8 Modelovanje performansi računarskih sistema. ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 1
|
|
- Πρίαμος Αναγνωστάκης
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 8 Modelovanje performansi računarskih sistema Različiti pristupi: Sistemi masovnog opsluživanja (teorija redovi čekanja) Leonard Kleinrock Queueing theory 1. Analitičko modelovanje 2. Simulaciono modelovanje Ako su zavisnosti između nekih veličina nelinearne i promene stanja neregularne, matematički modeli su jako složeni ili ne daju rezultate simulacija ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 1
2 8.1 Fizički, funkcionalni i dinamički model Terminali Fizički model računara T 1 Centralni procesor T 2... Komunikacioni Kontroler Operativna Memorija Kontroler štampača Štampač T n Disk Kanali Kontroler Diskova disk disk disk ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 2
3 8.1 Fizički, funkcionalni i dinamički model Funkcionalni model računara Prihvatanje zahteva za obradu Prispeli poslovi T INPUT DASD Disciplina raspoređivanja poslova Direct Access Storage Device OM O.S. P1 P2 P3 Disciplina opsluživanja od strane procesora Centralni Procesor Baferisanje za zahteva za stampanje stampanje OUTPUT DASD Štampač Data files ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 3
4 8.1 Fizički, funkcionalni i dinamički model Discipline raspoređivanja anja procesa u memoriju i discipline opsluživanja poslova u memoriji od strane procesora 1. FIFO (FCFS) po redosledu dolaska 2. LCFS (LIFO) prvo poslednji 3. PRIORITETNO -opsluživanje prema prioritetu - moguće varijante sa i bez preuzimanja (preemption), tj. 3a) prekidanje tekućeg ako pristigne neki većeg prioriteta ili 3b) po završtetku, pri izboru novog zahteva bira se onaj sa najvišim prioritetom 4. RSS Random Selection Service - opsluživanje na slučajan način izabranog posla iz reda poslova koji čekaju ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 4
5 8.1 Fizički, funkcionalni i dinamički model Dinamički model Red za čekanje S λ n μ μ - intenzitet opsluživanja servera S λ intenzitet prispeća zahteva u red n kapacitet reda (ako ga nema nema podrazumeva se da je dovoljno veliki da se može smatrati beskonačnim) ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 5
6 8.1 Fizički, funkcionalni i dinamički model Dinamički model nasilno izbacivanje u cilju da se smanji opterećenje sistema Job hold() Red poslova Job queue istekao kvantum vremena Ready Procesorski red PQ Procesor Queue Glavna memorija Rd CP stop() centralni procesor Red za čekanje ispred stampaca Printer queue Pinter Štampač obrađeni zahtevi X X d D Rdq DQ wait() Disk Disk queue R ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 6
7 8.1 Fizički, funkcionalni i dinamički model Dinamički model R d vreme odziva diska(vreme boravka u predelu diska) 1 T qd vreme provedeno u Disk Queue X d intenzitet upućivanja (toka) iz diska ka procesorskom redu, tj. prispećazahtevaiz 0 diska stanja opsluživanja zauzet slobodan iskorišćenost U: 0 U 1 R (response time) vreme provedeno u sistemu (vreme odziva celog sistema) X intenzitet toka poslova(throughput) [job/s] [trans/s] Proces se može izvršavati dok se ne završi ili mu se dodeljuje kvantum vremena po čijem isteku se poslu oduzima procesor (ili, ako je prioritetno raspoređivanje, akodođe proces višegprioriteta) ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 7
8 8.1 Fizički, funkcionalni i dinamički model Dinamički model Zahtev prolazi kroz sledećih 6 stanja: SUBMIT HOLD Dijagram jg stanja kroz koja prolazi posao u toku opsluživanja 1 red 1 server READY WAIT 1 red 3 servera RUN 3reda 3servera COMPLETE ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 8
9 8.2 Osnovne veličine i komponente Osnovne veli ličine 1. Parametri konfiguracije sistena ( (Configuration parameters, CP) 2. Parametri opterećenja sistema (Workload,, WL) 3. Pokazatelji performansi (Performance indicators, PI) ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 9
10 8.2 Osnovne veličine i komponente Osnovne komponente 1. Parametri konfiguracije -CP Struktura (topologija topologija) gj sistema Brzina opsluživanja (service time) pojedinačnih nih komponenti sistema Disciplina opsluživanja 2. Parametri aa opterećenja eće - WL Intenzitet prispeća zahteva u sistem - λ Brzina kretanja zahteva kroz sistem Potra ražnja za resursima usistemu ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 10
11 8.2 Osnovne veličine i komponente 3. Pokazatelji performansi - PI iskorišćenja svih resursa Broj poslova (zahteva) u redovima za čekanje,, odnosno u servisnim i centrima Vreme odziva na nivou pojedinačne ne komponente i celog sistema (response time) = vreme čekanja+vreme opsluživanja Produktivnost MPI merljivi (measurable)) parametri performansi PI PMPI - potencijalno merljivi paramtri performansi ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 11
12 8.3 Opšti matematički model performansi računarskih sistema U opštem slučaju imamo nekakvu funkciju koja povezuje ove veličine (CP, WL i PI): F(CP,WL,PI)=0 F(CP,WL,MPI,PMPI)=0 Klase problema u modelovanju PRS-a 1. Analiza postojeceg računarskog sistema: poznajemo CP i WL treba odrediti PI=F a (CP,WL) predikcija performansi 2. Sinteza sistema poznato je WL, a zadajemo PI. Treba pronaći strukturu i parametre računarskog sistema koji ce za dato opterećenje dati tražen ene performanse: CP=Fs(WL,PI) 3. Optimizacija (podešavanje) sistema: pronaći one parametre konfiguracije CP opt takve da za dato opterećenje enje odgovarajući pokazatelji performansi budu bolji ( ) od pokazatelja performansi bilo koje druge konfiguracije iz skupa ostvarivih konfiguracija (AC) (allowable configuration AC) PI opt = F a (CPopt,WL) F a (CP,WL), CP AC, CPopt AC ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 12
13 8.3 Opšti matematički model performansi računarskih sistema 4. Izračunavanje potencijalno merljivih PI - PMPI: poznati su CP, WL i MPI i računamo PMPI=F (CP,WL,MPI) m 5. Testiranje (provera) konzistentnosti pretpostavki: sistem je sintetizovan na bazi pretpostavki, izmerimo merljive pokazatelje performansi, iz njih izvedemo PMPI. Zatim proveravamo da li se javljaju razlike izmedju postavljenih i dobijenih vrednosti (ako su bolji onda je dobro). Razlike se javljaju zbog loših pretpostavi. Računar se nalazi između ekonomskih sistema i električnih kola. 6. Analiza i karakterizacija opterećenja: poznati CP i PI trazimo WL=F w (CP,PI). Određujemo opterećenje enje WL koje u poznatom sistemu daje pretpostavljene pokazatelje performansi. Podešavanje ulaza u sistem. ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 13
14 8.4 Komponente, koncepti i klasifikacija sistema masovnog opsluživanja SMO Disciplina opsluživanja opslužni centar SMO Osnove stohastickih redova čekanja a prosečan interval vremena u dolasci odlasci kom dolaze novi poslovi Red čekanja S λ kapaciteta n μ λ -intenzitet prispeća zahteva u red (intenzitet ulaznog toka) λ = 1/a s srednje vreme opsluživanja zahtevi za obrađeni zahtevi opsluživanje korisnik μ - intenzitet opsluživanja broj zahteva koji u jedinici vremena opsluži server μ = 1/s x - intenzitet odlazaka (produktivnost) -mera kvaliteta sistema ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 14
15 8.4 Komponente, koncepti i klasifikacija sistema masovnog opsluživanja SMO Red čekanja ima dve osnovne karakteristike kapaciteta n disciplina opsluživanja zahteva Redosled opsluživanja ivanja: FCFS (FIFO) first in, first out LCFS (LIFO) last in, first out; RSS Random Selection Service PRIORITY- opsluživanje sa prioritetom, svaki zahtev nosi sa sobom prioritet Tok zahteva: ordinaran (prost) jedan po jedan neordinaran: u paketima ili u grupama ili rafalno Izlazni parametar SMO sistema je x - brzina kojom zahtevi napuštaju sistem ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 15
16 8.5 Označavanje (notacija) SMO A/S/c/n c/n/a /a oblik označavanja avanja SMO gde su: A(Arrival) - raspodela vremena izmedju prispeća zahteva za opsluživanje (normalna, Gausova, )- funkcija raspodele prispeća zahteva M eksponencijalna raspodela vremena između prispeća zahteva D konstantna raspodela vremena između prispeća zahteva G opšta ta(generalna generalna, neodređena đena) raspodela vremena između prispeća zahteva S (Service) raspodela vremena opsluživanja zahteva M eksponencijalna raspodela vreme opsluživanja D konstantno vreme opsluživanja (svi poslovi se opslužuju za podjednako vreme) G opšta (generaln generalna) a) raspodela r vremena opsluživanja ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 16
17 8.5 Označavanje (notacija) SMO c - (channels channels) broj kanala opsluživanja - koliko servera istovremeno opslužuje uje zahteve. Ako je to jedan server može se izostaviti (podrazumevana vrednost je 1) n - kapacitet reda čekanja - maksimalan broj poslova koji se može smestiti u red za čekanje (ako je kapacitet reda može se izostaviti, to je podrazumevana vrednost) a - disciplina opsluživanja (FCFS FCFS(FIFO FIFO), FCLS(LIFO LIFO), PRIORITY - prioritet, RSS -slučajna selekcija za opsluživanje). Podrazumevana vrednost je FCFS, ako se ne naglasi drugačije Primeri: M/M/1 D/M/3/20 ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 17
18 8.6 Tipovi SMO 1. Sistem sa jednim serverom (jednokanalni jednokanalni) λ x s λ [job/s][task/s] - intenzitet prispeća zahteva s [s] - vreme opsluživanja μ = 1/s [s¹ ] - intenzitet opsluživanja x - intenzitet kojim poslovi napuštaju sistem Jedan od najboljih j i najlakših pristupa p analizi dinamičkih sistema Kako ništa nije označeno podrazumevamo red za čekanje ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 18
19 8.6 Tipovi SMO 2. Sistem sa više servera (višekanalni) opslužni centar (sistem masovnog opsluživanja ivanja) Posmatramo c ekvivalentnih paralelnih servera (svi imaju isto μ ) Ukoliko μ nije isto za sve servere, pišemo S R je vreme odziva: R=T +s q T q je vreme provedeno u redu za čekanje λ Tq FCFS R μ μ... μ s 1 2 c ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 19
20 8.6 Tipovi SMO Pristupi serverima različite varijante: a) pristup se uvek pokušava polazeći od prvog servera pa do onog koji je slobodan b) pristupa se onom kanalu koji najduže čeka c) slučajan način pristupa kanalu Uravnotežavamoavamo iskorišć šćenost servera 3. Kolektor (sabirnica ) Kolektor predstavlja tačku povezivanja više tačaka, tačku u kojoj se stiču zahtevi λ 1 λ 2... λ λ k k λ = λ i i= 1 ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 20
21 8.6 Tipovi SMO 4. Element za grananje (razdelnik razdelnik) p1, p2 determinističke verovatnoće odlaska granama 1 i 2 respektivno p 1 p 1 λ λ 1 = λ p 1 p 1 2 λ λ λ 2 λ i = p i λ, i=1, 2,, k p i verovatnoća grananja λ 2 = p 2 λ p p 2 p k λ k k pi = 1 i= 1 p 1 + p 2 =1 ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 21
22 8.6 Tipovi SMO 5. Mreze SMO Ako 2 ili više opslužnih centara povežemoemo dobijamo mrežu. Podela mreža: otvorene Zatvorene Druga podela: bez povratne sprege sa povratnom spregom ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 22
23 8.6 Tipovi SMO Otvorene mreže: - Imaju ulaznu tačku (gde dolazi ulazni tok) - Imaju izlaznu tačku - Za sistem u ravnoteži ulazni i izlazni tok su istog intenziteta _ λ _ λ ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 23
24 8.6 Tipovi SMO Zatvorene mreže: - Nemaju ulaznu ni izlaznu tačku - Ima konstantan broj zahteva (korisnika) u mreži - Stepen multiprogramiranja je konstantan ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 24
25 8.7 Kvantitativna analiza osnovnih SMO računarskih sistema 1. Terminali z vreme razmišljanja terminala. Sa porastom broja korisnika opada vreme razmišljanja j Terminal je predstaljen vremenom kašnjenja (razmišljanja), j pretpostamo t da svaki korisnik ima svoj terminal tako da ne postoji red za čekanje, ni pojedinačni ni zajednički z z... z T 1 T 2 T n ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 25
26 8.7 Kvantitativna analiza osnovnih SMO računarskih sistema 2. Paketska (batch) obrada prispeli poslovi se razvrstavaju uredove za čekanje po prioritetima HPQ high priority queue -red višeg prioriteta MPQ medium priority queue red srednjeg prioriteta LPQ lowpriority queue red niskog prioriteta Unutar redova je raspoređivanje po principu FCFS Zahtev iz HPQ nikad ne ide na MPQ ili LPQ FCFS HPQ MPQ LPQ ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 26
27 8.7 Kvantitativna analiza osnovnih SMO računarskih sistema 3. Procesor (CPU) CP 1 Proceseor queue PQ t p t p CP 2... t p CP k ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 27
28 8.7 Kvantitativna analiza osnovnih SMO računarskih sistema 4. Procesor kvantum vremena je istekao PQ q Ako procesor svaki proces opslužujeuje sa vremenskim kvantumom q, po isteku tog q, ako se proces ne završi, vraća a se u PQ (Round Robin) ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 28
29 8.7 Kvantitativna analiza osnovnih SMO računarskih sistema 5. Diskovi p 1 D t 1 d DQ 1 p 2 DQ k t d D 2 p k DQ k t d D k ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 29
30 8.7 Kvantitativna analiza osnovnih SMO računarskih sistema 6. Diskovi sa malim DQ 1 t d D 1 t d D 2... t d D k Skup više neekvivalentnih paralelnih servera. Ako je dužina reda za čekanje diska Dq 1 (diskovi sa malim čekanjem) smanjuje se čekanje u redu (Tq 0) tj. vreme opsluživanja je kraće (malo vreme čekanja na pristup disku) ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 30
31 8.8 Osnovni SMO model računarskog sistema sa dijagramom prelaza stanja nasilno izbacivanje zahteva u cilju rasterećenja sistema DAQ zauzet nedeljivi dljiiresurs istekao kvant vremena HP HP CP 1 opsluženi poslovi MP LP LP stanja: [HOLD] [READY] [RUN] Disciplina opsluživanja memorije Disciplina Disciplina opsluživanja diskova opsluživanja diskova D 1 D 2 MP T T MT DQ 1 DQ 2 CP 2 terminali diskovi magnetne trake Disciplina opsluživanja procesora [WAIT] DAQ Device Allocation Queue MT P štampači P ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 31
32 8.8 Osnovni SMO model računarskog sistema sa dijagramom prelaza stanja Grube zamene: 1. Batch (paketska paketska) obrada BQ S S je reprezent svih opslužilaca za paketsku obradu BQ red poslova koji čekaju na paketsku obradu ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 32
33 8.8 Osnovni SMO model računarskog sistema sa dijagramom prelaza stanja 2. Ciklični model paketske obrade CP 1 PQ... CP n D 1 D m... DQ ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 33
34 8.8 Osnovni SMO model računarskog sistema sa dijagramom prelaza stanja 3. Model multiprogramiranja sa centralnim serverom erom PQ CP p 1 DQ 1 p 1 1 D 1 p 1... CP ima ulogu centralnog servera DQ k D k p k ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 34
35 8.8 Osnovni SMO model računarskog sistema sa dijagramom prelaza stanja 4. Interaktivni ni sistemi z... z T 1 T n PQ CP ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 35
36 8.8 Osnovni SMO model računarskog sistema sa dijagramom prelaza stanja 5. Model interaktivnog sistema sa centralnim serverom z z CP PQ z D 1 D k z DQ 1 z... DQ k ETF Beograd Performanse Računarskih Sistema 36
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnčk fakultet unverzteta u Beogradu 6.maj 8. Odsek za Softversko nžnjerstvo Performanse računarskh sstema Drug kolokvjum Predmetn nastavnk: dr Jelca Protć (35) a) () Posmatra se segment od N uzastonh
Διαβάστε περισσότερα12. Zatvorene mreže (definicija)
2. Zatvorene mreže (definicija). Zatvorena mreža : Mreža u kojoj j je broj poslova konstantan n =const - stepen multiprogramiranja Koliko poslova uđe u mrežu, toliko istovremeno i izađe (kada se jedan
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραOtvorene mreže. Zadatak 1
Otvorene mreže Zadatak Na slici je data otvorena mreža u kojoj je rocesor centralni server. Prosečan intenzitet ulaznog toka rocesa u sistem iznosi X rocesa/sec. Posle rocesorske obrade, roces u % slučajeva
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραOperaciona analiza. 15. Operaciona analiza Operacioni modeli računarskih sistema. Analiza koja se sprovodi pomoću merljivih veličina na konačnom
15. Operaciona analiza Operacioni modeli računarskih sistema Operaciona analiza Analiza koja se sprovodi pomoću merljivih veličina na konačnom vremenskom intervalu (za razliku od stohastičkih sistema gde
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραVerovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića
Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραII-Jezgro operativnog sistema S A D R Ž A J 3.1
II-Jezgro operativnog sistema S A D R Ž A J 3.1 Raspoređivanje procesa i dodela procesora 3.2 Algoritmi za dodelu procesora 3.3 Raspoređivanje u više redova čekanja 3.4 Real Time sheduling algoritmi 3.5
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραKVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότερα3. Performanse operativne memorije. Sistema
3. Performanse operativne memorije Dva osnovna aspekta koja razmatramo: brzina i iskorišćenje Nije bitan samo fizički kapacitet memorije, nego nam je od značaja i efektivni adresni prostor -to je prostor
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραPID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).
0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραAPROKSIMACIJA FUNKCIJA
APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu
Διαβάστε περισσότεραKOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραDvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότερα1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i
PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότεραInteraktivni sistemi nastavak
Interaktivni sistemi nastavak Zadatak Jednoprocesorski računar obrađue smesu programa koi dominantno koriste procesor. Kada nema aktivnih terminala obrada smese trae 40s. Kada se u sistem vežu dva terminala,
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραKonstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati:
Staša Vujičić Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati: pseudo jezikom prirodnim jezikom dijagramom toka. 2
Διαβάστε περισσότεραKVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako izgleda
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότερα( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora
Διαβάστε περισσότεραSTATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA
Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότερα5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραProgram testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραTMO 1/15 MODELI MASOVNOG OPSLUŽIVANJA
TMO /5 MODELI MASOVNOG OPSLUŽIVANJA Teorija redova, nagomilavanja, redova čekanja (Queueing theory, a često queuing theory, odnosno waiting lines, congestion), ili kako se označava u ruskim izvorima (Теория
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότερα1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka
1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku
Elektrotehički fakultet uiverziteta u Beogradu 6. ju 008. Katedra za Račuarku tehiku i iformatiku Performae račuarkih itema Rešeja zadataka..videti predavaja.. Kretaje Verovatoća Opi 4 4 Kretaje u itom
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραPismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:
Zenica, 70006 + y+ z+ 4= 0 y+ z : i ( q) : = = y + z 4 = 0 a) Napisati pavu p u kanonskom, a pavu q u paametaskom obliku b) Naći jednačinu avni koja polazi koz pavu p i okomita je na pavu q ate su pave
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραUvod Teorija odlučivanja je analitički i sistematski pristup proučavanju procesa donošenja odluka Bez obzira o čemu donosimo odluku imamo 6 koraka za
Osnovne teorije odlučivanja Uvod Teorija odlučivanja je analitički i sistematski pristup proučavanju procesa donošenja odluka Bez obzira o čemu donosimo odluku imamo 6 koraka za donošenje dobre odluke:
Διαβάστε περισσότερα4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.
4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότεραπ π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραFunkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.
σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka
Διαβάστε περισσότεραSortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort
Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort 15. siječnja 2016. Ante Mijoč Uvod Teorem Ako je f(n) broj usporedbi u algoritmu za sortiranje temeljenom na usporedbama (eng. comparison-based sorting
Διαβάστε περισσότεραnvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.
IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)
Διαβάστε περισσότεραSistemi za rad u realnom vremenu. Raspoređivanje zadataka
Sistemi za rad u realnom vremenu --------------------------------------- Raspoređivanje zadataka Raspoređivanje Redefinisanje zadatka Stanja zadataka Sadržaj Raspoređivanje bez istiskivanja Raspoređivanje
Διαβάστε περισσότεραJednodimenzionalne slučajne promenljive
Jednodimenzionalne slučajne promenljive Definicija slučajne promenljive Neka je X f-ja def. na prostoru verovatnoća (Ω, F, P) koja preslikava prostor el. ishoda Ω u skup R realnih brojeva: (1)Skup {ω/
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότεραGlava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije
Glava 1 Realne funkcije realne promen ive 1.1 Elementarne funkcije Neka su dati skupovi X i Y. Ukoliko svakom elementu skupa X po nekom pravilu pridruimo neki, potpuno odreeni, element skupa Y kaemo da
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότεραSemestar 2 treće pitanje
Semestar 2 treće pitanje 1. Princip optimalnosti kod dinamičkog programiranja - 298 2. Prosta raspodela jednorodnog resursa metodom DP - 304 3. Složena raspodela jednorodnog resursa metodom DP - 309 4.
Διαβάστε περισσότεραAlgoritmi zadaci za kontrolni
Algoritmi zadaci za kontrolni 1. Nacrtati algoritam za sabiranje ulaznih brojeva a i b Strana 1 . Nacrtati algoritam za izračunavanje sledeće funkcije: x y x 1 1 x x ako ako je : je : x x 1 x x 1 Strana
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότερα