Slika 1 Page Setup komande
|
|
- ΣoφпїЅα Παπανδρέου
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Podešavanje stranice Dokumenti kreirani u Word-u se veoma često štampaju na papiru, pa je neophodno podesiti veličinu stranice papira, orijentaciju papira, margine, prostor za koričenje, položaj zaglavlja i podnožja, raspored strana dokumenta na strani papira. Sva ova podešavanja grupisana su u grupi komandi Page Settings na kartici Page Layout glavnog prozora aplikacije (Slika 1). Slika 1 Page Setup komande Klikom na komandu Size dobija se padajuća lista u kojoj je moguće odabrati neki od poznatih formata papira (Letter, A4, A5 ). U izuzetnom slučaju kada nijedan od ovih formata ne odgovara formatu papira na kome se štampa, moguće je klikom na stavku More Paper Sizes iz iste padajuće liste otvoriti dijalog Page Setup (Slika 2). Slika 2 Page Setup dijalog - kartice Paper i Margins U ovom dijalogu bide aktivna kartica Paper. U sekciji Paper size ove kartice moguće je zadati tačne dimenzije stranice unosom vrednosti u polja Width (širina) i Height (visina). Inicijalno, kada se dijalog otvori sve vrednosti su ispisane mernom jedinicom koja je podrazumevana za celu aplikaciju. Vrednosti se unose u jedinicama dužine (mm, cm, inči ). Čak iako je vrednost u nekom polju ispisana, na primer, u inčima, moguće je uneti vrednost u cm, tako što se u
2 polje unese broj i merna jedinica, na primer, 25cm. Sledeći put kada se otvori dijalog, vrednost de biti konvertovana i ispisana u inčima. Da bi prikaz dužina na svim mestima u Word-u bio u željenim mernim jedinicama, potrebno je podesiti parametar Show measurements in units of: do koga se može doći na način koji je prikazan na slici (Slika 3). Slika 3 Izbor podrazumevane merne jedinice Komanda Orientation u Page Settings grupi omogućava podešavanje orijentacije papira. Moguće opcije su Portrait (uspravno) i Landscape (položeno). Ovaj dokument ima Portrait orijentaciju. Margine su prostori između ivica stranice i tela dokumenta (tekst, slike, liste, tabele i drugi elementi koji čine sadržaj dokumenta). U prostor definisan marginama često se ubacuje paginacija (broj stranice), datum, naslov tekućeg poglavlja dokumenta, ime autora ili sličan sadržaj koji se ponavlja na stranicama dokumenta. Komanda Margins u Page Settings grupi omogudava podešavanje margina na stranici. Klikom na ovu komandu otvara se padajuća lista u kojoj je moguće izabrati neke od predefinisanih vrednosti. Ako predefinisane vrednosti nisu zadovoljavajuće, moguće je izborom stavke Custom Margins iz iste padajuće liste otvoriti dijalog Page Setup u kome je moguće podesiti više parametara koji se odnose na margine. U otvorenom Page Setup dijalogu bide aktivna kartica Margins (Slika 2). U sekciji Margins kartice Margins Page Setup dijaloga moguće je podesiti veličinu leve (left), desne (right), gornje (top) i donje (bottom) margine u željenim jedinicama dužine. Tu je i polje Gutter kojim se podešava širina prostora koji je predviđen za koričenje. U zavisnosti od stila koričenja ovaj prostor se dodaje sa leve (left) strane dokumenta, ili sa gornje (top) strane dokumenta (na primer, kod štampanja kalendara). O veličini prostora za koričenje mora uvek da se vodi računa, jer de u suprotnom koričenje da zahvati levu, odnosno, gornju marginu u zavisnosti od stila koričenja. U sekciji Orientation se nalaze ved opisane opcije za izbor orijentacije. U sekciji Pages nalaze se četiri opcije koje utiču na raspored stranica dokumenta po stranicama papira, kao i na položaje margina. Normal Ova opcija ne zahteva posebna objašnjenja. Najčešće se koristi kod dokumenata koji se štampaju jednostrano
3 Rad sa tekstom- Word Mirror margins Ova opcija se najčešće koristi kod dvostranog štampanja, gde postoji leva stranica i desna stranica dokumenta. Kada se izabere ova opcija, margine Left i Right menjaju imena u Inside (Unutra) i Outside (Spolja). Tada se vrednost upisana u polje Inside odnosi na desnu marginu leve stranice i levu marginu desne stranice, a vrednost upisana u polju Outside na levu marginu leve stranice i desnu marginu desne stranice. Dakle, margine su postavljene kao u ogledalu (Mirror). Unutrašnje (inside) margine se nalaze uz prostor za koričenje, a spoljašnje sa suprotne strane 2-pages per sheet Prilikom štampanja najčešće na raspolaganju stoji papir A4 formata, a dokument koji se štampa možda treba da bude u A5 formatu. Ova opcija raspoređuje dve stranice A5 dokumenta, na jednu stranicu A4 papira. Treba imati u vidu da ovde treba izabrati Landscape orijetnaciju papira ako stranica dokumenta treba da bude u Portrait orijentaciji. Veličina stranice mora da bude A4, da bi na nju stale dve stranice A5 dokumenta. Booklet Ako je potrebno da se na stranicama formata A4 štampa, na primer, neki priručnik u A5 formatu, ova opcija de omogućiti da stranice A5 dokumenta budu tako raspoređene na papirima A4 formata, da se nakon štampanja i savijanja paketa odštampanih stranica po sredini dobije knjiga sa pravilno raspoređenim stranicama. U sekciji Preview moguće je videti kako podešavanja na ovoj kartici dijaloga utiču na izgled stranice. U padajućoj listi Apply to moguće je izabrati na koji deo dokumenta se odnose podešeni parametri. Whole document - Na ceo dokument This point forward - Od položaja kursora na dalje This (selected) section - Na jednu sekciju dokumenta Selected text - Selektovani deo teksta Dugme Set to Default omogućava da podešene vrednosti budu podrazumevane za svaki novi dokument koji se pravi. Unos teksta i podešavanja f onta i pasusa Ako se tekst unosi preko tastature, potrebno je izabrati odgovarajudi jezik unosa (Input Language). U Taskbar-u na dnu ekrana nalazi se Language Bar u kome se može izabrati tekući jezik unosa (Slika 4). Ne treba koristiti engleski jezik za unos latiničnog teksta na srpskom jeziku, jer de to onemoguditi proveru slovnih grešaka u tekstu. Dakle, za unos ćiriličnog teksta na srpskom jeziku, obavezno treba koristiti opciju Serbian (Cyrillic, Serbia), a za unos latiničnog teksta na srpskom jeziku opciju Serbian (Latin, Serbia). Promena jezika
4 unosa može se vršiti i kombinacijom tastera Alt-Shift na tastaturi. Ova opcija se preporučuje jer omogudava da se u toku unosa teksta brzo pređe sa ćirilice na latinicu, i obrnuto. Slika 4 Language bar Za formatiranje slova (Font) u tekstu koriste se opcije koje se nalaze u grupi Font kartice Home glavnog prozora (Slika 5). Ovde se nalaze najčešće korišćena podešavanja kao što je tip fonta, veličina fonta, stilovi podebljan (Bold), kurziv (Italic), podvučen (Underline), boja slova, opcija podvlačenja teksta sa izborom boje podvlačenja (Highlighting) i druge. Sva podešavanja se primenjuju na selektovana slova u tekstu. Ako ništa nije selektovano, onda će podešavanja biti primenjena na tekst koji de biti unet. Slika 5 Font grupa komandi Za napredna podešavanja treba kliknuti na strelicu u donjem desnom uglu Font grupe. Klikom na ovu strelicu otvara se Font dijalog u kome se nalaze i neka podešavanja koja su dostupna i u Font grupi komandi (Slika 6). Slika 6 Font dijalog Na kartici Font ovog dijaloga moguće je uključiti razne efekte, koji nisu dostupni u Font grupi komandi moguće je dodati senku slovima, omogućiti da slova izgledaju kao da su ugravirana ili isklesana itd.
5 Na kartici Advanced moguće je podesiti razmak između slova (Spacing). Razmak može biti povećan u odnosu na normalni (Expanded) ili umanjen (Condensed) za zadatu dužinu. Veličine koje se odnose na fontove obično se izražavaju pomoću merne jedinice point (pt), mada je i ovde moguće zadati vrednost u nekoj drugoj mernoj jedinici. Pasus bi u Word-u mogao da se definiše kao tekst između dva pritiska na taster Enter na tastaturi. Kao i za podešavanje slova, tako i za podešavanja pasusa postoji posebna grupa komandi Paragraph koja se nalazi odmah pored Font grupe komandi na Home kartici glavnog prozora (Slika 7). U ovoj grupi komandi nalaze se najčešće korišćene opcije za formatiranje paragrafa, a za napredne opcije potrebno je otvoriti Paragraph dijalog klikom na strelicu u donjem desnom uglu Paragraph grupe. Slika 7 Paragraph grupa komandi U Paragraph grupi komandi nalaze se opcije za poravnanje (Alignment) teksta. Tekst se može poravnati uz levu marginu, centralno, desnu marginu ili uz obe margine. Ovde se nalaze i podešavanja proreda između linija i rastojanja između pasusa. Za podešavanje razmaka između pasusa preporučuje se upotreba Paragraph dijaloga (Slika 8). Slika 8 Paragraph dijalog
6 Na prvoj kartici Indents and Spacing dijaloga Paragraph postoji opcija pomeranja celog pasusa sa leve ili desne strane na željeno rastojanje od margina (Indentation) i podešavanje posebnog mesta početka njegove prve linije (Special). Na ovaj način može se postići uvlačenje prvog reda pasusa. Konačno, može se dodati posebno rastojanje iznad i ispod pasusa (Spacing), čime se on odvaja od ostalih. Na ovoj kartici su dostupne i opcije poravnanja i podešavanja razmaka između linija koje su ved opisane. Na kartici Line and Page Break inicijalno uključena opcija (Widow and Orphan control) kontroliše prelom pasusa između dve stranice. Ona neće dozvoliti da prva linija pasusa ostane sama na prethodnoj stranici - udovica niti da poslednja linija pasusa jedina ode na sledeću stranicu siroče. Ostale opcije nisu inicijalno uključene ali kontrolišu slične stvari: kako de se prelomiti pasus kada dođe do preloma strane. Sva formatiranja vezana za pasuse se primenjuju na pasus u kome se trenutno nalazi kursor, bez selektovanja, ili na selektovane pasuse, ako se podešavanja vrše za više njih u isto vreme. Pasus se može selektovati troklikom na bilo koji deo pasusa. Snimanje, zatvaranje i otvaranje dokumenta Svaki dokument, na kome se radi, nalazi se u toku rada u operativnoj memoriji računara. Dokument se može sačuvati u fajlu kada se završi sa radom. Preporučuje se da se dokument snima povremeno i u toku rada, kako ne bi došlo do gubitka aktuelnih promena usled nekog nepredviđenog problema u radu računara. Dokumentu se dodeljuje ime prilikom prvog snimanja. Slika 9 File kartica Komandom Save koja se nalazi na kartici File (Slika 9) glavnog prozora dokument se snima u fajl čije je ime ranije zadato. Ako se dokument snima prvi put od svog kreiranja, opcija Save de otvoriti Save As dijalog za izbor lokacije i imena fajla u koji de dokument biti snimljen. Save As dijalog omogućava i izbor tipa fajla. Na taj način bira se format u kome de dokument biti snimljen. Izborom stavke Word Document iz Save As Type padajuće liste bira se aktuelni format aplikacije Word koji postoji od verzije 2007 i ima ekstenziju fajla docx. Pošto se i starije verzije aplikacije Word i danas intenzivno koriste, postoji često potreba da se dokument sačuva i u nekom od starijih formata, a najčešće je to Word Document čija je ekstenzija fajla doc. Starije verzije aplikacije Word ne mogu da otvore novi format
7 dokumenta. Sa druge strane, nove verzije aplikacije Word mogu da otvore stare formate dokumenata. Veoma je korisna i mogudnost snimanja dokumenta u PDF format koji je u širokoj upotrebi na raznim platformama. Snimanje se startuje klikom na dugme Save. Često se dešava korisnicima da kad žele da snime dokument pod novim imenom opcijom Save snime dokument u stari fajl i na taj način izgube staru verziju dokumenta. Treba dobro zapamtiti da opcija Save bez ikakve provere snima aktuelno stanje dokumenta u originalni fajl. Komanda Save as omogudava snimanje ved snimljenog dokumenta u fajl sa drugim imenom. Komanda Save as će uvek otvoriti Save As dijalog za izbor imena fala. Snimljeni dokument se može otvoriti dvoklikom na fajl dokumenta, ili komandom Open iz kartice File pri čemu se otvara dijalog Open iz koga se bira željeni fajl na računaru. Novi, prazan dokument se otvara komandom New koja se kao i komande Open, Save i Save As nalazi u File traci. Manipulacija delovima teksta Selekcija se može izvršiti na više načina: prevlačenjem miša preko željenog dela držeći pritisnut levi taster, klikom miša na početak pa, držeći taster Shift, kraj selekcije, pomeranjem kursora strelicama držeći isti taster itd. Grupa naredbi za isecanje (Cut), kopiranje (Copy) i lepljenje (Paste) delova (ili celog) teksta nalazi se u grupi komandi Clipboard na Home kartici (Slika 10). Slika 10 Clipboard grupa komandi Prve dve su aktivne samo kad postoji selektovano područje, a deo teksta koji kopiraju tj. iseku smešta se na posebno mesto u operativnoj memoriji računara (Clipboard). Treća naredba se aktivira tek ako postoji nešto u Clipboard-u. Pošto se ove naredbe često koriste korisno je znati njihove skraćenice sa tastature: Ctrl+X, Ctrl+C i Ctrl+V, istim redosledom. Pretragu zadatog uzorka u tekstu moguće je započeti komandom Find koja se nalazi u Editing grupi Home kartice glavnog prozora (Slika 11). Slika 11 Editing grupa komandi Ova komanda otvara dijalog Navigation koji se za razliku od svih prethodnih dijaloga ne otvara u posebnom prozoru, ved se ugrađuje u prozor same aplikacije (Slika 12).
8 Slika 12 Primer traženja reči u kursor u dokumentu U polju Search Document moguće je uneti uzorak pretrage i Word de automatski označiti u dokumentu sve delove teksta u kojima se pojavljuje traženi uzorak. U Navigation dijalogu će prikazati kao stavke sva pojavljivanja traženog uzorka u tekstu. Klikom na određenu stavku može se dodi do traženog teksta. Zamena teksta može se obaviti komandom Replace koja se, kao i komanda Find, nalazi u Editing grupi Home kartice. Ova komanda otvara dijalog Find And Replace u kome je aktivna kartica Replace (Slika 13). Slika 13 Find And Replace dijalog Unosom teksta u polje Find what zadaje se tekst koji treba da bude pronađen i zamenjen, a unosom teksta u polje Replace with zadaje se tekst kojim treba zameniti pronađeni tekst. Dugme Replace obavlja zamenu samo prvog slededeg pronađenog teksta za zamenu, dugme Replace All zamenjuje sva pojavljivanja pronađenog teksta, dok dugme Find Next pronalazi tekst koji je zadat za zamenu, ali ne obavlja samu zamenu teksta.
9 Ubacivanje prel oma i simbola Ako je potrebno da određeni deo teksta počne na novoj strani, onda u dokument treba ubaciti prelom strane (Page Break). To se postiže tako što se kursor postavi ispred prvog slova teksta kojim treba da počne nova strana, a onda se na kartici Page Layout iz grupe Page Setup komandom Breaks otvori padajuća lista i iz nje izabere stavka Page Break. Tekst koji se nalazi ispred kursora će se u tom trenutku nadi na novoj strani. Ubacivanje Page Break preloma se može znatno ubrzati upotrebom kombinacije tastera Ctrl+Enter. Nikada ne treba ubacivati prazne pasuse uzastopnim pritiskanjem tastera Enter sa ciljem da se pređe na novu stranu. Ako je potrebno obrisati prelom stranice, kursor treba postaviti pre prvog slova na stranici i pritisnuti taster Backspace koji briše prvi karakter levo od kusora. Iako prelom stranice nije karakter, on se zaista nalazi odmah levo od kursora. Simboli za prelom stranice, kraj paragrafa i razmaka između reči nisu vidljivi u dokumentu, to su znači koji se ne štampaju, ali se mogu učiniti vidljivim ako se klikne na komandu koja se nalazi u Paragraph grupi Home kartice. Perporučuje se da se u toku rada često koristi ova komanda kako bi se videli skriveni simboli koji predstavljaju razna formatiranja primenjena u dokumentu. To naročito olakšava brisanje preloma stranice. Pomodu tastature nije moguće uneti sve karaktere koji su na raspolaganju u raznim fontovima. U aplikaciji Word za unos takvih karaktera koristi se komanda Symbol. Ova komanda se nalazi na Insert kartici u grupi Symbols. Klikom na komandu dobija se meni sa najčešće korišćenim simbolima. Mnogo veći skup simbola može se dobiti izborom stavke More Symbols iz istog menija. Izborom ove opcije otvara se Symbol dijalog u kome je moguće iz fontova koji su instalirani na računaru izabrati bilo koji simbol. Interesantni i često korišćeni simboli nalaze se u fontu koji s upravo zove Symbol. Karakterima koji se u tekstu često koriste, na primer: μ, ω, Ω ili, mogu se dodeliti prečice sa tastature naredbom Shortcut Key. Otvara se novi dijalog u kome je kursor ved postavljen u odgovarajući položaj, pa je potrebno samo uneti željenu prečicu sa tastature (pritiskom na odgovarajude tastere) i dugme Assign. Kombinacije slovnih karaktera sa tasterom Ctrl su uglavnom već dodeljene, na raspolaganju su uglavnom levi i desni taster Alt.
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραΕισαγωγή στο MS Word
Εισαγωγή στο MS Word Περιεχόμενα Βασικές λειτουργίες Χρήση, μορφοποίηση στυλ Εισαγωγή στοιχείων Αρχική Οθόνη (doc) Μπάρα τίτλου Χάρακας Μπάρα Μενού Μπάρες Εργαλείων Όψη κειμένου Αρχική Οθόνη (docx) Μπάρα
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραPostoji nekoliko statidtičkih testova koji koriste t raspodelu, koji se jednim imenom zovu t-testovi.
Postoji nekoliko statidtičkih testova koji koriste t raspodelu, koji se jednim imenom zovu t-testovi. U SPSS-u su obradjeni: t test razlike između aritmetičke sredine osnovnog skupa i uzorka t test razlike
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραObrada teksta- Microsoft Word
Obrada teksta- Microsoft Word Microsoft Word (u daljem tekstu MS Word) je program namjenjen za obradu teskta i sastavni je dio programskog paketa Microsoft Office kojeg proizvodi kompanija Microsoft. Pod
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραProgram za tablično računanje Microsoft Excel
Program za tablično računanje Microsoft Excel Teme Formule i funkcije Zbrajanje Oduzimanje Množenje Dijeljenje Izračun najveće vrijednosti Izračun najmanje vrijednosti 2 Formule i funkcije Naravno da je
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραKOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότερα5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA
**** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότεραKVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραPOTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότεραASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:
ASIMPTOTE FUNKCIJA Naš savet je da najpre dobro proučite granične vrednosti funkcija Neki profesori vole da asimptote funkcija ispituju kao ponašanje funkcije na krajevima oblasti definisanosti, pa kako
Διαβάστε περισσότεραTEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79
TEORIJA BETOSKIH KOSTRUKCIJA 79 Primer 1. Odrediti potrebn površin armatre za stb poznatih dimenzija, pravogaonog poprečnog preseka, opterećen momentima savijanja sled stalnog ( g ) i povremenog ( w )
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότεραNOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραAPROKSIMACIJA FUNKCIJA
APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu
Διαβάστε περισσότεραKonstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati:
Staša Vujičić Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati: pseudo jezikom prirodnim jezikom dijagramom toka. 2
Διαβάστε περισσότεραVUKI RADMILA DRAGOSLAV PERI IVANA VLAJI -NAUMOVSKA APLIKATIVNI SOFTVER
VUKI RADMILA DRAGOSLAV PERI IVANA VLAJI -NAUMOVSKA APLIKATIVNI SOFTVER Visoka škola elektrotehnike i ra unarstva strukovnih studija BEOGRAD, 2012 Dr Vuki Radmila Dr Dragoslav Peri Mr Ivana Vlaji -Naumovska
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραAkvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.
Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34
Διαβάστε περισσότεραCTEC-153: ΦΥΛΛΑ ΕΡΓΑΣΙΑΣ
ΜΑΘΗΜΑ 7 ΣΤΟΧΟΙ: 1. Προσανατολισμός Σελίδας Ενός Φύλλου Εργασίας 2. Τροποποίηση Περιθωρίων Φύλλου Εργασίας 3. Στοίχιση Δεδομένων Στο Κέντρο Της Σελίδας Οριζόντια Και Κάθετα 4. Αλλαγή Μεγέθους Χαρτιού 5.
Διαβάστε περισσότερα2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =
( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότεραPravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.
1 Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom. Pravilo 2. Svaki atribut entiteta postaje atribut relacione šeme pod istim imenom. Pravilo 3. Primarni ključ entiteta postaje
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραVerovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića
Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότερα4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.
4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραDijagonalizacija operatora
Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραLABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe
LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe 2014/2015 LABORATORIJSKI PRAKTIKUM-ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe Snimanje karakteristika dioda VAŽNA NAPOMENA: ZA VREME
Διαβάστε περισσότεραMS EXCEL OSNOVNI ELEMENTI I POJMOVI
MS EXCEL OSNOVNI ELEMENTI I POJMOVI Kolone (Columns) Redovi (Rows) Radni list (Sheet) Desni klik: Insert, Copy, Rename Selektovanje polja: klik Selektovanje većeg broja susednih polja: "prevlačenje" mišem;
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότεραGRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN
GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit Modul za konstrukcije 16.06.009. NOVI NASTAVNI PLAN p 1 8 /m p 1 8 /m 1-1 POS 3 POS S1 40/d? POS 1 d p 16 cm 0/60 d? p 8 /m POS 5 POS d p 16 cm 0/60 3.0 m
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραSKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE
SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE Ne postoji precizna definicija skupa (postoji ali nama nije zanimljiva u ovom trenutku), ali mi možemo koristiti jednu definiciju koja će nam donekle dočarati šta su zapravo
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραJednačina kretanja je data Duhamelovim integralom, a njegov oblik za homogene početne uslove je:
1 7.3.4.8 Direktna dinamička analiza Ovim postupkom se određuje odgovor konstrukcije na dejstvo prinudnih oscilacija. Zapis nekog realnog zemljotresa može biti upotrebljen kao izvor za prinudne oscilacije
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραKoordinatna merna mašina CARL ZEISS - CONTURA G2 -Vežbe-
Univerzitet u Novom Sadu Fakultet tehničkih nauka Koordinatna merna mašina CARL ZEISS - CONTURA G2 -Vežbe- Projektovanje pribora i merne mašine Pre početka rada na koordinatnoj mernoj mašini (KMM) CONTURA
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραSnimanje karakteristika dioda
FIZIČKA ELEKTRONIKA Laboratorijske vežbe Snimanje karakteristika dioda VAŽNA NAPOMENA: ZA VREME POSTAVLJANJA VEŽBE (SASTAVLJANJA ELEKTRIČNE ŠEME) I PRIKLJUČIVANJA MERNIH INSTRUMENATA MAKETA MORA BITI ODVOJENA
Διαβάστε περισσότεραDvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Διαβάστε περισσότερα