dijabetesa Drugi specifični tipovi dijabetesa Gestacijiski

Διαβάστε περισσότερα

CIKLUS AZOTA I SUMPORA U PRIRODI

CIKLUS AZOTA I SUMPORA U PRIRODI CIKLUS AZOTA I SUMPORA U PRIRODI Asimilacija azota i sumpora zahtevaju niz biohemijskih reakcija koje spadaju u reakcije sa velikim energetskim zahtevima. Za asimilaciju azota iz nitrata (NO 3- ) potrebna

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Glikogen (razgradnja, sinteza i njihova regulacija) Boris Mildner

Glikogen (razgradnja, sinteza i njihova regulacija) Boris Mildner Glikogen (razgradnja, sinteza i njihova regulacija) Boris Mildner Čestice glikogena u hepatocitima. Glikogen, čestice za pohranjivanje glukoze, u hepatocitima se nalazi u citoplazmi blizu tubula endoplazmatske

Διαβάστε περισσότερα

IZVEDBENI NASTAVNI PLAN

IZVEDBENI NASTAVNI PLAN Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Kolegij: Biokemija II Voditelj: red. prof. dr. sc. Robert Domitrović Suradnici: doc. dr. sc. Dijana Detel, doc. dr. sc. Jelena Marinić, dr. sc. Sunčica Buljević,

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Uvod u metabolizam - procesi izgradnje i razgradnje u živoj stanici

Uvod u metabolizam - procesi izgradnje i razgradnje u živoj stanici Metabolizam Uvod u metabolizam - procesi izgradnje i razgradnje u živoj stanici Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver jelokupnost svih kemijskih pretvorbi u stanici ili organizmu Pretvorba (transformacija) tvari

Διαβάστε περισσότερα

METABOLIZEM OGLJIKOVIH HIDRATOV

METABOLIZEM OGLJIKOVIH HIDRATOV METABOLIZEM OGLJIKOVIH HIDRATOV KAKO CELICA DOBI GLUKOZO IN OSTALE MONOSAHARIDE? HRANA ZNOTRAJCELIČNI GLIKOGEN ali ŠKROB razgradnja s prebavnimi encimi GLUKOZA in ostali monosaharidi fosforilitična cepitev

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

MERNA NESIGURNOST BEO-LAB

MERNA NESIGURNOST BEO-LAB MERNA NESIGURNOST BEO-LAB Ispitivani parametar Jedinica mere 1. Urea 2. Kreatinin µmol/l Merna nesigurnost L1: ± 0.20 7,05 L2: ±0,69 21,78 L1: ± 4,0 L2: ± 26,5 Za Koncentraciju analita do- 108 387 L1:

Διαβάστε περισσότερα

Primenjen. jena enzimologija. 1a. Istraživačke laboratorije 1b. Industrija. 2. Kliničke laboratorije

Primenjen. jena enzimologija. 1a. Istraživačke laboratorije 1b. Industrija. 2. Kliničke laboratorije Primenjen jena enzimologija 1a. Istraživačke laboratorije 1b. Industrija 2. Kliničke laboratorije Klinički aspekti enzimologije Odredjivanje enzimskih aktivnosti za kliničku ku dijagnostiku Enzim bi trebalo

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Mašinsko učenje. Regresija.

Mašinsko učenje. Regresija. Mašinsko učenje. Regresija. Danijela Petrović May 17, 2016 Uvod Problem predviđanja vrednosti neprekidnog atributa neke instance na osnovu vrednosti njenih drugih atributa. Uvod Problem predviđanja vrednosti

Διαβάστε περισσότερα

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

ZADACI LIPIDI. Biohemija I Sarajevo,

ZADACI LIPIDI. Biohemija I Sarajevo, ZADACI Biohemija I Sarajevo, 14.12.2015. Definicija lipida. Kako se definicija lipida razlikuje u odnosu na definiciju npr. aminokiselina ili proteina? Definicija lipida. Kako se definicija lipida razlikuje

Διαβάστε περισσότερα

Oksidativna fosforilacija

Oksidativna fosforilacija Oksidativna fosforilacija Oksidativna fosforilacija U eukariota u mitohondrijama. Odigrava se redukcija O2 do H2O. Donori elektrona su NADH i FADH2. Najvedi deo energije za svoj rast, održavanje i rad

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Prirodno-matematički fakultet Društvo matematičara I fizičara Crne Gore

Prirodno-matematički fakultet Društvo matematičara I fizičara Crne Gore Prirodno-matematički fakultet Društvo matematičara I fizičara Crne Gore OLIMPIJADA ZNANJA 2018. Rješenja zadataka iz HEMIJE za IX razred osnovne škole 1. Koju zapreminu, pri standardnim uslovima, zauzimaju

Διαβάστε περισσότερα

Reverzibilni procesi

Reverzibilni procesi Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože

Διαβάστε περισσότερα

IZVEDBENI NASTAVNI PLAN

IZVEDBENI NASTAVNI PLAN Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Kolegij: BIOKEMIJA Voditelj: prof. dr.sc. Robert Domitrović Suradnici: prof.dr.sc Jadranka Varljen, doc.dr.sc. Dijana Detel, doc.dr.sc. Jelena Marinić, dr.sc. Sunčica

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

MEĐUMOLEKULSKE SILE JON-DIPOL DIPOL VODONIČNE NE VEZE DIPOL DIPOL-DIPOL DIPOL-INDUKOVANI INDUKOVANI JON-INDUKOVANI DISPERZNE SILE

MEĐUMOLEKULSKE SILE JON-DIPOL DIPOL VODONIČNE NE VEZE DIPOL DIPOL-DIPOL DIPOL-INDUKOVANI INDUKOVANI JON-INDUKOVANI DISPERZNE SILE MEĐUMLEKULSKE SILE JN-DIPL VDNIČNE NE VEZE DIPL-DIPL JN-INDUKVANI DIPL DIPL-INDUKVANI INDUKVANI DIPL DISPERZNE SILE MEĐUMLEKULSKE SILE jake JNSKA VEZA (metal-nemetal) KVALENTNA VEZA (nemetal-nemetal) METALNA

Διαβάστε περισσότερα

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА empertur sežeg beton menj se tokom remen i zisi od ećeg broj utijnih prmetr: Početne temperture mešine (n izsku iz mešie), emperture sredine, opote hidrtije ement, Rzmene topote

Διαβάστε περισσότερα

9. Ugljikohidrati II. 9.A. Metabolizam ugljikohidrata

9. Ugljikohidrati II. 9.A. Metabolizam ugljikohidrata 9. Ugljikohidrati II. 9.A. Metabolizam ugljikohidrata Općenito o metabolizmu ugljikohidrata nakon razgradnje u probavi: -5 najvažnijih biokemijskih procesa u kojima se metabolizira glukoza: 1- glikoliza:

Διαβάστε περισσότερα

Svakodnevni poslovi našeg tela

Svakodnevni poslovi našeg tela Poglavlje 2 Svakodnevni poslovi našeg tela U ovom poglavlju Razmatranje svakodnevnih automatskih funkcija tela Šta se događa u svakoj ćeliji Značaj homeostaze Izgradnja i održavanje delova tela O vo poglavlje

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

METABOLIZAM PURINA I PIRIMIDINA. Mokraćna kiselina

METABOLIZAM PURINA I PIRIMIDINA. Mokraćna kiselina METABOLIZAM PURINA I PIRIMIDINA Mokraćna kiselina Samo oko 5% unijetih nukleotida, stigne do cirkulacije kao baze ili nukleozidi Unos hranom je minimalan u pankreasnom soku se, uz proteolitičke i lipolitičke

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan

Διαβάστε περισσότερα

ENZIMI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Enzimi kao ciljna mesta dejstva lekova

ENZIMI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Enzimi kao ciljna mesta dejstva lekova FARMACEUTSKA HEMIJA 1 ENZIMI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA Predavač: Prof. dr Slavica Erić Enzimi kao ciljna mesta dejstva lekova -enzimi učestvuju u hemijskoj reakciji ali pri tome ostaju nepromenjeni

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Molekularna biologija prokariota

Molekularna biologija prokariota Molekularna biologija prokariota I Molekularne osnove procesa: Čuvanja i prenošenja genetičke informacije u ćeliji Regulacije metabolizma - ekonomičnost ćelije i brzo prilagođavanje na uslove sredine -

Διαβάστε περισσότερα

BANKA PITANJA IZ BIOLOGIJE. proteini. 3. Koji se deo složenog enzima hemijski menja u toku reakcije: 4. Apoenzim i koenzim zajedno čine:

BANKA PITANJA IZ BIOLOGIJE. proteini. 3. Koji se deo složenog enzima hemijski menja u toku reakcije: 4. Apoenzim i koenzim zajedno čine: BANKA PITANJA IZ BIOLOGIJE citologija proteini 1. α-heliks je pojam koje se odnosi na strukturu proteina. 2. Broj polipeptidnih lanaca kod složenih proteina definiše: 3. Koji se deo složenog enzima hemijski

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

REAKCIJE ELIMINACIJE

REAKCIJE ELIMINACIJE REAKIJE ELIMINAIJE 1 . DEIDROALOGENAIJA (-X) i DEIDRATAIJA (- 2 O) su najčešći tipovi eliminacionih reakcija X Y + X Y 2 Dehidrohalogenacija (-X) X strong base + " X " X = l, Br, I 3 E 2 Mehanizam Ova

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće

Διαβάστε περισσότερα