PRODUBLJENJE I PROŠIRENJE PLOVNOG PUTA PRIVLAČKI GAZ

Transcript

1 Av. Dubrovnik Zagreb Institut za primijenjenu ekologiju Studija utjecaja na okoliš Sažetak PRODUBLJENJE I PROŠIRENJE PLOVNOG PUTA PRIVLAČKI GAZ Zagreb, rujan 2010.

2 Investitor: PLOVPUT d.o.o. Objekt: Plovni put Privlački gaz Vrsta dokumentacije: STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ Ugovor broj: Voditelj izrade studije: Oikon d.o.o. GEKOM Ostali suradnici: Direktor Društva: dr.sc. Tomi Haramina dr.sc. Tomi Haramina Branka Antunović, mag.ing.arch. Donat Petricioli, mag.oecol. et prot. nat. Fanica Kljaković-Gašpić, mag.oecol. et prot. nat. Željko Čučković Josip Križan, mag.ing.mat. et inf. Melita Milostić, mag.phys. et geophys. dr. sc. Smiljan Gluščević, voditelj Odjela za podmorsku arheologiju Arheološkog muzeja Zadar Kristina Pikelj, prof., Geološki odsjek PMF-a Željko Koren, mag.ing.aedif. dinamika mora prostorni planovi biologija mora, ronjenje biologija mora, ronjenje, ekološka mreža karte i prilozi numeričko modeliranje hidroarheologija geologija

3 SADRŽAJ

4 4 1. Svrha i opis zahvata Privlački gaz je pomorski prolaz između Privlačkog zatona i Ninskog zaljeva ispod Virskog mosta (Prilog 1: Pregledna karta). Postojeći plovni kanal je dubine mjestimično manje od 1,0 m, te je plovan samo za manje čamce. Maritimno je nepovoljan, sa čak tri okuke. Označen je betonskim blokovima i drvenim motkama. Betonski blokovi su nakrivljeni, a drvene motke dotrajale i porušene. Temeljem uvida u stvarno stanje kanala Privlački gaz, imajući u vidu znatno skraćenje plovidbe od Privlačkog zatona ka Povljenskom kanalu, te dalje prema Ljubačkom zaljevu i Ljubačkim vratima ispod Paškog mosta, Investitor, trgovačko društvo Plovput, je ocijenio opravdanost obnavljanja kanala Privlački gaz. Obnavljanjem plovnog puta omogućit će se skraćenje puta od Privlačkog zatona prema Ninskom zaljevu, Ljubačkom zaljevu i dalje prema Novigradskom moru za oko 11 NM, za plovila koja će moći prolaziti Privlačkim gazom plovila s gazom do 2,50 m, visine manje od 9,0 m. Duljina planiranog kanala iznosi oko 1800 m, njegova širina iznosi 40 m (s izuzetkom između temeljnih blokova stupova mosta gdje je širina oko 38 m), a dubina 3 m računajući od hidrografske nule (2,90 m računajući od geodetske nule). Trasa kanala ima samo jedan lom na stacionaži Iskop proširenja i produbljenja kanala se većim dijelom (cca 70%) vrši u naslagama pijeska, a manjim dijelom (cca 30%) u matičnoj stijeni. Planirana površina iskopa pjeskovitog materijala je oko m 2, a površina iskopa stijenske mase je oko m 2. Količine iskopa iznose m 3 pjeskovitog materijala i m 3 stijenske mase. Iskopani korisni materijal iskoristit će se na obližnjim gradilištima i plažama. Upravni odjel za more i turizam Zadarske županije Investitoru je dostavio popis potencijalnih lokacija na kojima se taj materijal može iskoristiti. Iskopani kameni materijal iskoristit će se na gradilištima luka i lučica na području općine Vir, za koje su u tijeku ishođenja potrebnih dozvola, a točan popis lokacija će po dobivanju potrebnih dozvola Investitoru dostaviti načelnik općine Vir. Iskopani pjeskoviti materijal iskoristit će se, ovisno o količini, za dohranu plaža na području grada Nina (Ždrijac središnji dio plaže, Ciglana uz ušće rijeke Miljašić jaruge) i Kraljičina plaža (ispred hotela Condura Croatica) te na području općine Vrsi plaža Vrsi-Mulo. Za nekorisni iskop ovom Studijom je određena lokacija u blizini zahvata na kojoj će se isti potapati. Dubina morskog deponija je veća od 70 m i nalazi se izvan ekološke mreže. Za korištenje ove lokacije za potapanje iskopanog materijala pribavljena je i suglasnost nadležne Lučke kapetanije Zadar (Klasa: UP/I /10-01/13, Urbroj: / )). Točna lokacija deponija je N; E. Produbljenje kanala u središnjem dijelu bit će vjerojatno potrebno izvoditi uglavnom miniranjem uz mogući djelomičan iskop bagerom i hidrauličkim čekićem u površinskom dijelu terena, a u istočnom i zapadnom dijelu kanala produbljenje se može izvoditi grtanjem uporabom bagera ( Geotehnički istražni radovi za budući plovni kanal Privlački gaz ispod mosta za otok Vir, IGH d.d., 2008). U istočnom i zapadnom dijelu kanala postoji i mogućnost iskopa refulerom.

5 5 2. Opis okoliša lokacije Zahvat je planiran Prostornim planom uređenja Općine Privlaka člankom 76. Odredbi za provođenje. U Studiji je analiziran okoliš lokacije zahvata i područje utjecaja zahvata, u svrhu procjene utjecaja zahvata na okoliš i određivanja odgovarajućih mjera zaštite. Obrađene su geomorfološke i geološke značajke područja zahvata, dinamika i kakvoća mora, životne zajednice morskoga dna, valorizirani su hidroarheološki nalazi u području zahvata te je obrađen odnos zahvata prema područjima ekološke mreže. Rezultati granulometrijske analize sedimenta pokazuju da su sedimenti uglavnom šljunkoviti ili šljunkovito-muljeviti pijesci, a jedino je potpovršinski sediment na jednoj lokaciji okarakteriziran kao pjeskoviti šljunak. Površinski sedimenti su sitnozrnatiji nego njihovi poptovršinski. S obzirom da je šljunkovita frakcija u najvećoj mjeri sastavljena od biogenih ostataka (ljušture i skeleti organizama, u najvećoj mjeri školjkaša, pregledano binokularnom lupom), dobivene razlike u granulometriji stoga nisu odraz promjena u donosu i mehanizmima taloženja sedimenta, nego se mogu objasniti različitim utjecajem hidrodinamike vode na čestice pijeska (okrugle, pravilnog oblika, manje) u odnosu na čestice šljunka (nepravilne, često pločaste, veće), pri čemu dolazi do nakupljanja određene frakcije sedimenta (u ovom slučaju šljunkovite) u ovisnosti o dinamici vode (jačini struja i valova) u trenutku taloženja. Udio muljevite frakcije (< 63μm) nešto je veći i kod površinskih i kod potpovršinskih uzoraka na tri analizirane lokacije. S obzirom da u muljevitoj frakciji prevladava prah, a gline je izrazito malo, udio muljevite frakcije može se smatrati odrazom granulometrijskog sastava izvornog sedimenta. U svrhu izrade ove studije izvršeno je mjerenje morskih struja u stupcu mora, u razdoblju od mjesec dana u listopadu/studenom godine, na lokaciji zapadno od mosta. Srednja brzina struja kretala se između 4 cm/s i 5 cm/s po cijelom stupcu, a struje su bile usmjerene u smjeru kanala (SW-NE). Također, analizirani su i drugi statistički parametri te oscilacija morske razine i plimni konstituenti, što je korišteno u numeričkom modelu prilikom procjene utjecaja zahvata na okoliš. Kakvoća mora prati se na nekoliko plaža u blizini zahvata: U. Luka, U. Loznica, Blato i Ždrijac. More je na plažama bilo uglavnom I, odn. II kakvoće. S obzirom na biološko stanje morskog dna, zatečeno stanje predstavlja mozaik biocenoze infralitoralnih algi i zajednice sitnih pijesaka s više ili manje mulja. Zajednice koje zauzimaju morsko dno na području budućeg prokopa su prisutne i na širem području Privlačkog gaza te ne predstavljaju jedinstven nalaz za ovo područje. Ovakve zajednice razvijene su u cijelom akvatoriju između kopna i otoka Vira te oko otočića Školjić, a nalazimo ih i u obalnom području Ninskog zaljeva u blizini Sabunika. Zajednice su pod djelomičnim negativnim utjecajem ljudskih aktivnosti: ostacima nekadašnjeg utjecaja vađenja pijeska (udubljenja na dnu), izgradnje mosta (produbljenja prolaza i ostaci izgradnje), bacanja otpada (na dnu oko mosta) ostaci polaganja cijevi vodovoda (ukop na dnu poprečno na kanal Privlačkoga gaza). U nekoliko navrata obavljen je hidroarheološki pregled područja zahvata. Na dijelu postojećeg kanala, na mjestu gdje ga novoplanirani prokop siječe vidljivi su dijelovi zida uglavnom obraslog algama. Osim spomenutog zida na pregledanom prostoru nisu uočeni ostaci materijalne kulture. Pojedini su ulomci viđeni na plitkim dijelovima uz rt Kulina, ali oni izlaze iz gabarita budućeg plovnog puta.

6 6 Šire područje zahvata nalazi se u ili blizu područja važnih za divlje svojte i stanišne tipove, s ciljem očuvanja ptica močvarnica, te u području važnom za ptice Sjeverna Dalmacija i Pag. Provedena je prethodna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu te je Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture donijela potvrdu da predmetni zahvat neće imati značajan utjecaj na ekološku mrežu, odnosno ciljeve očuvanja ekološke mreže. U svrhu prikupljanja podataka, u okviru izrade Studije obavljen je niz terenskih istražnih radova: mjerenje morskih struja, uzorkovanje sedimenta na pet postaja, biološko-ronilački pregled područja zahvata te hidroarheološki pregled. 3. Utjecaji zahvata na okoliš Analiza mogućih utjecaja zahvata na okoliš podijeljena je na analizu utjecaja tijekom izvođenja radova, tijekom korištenja i u slučaju izvanrednih događaja. Utjecaji tijekom građenja uključuju utjecaj zbog raspršivanja čestica prilikom iskopavanja, utjecaj na kakvoću mora, utjecaj na morske organizme i utjecaj na hidroarheološke nalaze. Budući da postoji mogućnost da se iskopavanje obavlja grtanjem, moguće je da pri tom dođe do curenja iskopanog materijala i raspršivanja čestica morskim strujama. Stoga je provedeno numeričko modeliranje raspršivanja čestica za sve značajne nepovoljne situacije s obzirom na smjerove i brzine struja u području zahvata. Iz modela se može zaključiti da čak i u najgorem slučaju neće doći do značajnog negativnog utjecaja. Tijekom izvođenja radova postojat će utjecaj na zajednice morskog dna na trasi planiranog prokopa duljine oko 1800 m i površine oko m 2 (na području rasprostiranja zajednica infralitoralnih sitnih pijeska s više ili manje mulja te infralitoralnih algi). Utjecaj je prostorno ograničen samo na područje iskopa i može se okarakterizirati kao negativan jer će se pri tom ukloniti i svi bentoski organizmi koji žive na području planiranog iskopa. Nakon prestanka radova u roku od nekoliko godina doći će do uspostave novih zajednica. Uklanjanje sedimenta s trase plovnog puta trajat će oko godinu dana. Zatim će se trebati ukloniti matična stijena površine oko m 2. Ovisno o tvrdoći stijene odabrat će se najpovoljnija metoda - miniranje ili uklanjanje stijene pneumatskim čekićem. Uklanjanje stijene miniranjem negativno bi utjecalo na populacije riba koje će se zateći u trenutku miniranja na tom području. Nakon prvog miniranja u krugu od 100 m 200 m doći će do uginuća ribe i to uglavnom odraslih jedinki onih skupina koje imaju plivaći mjehur. Nakon prvih miniranja očekuje se da će se većina ribe povući sa navedenog područja. Broj uginulih riba s daljnjim miniranjem biti će manji. Povratak riba na navedeno područje očekuje se nakon prestanka miniranja. Na području oko otočića Školjić nalaze se brojni zidovi ostaci srednjevjekovne solane (ti se zidovi pružaju i na čitavom prostoru rta Soline, u uvali Supetar između rta Soline i rta Kulina te uz zapadnu obalu rta Kulina). Budući će plovni kanal presjeći i nužno uništiti nekoliko ovih zidova, što će predstavljati trajni, ali lokalizirani negativni utjecaj. Propisanim mjerama zaštite ovaj će se utjecaj svesti na najmanju moguću mjeru. Tijekom izvođenja radova moguće je onečišćenje mora gorivom i uljima za podmazivanje strojeva koji će se koristiti za proširenje i produbljenje plovnog puta. No, rizik od takvog zagađenja je, uz pridržavanje mjera zaštite okoliša propisanih u studiji, vrlo mali.

7 7 Za vrijeme korištenja ne očekuje se utjecaj na morske zajednice. Doći će do postupnog naseljavanja organizama koji su i sada prisutni u ovom akvatoriju. Tako će kamenito dno (pretežno istočni dio budućeg prokopa) naseliti spužve, alge, školjkaši i mahovnjaci. U sedimentnom dnu (pretežno južni dio prokopa) naseliti će se organizmi koji žive ukopani u pijesku (uglavnom školjkaši). Do potpune stabilizacije ovih zajednica proći će nekoliko godina. Plovila koja će prolaziti kanalom neće negativno utjecati jer se neće zadržavati na plovnom putu. S obzirom na to da se može očekivati donos materijala obalnim procesima i zapunjavanje prokopanog kanala, bit će potrebno redovito uklanjanje ovog materijala, što će svaki put imati negativan utjecaj na pridnene zajednice. Ne očekuje se negativni utjecaj na kakvoću mora, kao niti drugi negativni utjecaji zbog korištenja plovnog puta. Očekuje se pozitivan utjecaj na razvoj turizma i ribarstvo, jer će se skratiti vrijeme i povećati sigurnost plovidbe između Privlačkog zatona i Ljubačkog i Ninskog zaljeva te dalje prema Novigradskom moru. Tijekom izgradnje zahvata, mogući izvanredni događaji su izlijevanja opasnih tvari - goriva i ulja iz građevinskih strojeva i iz eventualno prisutnih spremnika za gorivo. Tijekom korištenja, mogući izvanredni događaji su istjecanje naftnih derivata iz plovila u more, požar ili eksplozija na plovilima, incidenti prilikom manevara brodica (sudar, prevrtanje). U slučaju izvanrednog događaja treba postupiti sukladno mjerama zaštite okoliša u izvanrednim situacijama, propisanih ovom Studijom. 4. Mjere zaštite okoliša 1. Prije početka gradnje odrediti odlagališta materijala i otpada na kopnu te površine za kretanje i parkiranje vozila i mehanizacije na kopnu, kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri smanjio utjecaj na okoliš. Sve površine koje će se koristiti tijekom gradnje nakon završetka radova treba sanirati, odnosno dovesti u prvobitno stanje. 2. Iskopani kameni materijal koristit će se u izgradnji neke od luka ili lučica na području općine Vir. Prije početka radova odrediti točnu lokaciju gradilišta na području općine Vir na koje će se odvoziti iskopani kameni materijal, a u skladu s prijedlogom lokacija koje će Investitoru dostaviti Upravni odjel za more i turizam Zadarske županije ili načelnik općine Vir (sukladno dopisu Upravnog odjela za more i turizam Zadarske županije, klasa: /10-01/1, urbr: 2198/1-08/1-10-2). 3. Prije početka radova odrediti plažu na kojoj će se iskopani pjeskoviti materijal iskoristiti za prihranu, pri čemu u obzir dolaze plaže na području grada Nina Ždrijac (središnji dio plaže), Ciglana (uz ušće rijeke Miljašić jaruge), Kraljičina plaža (ispred hotela Condura Croatica) te plaža Mulo na podrućju općine Vrsi.

8 8 4. Planirati odvoz i potapanje nekorisnog iskopa na lokaciji određenoj ovom studijom: 44 18' ; 14 59'. 5. U glavnom projektu mora se detaljno ispitati stabilnost kosina iskopa u slučaju snažnog djelovanja valova te po potrebi korigirati nagib iskopa, s obzirom na održavanje dubine plovnog puta. 6. Prije početka radova mora se dokumentirati položaj zidova solane izradom geodetske snimke područja. 7. Planiranje prokopa u dijelu gdje će se eventualno morati probijati zidovi srednjevjekovnih solana mora se obavljati u suradnji s nadležnim konzervatorom Konzervatorskog odjela u Zadru. 8. Za potrebe izrade plana miniranja provodi se prvo probno miniranje koje će dati smjernice o daljnjem načinu i provođenju radova. Tijekom probnog miniranja potrebno je provesti mjerenje podvodnog udarnog vala. 9. Kako bi se smanjio utjecaj na faunu riba na području Privlačkog gaza, dio radova koji uključuje miniranje potrebno je planirati u zimskom dijelu godine kako bi broj uginulih jedinki bio minimalan. 1. Izvođač radova mora označiti akvatorij u kojem se obavljaju radovi na način kakav će propisati nadležna lučka kapetanija. 2. Uz gradilište se moraju postaviti spremnici za odlaganje otpada, a njihovo pražnjenje ugovoriti s ovlaštenim trgovačkim društvom. Osigurati uvjete za odvojeno skupljanje i privremeno skladištenje građevnog otpada, i povjeriti skupljanje i privremeno skladištenje ovlaštenoj osobi. Biorazgradivi otpad zbrinuti prema uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća, odnosno dogovoriti s ovlaštenim lokalnim komunalnim poduzećem/tvrtkom. Ambalažni otpad odvojeno prikupljati i predati ovlaštenoj osobi prema Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu. Miješani komunalni otpad zbrinuti u skladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu. Tijekom izgradnje zahvata moraju se postaviti prijenosni sanitarni čvorovi. Sanitarni čvorovi se moraju prazniti, a sadržaj zbrinjavati putem ovlaštenog trgovačkog društva. 3. Iskopani materijal odvoziti na lokacije određene tijekom pripreme gradnje, sukladno točkama 2, 3 i 4 u poglavlju 5.1. Mjere tijekom pripreme i projektiranja zahvata. 4. Sve površine koje su se koristile tijekom gradnje nakon završetka radova treba sanirati. 5. S obzirom na brojne nalaze iz različitih vremenskih perioda na užem prostoru uz koji će prolaziti budući plovni kanal, tijekom čitavog trajanja posla stručna osoba koju će imenovati Konzervatorski odjel u Zadru treba pratiti iskop kako bi se u

9 9 slučaju eventualnog nailaska na materijalne ostatke moglo pravodobno intervenirati. 6. U slučaju miniranja potrebno je svaku bušotinu s eksplozivnom napuniti vrećicama pijeska kako bi udarni val bio što manjeg intenziteta. 7. Prilikom pripremanja površine koju je eventualno potrebno minirati potrebno je koristiti "pre-splitting" metodu. Ova metoda podrazumijeva odjeljivanje površine koja se planira minirati od matične stijene te se time bolje definiraju konture iskopa i smanjuje prenošenje udara na okolno područje. 1. Na plovnom putu moraju se postaviti odgovarajuće oznake zbog osiguranja sigurne plovidbe, odnosno smanjenja rizika nesreće. (čl. 51, Pomorski zakonik). 2. Zbog smanjenja rizika od nesreće, a s obzirom na očekivano zatrpavanje pijeskom, nužno je redovito mjeriti dubinu mora na plovnom putu (čl. 51, Pomorski zakonik) te sukladno rezultatima mjerenja redovito uklanjati pijesak i održavati potrebnu dubinu mora za sigurno korištenje plovnog koridora.

10 Prilog I: Pregledna karta 10

11 Prilog 1 - Pregledna karta - obuhvat mj 1:25 000