1.0. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU REGULACIONOG PLANA
|
|
- Μιλτιάδης Γκόφας
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 I OPŠTE ODREDBE PLANA 1.0. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU REGULACIONOG PLANA Pravni osnov za izradu plana sadržan je u: -Zakonu o planiranju i izgradnji ( Sl.glasnik RS broj 47/2003) -Odluci o izradi Regulacionog plana "Lokacija 1-Wissol" - izmene i dopune DUP-a industrijskog kompleksa "Cer", broj 06-38/ od god. Planski osnov za izradu plana sadržan je u: -Detaljnom urbanističkom planu industrijskog kompleksa "Cer" (Sl.list opštine Čačak 1/79) -Generalnom planu Čačka do 2015-te godine, NAPOMENA: Komisija za planove je na sednici, održanoj g. povodom ove odluke (plana) zauzela sledeći stav: - RP» WISSOL«izmene i dopune DUP-a industrijskog kompleksa "Cer", broj 06-38/ od god treba preimenovati u plan detaljne regulacije i uskladiti sa Zakonom o planiranju i izgradnji (Sl. Glasnik R.S.47/2003) 2.0. OPIS GRANICA PLANA I POPIS OBUHVAĆENIH KATASTARSKIH PARCELA Područje koje se reguliše planom nalazi na južnom delu grada i pripada industrijskom kompleksu»cer«. Planom su obuvaćene sledeće katastarske parcele: 4576 (24/100), 4561/1,, 4562, 4563/1, 4563/2, 4563/3, 4564/8, 4564/11, 4564/10, 4564/12, 4564/9, 4572, 4606/4, 4635, 4636, 4638/1, 4639, 4640, 4641/1, 4641/2, 4641/3, 4641/4, 4642/1, 4642/2, 4642/3, 4644/1, 4644/2, 4644/3, 4644/5, 4644/6, 4644/4, 4645/2, 4645/3, 5178, 4561/2, 4571/1, 4573, 4574, 4569, 4570/2, 4570/1, 4571/1, 4568/1, 4568/3, 4567/2, 4567/1, 4566/1, 4461, 5179, 4566/2. Sve nabrojane parcele pripadaju katastarskoj opštini Čačak. Površina područja je oko 9,50ha STATUS ZEMLJIŠTA U GRANICAMA PLANA Sve nabrojane katastarske parcele pripadaju području gradskog građevinskog zemljišta. Korisnikci katastarskih parcela su sledeći: -Korisnik katastarskih parcela br. 4641/4, 4641/9, 4641/2, 4644/2, 4644/6, 4644/4, 4645/2, 4645/3, 4564/11, 4564/9, 4564/12, 4563/3, 4564/10, 4571/1, 4570/1, 4568/1, 4567/2, 4566/2. je Republička direkcija za puteve Beograd. -Korisnik katastarskih parcela br. 4606/4, 4576, je preduće» Cer» Čačak. -Korisnik katastarskih parcela br.4576 i to 24/100 je Preduzeće za proizvodnju i usluge export import WISSOL doo. -Korisnik katastarskih parcela br. 4644/1, 5178 je Skupština Opština Čačak ( putevi i ulice). -Korisnici katastarskih parcela br. 4561/1, 4561/2, 4563/1, 4563/2, 4564/8, 4572, 4635, 4636, 4638/1, 4639, 4640, 4641/1, 4642/2, 4642/3, 4644/5, 4574, 4567/1, 4568/3, 4569, 4573, 4570/2, 4461,4562, 4642/1. su fizička lica.
2 4.0 SINTEZNA ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA PRIRODNE KARAKTERISTIKE Teren predmetnog kompleksa je ravan, u manjoj depresiji. Teren je osunčan, provetren i povoljan za gradnju. Prosečna nadmorska visina je 235 m. Prema karti seizmičke regionalizacije, teren Čačka pripada sedmom stepenu seizmičkog intenziteta potresa. STVORENI USLOVI Teren tretirano područje je izgrađen. Objekti u industrijskom kompleksu»cer«-a, su u toku bombardovanja 1999 god. pretrpeli znatna oštećenja i samo pojedini pogoni rade. Na prostoru dela katastarske parcele br nalazi se magacin koji je investitor- Wissolodkupio i adaptirao. U okviru tretiranog područja, na istočnoj strani plana, izgrađeni su individualni stambeni objekti najčešće spratnosti P. Pristup ovim lokacijama se vrši sa uređenih saobraćajnica. Na grafičkom prilogu (Sinhron plan infrastrukture) prikazana je pokrivenost ovog prostora infrastrukturom. POSTOJEĆA INFRASTRUKTURA SAOBRAĆAJ Duž južne granice Plana prolazi magistralni put M-5, a zapadnom stranom plana prolazi međugradska pruga. Postostojeći način priključenja saobraćajnih kolovoznih površina na magistralni put M-5 treba dopuniti prema uslovima direkcije za puteve. Postojeće saobraćajno rešenje korigovati i prilagoditi potrebama korisnika. HIDROTEHNIČKE INSTALACIJE Na predmetnoj lokaciji postoje: distributivni vodovod φ 400 mm duž magistralnog puta M5 i priključni cevovod φ 100mm upravno na distibutivni; kolektor fekalne kanalizacije φ 1000/800 mm koji preseca lokaciju sa severoistočne ka južnoj strani; i rešetka koja se nastavlja cevovodom φ500 mm do postojeće depresije u blizini Ključke ulice i odvodi atmosferske vode sa interne saobraćajnice. ELEKTROENERGETSKA MREŽA Na ovom području (lokacija k.p. br. 4576, 4577 i dr. K.O. Čačak) postoji visokonaponska 35 kv i 10 kv-na mreža izvedena vazdušnim VN vodovima i podzemnim VN kablovima, kao i niskonaponska 0,4 kv-na mreža (takođe vazdušna i podzemna). Objekti se napajaju električnom energijom niskog napona sa odgovarajućih izvoda postojećih trafostanica i to: TS 10/0,4 kv "CER HALA 1, 2", TS 10/0,4 kv "BRAĆA STANIĆ", TS 10/0,4 kv "KULINOVAČKO POLJE KULA" i TS 10/0,4 kv "MEHANIZACIJA". Napajanje trafostanica električnom energijom visokog napona 10 kv izvedeno je visokonaponskim vazdušnim vodovima i visokonaponskim kablovima i to: VN vazdušnim vodom 10 kv za TS 10/0,4 kv "KULINOVAČKO POLJE KULA", VN kablom 10 kv za TS 10/0,4 kv
3 "BRAĆA STANIĆ" i kombinovano VN vazdušnim vodom 10 kv i VN kablom 10 kv za TS 10/0,4 kv "CER HALA 1, 2" i TS 10/0,4 kv "MEHANIZACIJA". Ovom području pripada i trasa dalekovoda 35 kv od TS 110/35 kv "ČAČAK 1" TS 35/10 kv "KAZANICA", VN kabla 10 kv iz TS 35/10 kv "KAZANICA" za napajanje TS 10/0,4 kv "BRAĆA STANIĆ", kao i NN kabla 1 kv za napajanje objekata u krugu Fabrike termotehničkih uređaja i montaža "CER" Čačak. TT MREŽA TT mreža na ovom području (lokacija k.p.br. 4576, 4577 i dr. K.O. Čačak) izvedena je u vidu armiranog TT kabla za priključak pojedinih objekata i vazdušne telefonske mreže izvedene na drvenim TT stubovima u ulicama sa individualnim stanovanjem. TERMOTEHNIČKE INSTALACIJE U okviru ovog plana, neposredno uz magistralni put M5 nalazi se čelični gradski gasovod prečnika φ168.3 x 4.5 mm za radni pritisak od 6-12 bara POSTOJEĆE ZELENE POVRŠINE Postojeći zeleni fond čini zelenilo u okviru dvorišta porodičnog stanovanja, zelene površine unutar komplesa»wissol«-a i zelenilo u profilu saobraćajnica. Na tretiranom područiju dominiraju uglavnom travnate forme, manji broj voćarskih vrsta i drvenaste i žbunaste vrste lišćara. Zelene površine nisu uređene. 5.0 OSNOVNA KONCEPCIJA PLANA Predmetni prostor pripada zoni grada koja je GP-om Čačak 2015 god, opredeljena za privredne delatnosti - Radna zona I. Obzirom da je deo prostora angažovan individualnim stanovanjem, GP planira da ova zona postepeno promeni namenu kroz rekonstrukciju stanovanja u zonu rada. Predmet plana je definisanje zona, utvrđivanje uslova za izgradnju objekata i uređenje prostora, razdvajanje javnog i ostalog građevinskog zemljišta,određivanje lokacija za objekte od javnog interesa, kao i način sprovođenja plana i faznost realizacije. Izrada plana zasniva se na postavljenim ciljevima - usklađivanje prostorne organizacije prema potrebama, planovima i projekcijama društveno ekonomskog razvoja, - planiranje adekvatne mreže infrastrukture - usklađivanje potreba korisnika prema normativima urbanističkog planiranja. Zadatak planera je da na osnovu međusobne usaglašenosti: prirodnih i stvorenih uslova, postavljenih ciljeva i projektantskog stava, da prostorni koncept i rešenje plana. 6.0 POPIS KATASTARSKIH PARCELA KOJE SU PLANOM ODREĐENE ZA JAVNO GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE : Katastarske parcele br. 4606/4, 4641/9, 4642/2, 4642/3, 4641/2, 4644/5, 4642/3, 4644/4, 4641/4, 4644/2, 4645/1, 4646, 4645/2, 4564/9, 4564/11, 4564/12, 4564/3, 4564/10, 4571/1, 4570/1,
4 4568/1, 4567/2, i delovi kat.parc.br. 4606/1, 4576, 4642/1, 4638/1, 4573, 4574, 4567/1, 4566/1, i Prikazano na grafičkom prilogu br.8. BILANSI POVRŠINA POSTOJEĆE STANJE -ukupna površina lokacije m 2 100,0 % -površina u funkc. poslovnog prostora Wissol-a m % -površina pod individualnim stanovanjem m % -površine u funkc.kompleksa CER-a m % -neizgrađeno gr.građ.zemljište m % -površ. pod saobraćajnicama i pružnim zemlj m % -postojeći procenat izgrađenosti % -postojeći koeficijent izgrađenosti PREGLED GRAĐEVINSKIH POVRŠINA postojeće stanje Individualno stanovanje P = m2 BGP m 2 RBGP m 2 NRGP m 2 procenat izgrađenosti.. 13% koeficijent izgrađenost 0.13 Kompleks Wissol-a P = m 2 BGP m 2 RBGP m 2 NRGP m 2 procenat izgrađenosti % koeficijent izgrađenost 0.32 Ukupno: BGP m 2 RBGP m 2
5 PLANIRANO STANJE -ukupna površina lokacije m 2 100,0 % -zona br m % -zona br m % -zona br m % -površine pod saobraćajnicama m % -zelenilo u okviru saobraćajnica m % -ZONA 1 -budući procenat izgrađenosti % -budući koeficijent izgrađenosti ZONA 2 -budući procenat izgrađenosti... 40% -budući koeficijent izgrađenosti ZONA 3 -budući procenat izgrađenosti % -budući koeficijent izgrađenosti II PRAVILA UREĐENJA Planirana namena tretiranog područija je privredne delatnosti. Pored javnih površina koje su predmet ovog plana, prostor je podeljen na tri funkcionalne zone. Uređenje ovog prostora uslovljeno je Generalnim planom naselja Čačak 2015god. po kome:»-postepenu, dugoročnu promenu namene, planirati u okviru postojećih parcela, zamenom postojećih stambenih objekata novim poslovnim objektima, ili njihovom adaptacijom; -na parcelama sa nekvalitetnim stambenim fondom, građevinski fond potpuno zameniti novim proizvodnim objektima za malu privredu, u skladu sa mogućnostima svake parcele; - izuzetno na parcelama sa kvalitetnim stambenim fondom moguće je kombinovati stambeni prostor sa proizvodnim u principu treba težiti ukidanj funkcije stanovanja; - spratnost i tip objekta za malu privredu zavisiće od vrste delatnosti ; - parcele uređivati tako da zadovolje zahteve očuvanja životne sredine uz izradu analiza uticaja objekata i radova na životnu sredinu prema relevantnom Pravilniku.«Urbanističke projekte raditi u okviru ostalog građevinskog zemljišta, za potrebe parcelacije i preparcelacije. Po GP-u naselja Čačak do 2015 na tretiranom područiju nema objekta graditeljskog nasleđa.
6 III REGULACIJA INFRASTRUKTURNIH MREŽA 1.0. REGULACIJA MREŽE SAOBRAĆAJNIH POVRŠINA Saobraćajno rešenje u ovom planu detaljne regulacije je uslovljeno planovima područja u neposrednom okruženju (RP «3. DECEMBAR»,...) i specifičnostima postojećeg stanja na ovom prostoru. Iz izmena i dopuna DUP-a «3.DECEMBAR» u Čačku, je uglavnom preuzeto rešenje Ulice Braće Stanića, osim u zoni raskrsnice sa magistralnim putem, obzirom da to više nije trokraka raskrsnica, već klasična četvorokraka raskrsnica. Promena je nastala zato, jer je priključak «CER»-a i WISSOL»-a rešavan kao prirodni produžetak ulice Braće Stanića do ulice Ključke. Ulica Ključka nije mogla biti priključena direktno na magistralni put zbog blizine već pomenute raskrsnice sa ulicom Braće Stanića, pa je «uvedena» u kompleks «CER»-a i spojena sa internom saobraćajnicom «CER»-a, pored granice kompleksa «WISSOL»-a, do kraja iste, a dalje je planirana nova saobraćajnica do, takođe novoplanirane saobraćajnice paralelne sa žel. prugom Čačak Kraljevo (os.tačka 10) u svemu prema Urbanističkom projektu za rekonstrukciju i izgradnju pružnih prelaza na pruzi Stalać Kraljevo Požega deonica na teritoriji opštine Čačak (Sl. list Opštine Čačak br. 9/97). Saobraćajnice u okviru plana detaljne regulacije rade se na nivou idejnog rešenja. Na osnovu podataka iz plana uraditi idejni projekat. Horizontalno rešenje - geometriju svih saobraćajnica raditi na osnovu sračunatih analitičko-geodetskih podataka i grafičkog priloga. Radijuse na raskrsnici pristupne saobraćajnice i ulice projektovati za prohodnost merodavnog teretnog vozila sa 3+2 osovine. Vertikalno rešenje - niveletu saobraćajnica raditi na osnovu visinskih kota koje su date na grafičkim prilozima, a služe kao orjentacija prilikom izrade izvođačkih projekata, vodeći računa o potrebnim padovima za efikasno odvođenje površinskih voda. Planom ovog reda se ne definišu nožice useka i nasipa zato pri izradi izvođačkih projekata treba iste definisati. Kolovoznu konstrukciju sračunati na osnovu predpostavljenog saobraćajnog opterećenja za period od 20godina i geološko-geotehničkog elaborata, a prema metodi JUS.U.C Kolovoznu konstrukciju projektovati kao fleksibilnu, od asfaltnog zastora ili drugog savremenog materijala sa potrebnom podkonstrukcijom. Oivičenja svih kolovoznih površina i trotara planirati ivičnjacima od betona ili sličnog materijala. Pre izgradnje saobraćajnica, izvesti svu planiranu infrastrukturu REGULACIJA MREŽE KOMUNALNIH SISTEMA INSTALACIJA 2.1. HIDROTEHNIČKE INSTALACIJE VODOVOD Postojeći distributivni cevovod φ 400mm se nalazi uz magistralni put M-5, čije je proširenje planirano planovima višeg reda. Kako će se postojeći vodovod naći u nožici buduće saobraćajne trake magistralnog puta, planirano je izmeštanje vodovodne cevi delom u koridor novoplanirane severozapadne saobraćajnice, da bi u slučaju intervencija na vodovodnoj mreži bio omogućen pristup, a delom paralelno nožici budućeg proširenja magistralnog puta da se ne ošteti trup. Takođe se planira i izgradnja vodovodne mreže φ100 mm u prstenastom sistemu u okviru javne
7 saobraćajnice (ivicom trotoara). Cevi postavljati na sloj peska debljine 0,1 m vodeći računa o međusobnom ukrštanju sa ostalim instalacijama. U slučaju eventualnog požara, kao spoljna hidrantska mreža koristitiće se novoplanirani ulični hidranti, kao i spoljni hidranti u okviru lokacije, a unutrašnja hidrantska mreža će se definisati u skladu sa propisima iz ove oblasti. FEKALNA KANALIZACIJA U novoprojektovanoj javnoj saobraćajnici nije planirana fekalna kanalizacija, osim cevi prečnika φ 200 mm, koja će se priključiti na postojeći kolektor φ 1000/800mm ispod saobraćajnice iz bloka 3. Ostali objekti su već priključeni na fekalni kolektor na više mesta van ove lokacije i zadržaće se bez izmeštanja. Minimalna dubina ukopavanja cevovoda je 1,0m, sa odgovarajućim padovima ali ne manjim od 2 % i kaskadom na priključnom revizionom silazu prema uslovima JKP "Vodovod". Cevi postaviti na sloj peska debljine 0,1 m, a revizione silaze planirati na mestima promene pravca ( u horizontalnom ili vertikalnom smislu), kao i na mestima izlaska odvodnih cevi iz objekta. U slučaju ukrštanja sa vodovodnim cevima, poželjno je da vodovodna cev bude iznad kanalizacione. ATMOSFERSKA KANALIZACIJA Atmosferska kanalizacija φ500mm do postojeće depresije se u celosti zadržava, s tim što se depresija ukida, a na izlivu cevi se planira izgradnja ponirućeg bunara na najpovoljnijem mestu u odnosu na koridor nove saobraćajnica, što će se precizno odrediti glavnim projektom u zavisnosti od geoloških uslova. Cevi postaviti na sloj peska debljine 0,1 m, a revizione silaze planirati na mestima promene pravca ( u horizontalnom ili vertikalnom smislu), kao i na mestima izlaska odvodnih cevi iz objekta. U slučaju ukrštanja sa vodovodnim cevima, poželjno je da vodovodna cev bude iznad kanalizacione. Svi podaci dati ovim rešenjem su orijentacioni i služiće kao osnova za izradu glavnih projekata hidrotehničkih instalacija USLOVI ZA ELEKTROENERGETSKU I TT MREŽU ELEKTROENERGETSKA MREŽA Proširenje elektroenergetskih kapaciteta na području obuhvaćenim ovim planom odnosi se na visokonaponsku (10 kv-nu) i niskonaponsku (0,4 kv-nu) mrežu, a podrazumeva izgradnju nove tipske trafo stanice 10/0,4 kv "WISSOL", snage 1x630 kv. Nova trafostanica 10/0,4 kv "WISSOL" može biti zidana ili slobodnostojeća (prema projektu, može biti locirana i u objektu "Wissol"-a), ali obavezno povezana u prsten 10 kv-ne kablovske mreže. Priključak nove TS 10/0,4 kv "WISSOL" ostvariti presecanjem postojećeg 10 kv-nog kabla od TS 35/10 kv "KAZANICA" do TS 10/0,4 kv "BRAĆA STANIĆ". Kablovi 10 kv treba da budu namenjeni za samostalno polaganje u rov. Priključke novih objekata na niskonaponsku mrežu izvesti podzemnim kablovima naponskog nivoa 1 kv propisno položenim u rov, sa počecima na odgovarajućim NN izvodima navedenih trafostanica, a završecima u KPK-ima postavljenim na fasadama objekata. Unutrašnju instalaciju izvesti prema tehničkim propisima za izvođenje električnih instalacija u zgradama.
8 Trase kablova obeležiti reperima, a takođe postaviti oznake u nivou terena koje obeležavaju: kabl u rovu, krivinu, odnosno promenu pravca trase, kablovsku spojnicu, kablovsku kanalizaciju, ukrštanje sa drugom infrastrukturom, tip, presek i naponski nivo kabla. Svetiljke za javnu rasvetu postavljati u zonama trotoara ulica ili zelenih površina, prema odgovarajućim projektima javne rasvete za pojedine ulice. TT MREŽA Predviđeno je proširenje TT mreže ugradnjom novog armiranog TT kabla u rov prema važećim tehničkim propisima na dubini od 0,6 do 0,8 m iz postojeće TT šahte na ulazu u Fabriku termotehničkih uređaja i montaža "CER" Čačak, duž trotoara novoprojektovane ulice. Priključke objekata izvesti podzemnim kablovima koje završiti u koncentracionim ormanima u objektima, ili vazdušnim vodovima koršćenjem krovnih nosača. Unutrašnju instalaciju objekata uraditi u skladu sa važećim propisima. 2.3.USLOVI ZA TERMOTEHNIČKE INSTALACIJE Postojeći gradski gasovod koji prolazi kroz područje ovog plana je dovoljnog kapaciteta za snabdevanje gasom budućih korisnika na predmetnoj lokaciji. Minimalno dozvoljeno rastojanje bliže ivice temelja objekata do bliže ivice cevi gasovoda iznosi 3 m. Priključak na gradski gasovod može se izvršiti na postojećem priključnom šahtu koji se nalazi na lokacji WISSOL ili u skladu sa tehničkim uslovima dobijenim od preduzeća koje se bavi distribucijom gasa (NIS ENERGOGAS). Za grejanje objekata planiraju se gasne kotlarnice koje mogu biti posebni objekti (zidani objekti ili kotlarnice kontejnerskog tipa) ili kotlarnice u okviru budućih objekata. Za redukciju pritiska gasa, sa pritiska graskog gasovoda na pritisak potreban korisniku, planiraju se merno regulacione stanice (MRS). Objekat MRS smestiti u posebno građenoj zgradi ili metalnom ormanu na posebnim temaljima. Locirati je tako udaljenje od zgrada i drugih objekata, kao i od železničkih pruga bude minimalno 15 m, a od nadzemnih električnih vodova minimalno 1.5 puta visine stuba. MRS sa ulaznim pritiskom do 7 bara mogu se instalisati u krugu industrijskog potrošača u dozidanim prostorijama do zgrade u kojima se nalaze nezapaljivi materijali. MRS sa ulaznim pritiskom od 7 13 bara mogu se postaviti i u dozidanim prostorijama zgrada, u kojima se zbog tehnologije proizvodnje zahteva korišćenje gasa sa pritiskom iznad 7 bara. U krugu industrijskog preduzeća MRS se mogu postaviti i na otvorenom prostoru, u kom slučaju se mora postaviti ograda visine minimlno 2.5 m, a na udaljenju min 2 m od spoljnih zidova MRS. Kapaciteti kotlarnica kao i merno regulacionih stanica odrediće se pri izradi idejnih i glavnih projekata. 4.0 REGULACIJA OZELENJENIH POVRŠINA Predviđeno zelenilo treba da dopunjuje osnovni urbanistički koncept za teritoriju plana, pri čemu treba obratiti pažnju na iznalaženje mogućnosti za njegovo bolje povezivanje u planiranom području, kao i šire sa okolnim prostorom. U okviru poslovne zone, postojeće zelene površine negovati i održavati, ovu zonu dopuniti sadnjom novog rastinja, takvim vrstama biljaka koje će se uklopiti u okolni pejzaž. Ispred poslovnih objekata moguće postavljanje žardinjera sa ukrasnim žbunjem i sezonskim cvećem.
9 Pažljivo odabrati vrste, koje će u potpunosti odgovarati ovom prostoru, a način ozelenjavanja vršiti tako da se prostor oplemeni i poveća kvalitet životne sredine. Izabrati takve vrste koje svojim korenom i krošnjom ne smetaju ili oštećuju nadzemne i podzemne instalacije, objekte, staze, a u isto vreme su otporne na aero-zagađenja i zadovoljavaju sanitarnozaštitne uslove. Način ozelenjavanja vršiti tako da se prostor oplemeni i poveća kvalitet životne sredine. IV PRAVILA GRAĐENJA Predmetno područje se opredeljuje za privredne delatnosti ( laka industrija, proizvodno zanatstvo, usluge, skladišta i sl.) Pri funkcionisanju delatnosti voditi računa da se međusobno ne ugrožavaju. Za delatnosti za koje to nalaže Zakon, potrebno je uraditi analizu uticaja na životnu sredinu, koja bi pokazala (ne)mogućnost funkcionisanja date delatnosti na ovoj lokaciji. ZONA 1. - Dozvoljena namena je privreda delatnost. - Za one delatnosti za koje to Zakon nalaže, uraditi analizu na životnu sredinu. - U ovoj zoni koja je trenutno u funkciji porodičnog stanovanja, mora se težiti ka usklađivanju namene i ta promena može teći postepeno do postizanja planiranog koeficijenta i procenta izgrađenosti - Daje se mogućnost legalizacije postojećih objekata, ali dogradnja, nadgradnja i rekonstrukcija se može vršiti samo u skladu sa planiranom namenom. - Najmanja površina parcele je 5,00ari - Položaj objekta određen je građevinskom linijom koja je definisana u odnosu na regulacionu liniju. Objekte postavljati na ili unutar građevinske linije. ( Grafički prilog Karta regulacije sa prikazom javnih površina ) - Koeficijent izgrađenosti max 1,1. - Stepen iskorišćenosti zemljišta max 40 %, - Spratnost objekata max P+1+Pk. - Na istoj građevinskoj parceli moguća je izgradnja i drugih objekata u funkciji osnovnog objekta ( garaže i sl.) - Širina privatnog prolaza za parcele koje nemaju direktan pristup javnom putu ne može biti manja od 3.5m. - Površina pod zelenilom iznosi min 20 %, - Ograđivanje parcela nije obavezno, a ukoliko se postavlja ograda pridržavati se uslova iz Pravilnika o opštim uslovima o parcelaciji i izgradnji ( Sl. glasnik RS broj 75/2003) - Parkiranje obezbediti u okviru sopstvenih parcela. - Mogućnost fazne realizacije. ZONA 2. - Dozvoljena namena za objekte je poslovni, proizvodni i uslužni objekti. - Zabranjuje se izgradnja objekata čija bi namena nije u skladu sa važećom namenom(stanovanje i sl.) - Najmanja površina parcele je 5,00 ari,
10 - Položaj objekta određen je građevinskom linijom koja je definisana u odnosu na regulacionu liniju. Objekte postavljati na ili unutar građevinske linije. ( Grafički prilog Karta regulacije sa prikazom javnih površina ) - Koeficijent izgrađenosti max 1,1, - Stepen iskorišćenosti zemljišta max 40 %, - Spratnost objekata max P+1+Pk - Na istoj građevinskoj parceli moguća je izgradnja i drugih objekata u funkciji osnovnog objekta ( garaže i sl.) - Širina privatnog prolaza za parcele koje nemaju direktan pristup javnom putu ne može biti manja od 3,5m. - Površina pod zelenilom iznosi min 20 %, - Ograđivanje parcela nije obavezno, a ukoliko se postavlja ograda pridržavati se uslova iz Pravilnika o opštim uslovima o parcelaciji i izgradnji. - Parkiranje obezbediti u okviru sopstvenih parcela. - Mogućnost fazne realizacije. ZONA 3. - Dozvoljena namena je privreda delatnost. - Zabranjuje se izgradnja objekata čija bi namena nije u skladu sa važećom namenom(stanovanje i sl.) - Najmanja površina parcele je 5,00ari - Položaj objekta određen je građevinskom linijom koja je definisana u odnosu na regulacionu liniju. Objekte postavljati na ili unutar građevinske linije. ( Grafički prilog Karta regulacije sa prikazom javnih površina ) - Koeficijent izgrađenosti max 1,65. - Stepen iskorišćenosti zemljišta max 60 %, - Spratnost objekata max P+2, - Pristup parcelama ostvariti sa novoplanirane javne saobraćajnice ( Ključka ulica). - Površina pod zelenilom iznosi min 20 %, - Ograđivanje parcela nije obavezno, a ukoliko se postavlja ograda pridržavati se uslova iz Pravilnika o opštim uslovima o parcelaciji i izgradnji. - Parkiranje obezbediti u okviru sopstvenih parcela. - Mogućnost fazne realizacije. USLOVI ZA OBRAZOVANJE GRAĐEVINSKIH PARCELA Jedan od ciljeva izrade ovog planskog akta je stavaranje realnih mogućnosti za obrazovanje građevinskih parcela. Plan detaljne regulacije stvara planski osnov za izradu urbanističkog projekta za potrebe parcelacije, odnosno preparcelacije, a u zavisnosti od intersa investitora. Urbanistički projekat sadržaće sve Zakonom definisane elemente za obrazovanje građevinskih parcela. Zavisno od interesa investitora, moguće je formirati jedinstvenu građevinsku parcelu, za čitav kompleks(jedna zona), ili pojedinačne građevinske parcele(za svaki objekat ili grupaciju objekata). Pristup parcelama ostvariti sa internih ili javnih saobraćajnica. - min građevinska parcela je 5 ari. - oblik parcele treba da bude što približniji obliku pravougaonika ili trapeza.
11 POSEBNI USLOVI : Elektroenergetska mreža Visokonaponski kablovi za samostalno polaganje u rov treba da budu tipa NP013-AS 3X150 mm 2, a niskonaponski mogu biti tipa PP00-Y, položeni u rov na minimalnoj dubini od 0,8 m u svemu prema tehničkim propisima za polaganje elektroenergetskih kablova u rov. Rov treba da poseduje dimenzije koje su određene propisima prema broju kablova, mestu i uslovima polaganja, a kabl se polaže blago vijugavo zbog sleganja tla, u posteljicu od peska minimalne debljine 0,1 m ispod i iznad kabla, uz postavljanje zaštitnih i upozoravajućih elemenata i propisno slojevito nabijanje materijala do potrebne zbijenosti kod zatrpavanja rova. Rov ne sme da ugrozi stabilnost saobraćajnice. Kod postavljanja kabla ispod asfaltiranih površina, puteva, pruga i na drugim mestima gde može doći do mehaničkog oštećenja kabla koristiti PVC cevi odgovarajućeg prečnika, pri čemu treba ispoštovati sve kriterijume za izbor preseka cevi, ili kablovsku kanalizaciju izvedenu od betonskih cevi - kablovica, tako da razmak od gornje površine zaštitne cevi ili kablovske kanalizacije do kote kolovoza treba da bude najmanje 0,8 m. Kod polaganja kablova različitog naponskog nivoa kroz PVC cevi ostvariti viši nivo kanalizacije za kablove nižeg naponskog nivoa. Približavanje i ukrštanje elektroenergetskih kablova sa ostalim elementima infrastrukture izvesti u skladu sa propisima, tako da se ostvare sledeći minimalni dozvoljeni razmaci: - 0,5 m pri paralelnom vođenju sa TT kablom, a kod ukrštanja 0,3 m za kablove napona 250 V prema zemlji, odnosno 0,5 m za napone prema zemlji veće od 250 V, pri čemu ugao ukrštanja treba da bude min (za naseljena mesta), a najmanje 30 0 uz posebnu dozvolu preduzeća za telekomunikacije, a truditi se da bude što bliže 90 0, - 0,5 m pri paralelnom vođenju sa vodovodnim i kanalizacionim cevima, a kod ukrštanja min. razmak je 0,3 m za kablove 1 kv, odnosno 0,4 m za 10 kv-ne kablove, - 0,7 m pri paralelnom vođenju sa toplovodom, a kod ukrštanja min. 0,8 m, - paralelno vođenje sa gasovodom nije dozvoljeno, a kod ukrštanja min. razmak je 0,8 m, - 0,07 m kod međusobnog paralelnog vođenja energetskih kablova (0,1 m ako su u pitanju dva 10 kv-na kabla), a 0,3 m kod ukrštanja, pri čemu treba koristiti opeke ili druge izolacione elemente za razdvajanje kablova različitih naponskih nivoa položene u isti rov, - 0,5 m kod paralelnog vođenja i približavanja temeljima objekata. Ukoliko kod približavanja ili ukrštanja energetskih kablova sa nekim od infrastrukturnih elemenata (TT kabl, vodovodna ili kanalizaciona cev, toplovod, gasovod, ili drugi energetski kabl) nije moguće ostvariti minimalni razmak ili druge propisom zahtevane uslove potrebno je primeniti sledeće zaštitne mere: - Kod ukrštanja i paralelnog vođenja energetskog i TT kabla potrebno je energetski kabl provući kroz zaštitnu cev, ali i tada treba ostvariti minimalni razmak od 0,3 m, - kod ukrštanja sa vodovodnim i kanalizacionim cevima potrebno je energetski kabl provući kroz zaštitnu cev, - kod ukrštanja energetskog kabla sa toplovodom potrebno je učiniti da toplotni uticaj toplovoda ne bude veći od 20 0 C, a to se čini ugradnjom metalnih ekrana između energetskog kabla i toplovoda, ili pojačanom izolacijom toplovoda, ili primenom posebne kablovske košuljice za zatrpavanje toplovoda i kabla (na pr. mešavina šljunka sledećih granulacija i procentualnog učešća u mešavini: do 4 mm 70 %, od 4 do 8 mm 15 % i od 8 do 16 mm 15 %), - kod ukrštanja sa gasovodom potrebno je energetski kabl položiti u zaštitnu cev dužine minimum 2 m sa obe strane mesta ukrštanja, ali i tada treba ostvariti minimalni razmak od 0,3m.
12 Nije dozvoljena gradnja objekata u zaštitnim koridorima dalekovoda, koji iznose 3 m (za dalekovode napona do 20 kv), odnosno 5 m (za dalekovode napona preko 20 kv) sa obe strane horizontalne projekcije poslednjeg provodnika dalekovoda. TT mreža Podzemni telekomunikacioni kablovi polažu se u rov širine 0,4 m na dubini od 0,8 do 1 m prema važećim tehničkim propisima za polaganje TT kablova u rov. Kod približavanja i ukrštanja TT kablova sa ostalim infrastrukturnim objektima potrebno je ostvariti sledeće minimalne razmake: - sa vodovodnom cevi kod ukrštanja 0,5 m, a kod paralelnog vođenja 0,6 m, - sa kanalizacionom cevi kod ukrštanja 0,5 m, a kod paralelnog vođenja 0,5 m, - sa elektroenergetskim kablom do 10 kv kod ukrštanja 0,5 m, a kod paralelnog vođenja 1 m, - od regulacione linije 0,5 m, - od uporišta elektroenergetskih vodova do 1 kv 0,8 m, Vodovod i kanalizacija Priključke iz objekata na gradsku mrežu vršiti isključivo na osnovu tehničkih uslova nadležnih javnih komunalnih preduzeća. Pojas zaštite cevovoda iznosi sa svake strane cevi po 2,5m, a u pojasu nije dozvoljena izgradnja objekata, postavljanje uređaja ni vršenje radnji koje mogu na bilo koji način zagaditi vodu ili ugroziti stabilnost cevovoda. Ovaj pojas zaštite je obavezujući za fekalni kolektor, i za postojeću magistralnu vodovodnu cev (i za njenu izmeštenu trasu). USLOVI ZA ZAŠTITU SPOMENIKA KULTURE Investitor se obavezuje da zemljane radove ( iskop) posao obavi pažljivo i u slučaju bilo kakvih nalaza (zidovi, sitna keramika, stari novac i sl.) zaustaviti radove i obavestiti nadležni Zavod za zaštitu spomenika kulture u Kraljevu. V SMERNICE ZA SPROVOĐENJE PLANA -Privođenje prostora nameni po ovom planu je moguće fazno realizovati. -Za potrebe preparcelacije, u okviru ostalog građevinskog zemljišta, planirati izradu Urbanističkih projekata. Septembar, god.
13 : PLAN DETALJNE REGULACIJE "LOKACIJA 1-WISSOL"u Čačku Nacrt plana 2003.god. Čačak DIREKTOR: D.Popović, dipl.ing.građ..
14 PROJEKTNA ORGANIZACIJA : JAVNO PREDUZEĆE ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE, GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE I PUTEVE JP "GRADAC" ČAČAK VRSTA PLANSKE DOKUMENTACIJE: PLAN DETALJNE REGULACIJE "LOKACIJA 1" WISSOL u Čačku ODGOVORNI PROJEKTANT: Zorica Čolović Subotić, dipl.ing.arh. PROJEKTANTI: Nataša Stefanović, dipl.pr.planer. Svetlana Milošević, dipl.ing.maš. Tatjana Bogdanović, dipl.ing.građ. Zoran Petrović, dipl.ing.el. Mihailo Ostojić, dipl.ing.el. Mlun Đorđević,dipl.ing.geod. SARADNICI: : Vera Rajičić, građ. tehn. Ivana Fejza, građ. tehn. DIREKTOR: Dmitar Popović, dipl.ing.građ.. Septembar 2003.god, Čačak
15 S K U P Š T I N A Č A Č A K O P Š T I N E PLAN DETALJNE REGULACIJE LOKACIJA 1 WISSOL u Čačku Predsednik Skupštine opštine Čačak Velimir Ilić SKUPŠTINA OPŠTINE ČAČAK BROJ DATUM SL.LIST OPŠTINE
16 OPŠTA DOKUMENTACIJA
17 TEKSTUALNI DEO
18 GRAFIČKI DEO
19 S A D R Ž A J OPŠTA DOKUMENTACIJA: -Rešenje o registraciji preduzeća -Rešenje o ispunjenosti uslova za izradu urbanističke dokumentacije -Odluka o izradi plana -Uslovi nadležnih preduzeća i organizacija TEKSTUALNI DEO I OPŠTE ODREDBE PLANA 1.0 Pravni i planski osnov za izradu plana detaljne regulacije 2.0 Opis granica plana i popis obuhvaćenih katastarskih parcela 3.0 Status zemljišta u granicama plana 4.0 Sintezna analiza postojećeg stanja 5.0 Osnovna koncepcija plana 6.0 Popis katastarskih parcela koje su planom odredjene za javno gradjevinsko zemljiste Bilansi povrsina II PRAVILA UREĐENJA III REGULACIJA INFRASTRUKTURNIH MREŽA U PLANU 1.0 Regulacija mreže saobraćajnih površina 2.0 Regulacija mreže komunalnih sistema instalacija 2.1 Hidrotehničke instalacije 2.2 Uslovi za elektroenergetsku i TT mrežu 2.3 Uslovi za termotehničke instalacije 3.0 Regulacija ozelenjenih površina IV PRAVILA GRADJENJA V SMERNICE ZA SPROVODJENJE PLANA GRAFIČKI DEO 1. Pregledna karta 2. Katastarsko topografski plan 3. Karta postojeće namene površina 4. Karta postojećih fizičkih struktura 5. Sinhron plan postojeće infrastrukture 6. Karta namene površina 7. Karta saobraćajnica 8. Karta regulacije sa prikazom javnih povrsina 9. Karta zelenih površina 10. Karta hidrotehničkih instalacija 11. Karta elektroenergetskih i telekomunikacionih mreža 12. Karta termotehničkih instalacija
20
PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti
MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραTESTIRANJE ZAPTIVENOSTI KANALSKIH MREŽA
2. MEĐUNARODNI STRUČNI SKUP IZ OBLASTI KLIMATIZACIJE, GRIJANJA I HLAĐENJA ENERGIJA+ TESTIRANJE ZAPTIVENOSTI KANALSKIH MREŽA Dr Milovan Živković,dipl.inž.maš. Vuk Živković,dipl.inž.maš. Budva, 22-23.9.
Διαβάστε περισσότεραBroj: /03-XXIII-01
Broj: 350-677/03-XXIII-01 Skupština gada Beograda na sednici održanoj 26. decembra 2003. godine na osnovu člana 54. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji(službeni glasnik RS broj 47/03), a u vezi sa
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραPARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
Διαβάστε περισσότερα1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2
OPTEREĆENJE KROVNE KONSTRUKCIJE : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2 1.1. ROGOVI : * nagib krovne ravni : α = 35 º * razmak rogova : λ = 80 cm 1.1.1. STATIČKI
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραPOTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότερα3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραGRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN
GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit Modul za konstrukcije 16.06.009. NOVI NASTAVNI PLAN p 1 8 /m p 1 8 /m 1-1 POS 3 POS S1 40/d? POS 1 d p 16 cm 0/60 d? p 8 /m POS 5 POS d p 16 cm 0/60 3.0 m
Διαβάστε περισσότεραOpšte KROVNI POKRIVAČI I
1 KROVNI POKRIVAČI I FASADNE OBLOGE 2 Opšte Podela prema zaštitnim svojstvima: Hladne obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina, Tople obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina i prodora hladnoće
Διαβάστε περισσότεραCenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.
Cenovnik spiro kanala i opreme - *Cenovnik ažuriran 09.02.2018. Spiro kolena: Prečnik - Φ (mm) Spiro kanal ( /m) 90 45 30 Muf/nipli: Cevna obujmica: Brza diht spojnica: Elastična konekcija: /kom: Ø100
Διαβάστε περισσότεραFormiranje optimalne konfiguracije teretnog vozila u skladu sa potrebama i mogućnostima naručioca, ponudom proizvođača i nadgraditelja.
Formiranje optimalne konfiguracije teretnog vozila u skladu sa potrebama i mogućnostima naručioca, ponudom proizvođača i nadgraditelja. Mora postojati interakcija sve tri uključene strane: -poznavanje
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότεραVeličina zahvata lokacije je 1,26ha. Planski pokazatelji su dati u narednoj tabeli: Tabela 1. Urbanistički pokazatelji
4.3 ELEKTROENERGETIKA 1. UVOD Ovim planom određene su potrebe, definisane zahvatom u okviru izmjena DUP-a i UP-a Istorijskog jezgra Cetinja, za električnom energijom u zavisnosti od strukture i namjene
Διαβάστε περισσότεραAntene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότερα35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD
Predmet: Mašinski elementi Proraþun vratila strana 1 Dimenzionisati vratilo elektromotora sledecih karakteristika: ominalna snaga P 3kW Broj obrtaja n 14 min 1 Shema opterecenja: Faktor neravnomernosti
Διαβάστε περισσότερα2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =
( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se
Διαβάστε περισσότεραPRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)
Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότεραUniverzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika
Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.
Διαβάστε περισσότεραProgram testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Διαβάστε περισσότερα4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.
4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραPRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότεραENERGETSKI KABLOVI (EK-i)
ENERGETSKI KABLOVI (EK-i) Tabela 13.1. Vrsta materijala upotrebljena za izolaciju i plašt Vrsta palšta Nemetalni plašt Metalni plašt Oznaka P E X G EV B EP Ab Si F Fe Ec Pa Ni Pt N Es Pu IP NP H h T A
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραAPROKSIMACIJA FUNKCIJA
APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραHEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE
TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραPravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.
1 Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom. Pravilo 2. Svaki atribut entiteta postaje atribut relacione šeme pod istim imenom. Pravilo 3. Primarni ključ entiteta postaje
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραPRSKALICA - LELA 5 L / 10 L
PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L UPUTSTVO ZA UPOTREBU. 1 Prskalica je pogodna za rasprsivanje materija kao sto su : insekticidi, fungicidi i sredstva za tretiranje semena. Prskalica je namenjena za kućnu upotrebu,
Διαβάστε περισσότεραGrađevinski fakultet Modul konstrukcije pismeni ispit 22. jun 2015.
Univerzitet u Beogradu Prethodno napregnuti beton Građevinski fakultet grupa A Modul konstrukcije pismeni ispit 22. jun 2015. 0. Pročitati uputstvo na kraju teksta 1. Projektovati prema dopuštenim naponima
Διαβάστε περισσότεραTeorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd
Teorija betonskih konstrukcija 1 Vežbe br. 4 GF Beograd Teorija betonskih konstrukcija 1 1 "T" preseci - VEZANO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji (M G,Q ) sračunato kvalitet materijala (f cd, f
Διαβάστε περισσότεραJul 2007 ZA KANALIZACIONE I DRENAŽNE SISTEME, ZA KOMUNALNU I INDUSTRIJSKU NAMENU. Inteligentna rešenja u niskogradnji
Jul 7 Sistem PVCU kanalizacije Proizvodni program ZA KANALIZACIONE I DRENAŽNE SISTEME, ZA KOMUNALNU I INDUSTRIJSKU NAMENU Inteligentna rešenja u niskogradnji Sistem PVCU kanalizacije Sadržaj Sadržaj PVC
Διαβάστε περισσότεραTABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II
TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II TABLICA 1: PARCIJALNI KOEFICIJENTI SIGURNOSTI ZA DJELOVANJA Parcijalni koeficijenti sigurnosti γf Vrsta djelovanja Djelovanje Stalno Promjenjivo
Διαβάστε περισσότερα( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
Διαβάστε περισσότεραPREDMER MATERIJALA I RADOVA
TEHNIČKA SPECIFIKACIJA Obrazac 11. PREDMER MATERIJALA I RADOVA 1. JAVNO OSVETLJENJE U UL. PARTIZANSKIH BAZA I UL. 51. DIVIZIJE U SUBOTICI Red. Br. Opis Merna jedinica Količina 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Geodetsko
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότερα