Astronomija i astrofizika Teleskopi i detektori. Tomislav Jurkić Department of Physics University of Rijeka, Croatia
|
|
- Νικηφόρος Καλλιγάς
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Astronomija i astrofizika Teleskopi i detektori Tomislav Jurkić Department of Physics University of Rijeka, Croatia 1
2 Teleskopi 1. Refraktori (objektiv je leća) 2. Reflektori (objektiv je ogledalo) 3. Katadioptri (kombinacija leća i ogledala) Nizozemska Hans Lippershey & Zacharias Janssen (Middelburg), Jacob Metius (Alkmaar) refraktor Teleskop, grč., tele daleko, skopein vidjeti -> Giovanni Demisiani Galileo Galilei: -Heliocentrički sustav -Krateri na Mjesecu -Mliječni put -Faze Venere -Sunčeve pjege -Jupiterovi sateliti Teleskop, grč., tele daleko, skopein vidjeti -> Giovanni Demisiani KEPLEROV (ASTRONOMSKI) TELESKOP V. Britanija Isaac Newton reflektor akromatska leća posrebrivanje ogledala aluminizacija ogledala Objektiv konveksna leća Okular konveksna leća l = f o + f Obrnuta slika e Veliko vidno polje Dobar kontrast Kromatska i sferna aberacija zahtjeva veliki f-omjer 2
3 KEPLEROV (ASTRONOMSKI) TELESKOP YERKES (102 cm) LICK Obs. (91 cm) GALILEJEV TELESKOP Objektiv konveksna leća Okular konkavna leća Uspravna slika Malo vidno polje Slab kontrast Kromatska i sferna aberacija zahtjeva veliki f-omjer l = f o - f e 3
4 Reflektor Objektiv je OGLEDALO, a okular je LEĆA NEWTONOV TELESKOP Reflektor NEWTONOV TELESKOP Nema kromatske aberacije (nema leća) Sferna aberacija parabolično zrcalo Mali f-omjer kompaktan, kratki teleskop Veliko vidno polje Objektiv je OGLEDALO, a okular je LEĆA Kutno povećanje Kutno povećanje refraktora y = F tan α y = F α -Veličina slike y je konačna za mali kut α ako je F objektiva dovoljno velik -Slika je veća ukoliko je F objektiva veći ograničenje na povećanje i razlučivanje -Povećanje vidnog kuta M = / = f objektiv /f okular - M od je maksimalan, više nema smisla zbog seeinga - Povećanje ima smisla samo za proširene, razlučene objekte - Povećanje raste kada raste žarišna duljina objektiva f objektiv - Povećanjem žarišne duljina f objektiv smanjuje se svjetlosna moć J teleskopa, što se kompenzira povećanjem otvora objektiva D - Povećanje otvora objektiva je ograničeno tehničkim problemima (deformacija leće uslijed težine, leća mora biti savršeno brušena s preciznošću reda /20 4
5 Kutno povećanje Vidno polje y = F tan α y = F α -Veličina slike y je konačna za mali kut α ako je F objektiva dovoljno velik -Slika je veća ukoliko je F objektiva veći ograničenje na povećanje i razlučivanje - Vidno polje određeno promjerom objektiva i žarišnom duljinom - Izlazna pupila je veličine zjenice oka (7-8 mm) Svjetlosna moć teleskopa Ozračenost detektora - Svjetlosna moć teleskopa iluminacija J (mjera za prihvaćenu zračenu energiju) količina svjetlosne energije u sekundi koja je fokusirana na jediničnu površinu slike - veći promjer objektiva (D) veće razlučivanje, veća iluminacija (svjetlosna moć) - veća žarišna duljina f veća slika, manja svjetlosna moć (iluminacija) - za F = const. porastom otvora objektiva (D) pada žarišna udaljenost f J = const. - J D ozračenost detektora - količina svjetlosne energije koja u sekundi upadne na površinu detektora - A detektor površina detektora (okomito postavljena na optičku os) - J D karakterističan za zvijezdu i isti svuda na Zemlji - Mijenja se = A detektor J D, količina svjetlosne energije raste ako površina detektora A detektor raste Radijancija (ozračenost) slike - A slike površina slike - d prostorni kut protegnut od slike prema objektivu 5
6 Moć razlučivanja Moć razlučivanja -Razlučivanje ne ovisi isključivo o povećanju veličini slike, odnosno žarišnoj duljini objektiva F -Razlučivanje je ograničeno ogibom zraka svjetlosti na objektivu teleskopa KONSTRUKTIVNA INTERFERENCIJA DESTRUKTIVNA INTERFERENCIJA Difrakcija na kružnom otvoru teleskopa Airyjev disk George Airy (1835.) 6
7 Moć razlučivanja Rayleighev kriterij Seeing Ograničenje na kutno razlučivanje: 1. Promjer otvora objektiva veći otvor objektiva D, veće razlučivanje 2. Seeing Turbulentna gibanja u Zemljinoj atmosferi lokalne promjene u temperaturi različitih slojeva atmosfere uzrokuju promjene gustoće, gibanje masa različitih temperatura također mijenja gustoću Promjena gustoće slojeva u atmosferi djeluje poput leće s različitim indeksima loma Promjene gustoće su nasumične, pa tako i promjene indeksa loma rezultat je razmazana, nejasna slika Seeing Turbulentna priroda atmosfere uzrokuje slabije razlučivanje i lošiju slike bez obzira na veličinu i kvalitetu teleskopa Seeing Havaji (5000 m n.v.) Mauna Kea razlučivanje reda 0.5 do 0.6 u 50% vremena, maksimalno 0.25 Seeing kvaliteta slike zvjezdanog točkastog izvora na određenoj lokaciji u određeno vrijeme Najbolje lokacije suha klima, bez vlage u zraku, velika visina 1. Havaji (5000 m n.v.) Mauna Kea razlučivanje reda 0.5 do 0.6 u 50% vremena, maksimalno Čile VLT, Cerro Tololo Inter-American Observatory 3. Arizona Kitt Peak National OBservatory 7
8 Seeing Čile VLT, Cerro Tololo Inter-American Observatory Seeing Arizona Kitt Peak National OBservatory Sferna aberacija Sferne površine: i ogledala i leće! Monokromatski karakter Zrake paralelne s optičkom osi ali na različitim udaljenostima od nje različito se lome/reflektiraju i nemaju zajednički fokus! Slika je zamućena Sferna aberacija Korekcija: Sferni dublet korištenje dviju leća (bikonveksna + plankonkavna leća) izrađene od različitih materijala Sferne leće minimizacija aberacije odabirom najpovoljnije zakrivljenosti sferne površine 8
9 Kromatska aberacija Indeks loma stakla funkcija je valne duljine: n = f ( ) Svjetlost različitih valnih duljina ima različite indekse loma, pa se stoga i različito lomi kroz staklo Svjetlost različitih valnih duljina zbog ovisnosti indeksa loma o valnoj duljini fokusirat će se u različitim točkama Kromatska aberacija ovisit će o disperziji stakla vrsta stakla je važna! Kromatska aberacija je prisutna samo kod leća, ne i kod zrcala! Kromatska aberacija Korekcija: Koristi se teleskop reflektor umjesto refraktor Akromatski dublet leća dvije leće različitih indeksa loma spojene u dublet Apokromatske leće složen sustav od više akromatskih leća Difrakcijski optički elementi komplementarne disperzijske karakteristike lećama Kromatska aberacija Koma Vrsta aberacije uzrokovana nesavršenošću leća i/ili optičkog sustava Javlja se kod paraboličnih zrcala Kada je zrake svjetlosti s izvora padaju na leću/zrcalo pod nekim kutem (van optičke osi), različiti dijelovi leće/zrcala imaju različit fokus te fokusiraju predmet u različitim točkama Javlja se distorzija slike predmeta u obliku kome Što je izvor više van osi, efekt je izraženiji iako je fokus u optičkoj osi savršen 9
10 Koma Korekcija: Korektivne ploće Schmidt optički sustav Površina leća se tako oblikuje da korigira komu Aplanatske leće/zrcala eliminarana koma i sferna aberacija Astigmatizam Optički sustav ima dvije međusobno okomite ravnine tangencijalnu i radijalnu Realne leće imaju različitu zakrivljenost u različitim smjerovima-optičkim ravninama Položaj fokusa u tangencijalnoj i radijalnoj optičkoj ravnini je različit-slika je deformirana Astigmatizam Distorzija Nije uzrokovana nesavršenošću leće, već konačnim dimenzijama/debljinom i geometrijom leće debela bikonveksna leća zbog geometrije površine uzrokuje distorziju slike Korekcija: Simetrični dubleti (ortoskopski dublet) 10
11 Distorzija Zakrivljenost polja Zakrivljenost polja uzrokuje da slika planarnog objekta postane zakrivljena Uzrok je u većoj svjetlosnoj moći za zrake koje padaju na leću pod velikim kutem žarišne duljine Takve zrake koje padaju pod većim kutem vide leću manjeg promjera i veće svjetlosne snage, zbog čega slika nastaje van osi bliže leći PRIMARNI FOKUS NEWTON CASSEGRAIN COUDE 11
12 OGLEDALO + LEĆE SCHMIDT- CASSEGRAIN Katadioptri Sferne površine Veliki fokusi i f-omjeri, kompaktni dizajn Kontrola aberacije (koma, sferna aberacija i astigmatizam) MAKSUTOV-CASSEGRAIN Radio astronomija Arecibo Observatory Puerto Rico Centaurus A Radio astronomija Cygnus A Radio astronomija 12
13 Radio interferometrija Radio astronomija VLA Very Large Array New Mexico, USA Radio astronomija ALMA Atacama Large Milimeter/Submilimeter Array pustinja Atacama, Chile Radio astronomija CARMA Cedar Flat, Sierra Nevada, SAD LOFAR Low Frequency Array Evropa 13
14 Aktivna optika Aktivna optika William Herchel Telescope La Palma, Španjolska Aktivna optika 14
15 Infracrvena astronomija IRAS Infrared Astronomical Satelite (1983) mikrona 0.6 m teleskop Hlađen helijem Infracrvena astronomija Spitzer Space Telescope (2003) mikrona 0.85 m teleskop, f/12 Infrared Space Observatory - ISO (1995) 0.6m teleskop 1000 puta osjetljiviji Kozmičko pozadinsko zračenje (2.7 K) COBE Cosmic Background Explorer (1989) WMAP Wilkinson Microwave Anisotropy Probe (2001) Planck - ESA (2009) 15
16 Kozmičko pozadinsko zračenje Ultraljubičasto područje IUE International Ultraviolet Explorer ( ) Extreme Ultraviolet Explorer ( ) 7-76 nm Rengenska (X-ray) astronomija UHURU (SAS 1) (1970) Einstein Observatory (1970-ih) Izvori gama i X zraka ROSAT (Roentgen Satellite) ( ) nm vruće korone zvijezda ostaci supernova, kvazari Chandra X-ray Observatory (1999) nm ( kev) 0.5'' rezolucija 16
17 Rengenska (X-ray) astronomija XMM Newton X-ray Multi- Mirror Newton Observatory (1999) ESA nm Gama astronomija Fermi Gamma-ray Space Telescope (2009) NASA+Francuska, Italija, Njemačka, Japan, Švedska Gama astronomija MAGIC La Palma, Kanarski otoci LAT (Large Area Telescope) 30 MeV-300 GeV GBM (Gamma-ray Burst Monitor) 8 kev-30 MeV Compton Gamma Ray Observatory (CGRO) (1991) NASA EGRET 20 MeV-30 GeV COMPTEL MeV OSSE MeV BATSE 20 kev-2 MeV Cherenkov Telescope Array 17
18 Veliki pregledi neba 2MASS 2 Microns All Sky Survey Veliki pregledi neba LSST Large Synoptic Survey Telescope SDSS Sloan Digital Sky Survey Gaia Evropski konzorcij Hubble Space Telescope 2.4 m teleskop; f/24 /50 preciznost Ritchey-Cretien (hiperboličko primarno zrcalo Detektori: UV do blisko-ir (120 nm 1 mm) Hubble Space Telescope Faint Object Camera (FOC) Faint Object Spectrograph Goddard High Resolution Spectrograph COSTAR (Corrective Optics) Wide Field & Planetary Camera (WF/PC 2) Advanced Camera for Surveys Near-Infrared Camera (NICMOS) 18
19 Detektori 1. Fotografske ploče (više se ne koriste) 2. Fotometri - fotomultiplikatori Detektori 3. CCD Charge-coupled device Kvantna efikasnost: 60-90% (ljudsko oko 1%, fotoploća 2-5%) Linearni odziv: meke X-zrake do IR HST detektori: Wide field and planetary camera (WF/PC 2): 4 CCD kamere 800x800 px (2.5 Mpx) 19
20 HST detektori: Wide field and planetary camera (WF/PC 2): 4 CCD kamere 800x800 px (2.5 Mpx) Detektori LSST kamera 16 Mpx ploče Ukupno 3.2 Gpx 2800 kg Detektori Advanced camera for surveys (ACS): 4144x4136 px (17 Mpx) 4. CMOS (Complementary metaloxide semiconductor) 20
F2_ zadaća_ L 2 (-) b 2
F2_ zadaća_5 24.04.09. Sistemi leća: L 2 (-) Realna slika (S 1 ) postaje imaginarni predmet (P 2 ) L 1 (+) P 1 F 1 S 1 P 2 S 2 F 2 F a 1 b 1 d -a 2 slika je: realna uvećana obrnuta p uk = p 1 p 2 b 2 1.
Διαβάστε περισσότεραDvojna priroda čestica
Dvojna priroda čestica Kao mladi student Sveučilišta u Parizu, Louis DeBroglie je bio pod utjecajem teorije relativnosti i fotoelektričnog efekta. Fotoelektrični efekt je ukazivao na čestična svojstva
Διαβάστε περισσότεραAstronomski instrumenti Fotometrija
Astronomski instrumenti Fotometrija Spektar zračenja Kako ga detektirati i kako ga mjeriti? Svi uređaji imaju neke zajedničke osobine! PRIJEMNA POVRŠINA: Kod optičkih teleskopa OBJEKTIVI mogu biti LEĆE
Διαβάστε περισσότεραc - brzina svjetlosti u vakuumu, v - brzina svjetlosti u sredstvu. Apsolutni indeks loma nema mjernu jedinicu i n 1.
Geometrijska optika_intro Zakoni geometrijske optike, zrcala, totalna refleksija, disperzija svjetlosti, leće, oko i načini korekcije vida Zakoni geometrijske optike 1. zakon pravocrtnog širenja svjetlosti
Διαβάστε περισσότεραΕθνικό και Καποδιστριακό Πανεπιστήμιο Αθηνών. Κοσμάς Γαζέας
Εθνικό και Καποδιστριακό Πανεπιστήμιο Αθηνών Κοσμάς Γαζέας Κεφάλαιο 1 Οπτική αστρονομία (VIS) Το πρώτο διαστημικό οπτικό τηλεσκόπιο (1989-1993) ήταν το HIPPARCOS (διάμετρος 0.29 m). Από το 1990 το τηλεσκόπιο
Διαβάστε περισσότεραPriprema za državnu maturu
Priprema za državnu maturu G E O M E T R I J S K A O P T I K A 1. Valna duljina elektromagnetskoga vala približno je jednaka promjeru jabuke. Kojemu dijelu elektromagnetskoga spektra pripada taj val? A.
Διαβάστε περισσότερα4. Leće i optički instrumenti
4. Leće i optički instrumenti. Ključni pojmovi Leće, Besselova metoda, dijaprojektor, mikroskop, Keplerov i Galilejev teleskop. Teorijski uvod Jednadžba leće: Žarišna daljina tanke leće, udaljenost predmeta
Διαβάστε περισσότεραGeometrijska optika. Fizika 2 Predavanje 9. Dr. sc. Damir Lelas
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Razlikovni studiji (90/90/930/940/950) Fizika Predavanje 9 Geometrijska optika Dr. sc. Damir Lelas (Damir.Lelas@fesb.hr, damir.lelas@cern.ch ) Danas
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραGeometrijska optika Lom svjetlosti na ravnim sistemima
Zadaci - Geometrijska optika - Fizikalna optika - 2007/08 Geometrijska optika Lom svjetlosti na ravnim sistemima ravni dioptar planparalelna ploča prizma Koja svojstva svjetlosti poznajete? Što je svjetlost
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραŠto je svjetlost? Svjetlost je elektromagnetski val
Optika Što je svjetlost? Svjetlost je elektromagnetski val Transvezalan Boja ovisi o valnoj duljini idljiva svjetlost (od 400 nm do 700 nm) Ljubičasta ( 400 nm) ima kradu valnu duljinu od crvene (700 nm)
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραLukasz STAWARZ. on Behalf of the Fermi LAT Collaboration.
e-mail: kataoka.jun@waseda.jp 169 8555 3 4 1 739 8526 1 3 1 e-mail: fukazawa@hep01.hep1.hiroshima.u.ac.jp Lukasz STAWARZ 252 5210 3 1 1 e-mail: stawarz@astro.isas.jaxa.jp e-mail: rsato@astro.isas.jaxa.jp
Διαβάστε περισσότεραGeometrijska optika 4. dio. Optički ureñaji: oko (najsloženije) leća lupa kao najjednostavniji optički ureñaj mikroskop, dalekozor, fotoaparat
Geometrijska optika 4. dio Optički ureñaji: oko (najsloženije) leća lupa kao najjednostavniji optički ureñaj mikroskop, dalekozor, fotoaparat Oko Oko - Organ vida koji neposredno prima svjetlosne utiske.
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραPITANJA IZ FOTOMETRIJE I GEOMETRIJSKE OPTIKE
PITANJA IZ FOTOMETRIJE I GEOMETRIJSKE OPTIKE 1. Opišite svjetlosne izvore. Po čemu se oni razlikuju? 2. Opiši osjetljivost oka na različite valne duljine. 3. Definiraj (i pojasni) pojmove: točkasti svjetlosni
Διαβάστε περισσότεραFizika 2. Optika. Geometrijska optika 2009/10
Fizika 2 Optika Geometrijska optika 2009/10 1 2 Optika..definicija Optika, u širem smislu, je dio fizike koji proučava elektromagnetske valove; njihova svojstva i pojave. Elektromagnetski valovi ili (elektromagnetsko
Διαβάστε περισσότεραGeometrijska optika 3. dio. -sferni dioptar -leće -sferne i kromatične aberacije
Geometrijska optika 3. dio -sferni dioptar -leće -sferne i kromatične aberacije Sferni dioptar Sferni dioptar - skup dvaju homogenih izotropnih optičkih sredstava različitih indeksa loma n 1 i n 2, rastavljenih
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραF2_K1_geometrijska optika test 1
F2_K1_geometrijska optika test 1 1. Granični lom i totalna refleksija. Izračunajte granični kut upada za sistem staklozrak, ako je indeks loma stakla 1,47. Primjena totalne refleksije na prizmi; jednakokračna
Διαβάστε περισσότερα1. Transverzalni valni impuls koji se širi užetom u trenutku t = 0 opisan je jednadžbom
Valovi 1. Transverzalni valni impuls koji se širi užetom u trenutku t = 0 opisan je jednadžbom y = a3 a 2 x 2, gdje je a = 1 m (x i y takoder su izraženi u metrima). Maksimum impulsa je u toči x = 0 m.
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραPolarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam
Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema
Διαβάστε περισσότεραINSTRUMENTNE ANALITIČKE METODE I. seminar
INSTRUMENTNE ANALITIČKE METODE I seminar šk.g. 2006/07. 4 selektori valnih duljina sastavila: V. Allegretti Živčić SELEKTORI VALNIH DULJINA filtri monokromatori (disperzni element) apsorpcijski interferencijski
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραPREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina
Διαβάστε περισσότεραFizika 2. Optika: Geometrijska Fizikalna 2007/08
Fizika 2 Optika: Geometrijska Fizikalna 2007/08 1 Svjetlost je... Svjetlost je ono što čini objekte oko nas vidljivima Svjetlost je jedini izvor boje Svjetlost je energija Svjetlost je i val i čestica
Διαβάστε περισσότεραPT ISPITIVANJE PENETRANTIMA
FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραIzbor zadataka Fizika 2
Izbor zadataka Fizika 2 (optika i fotometrija) Katedra fizike Grafičkog fakulteta, Zagreb, 2007/08 FIZIKA 2/1 1. Na optičku mrežicu pada okomito snop vidljive svjetlosti. Kolika je valna duljina crvene
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραF2_kolokvij_K2_zadaci izbor_rješenja lipanj, 2008
F_kolokvij_K_zadai izbor_rješenja lipanj, 008 Fermatov prinip:. Fermatov prinip o širenju svjetlosnih zraka; izvedite zakon refleksije pomoću prinipa minimalnog vremena širenja svjetlosti između dviju
Διαβάστε περισσότεραInterferencija svjetlosti
Interferencija svjetlosti a) Interferencija valova (mehaničkih i svjetlosnih) je svojstvo algebarskog zbrajanja (pojačavanja i poništavanja) dva ili više vala. Na slici je prikazan val na vodi iz jednog
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραSvjetlost. Priroda svjetlosti Zakoni geometrijske optike Fermatov princip Refleksija svjetlosti. Ravno zrcalo Sferno zrcalo.
Poglavlje Svjetlost.....3..4..4...4...5..5...5...5.3..6..6...6...6.3..7..8. Priroda svjetlosti Zakoni geometrijske optike Fermatov princip Refleksija svjetlosti Ravno zrcalo Sferno zrcalo Lom svjetlosti
Διαβάστε περισσότεραΕθνικό και Καποδιστριακό Πανεπιστήμιο Αθηνών. Κοσμάς Γαζέας
Εθνικό και Καποδιστριακό Πανεπιστήμιο Αθηνών Κοσμάς Γαζέας Παρατηρήσεις από τη Γη και από το διάστημα Κεφάλαιο 1 Εισαγωγή Η ραδιοφωνική ακτινοβολία του Γαλαξία (στα 20.5 MHz) ανακαλύφθηκε τυχαία από τον
Διαβάστε περισσότεραRadiometrija i fotometrija
Fotometrija je dio optike koja se bavi svojstvima i mjerenjem izvora svjetlosti, svojstvima i mjerenjem svjetlosnog toka i svojstvima i mjerenjem rasvjete površine. Fotometrija se bavi mjerenjem svjetlosti,
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραΑστρονομία στις ακτίνες γ
Αστρονομία στις ακτίνες γ Τηλεσκόπια Μελέτη αστρονομικών αντικειμένων Αστρονομία ακτίνων γ Φωτόνια με ενέργειες από 0.5 MeV ~200 TeV (τα πιο ενεργά φωτόνια που έχουν ανιχνευθεί μέχρι σήμερα) Αστρονομία
Διαβάστε περισσότεραZdaci iz trigonometrije trokuta Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih:
Zdaci iz trigonometrije trokuta... 1. Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih: a) a = 1 cm, α = 66, β = 5 ; b) a = 7.3 cm, β =86, γ = 51 ; c) b = 13. cm, α =1 48`, β =13 4`; d) b = 44.5 cm, α
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραFizika 2. Auditorne vježbe 11. Kvatna priroda svjetlosti, Planckova hipoteza, fotoefekt, Comptonov efekt. Ivica Sorić
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstava Fizika 2 Auditorne vježbe 11 Kvatna priroda svjetlosti, Planckova hipoteza, fotoefekt, Comptonov efekt Ivica Sorić (Ivica.Soric@fesb.hr)
Διαβάστε περισσότεραFizika 2. Optika. Geometrijska optika 2009/10
Fizika Optika Geometrijska optika 009/10 1 Geometrijska optika -empirijska, aproksimativna (vrijedi uz određene uvjete) -svjetlost se proučava kao pravocrtna pojava koja se širi brzinom c 0 =310 8 ms -1
Διαβάστε περισσότεραΑΡΙΣΤΟΤΕΛΕΙΟ ΠΑΝΕΠΙΣΤΗΜΙΟ ΘΕΣΣΑΛΟΝΙΚΗΣ ΑΝΟΙΧΤΑ ΑΚΑΔΗΜΑΙΚΑ ΜΑΘΗΜΑΤΑ. Αστρονομία. Ενότητα # 5: Φάσματα Αστέρων. Νικόλαος Στεργιούλας Τμήμα Φυσικής
ΑΡΙΣΤΟΤΕΛΕΙΟ ΠΑΝΕΠΙΣΤΗΜΙΟ ΘΕΣΣΑΛΟΝΙΚΗΣ ΑΝΟΙΧΤΑ ΑΚΑΔΗΜΑΙΚΑ ΜΑΘΗΜΑΤΑ Αστρονομία Ενότητα # 5: Φάσματα Αστέρων Νικόλαος Στεργιούλας Τμήμα Φυσικής Αριστοτέλειο Πανεπιστήμιο Θεσσαλονίκης Άδειες Χρήσης Το παρόν
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότερα( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότεραΑστρονομία στις ακτίνες γ
Αστρονομία στις ακτίνες γ Τηλεσκόπια Μελέτη αστρονομικών αντικειμένων Αστρονομία ακτίνων γ Φωτόνια με ενέργειες από 0.5 MeV ~200 TeV (τα πιο ενεργά φωτόνια που έχουν ανιχνευθεί μέχρι σήμερα) Αστρονομία
Διαβάστε περισσότεραValovi. Poglavlje 1. Zadatak 1.1 Uz koje uvjete za konstantu a, funkcija u(x, t) = x 2 + 4axt 4a 2 t 2 zadovoljava valnu jednadžbu: 2 u.
Poglavlje Valovi Zadatak. Uz koje uvjete za konstantu a, funkcija u(x, t) = x 2 + 4axt 4a 2 t 2 zadovoljava valnu jednadžbu: 2 u x 2 = 2 u v 2? (vidi sliku.) t2 2.8.6 t s.4.5 x m 2 4 6 u x,t.2.5 Slika.:
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραLorentzova sila sila kojom magnetsko polje djeluje na česticu naboja q koja se u njemu giba brzinom v
Lorentzova sila sila kojom magnetsko polje djeluje na česticu naboja q koja se u njemu giba brzinom v α je kut od v prema B pravilo desne ruke: ako je naboj pozitivan, isto kao i za Amperovu silu samo
Διαβάστε περισσότεραΕθνικό και Καποδιστριακό Πανεπιστήμιο Αθηνών. Κοσμάς Γαζέας
Εθνικό και Καποδιστριακό Πανεπιστήμιο Αθηνών Κοσμάς Γαζέας Κεφάλαιο 1 Εισαγωγή Οι φακοί ήταν γνωστοί από την αρχαιότητα Οι πρώτες χρήσεις των φακών ήταν για την ανάφλεξη υλικών Χρησιμοποιήθηκαν για να
Διαβάστε περισσότεραIndex. symbols 2MASS, see Two Micron All Sky Survey
217 Index symbols 2MASS, see Two Micron All Sky Survey a absolute magnitude, 36, 48, 51 abundances, 1, 2, 7, 10 20, 30, 31, 53 74, 78, 81 85, 120 123, 125, 126, 134 139, 142 144, 152, 159 164, 167, 192,
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραInterferencija svjetlosti
Interferencija svjetlosti a) Interferencija valova (mehaničkih i svjetlosnih) je svojstvo algebarskog zbrajanja (pojačavanja i poništavanja) dva ili više vala. Na slici je prikazan val na vodi iz jednog
Διαβάστε περισσότεραAntene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
Διαβάστε περισσότεραFizika 2. Fizikalna optika. Predavanje 8. Dr. sc. Damir Lelas
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Razlikovni studiji (910/90/930/940/950) Fizika Predavanje 8 Fizikalna optika Dr. sc. Damir Lelas (Damir.Lelas@fesb.hr, damir.lelas@cern.ch ) Danas ćemo
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραΕθνικό και Καποδιστριακό Πανεπιστήμιο Αθηνών. Κοσμάς Γαζέας
Εθνικό και Καποδιστριακό Πανεπιστήμιο Αθηνών Κοσμάς Γαζέας Κεφάλαιο 1 Εισαγωγή Οι φακοί ήταν γνωστοί από την αρχαιότητα Οι πρώτες χρήσεις των φακών ήταν για την ανάφλεξη υλικών Χρησιμοποιήθηκαν για να
Διαβάστε περισσότεραVrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.
Za adani sustav prostornih sila i j k () oktant i j k () oktant koje djeluju na materijalnu toku odredite: a) reultantu silu? b) ravnotežnu silu? a) eultanta sila? i j k 8 Vektor reultante: () i 8 j k
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραGamma-ray Bursts (GRBs) Autor: Miloš Kovačević. Bljeskovi/Eksplozije gama-zračenja
Gamma-ray Bursts (GRBs) Autor: Miloš Kovačević Bljeskovi/Eksplozije gama-zračenja Iz posmatračkog ugla Nebo u 2D (u galaktičkim koordinatama) infracrveno-optički gama Naša galaksija Transparentnost Zemljine
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραπ π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
Διαβάστε περισσότερα18. Geometrijska optika
8. Geometrijska optika U dosadašnjim razmatranjima titranja stalno smo naglašavali i koristili valni aspekt enomena na primjer svjetlosti. No postoji dio primjene znanja o EM enomenima u kojima, da bismo
Διαβάστε περισσότεραDimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe
Dimenzioniranje nosaa 1. Uvjeti vrstoe 1 Otpornost materijala prouava probleme 1. vrstoe,. krutosti i 3. elastine stabilnosti konstrukcija i dijelova konstrukcija od vrstog deformabilnog materijala. Moraju
Διαβάστε περισσότεραNuklearna astrofizika
Nuklearna astrofizika Matko Milin Fizički odsjek Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 20. listopada 2013. 1 Astronomija: kratki uvod 1.1 Uvod Astrofizika je specifičan dio fizike jer
Διαβάστε περισσότερα6 Primjena trigonometrije u planimetriji
6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije
Διαβάστε περισσότερα2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1
2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραAlarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ
Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ pred.mr.sc Ivica Kuric Detekcija metala instrument koji detektira promjene u magnetskom polju generirane prisutnošću
Διαβάστε περισσότερα5. PARCIJALNE DERIVACIJE
5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5.1. Izračunajte parcijalne derivacije sljedećih funkcija: (a) f (x y) = x 2 + y (b) f (x y) = xy + xy 2 (c) f (x y) = x 2 y + y 3 x x + y 2 (d) f (x y) = x cos x cos y (e) f (x
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραFizika 2. Auditorne vježbe - 7. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Računarstvo. Elekromagnetski valovi. 15. travnja 2009.
Fakule elekoehnike, sojasva i bodogadnje Računasvo Fiika Audione vježbe - 7 lekomagneski valovi 15. avnja 9. Ivica Soić (Ivica.Soic@fesb.h) Mawellove jednadžbe inegalni i difeencijalni oblik 1.. 3. 4.
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio
MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραGravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa
Claudius Ptolemeus (100-170) - geocentrični sustav Nikola Kopernik (1473-1543) - heliocentrični sustav Tycho Brahe (1546-1601) precizno bilježio putanje nebeskih tijela 1600. Johannes Kepler (1571-1630)
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραUVOD U KVANTNU TEORIJU
UVOD U KVANTNU TEORIJU UVOD U KVANTNU TEORIJU 1.) FOTOELEKTRIČKI EFEKT 2.) LINIJSKI SPEKTRI ATOMA 3.) BOHROV MODEL ATOMA 4.) CRNO TIJELO 5.) ČESTICE I VALOVI Elektromagnetsko zračenje UVOD U KVANTNU TEORIJU
Διαβάστε περισσότεραPodsjetnik za državnu maturu iz fizike značenje formula
Podsjetnik za državnu maturu iz fizike značenje formula ukratko je objašnjeno značenje svih slova u formulama koje se dobiju uz ispit [u uglatim zagradama su SI mjerne jedinice] Kinetika v = brzina ( =
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE IZ FIZIKE 2 OPTIKA I FOTOMETRIJA
VJEŽBE IZ FIZIKE 2 OPTIKA I FOTOMETRIJA Katedra fizike Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Zagreb, 2006/07. 1 UVOD Optika je u širem smislu znanost o zračenju. Nekada je optika izučavala samo one
Διαβάστε περισσότεραKONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr
KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 1. Neka su x, y R n,
Διαβάστε περισσότερα