Novine u Zakonu o proračunu

Transcript

1 Godišnji financijski izvještaji proračuna i proračunskih korisnika Godišnja prijava poreza na dohodak za godinu Temeljni kolektivni ugovor za javne službe Zakon o udrugama u javnoj raspravi Izmjene Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi Novine u Zakonu o proračunu NE PROPUSTITE SPECIJALIZIRANE RADIONICE PO DJELATNOSTIMA U SIJEČNJU

2 Sadržaj Predgovor 1. Odgovornost čelnika za dobar sustav financijskog upravljanja 1.1. Zakonodavni okvir za financijsko upravljanje i kontrole 1.2. Interna pravila i procedure važne za fi nancijsko upravljanje 2. Što je važno za dobro i uspješno planiranje proračuna/financijskog plana 2.1. Uloga čelnika u strateškom planiranju 2.2. Sudionici u procesu pripreme proračuna/fi nancijskih planova 2.3. Potreba za uravnoteženjem proračuna/fi nancijskog plana 2.4. Važnost izrade uputa za korisnike i utvrđivanje limita 2.5. Obvezan sadržaj financijskog plana 2.6. Rokovi izrade i usvajanja proračuna/fi nancijskog plana 2.7. Primjena načela transparentnosti 2.8. Operativno planiranje 3. Što je važno znati za dobro i uspješno izvršavanje proračuna/financijskog plana 3.1. Pravila izvršavanja proračuna i upravljanja prihodima i rashodima koja se moraju utvrditi zakonom odnosno odlukom o izvršavanju proračuna 3.2. Faze u procesu izvršavanja proračuna 3.3. Posebna pravila upravljanja proračunom koja svaki rukovoditelj treba znati 3.4. Zaduživanje i upravljanje gotovinom 3.5. Odnosi sa trgovačkim društvima u vlasništvu 4. Zašto je važno imati dobar računovodstveni sustav 4.1. Troškovno i upravljačko računovodstvo 4.2. Financijsko računovodstvo 5. Izvještavanje 5.1. Financijsko izvještavanje 5.2. Izvještavanje o financijskom upravljanju i kontrolama 6. Riznica kao model upravljanja temeljne informacije za čelnike 6.1. Sustavi riznica u kontekstu upravljanja javnim fi nancijama na lokalnoj razini 6.2. Temeljne funkcije lokalnih riznica 7. Unutarnja revizija kao podrška radu čelnika 8. Najčešće nepravilnosti u radu zamke koje rukovoditelji moraju znati izbjeći 9. Propisi - Zakon o proračunu - Odluka o proglašenju Zakona o fi skalnoj odgovornosti - Odluka o proglašenju Zakona o sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru - Pregled propisa vezanih uz fi nancijsko upravljanje i kontrole NAKLADNIK: TIM4PIN,10000 Zagreb, Vukovarska 237A centar@tim4pin.hr; pitajcentar@tim4pin.h Danijela Stepić, Ivana Jakir-Bajo, Ivana Maletić, Marela Knežević, Davor Kozina FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE PRIRUČNIK ZA ČELNIKE NA SVIM RAZINAMA Datum: Red. br. Narudžbenica broj Opis Cijena/kom Komada Ukupna cijena 1. Fiskalna odgovornost i financijsko upravljanje 250,00 kuna NAPOMENA: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20%. kontakt broj: Prilikom plaćanja, u poziv na broj upisati: Model: OIB pravne osobe Žiro račun: HR Svrha uplate: Kupnja knjige fin upravljanje i fi skalna odg tel: fax: potpis i žig naručitelja

3 PISMO GLAVNOG UREDNIKA Poštovani čitatelji! Prema našim najavama s konca prošle godine, stručna literatura u Republici Hrvatskoj od danas je bogatija za novi specijalizirani časopis koji ovim brojem počinje kontinuirano izlaziti. Već u promotivnom broju, koji vam je i dalje raspoloživ na našoj internet stranici, istaknuli smo da ovim časopisom želimo snažnije razviti međusobnu razmjenu informacija, savjeta, spoznaja i iskustava eksperata, praktičara i znanstvenika koji djeluju u proračunskom i nepro itnom sektoru. Premda nam suvremeno informatičko doba i napredne tehnologije pružaju brojne e ikasne i ekonomične mogućnosti smatramo da je pisana riječ u formi tiskanog glasila ipak nužna. Bogatim sadržajem promotivnoga i ovoga, prvoga broja novoga časopisa TIM4PIN MAGAZIN vjerujemo da smo vam uvjerljivo predstavili naše nastojanje da časopis postane izvor relevantnih informacija i pouzdani vodič za primjenu općih i posebnih propisa, najbolje domaće i svjetske prakse te aplikativnih znanstvenih dostignuća u području djelovanja javnog i nepro itnog sektora. Koncepciju časopisa i ubuduće ćemo razvijati u dva temeljna segmenta prvi koji će sadržajno obuhvaćati stručne i znanstvene teme od općeg interesa i drugi koji ćemo sustavno obogaćivati temama koje proizlaze iz vaših brojnih speci ičnosti u pojedinim djelatnostima. Iskreno se zahvaljujemo svim čitateljima koji su nam već u ovoj inicijalnoj fazi svojom pretplatom na časopis ukazali svoje povjerenje. Bili bismo vam također vrlo zahvalni kada biste svojim stavovima, idejama, prijedlozima, sugestijama i pisanim prilozima doprinijeli da časopis u svom razvoju konceptualno i sadržajno zaista bude po mjeri vaših informacijskih potreba. Sa željama za osobnim i poslovnim uspjehom u Novoj godini, pozdravljam vas s poštovanjem! Glavni urednik: prof. dr. sc. Davor Vašiček TIM4PIN MAGAZIN Časopis Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora - TIM4PIN Nakladnik: TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41 OIB ; MBS ; IBAN/žiro račun: HR (PBZ) Adresa uredništva: Vukovarska 237a, Zagreb Za nakladnika: mr.sc. Ivana Maletić Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček Tehnička urednica: Maja Petričko, mag.oec. Tajnica uredništva: Sabina Rebrović, mag.oec. Uredništvo: prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan Oblikovanje naslovnice: Studio Tičić, d.o.o Zagreb Gra ička priprema za tisak: Gordana Vinter Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb TIM4PIN MAGAZIN 1/

4 PISMO SADRŽAJ GLAVNOG UREDNIKA PRIKAZ KONFERENCIJE: Financijsko upravljanje i praktični aspekti pristupanja Europskoj uniji Zagreb, 30. studeni godine... 4 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Vesna Lendić Kasalo Javna rasprava o prijedlogu novog Zakona o udrugama Ivana Jakir Bajo Primjena izmjena i dopuna Zakona o proračunu Ivana Jakir-Bajo Osvrt na Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Danijela Stepić Marela Knežević Godišnje izvješće o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola za obveznici i rokovi FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Nikola Đurić Dijana Spitzer Fiskalizacija korisnički pogled na početak uvođenja RAČUNOVODSTVO Ivana Jakir-Bajo Mladenka Karačić Upute Ministarstva inancija uz sastavljanje godišnjih inancijskih izvještaja za proračune i proračunske korisnike Sastavljanje i predaja godišnjih inancijskih izvještaja za u sustavu proračuna Davor Vašiček Ivana Jakir Bajo Inventurne razlike u nepro itnim i proračunskim organizacijama Davor Vašiček Ispravak vrijednosti dugotrajne imovine u sustavu proračuna za godinu Upravljačko i troškovno računovodstvo u javnom sektoru - specijalistička edukacija REVIZIJA Nediljka Rogošić Revizija političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i nezavisnih članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave PLAĆE I NAKNADE Mirela Bojić Maja Petričko Novi temeljni kolektivni ugovor za javne službe POREZI Mirjana Mahović Komljenović Godišnja prijava poreza na dohodak za 2012.godinu Ksenija Cipek Iva Uljanić Novine u oporezivanju dohotka od 01. siječnja godine EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Nada Zrinušić Provedba i osiguravanje revizorskog traga u EU projektima Marija Tufekčić Značaj europskih fondova za razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave JAVNA UPRAVA/LOKALNA I PODRUČNA REGIONALNA SAMOUPRAVA Anita Markić Prikaz novog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

5 PISMO GLAVNOG UREDNIKA SADRŽAJ SPECIFIČNOSTI PO DJELATNOSTIMA SOCIJALNA SKRB Ivana Maletić Klasi iciranje i evidentiranje prihoda u ustanovama u socijalnoj skrbi ZDRAVSTVO Davor Vašiček Klasi iciranje i evidentiranje prihoda u ustanovama u sustavu zdravstva ŠKOLSTVO Vesna Orlandini Utvrđivanje i evidentiranje štete prouzročene od radnika ili učenika škole ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE Vesna Vašiček Ivana Maletić Izvori inanciranja i klasi ikacija prihoda ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja PREDŠKOLSKI ODGOJ Mladenka Karačić Maja Petričko Odgovori na pitanja dječjih vrtića vezano uz inancijsko poslovanje PRAVOSUĐE Ivana Jakir-Bajo Speci ične knjigovodstvene evidencije kod sudova i državnih odvjetništava VATROGASTVO Mladenka Karačić Sabina Rebrović Evidentiranje rashoda javnih vatrogasnih postrojbi i oročavanja sredstava TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. NACIONALNI PARKOVI I PARKOVI PRIRODE Marija Jurčević Zaštićena područja u funkciji lokalnog razvoja ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTE Ivana Vargašević Čonka Knjigovodstvene evidencije godišnje naknade za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila i naknade za inanciranje građenja i održavanja javnih cesta POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Davor Vašiček Amortizacija imovine nepro itnih organizacija za godinu POSLOVANJE SINDIKATA Mario Švigir Ususret EU - sektorska vijeća za socijalni dijalog LOKALNA SAMOUPRAVA Desanka Sarvan Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru TIM4PIN INFO - KORISNI PODACI 1. Iznosi naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez poreza Novi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike Novi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama Plaće Stope zateznih kamata i eskontna stopa

6 PRIKAZ KONFERENCIJE Financijsko upravljanje i praktični aspekti pristupanja Europskoj uniji Zagreb, 30. studeni godine Pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, prof. dr. Ive Josipovića Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora TIM4PIN organizirao je prvu konferenciju o inancijskom upravljanju i praktičnim aspektima pristupanja Europskoj uniji. Konferencija je održana u Zagrebu 30. studenog Konferencija ovakvog sadržaja i na ovoj razini organizirana je po prvi put u Republici Hrvatskoj. Mnogi čelnici u javnom sektoru nisu svjesni važnosti potpisivanja Izjave o iskalnoj odgovornosti i upravljačke odgovornosti koju imaju. Stoga, važno je bilo da čuju da im Izjava pomaže u uspostavi sustava dobrog inancijskog upravljanja koji je preduvjet zakonitom, namjenskom i učinkovitom korištenju sredstava. Uz to priprema i njih i instituciju u kojoj su čelnici za korištenje EU fondova. Oni spretniji, kreativniji i informiraniji će znatno pro itirati iz EU fondova, razviti i unaprijediti svoje ustanove te se po tome izdvojiti od drugih. Konferencija je osmišljena tako da odgovori na najčešća pitanja iz prakse važna upravo za čelnike na svim upravljačkim razinama. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora TIM4PIN Konferenciju je ispred organizatora otvorila i u plenarnom dijelu vodila mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra TIM4PIN. Konferencija se sastojala od dva dijela: 1. plenarni dio tijekom kojeg su visoki dužnosnici i znanstvenici ukazali na važnost pripreme javnog sektora za korištenje EU fondova i 2. Dvije tematske grupe sekcija na kojima je obrađeno 6 različitih tematskih cjelina kroz 18 različitih prezentacija. Predavači tijekom plenarnog dijela bili su (nabrojeni slijedom izlaganja): potpredsjednik Vlade RH g. Branko Grčić, šef delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj g. Paul Vandoren, ministar inancija g. Slavko Linić, guverner Hrvatske narodne banke g. Boris Vujčić, glavna ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku gđa Sanja Mađarević Šujster i glavni urednik TIM4PIN MAGAZINA g. Davor Vašiček. U plenarnom dijelu istaknuto je da je za Republiku Hrvatsku ulazak u Europsku Uniju značajan iz više razloga. Podpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnog razvoj i fondova Europske unije g. Branko Grčić, ukazao je na utjecaj Kohezijske politike Europske unije i novosti u regionalnoj politici Republike Hrvatske. Podpredsjednik je istaknuo da su za korištenje EU fondova najvažniji spremni projekti, jak administrativni kapacitet i kvalitetna provedba projekata. Prema savjetima iz Europske unije, trebali bismo imati minimalno 50 posto više pripremljenih projekata u odnosu na odobrena sredstva iz EU fodnova ako želimo biti uspješni u korištenju fondova. Šef Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj g. Paul Vandoren, svojim je izlaganjem ukazao na važnost aktivnog sudje- 4 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

7 PRIKAZ KONFERENCIJE lovanja javnog sektora Republike Hrvatske u zajedničkim politikama EU. Čestitao je na organiziranju ove konferencije te je naglasio kako je javni sektor ključan korak u pripremanju ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Poboljšanje učinkovitosti javne uprave kao i reforme u javnom sektoru trebale bi nam biti politički i ekonomski prioritet, i to ne samo u teoriji. Ministar inancija Republike Hrvatske, g. Slavko Linić, naveo je koji su to preduvjeti za postizanje dobrog inancijskog poslovanja, istaknuo je važnost inancijskog upravljanja te žurnog uvođenja inancijske discipline u Republiku Hrvatsku. Osim toga, istaknuo je važnost sudjelovanja Republike Hrvatske u fondovima Europske unije koji će prvenstveno dati Republici Hrvatskoj mogućnost dodatnog izvora inanciranja koji je svakako nužan u kriznim vremenima. Istaknuo je kako je Republika Hrvatska uložila (i dalje ulaže) napore ka kreiranju proračuna harmoniziranog s proračunom Europske unije. Guverner Hrvatske narodne banke, g. Boris Vujčić, predočio je izazove s kojima se Republika Hrvatska suočava na samom pragu ulaska u Europsku uniju. Izazovi su prvenstveno vezani uz nužne strukturne reforme i očuvanje monetarne stabilnosti. Naglasio je kako bi se trebali poboljšati ključni faktori gospodarskog rasta. BDP po stanovniku je u Republici Hrvatskoj upola manji nego li je u Europskoj uniji (prosjek EU 27), dug opće države kao udio u BDP-u konstantno raste iz godine u godinu, udio u svjetskom izvozu ima tendenciju pada. Glavna ekonomistica Svjetske banke za Republiku Hrvatsku, gđa Sanja Mađarević Šujster ukazala je na važnost dobrog upravljanja proračunskim sredstvima i donošenja dugoročnih strategija i politika. EU fondovi nam ne mogu pomoći ako sami ne znam što i kako želimo istaknula je gđa. Mađarević Šujster. Urednik časopisa TIM4PIN MAGAZIN, profesor na ekonomskom fakultetu u Rijeci, g. Davor Vašiček, istaknuo je važnost znanja i svijesti na razini čelnika, uprav ljača o dobrom inancij skom po slovanju. Čelnici ne smiju pasivno promatrati i čekati da im netko izvana ukaže na nepravilnosti u poslovanju. Sami moraju organizirati i osmišljavati poslovanje u skladu s kriterijem vrijednost za novac, ali osigu ravajući istovremeno zakonito i namjensko poslovanje. U tome im pomaže i Izjava o iskalnoj odgovornosti kao instrument samoocjene vlastitog sustava inancijskog upravljanja. Nakon odmora započeo je drugi dio Konferencije u kojem su se po tri sekcije odvijale paralelno te su sudionici birali temu koja im je najbliskija i najzanimljivija. Održano je ukupno šest sekcija. U prvom dijelu sekcija obrađene su teme strateškog planiranja, specijalizacije regija i stvaranja modernih klastera; pripreme i inanciranja projekata u Republici Hrvatskoj; te s obzirom da se iz primjera najbolje nauči, primjeri projekata u Republici Hrvatskoj i državama članicama EU. TIM4PIN MAGAZIN 1/

8 PRIKAZ KONFERENCIJE Prije svega posebno treba istaknuti mogućnosti koje nam se ulaskom u europsku obitelj otvaraju. Ponajprije su vezane uz mogućnost korištenja europskih fondova. S obzirom da smo po razvijenosti ispod prosjeka zemalja članica, EU za nas iz svog proračuna izdvaja znatno više nego što su naše obveze uplate. Od do godine riječ je od oko 10 milijardi kuna godišnje. Da bi se iskoristio taj iznos potrebno je provoditi projekte u vrijednosti od otprilike30 milijardi kuna, a trenutno, kada se zbroje ulaganja svih općina, gradova, županija i središnje države, jedva dolazimo do iznosa od 8-9 milijardi kuna godišnje. Navedeno pokazuje da nam stiže tsunami novaca koji traži gotove projekte ako ga mislimo iskoristiti i doći do rasta i razvoja. U korištenju ovih sredstava najvećim dijelom će sudjelovati javni sektor investicijama u energetiku, okoliš, promet, društvenu infrastrukturu (a to je opremanje, nadogradnja i izgradnja različite infrastrukture od vrtića, preko bolnica, fakulteta, škola, sudova, kazališta, domova kulture ), jačanje tržišta rada i zaposlenosti. Upravo zato moramo se prestati zaduživati za provedbu projekata, sredstva nam trebaju za pripremu projekata, u to treba uložiti. Dakle, potrebno je pripremiti projekte i što prije potrošiti EU fondove koji su bespovratni. U prve tri godine članstva sedmogodišnji iznos možemo teoretski potrošiti ako imamo za što i time u ovim kriznim vremenima otvoriti i pokrenuti razvojne poluge. Ove mogućnosti daju svakako nadu i bude optimizam. Za projekte poduzetnika, nepro itnih organizacija i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunskih korisnika i trgovačkih društava u javnom sektoru može se i u fondovima kao i u IPA-i, isplaćivati predujam za početak provedbe projekta dok će se daljnje isplate vršiti u skladu s napretkom projekta. Izuzetak su programi u poljoprivredi te neki od programa prekogranične suradnje kod kojih je sredstva moguće dobiti tek po završetku projekta. Međutim, već sada su banke korisnicima IPARD sredstava otvorile posebne, dostupnije i povoljnije kreditne linije, a u budućnosti bi se trebalo očekivati osnivanje državnog jamstvenog fonda kao podrške provedbi i inanciranju projekata koji su odabrani na natječaju s obzirom da godišnji iznosi koje ćemo za ruralni razvoj moći koristiti rastu sa IPA-inih 25 milijuna eura godišnje na 330 milijuna eura u Fondu za ruralni razvoj. Kada je riječ o su inanciranju za općine, gradove i županije (i njihove proračunske korisnike), koji nemaju snažan iskalni kapacitet, inancijsku pomoć u pripremi i su inanciranju projekata trebao bi dati središnji proračun jer je središnjoj državi u interesu postići ravnomjeran regionalni razvoj. Sve je ovo bilo detaljno obrađeno na sekcijama tijekom Konferencije 30. studenog TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

9 U drugom dijelu sekcija obrađene su posebno aktualne teme otvorenosti proračuna i proračunskih korisnika javnosti te najčešće nepravilnosti u radu. Uz to posebna tematska cjelina bila je posvećena lokalnom ekonomskom razvoju s uvijek aktualnim temama inancijskog poslovanja i upravljanja proračunom. Treća sekcija u ovom dijelu bila je posvećena važnosti sustava inancijskog upravljanja i koncepta iskalne odgovornosti što je ujedno bio i light motiv čitave konferencije. PRIKAZ KONFERENCIJE Osnovna poruka i zaključak konferencije je da je informiranost i znanje na razini čelnika ključno u razdoblju koje dolazi. Sve kreće s vrha: novi načini rada, razmišljanja kroz uvođenje strateškog planiranja, de iniranja ciljeva i aktivnosti za postizanje tih ciljeva te indikatora kojima će se mjeriti ostvarenje postavljenih ciljeva samo tako uobličeni projekti i utemeljeni na strateškim dokumentima mogu se inancirati iz EU sredstava shvaćanje da se treba okrenuti novim izvorima inanciranja jer u proračunu nema više prostora za ulaganja, strog odnos prema trošenju novca, disciplina i svijest da nenamjensko trošenje dovodi do gubitka sredstava, inzistiranje na zakonitosti i učinkovitosti u radu, a sve su to preduvjeti dobivanja i nakon toga uspješnog korištenja sredstva EU fondova. Nije dovoljno da samo zaposlenici znaju o ovome, čelnici donose odluke i trebaju imati osnovne informacije koje će im pomoći u snalaženju i odlučivanju. Prikaz pripremile: Ivana Maletić i Maja Petričko TIM4PIN MAGAZIN 1/

10 Osigurajte primjerak izdanja koje vam je neophodno za popunjavanje upitnika o iskalnoj odgovornosti! FISKALNA ODGOVORNOST popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izviješća Autori: Ivana Maletić, Ivana Jakir-Bajo, Ana Zorić, Danijela Stepić i Davor Vašiček U ovoj knjizi autori koji su izravno radili na harmo nizaciji hrvatske inancijske regulative s europskim načelima i praksom detaljno opisuju sadržaj i značenje svakog od pitanja u Upitniku o iskalnoj odgovornosti, dokaze koji se mogu koristiti za odgovore na pitanja, daju primjere planova otklanjanja slabosti i nepravilnosti te primjere izviješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima. Daju se i upute unutarnjim revizorima za sastavljanje Mišljenja uz Izjavu. Uz knjigu dobivate i CD s uputama Ministarstva inancija, procedurama, primjerima planova i izviješ ća, obrascima testiranja za pojedina pitanja i Predmetom. Cijena izdanja s CD-om: 235,00 kuna (uključen PDV) Narudžbe možete slati na mail adresu centar@tim4pin.hr ili naručiti pozivom na neki od telefona Centra: 01/ , 01/ , 099/ , 099/ Datum: Narudžbenica broj Red. br. Opis Cijena/kom Komada Ukupna cijena 1. Fiskalna odgovornost- popunjavanje upitnika 235,00 kuna NAPOMENA: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20%. kontakt broj: Prilikom plaćanja, u poziv na broj upisati: Model: OIB pravne osobe Žiro račun: HR Svrha uplate: Kupnja knjige Fiskalna odgovornost tel: fax: potpis i žig naručitelja

11 TIM4PIN Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora najavljuje SPECIJALIZIRANE RADIONICE PO POJEDINIM DJELATNOSTIMA PRORAČUNSKIH KORISNIKA NE PROPUSTITE INTERAKTIVNE RADIONICE S PUNO RAZGOVORA, RASPRAVA I RJEŠENJA KOJA SE NE PONAVLJAJU U ZAGREBU, HOTEL PALACE, OD 10h DO 15.30h RASPORED RADIONICA: DJEČJI VRTIĆI 14. siječnja USTANOVE U KULTURI 15. siječnja SUDOVI I ODVJETNIŠTVA 16. siječnja USTANOVE U SOCIJALNOJ SKRBI 17. siječnja FAKULTETI I INSTITUTI 18. siječnja USTANOVE U ZDRAVSTVU 21. siječnja JAVNE VATROGASNE POSTROJBE 22. siječnja OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE I UČENIČKI DOMOVI 23. siječnja OPĆINE, GRADOVI I ŽUPANIJE 28. siječnja TEMA RADIONICA JE: Obveze u svezi davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti i sustava inancijskog upravljanja te speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija uoči sastavljanja godišnjih inancijskih izvještaja i ostale aktualnosti primjena izmjena Zakona o proračunu i slično Detaljan program radionica objavljen je na internet stranici Materijal: CD sa svim tekstovima i prezentacijama predavača te pisani materijal Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi: 700,00kn (uključuje PDV). Naknada za drugog i više polaznika iz iste institucije bez materijala 400,00 kn. Prijave se mogu izvršiti na telefone Centra: 01/ (fax i tel), 01/ / , 099/ te na centar@tim4pin.hr Posjetite našu internet stranicu na i prijavite se online. TIM4PIN Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora najavljuje RADIONICE ZA OPĆINE, GRADOVE, ŽUPANIJE I PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE PO GRADOVIMA U VELJAČI RASPORED RADIONICA PO GRADOVIMA: Split 18.2., Šibenik 19.2., Zadar 20.2., Rijeka 21.2., Pula 22.2., Zagreb 25.2., Osijek 26.2., Bjelovar TEMA RADIONICA JE: Obveze proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika u svezi davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti i novosti u proračunskim propisima. Osvrt na najčešće nepravilnosti koje su uočili Ministarstvo inancija i Državni ured za reviziju te kako ih izbjeći. Detaljan program radionica bit će objavljen na internet stranici Materijal: Dva nova priručnika: Fiskalna odgovornost i inancijsko upravljanje - priručnik za čelnike na svim organizacijskim razinama i Fiskalna odgovornost - popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izviješća (uključuje CD sa svim materijalima) Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi: 800,00 kn (uključuje PDV i materijal). Naknada za drugog i više polaznika iz iste institucije bez materijala 400,00kn. Prijave se mogu izvršiti na telefone Centra: 01/ , 01/ , 099/ , 099/ te na centar@tim4pin.hr Posjetite našu internet stranicu na i prijavite se.

12 TIM4PIN Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora organizira SEMINAR ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE 4. veljače godine u Zagrebu, hotel Palace, s početkom u 10h do 15.30h TEMA SEMINARA JE: Sastavljanje godišnjih inancijskih izvještaja, speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcije, Zakon o udrugama nakon javne rasprave, Zakon o računovodstvu/ inancijskom poslovanju nepro itnih organizacija očekuje se javna rasprava i ostale aktualnosti Detaljan program radionica bit će objavljen na internet stranici Materijal: CD sa svim tekstovima i prezentacijama predavača te pisani materijal Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi: 650,00 kn (uključuje PDV). Naknada za drugog i više polaznika iz iste institucije bez materijala 400,00kn. Prijave se mogu izvršiti na telefone Centra: 01/ , 01/ , 099/ , 099/ te na centar@tim4pin.hr Posjetite našu internet stranicu na i prijavite se. TIM4PIN Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora organizira RADIONICU ZA KOMUNALNA PODUZEĆA, ŽUPANIJSKE RAZVOJNE AGENCIJE I TRGOVAČKA DRUŠTVA U VLASNIŠTVU JEDINICA LOKALNE I/ILI PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I/ILI DRŽAVE 8. veljače godine u Zagrebu, hotel Palace, s početkom u 10h do 15.30h TEMA RADIONICA JE: Obveze trgovačkih društava u svezi uspostave sustava inancijskog upravljanja, speci ičnosti inancijskog poslovanja i ugovorni odnosi s nadležnim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i ministarstvima Detaljan program radionica bit će objavljen na internet stranici Materijal: CD sa svim tekstovima i prezentacijama predavača te pisani materijal Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi: 750,00kn. Naknada za drugog i više polaznika iz iste institucije bez materijala 400,00kn. Prijave se mogu izvršiti na telefone Centra: 01/ , 01/ , 099/ , 099/ te na centar@tim4pin.hr Posjetite našu internet stranicu na i prijavite se.

13 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Vesna Lendić Kasalo * Javna rasprava o prijedlogu novog Zakona o udrugama UDK 3.07 Analizom aktualnih problema u primjeni Zakona o udrugama te međunarodnih i europskih propisa koji uređuje slobodu udruživanja izrađen je nacrt prijedloga Zakona o udrugama. Nacrt je 18. prosinca putem internetske stranice Ministarstva uprave ( i Vladinog Ureda za udruge ( stavljen na jednomjesečno javno internetsko savjetovanje. U pozivu za savjetovanje jasno su naznačena otvorena pitanja na koje se u javnom savjetovanju želi dobiti odgovor, a po njegovom završetku, svi pristigli doprinosi bit će javno dostupni. Autorica u tekstu opisuje novosti koje ovaj prijedlog Zakona o udrugama donosi te objašnjava razloge promjena. 1. Uvod Nakon desetogodišnje primjene Zakona o udrugama (NN, br. 88/01, 11/02), kojim je učinjen napredak u zaštiti ustavnog načela slobode udruživanja i uspostavljen poticajan normativni okvir za rad udruga kao najbrojnijih oblika djelovanja civilnog društva, te značajan korak naprijed u jačanju autonomije u radu udruga (kao privatno-pravnih osoba koje osnivaju i kojima upravljaju njihovi članovi) te kojim su postavljeni temelji za razvoj mjerila, kriterija i postupaka za dodjelu dotacija iz državnog i lokalnih proračuna, projektima i programima od interesa za opće dobro koje provode udruge, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske i Ministarstvo uprave pokrenuli su početkom javno savjetovanje 1 o izazovima u provedbi Zakona o udrugama. U ovoj prethodnoj javnoj raspravi ukazalo se na različita tumačenja i neujednačenu primjenu odredbi Zakona od strane registracijskih tijela ureda državne uprave u županijama, koji imaju oprečnu praksu u pogledu priznavanja statutarnih odred- * Vesna Lendić Kasalo, dipl. iur., zamjenica ravnatelja Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. 1 U javnu raspravu, koja je održana 6. ožujka i internetsko savjetovanje koje je trajalo 24 dana, uključilo se preko 120 sudionika iz tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ureda državne uprave u županijama, akademske zajednice i udruga. Prijedlozi i komentari izneseni na raspravi zabilježeni su i objavljeni na internetskoj stranici Ureda, a ukazali su na niz problema u provedbi Zakona. TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. bi u statutima udruga kojima se uređuje obavljanje prihodovnih i drugih djelatnosti udruge (dosadašnje odredbe Zakona u ovom pogledu ne mogu spriječiti zlouporabu statusa udruge za pribavljanje osobne inancijske koristi, ali često i ograničavaju nastojanja pojedinih udruga da registriraju prihodovne djelatnosti i socijalno poduzetničke aktivnosti u svrhu samo inanciranja), udruživanje udruga u saveze, poštivanje načela demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova kod unutarnjeg ustroja udruge i sl., što ponekad dovodi do odbijanja potpuno zakonitih prijava promjena statuta ili registracije udruge, ali i ovjeravanja statuta spornog sadržaja. Rasprava je ukazala i na manjkavosti u samom tekstu Zakona koje se odnose na nadzor, likvidaciju, stečaj i brisanje udruge iz Registra udruga, što ima za posljedicu više od registriranih udruga i tek nešto više od 800 izbrisanih od uspostave samog Registra. Neodgovarajuća klasi ikacija udruga u Registru udruga prema proizvoljno utvrđenim skupinama i podskupinama djelatnosti često onemogućuje udruge u zagovaranju svih prava i interesa zbog kojih su osnovane, što je prije svega važno za udruge koje provode aktivnosti od interesa za opće/javno dobro i za to primaju bespovratna sredstva iz javnih izvora, za razliku od onih koje su osnovane isključivo u svrhu podmirivanja partikularnih interesa svojih članova. Ova rasprava rezultirala je i nizom vrlo konkretnih prijedloga za poboljšanje odredbi Zakona o udrugama i provedbenih propisa. Slijedom navedenog, imenovana je radna skupina za izradu nacrta prijedloga Zakona o udrugama sačinjenu od predstavnika tijela državne uprave, ureda državne uprave koji su nadležni za registraciju udruga i organizacija civilnoga društva. Radna skupina je temeljito sagledala sve pristigle primjedbe i prijedloge iz javne rasprave, aktualne probleme u primjeni Zakona i međunarodne propise i praksu koja uređuje slobodu udruživanja i izradila nacrt prijedloga Zakona o udrugama koji je 18. prosinca putem internetske stranice Ministarstva uprave ( i Vladinog Ureda za udruge ( stavljen na jednomjesečno ja- 11

14 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI vno internetsko savjetovanje. U pozivu za savjetovanje jasno su naznačena otvorena pitanja na koje se u javnom savjetovanju želi dobiti odgovor, a po njegovom završetku, svi pristigli doprinosi bit će javno dostupni. U nastavku su predstavljene najvažnije promjene koje se predlažu kao dodana vrijednost uređenju slobode udruživanja, kao jedne od temeljnih građanskih i političkih sloboda nužnih za funkcioniranje suvremenih pluralističkih demokracija Područje primjene i cilj prijedloga Zakona o udrugama S ciljem osiguravanja učinkovitog djelovanja udruga sa svojstvom pravne osobe te stvaranja preduvjeta za djelotvorno inanciranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge u Republici Hrvatskoj nacrtom prijedloga Zakona predlaže se jasnije urediti osnivanje, pravni položaj, djelovanje, registraciju, inanciranje, imovinu, odgovornost, statusne promjene, nadzor, prestanak postojanja udruge sa svojstvom pravne osobe, te djelovanje predstavništava stranih udruga u Republici Hrvatskoj. Suprotno od aktualnog Zakona o udrugama koji u članku 1. stavku 2. eksplicitno navodi da se odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju na političke stranke, vjerske zajednice, sindikate i udruge poslodavaca, prijedlog novog Zakona predvidio je supsidijarnu primjenu na ostale oblike udruživanja kao što su političke stranke, vjerske zajednice, sindikate i udruge poslodavaca u pitanjima koja nisu uređena posebnim zakonima, ako to nije u suprotnosti s odredbama tih posebnih zakona. Naime, ovako koncipiranom odredbom u Zakonu koji je na snazi ne uvažava se mjesto Zakona o udrugama u ukupnom pravnom sustavu, posebice u odnosu na oblike udruživanja koji se uređuju posebnim 2 Sloboda udruživanja zajamčena je brojnim međunarodnim dokumentima: člankom 20. Opće deklaracije o ljudskim pravima iz godine, člankom 11. Europske konvencije o ljudskim pravima koja je stupila na snagu godine(koju je Republika Hrvatska potpisala , a rati icirala ) i člankom 22. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je stupio na snagu godine. I Ustav Republike Hrvatske člankom 43. svakom jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga, svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Pravo slobodnog udruživanja ograničeno je zabranom nasilnog ugrožavanja demokratskoga ustavnog poretka te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. zakonom. Odnos između Zakona o udrugama i drugih zakona kojima se uređuju posebni oblici udruga može se smatrati odnosom između općeg zakona (lex generalis) i specijalnog zakona (lex specialis). Postojeća supsidijarna primjena vidi se i iz rješenja u zakonima koji uređuju druge oblike udruživanja. Primjerice, u Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica poziva se na Zakon o udrugama kad je riječ o uređivanju likvidacije vjerskih zajednica, a srodne odredbe koje upućuju na Zakon o udrugama mogu se pronaći i u Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva u kontekstu uređivanja djelovanja umjetničkih organizacija, itd. Očekuje se da će rasprava pokazati je li ovo eksplicitno navođenje supsidijarne primjene Zakona o udrugama prihvatljivije od postojećeg rješenja u važećem Zakonu o udrugama. Ni ovaj prijedlog novog Zakona o udrugama ne bavi se udrugama koje nemaju svojstvo pravne osobe na koje se na odgovarajući način primjenjuju propisi koji se odnose na ortaštvo Pojam i načela djelovanja udruge U prijedlogu novog Zakona o udrugama pojam udruge 3 nije se bitno mijenjao, ali su zato de inirana načela neovisnosti, javnosti, nepro itnosti i slobodnog sudjelovanja udruge u javnom životu, pri čemu neovisnost znači da udruga samostalno utvrđuje svoje ciljeve, samostalno uređuje svoj unutarnji ustroj i samostalno obavlja djelatnosti u skladu s Ustavom i zakonom. Javnost rada udruge uređuje se statutom, u skladu sa zakonom. Nepro itnost znači da se udruga ne osniva sa svrhom stjecanja dobiti, ali može obavljati djelatnosti kojima se ostvaruje prihod, sukladno zakonu i statutu, što je dodatno razrađeno u dijelu prijedloga Zakona koji uređuje imovinu i inanciranje udruge. Udruge slobodno sudjeluju u oblikovanju javnih politika i javnog mnijenja te izražavaju svoja stajališta i mišljenja i poduzimaju inicijative o pitanjima od njihova interesa. Ograničava se njihovo sudjelovanje u izbornoj ili drugoj promidžbi političke stranke, koalicije ili 3 Udruga u smislu prijedloga Zakona je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više izičkih, odnosno pravnih osoba, koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda te ekološka, humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska, zdravstvena, tehnička, informacijska, strukovna ili druga uvjerenja i ciljeve koja nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja. 12 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

15 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI kandidata ili prikupljanju inancijskih sredstava za inanciranje političkih stranaka, koalicija ili kandidata, ukoliko se inanciraju iz javnih izvora, a što je u prijedlogu Zakona o udrugama regulirano u dijelu koji uređuje dotacije iz javnih izvora. 3. Osnivanje udruge Iako su to neki očekivali, nacrt prijedloga Zakona o udrugama nije pooštrio uvjete za osnivanje udruge. I dalje udrugu mogu osnovati najmanje tri osnivača, pri čemu se ne pravi razlika između domaćih i stranih izičkih ili pravnih osoba. Međutim, sukladno međunarodnim pravnim standardima koji obvezuju Republiku Hrvatsku i suvremenoj međunarodnoj praksi prijedlogom novog Zakona o udrugama predviđeno je da osnivač udruge može biti i punoljetna osoba bez poslovne sposobnosti i/ili sa ograničenom poslovnom sposobnosti, te maloljetna osoba uz prethodnu izjavu o davanju suglasnosti zakonskog zastupnika, odnosno skrbnika u skladu sa zakonom. U trenutku osnivanja udruge minimalno jedan osnivač mora imati potpunu poslovnu sposobnost, a osoba ovlaštena za zastupanje udruge može biti samo osoba sa potpunom poslovnom sposobnošću. Sukladno tome, prijedlog Zakona ne predviđa nikakva ograničenja za članstvo u udruzi i propisuje da svaka izička i pravna osoba može, pod jednakim uvjetima utvrđenim Zakonom i statutom udruge, postati članom udruge Statut udruge Imajući u vidu da je osnovna obveza države kada je riječ o slobodi udruživanja negativna (obveza da se ne miješa u ostvarivanje slobode udruživanja), te da je sukladno tome statut (a ne zakon) osnovni instrument reguliranja unutarnjeg ustrojstva udruge, prijedlog Zakona propisuje obvezni i dispozitivni sadržaj statuta. Statut kao temeljni opći akt udruge, koji donosi skupština udruge, obvezno treba sadržavati odredbe o: 4 To je rješenje u skladu s odredbama Konvencije UN-a o pravima djeteta, čiji je potpisnik i Republika Hrvatska. Članak 15. Konvencije ističe u stavku 1. Države stranke priznaju djetetu pravo na slobodu udruživanja i slobodu mirnog okupljanja, a u stavku 2.: Uživanju ovih prava ne mogu se postavljati nikakva ograničenja osim onih koja su u zajednici zakonski propisana i koja su u demokratskom društvu prijeko potrebna u interesu nacionalne ili javne sigurnosti, javnog poretka (ordre public), zaštite javnog zdravlja ili morala, ili zaštiti prava i sloboda drugih. Prijedlogom novog Zakona ističe se da nema pravnih zapreka da udrugu osnuju i maloljetnici, uz izjavu o davanju suglasnosti zakonskog zastupnika, odnosno skrbnika. TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. nazivu i sjedištu, zastupanju, ciljevima, izgledu pečata udruge, djelatnostima kojima udruga stječe prihod sukladno zakonu, načinu korištenja ostvarenog viška prihoda nad rashodima, uvjetima i načinu učlanjivanja i prestanku članstva, te pravima, obvezama i odgovornosti i stegovnoj odgovornosti članova (kako poslovno sposobnih, tako i članova bez poslovne sposobnosti i/ili sa ograničenom poslovnom sposobnosti), načinu vođenja popisa članova, tijelima udruge, njihovom sastavu i načinu redovnog i izvanrednog sazivanja, izboru, opozivu, ovlastima, načinu odlučivanja i trajanju mandata te sazivanju skupštine u slučaju isteka mandata, izboru i opozivu likvidatora udruge, prestanku postojanja udruge, imovini, načinu stjecanja imovine te postupku s imovinom u slučaju prestanka udruge. Ovakvim rješenjem obveznog sadržaja statuta udruge mijenja se postojeća praksa propisana aktualnim Zakonom koji postavlja zahtjev udrugama da prilikom registracije (i upisa promjena) u statutu navode sve djelatnosti kojima će se baviti (odnosno prijavljuju svaku buduću promjenu djelatnosti) čime je ozbiljno dovedeno u pitanje poštivanje kriterija minimalnog ograničenja nužnog da bi se ostvario legitiman cilj (radi interesa državne sigurnosti ili javnog reda i mira, radi sprečavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih) naveden u članku 11. stavku 2. Europske konvencije o ljudskim pravima 5. 5 U ocjeni je li ograničenje slobode udruživanja u suglasnosti sa člankom 11. stavak 2. Europske konvencije o ljudskim pravima Vijeća Europe, Europski Sud za ljudska prava primjenjuje sljedeći test: 1) svako ograničenje slobode udruživanja mora biti propisano zakonom. Ovaj uvjet u sebi uključuje dva poduvjeta: a) da se radi o pravnom propisu koji je određene kakvoće, to jest, pisan jasnim i razumljivim jezikom, tako da ga može razumjeti prosječno inteligentna osoba; b) da se radi o općem pravnom propisu koji je dostupan javnosti (zabrana tajnih službenih listova); 2) svako ograničenje slobode udruživanja mora biti u funkciji nekog legitimnog cilja (legitimni su samo oni ciljevi koji su navedeni u članku 11. stavak 2. Konvencije ove su osnove ograničenja navedene numerus clausus i ne mogu se proširivati propisima države-ugovornice); 3) svako ograničenje slobode udruživanja mora biti nužno u demokratskom društvu, s obzirom da je jedini poredak sukladan Konvenciji demokratski poredak. U ocjeni je li ispunjen ovaj kriterij, Sud primjenjuje test proporcionalnosti: na državi-ugovornici leži teret dokazivanja da se radi o minimalnom nivou ograničenja neophodnom da se ostvari legitimni cilj. U najvećem broju slučajeva pred Sudom, koji se tiču navodne povrede članka 11. Konvencije, Sud je našao da nije ispunjen ovaj posljednji od tri kumulativno postavljena uvjeta - test proporcionalnosti. 13

16 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Stoga se predloženim nacrtom prijedloga Zakona pokazuje da nužan obvezni sadržaj statuta jesu ciljevi, ali ne i djelatnosti udruge. S druge strane, radi zaštite načela tržišnog natjecanja i veće transparentnosti u obavljanju prihodovnih, odnosno gospodarskih djelatnosti udruga, kao obvezni sadržaj statuta predviđa se navođenje samo onih djelatnosti kojima udruga stječe prihod sukladno zakonu (posebnom propisu kojim se uređuje obavljanje određene djelatnosti, ako takav propis postoji). Djelatnosti kojima se stječe prihod posebno su uređene u dijelu prijedloga Zakona kojim se uređuje imovina i inanciranje udruge Naziv udruge Za razliku od aktualnog Zakona o udrugama koji propisuje da uz iznimke određene zakonom, naziv udruge mora biti na hrvatskom jeziku, prijedlog novog Zakona dozvoljava da naziv udruge može biti na hrvatskom jeziku, stranom jeziku i na mrtvom jeziku, ali mora biti na latiničnom pismu. Uz naziv na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, udruga može imati i naziv na jeziku i pismu nacionalne manjine, ili na stranom jeziku, ako je to predviđeno statutom. Prijedlog Zakona na jasniji način propisuje i način korištenja riječi Hrvatska i imena država, međunarodnih organizacija i osobnih imena u nazivu udruge Upravljanje udrugom U prijedlogu novog Zakona o udrugama odredbe o upravljanju udrugom nisu se bitno mijenjale, ali su sukladno zahtjevima iz prethodne javne rasprave o primjeni važećeg Zakona detaljno propisane nadležnosti skupštine udruge i osobe ovlaštene za zastupanje udruge. Pri tome je naglašena autonomnost udruge da statutom uređuje pitanja načina izbora i mandata predstavnika u skupštini udruge ako skupštinu ne čine svi članovi udruge, kao i način sudjelovanja u radu skupštine udruge punoljetnih osoba bez poslovne sposobnosti i/ili s ograničenom poslovnom sposobnosti, te maloljetnih osoba članova udruge. Ipak, od javne rasprave očekuje se da odgovori na pitanje je li možda uputnije Zakonom dodatno i nedvosmisleno precizirati način sudjelovanja maloljetnih osoba u radu skupštine i pitanja o kojima mogu odlučivati. Zbog činjenice da u dosadašnjem radu udruge u svojim statutima pitanja načina sazivanja redovne i izvanredne sjednice skupštine nisu imala uopće uređena ili nisu bila odgovarajuće uređena, dolazilo je do brojnih sporova koje udruge i njihovi članovi nisu rješavali pred redovnim sudovima (iako se ovdje radi o privatno-pravnim pitanjima), nego su redovito očekivale i tražile da to rješavaju nadležni uredi državne uprave kao registracijska tijela. Kako bi se to ubuduće izbjeglo, prijedlogom novog Zakona udruge su dužne autonomno urediti čak i način sazivanja skupštine u slučaju kada je predsjedniku udruge i njegovom zamjeniku, odnosno tijelu udruge propisanom statutom za sazivanje skupštine istekao mandat Udruživanje udruga i ustrojstveni oblici udruga U prijedlogu novog Zakona, odredbe o udruživanju udruga i njihovim ustrojstvenim oblicima nisu se bitno mijenjale. Međutim, odredba da se udruge mogu udruživati u savez, zajednicu, mrežu ili drugi oblik udruživanja bez navođenja minimalnog broja udruga potrebnog za udruživanje (u važećem Zakonu to su dvije udruge) implicira da su za osnivanje saveza, zajednice, mreže ili drugog oblika udruživanja, koji je također udruga, potrebne minimalno tri udruge obzirom da je to minimalni broj potreban za osnivanje bilo koje udruge i nema opravdanog razloga praviti iznimku kod udruživanja udruga u savez, zajednicu, mrežu ili neki drugi oblik udruživanja Strana udruga Strane udruge mogu ostvarivati svoje ciljeve na području Republike Hrvatske nakon upisa u Registar predstavništava stranih udruga u koji će ih ubuduće upisivati uredi državne uprave prema sjedištu predstavništva, umjesto Ministarstvo uprave kako je bilo do sada. 4. Registracija udruge i javnost Registra udruga Odredbe o registraciji udruge i predstavništva strane udruge, uključujući i postupak u povodu zahtjeva za upis i upis promjena, u prijedlogu novog Zakona dorađene su prema zahtjevima iz prethodne javne rasprave, a poseban je naglasak stavljen na javnost podataka upisanih u Registar udruga koji se objavljuju na internetskoj stranici Ministarstva uprave. Ubuduće, u Registru udruga bili bi javno dostupni: statut, podaci o ciljevima udruge, osobama ovlaštenim za zastupanje, likvidatoru, sjedištu i adresi udruge te kontakt podaci udruge (telefon, fax, adresa elektronske pošte i mrežna stranica ako je udruga ima). Imajući u vidu da se uskoro očekuju i izmjene u propisima kojima se uređuje računovodstvo nepro itnih organizacija, predviđeno 14 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

17 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI je da u Registru udruga putem poveznice na Registar nepro itnih organizacija javno budu dostupna i izvješća o inancijskom poslovanju udruge, što bi uvelike trebalo olakšati pristup udruga inanciranju iz javnih izvora i transparentnosti njihova djelovanja za opće dobro. Niz otvorenih pitanja u ovom području (kao što je klasi ikacija udruga prema ciljevima njihova osnivanja i djelovanja, ujednačeno postupanje nadležnih ureda u vođenju Registra i sl.) trebalo bi biti riješeno Pravilnikom o Registru udruga, koji bi Ministar uprave trebao donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja Zakona na snagu. 5. Imovina i inanciranje udruge Odredbe o imovini udruge nisu se bitno mijenjale, ali odredbe o inanciranju udruge temeljito su dorađene u dijelu koji uređuje djelatnosti kojima udruga stječe prihod i u dijelu kojim se uređuju dotacije udrugama iz javnih izvora (državnog i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fondova Europske unije). Prijedlog novog Zakona potiče udruge da svojim djelovanjem ostvaruju prihode ili se bave socijalnim poduzetništvom 6 te propisuje da udruga može obavljati djelatnosti kojima se stječe prihod sukladno statutu udruge i sukladno posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti za obavljanje te vrste djelatnosti, ako takvi propisi postoje (po principu što nije zabranjeno - dozvoljeno je). Međutim, prihodovne djelatnosti udruga ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe. Ako u obavljanju djelatnosti udruga ostvari višak prihoda nad rashodima, on se mora sukladno statutu udruge koristiti isključivo za obavljanje i unapređenje djelatnosti udruge kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni statutom. Udruga nema pravo ostvareni višak prihoda nad rashodima kao dobit raspodjeljivati svojim osnivačima, članovima, članovima tijela udruge, direktorima, zaposlenima ili s njima povezanim osobama. Ovakav način uređenja prihodovnih djelatnosti udruge u praksi bi trebao riješiti sve nedoumice i nepotrebna ograničenja koja su registracijska tijela i pojedina tijela državne uprave postavljala pred udruge 7 koje su obavljanjem prihodovnih djelatno- TIM4PIN MAGAZIN 1/ Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od do de inira socijalno poduzetništvo kao način rješavanja društvenih problema primjenom poduzetničke metode, vodeći računa o održivom razvoju i primjenjujući sustav demokratskog donošenja odluka (uz solidarnost i uzajamnu pomoć). 7 Zbog ponekad i opravdanog straha da pojedinci žele iskorististi pod istim uvjetima kao i drugi pravni subjekti željeli osigurati potrebna sredstva za ostvarenje statutom utvrđenih ciljeva udruge ili se žele baviti nekim oblikom socijalnog poduzetništva. Prijedlog Zakona također jasno propisuje pod kojim uvjetima udruge imaju mogućnost dobivanja dotacija - bespovratnih sredstava iz državnog proračuna i drugih javnih izvora radi provođenja programa i projekata od interesa za opće dobro u Republici Hrvatskoj. Nadležna državna tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju provedenog javnog poziva, odnosno natječaja, sklapaju ugovore s udrugama o provedbi programa ili projekta od interesa za opće dobro. Prijedlog Zakona je de inirao što se smatra pod pojmom programa i projekata od interesa za opće dobro i navedene su aktivnosti udruga od interesa za opće dobro 8. Kriterije, mjerila i postupke inanciranja ti pravni oblik udruge za pribavljanje osobne inancijske koristi izbjegavanjem poreznih i drugih obveza. 8 Programima i projektima od interesa za opće dobro smatraju se zaokruženi i tematski jasno određeni skupovi/skup aktivnosti koje su u skladu s vrednotama propisanima Ustavom Republike Hrvatske, te čije provođenje kroz dugoročni ili vremenski ograničeni rok djelovanja daje vidljivu dodanu društvenu vrijednost kojom se podiže kvaliteta života pojedinca i unaprjeđuje razvoj šire društvene zajednice. Od interesa za opće dobro smatraju se osobito aktivnosti udruga koje doprinose zaštiti i promicanju ljudskih prava, zaštiti i promicanju prava nacionalnih manjina, jednakosti i ravnopravnosti te mirotvorstvu i borbi protiv nasilja i diskriminacije, zaštiti, brizi i izobrazbi djece i mladih te njihovom aktivnom sudjelovanju u društvu, prevenciji i borbi protiv različitih oblika ovisnosti, razvoju demokratske političke kulture, zaštiti i promicanju prava manjinskih društvenih skupina, promicanju i razvoju volonterstva, socijalnim uslugama u užem smislu i humanitarnoj djelatnosti, zaštiti prirode i okoliša, zaštiti zdravlja, razvoju i promicanju znanosti, obrazovanja, kulture, tehničke i informatičke kulture, sporta, cjeloživotnog učenja te drugim aktivnostima koje se po svojoj prirodi odnosno posebnim propisima mogu smatrati djelovanjem od interesa za opće dobro. 15

18 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge pobliže će biti uređeni Uredbom koju donosi Vlada, na prijedlog Ureda za udruge u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona. Donošenjem Uredbe prestat će važiti Kodeks pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje inancijske potpore programima i projektima udruga (NN, br. 16/08). Važna novina u prijedlogu Zakona odnosi se na činjenicu da udruga koja je iz javnih izvora dobila bespovratna sredstva za provođenje programa ili projekata od interesa za opće dobro ili koja je u prethodnoj godini, u skladu sa zakonom, koristila porezne i carinske olakšice ne može sudjelovati u izbornoj ili drugoj promidžbi političke stranke, koalicije ili kandidata, ne može davati izravnu potporu političkoj stranci, koaliciji ili kandidatu niti prikupljati inancijska sredstva za inanciranje političkih stranaka, koalicija ili kandidata. Zakon za prekršitelje ovih odredbi ne predviđa posebnu sankciju, ali udruge koje će koristiti bespovratna sredstva iz javnih izvora imat će ugovornu obvezu pridržavat se ovih odredbi (u suprotnom, morat će vratiti dobivena sredstva). Iako se očekuje da će to uskoro biti propisano i novim propisima o računovodstvu nepro itnih organizacija i u prijedlogu Zakona izričito se navodi da su udruge (i domaće i predstavništva stranih udruga) dužne upisati se u Registar nepro itnih organizacija koji vodi Ministarstvo inancija, voditi poslovne knjige i sastavljati inancijska izvješća prema propisima kojima se uređuje način vođenja računovodstva nepro itnih organizacija. Odredbe o odgovornosti udruge za obveze nisu se mijenjale, ali je dodana odredba o odgovornosti za štetu udruge, osoba ovlaštenih za zastupanje udruge i članova udruge za štetu učinjenu u udruzi ili udruge prema trećim osobama sukladno općim propisima o odgovornosti za štetu. 6. Statusne promjene Prijedlogom Zakona uređuje se i pitanje statusnih promjena - promjena pravnog položaja udruge izvršenog na osnovu odluke nadležnog tijela u skladu sa statutom i ovim Zakonom, pri čemu se misli na pripajanje, spajanje i podjelu udruge. Uvođenjem statusnih promjena kao novog poglavlja u Zakon o udrugama odgovara se na stvarne probleme i situacije s kojima se udruge susreću u svakodnevnoj praksi. Ujedno se statusne promjene ističu i kao dodatni razlog za prestanak postojanja udruga. S obzirom da je riječ o novini u radu udruga, ali i postupanju nadležnih ureda državne uprave u županijama, u javnoj raspravi otvoreno je pitanje opravdanosti preciznog reguliranja svake od statusnih promjena te postupanja tijela udruge i nadležnih ureda u slučajevima prestanka udruge zbog statusnih promjena. 7. Nadzor nad radom udruga Prijedlog Zakona o udrugama nadležnost za obavljanje nadzora i dalje na prvom mjestu povjerava članovima udruge. Ministarstvo uprave nadležno je za upravni nadzor, a uredi državne uprave nadležni su za provođenje inspekcijskog nadzora čiji su opseg i postupak sukladno zahtjevima iz prethodne javne rasprave detaljno i jasno propisani. Ministarstvu inancija povjerena je ovlast da provodi nadzor nad inancijskim poslovanjem udruga i podnošenjem propisanih inancijskih izvješća. 8. Prestanak postojanja udruge Odredbe o prestanku postojanja udruge u prijedlogu Zakona nastojale su riješiti postupanje nadležnih ureda u slučajevima kada nastupi neki od sedam razloga za prestanak postojanja udruge. U slučaju kada skupština udruge donese odluku o prestanku udruge, likvidator udruge 9 dužan je nadležnom uredu podnijeti zahtjev za upis prestanka djelovanja udruge u roku od osam dana od dana donošenja odluke. Nadležni ured donosi rješenje o pokretanju postupka likvidacije kojega provodi likvidator u roku od 60 dana. Postupanje likvidatora detaljno je propisano. Postupak likvidacije udruge provodi se i u slučajevima smanjenja broja članova udruge ispod broja osnivača potrebnog za osnivanje udruge 10, proteka dvostruko više vremena od vremena predviđenog za održavanje redovne sjednice skupštine, a ona nije održana niti nakon dva puta izrečene prekršajne sankcije te u slučajevima pravomoćne odluke suda o zabrani djelovanja udruge ili o ukidanju udruge. Postupak likvidacije ne provodi se u slučaju kada udruga prestaje postojati zbog statusnih promjena 9 Likvidator je osoba koju je imenovalo nadležno tijelo udruge na način propisan statutom udruge i koja je kao likvidator upisana u Registar udruga. Likvidator ne mora biti član udruge. Likvidator zastupa udrugu u postupku likvidacije te se otvaranjem likvidacijskog postupka upisuje u Registar udruga kao osoba ovlaštena za zastupanje udruge do okončanja postupka likvidacije i brisanja udruge iz Registra udruga. 10 Kada nadležno tijelo udruge u roku od godinu dana od nastupanja te činjenice nije donijelo odluku o prijemu novih članova, osim ukoliko je prijem novih članova, zbog prirode statutarnih ciljeva udruge, objektivno nemoguć. 16 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

19 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI (pripajanje drugoj udruzi, spajanje s drugom udrugom, podjela udruge razdvajanjem), kao i u slučaju skraćenog postupka za prestanak postojanja udruge kada skupština udruge donese odluku o prestanku udruge, a većina svih članova skupštine udruge da izjavu pred javnim bilježnikom da su ispunjene sve obveze udruge i da je preostala imovina udruge raspodijeljena sukladno statutu i Zakonu, ali solidarno odgovaraju za obveze udruge pet godina od dana brisanja udruge iz Registra udruga. Razlog za prestanak postojanja je i stečaj udruge koji se u cijelosti provodi sukladno propisima o stečaju u slučaju kada su dugovanja udruge veća od njezine imovine i potraživanja. U odredbi prijedloga Zakona koja se odnosi na raspolaganje imovinom udruge u slučaju prestanka postojanja udruge, propisuje se da se nakon namirenja vjerovnika i troškova likvidacijskog, sudskog i drugih postupaka, preostala imovina predaje udruzi, ustanovi, zakladi ili fundaciji određenoj statutom udruge, a koja ima iste ili slične statutarne ciljeve. U potpunosti je otklonjena mogućnost da se imovina udruge, nakon njezinog zatvaranja, može prenijeti u vlasništvo izičke osobe, što u aktualnom zakonu direktno kolidira s načelom nepro itnosti udruge. Odredbe o zabrani djelovanja udruge o čemu odlučuje županijski sud na temelju prijave županijskog državnog odvjetnika nisu se mijenjale. 9. Kaznene odredbe Prijedlog Zakona za kršenje pojedinih odredbi propisuje samo prekršajne novčane kazne u visini od do kn za udrugu i 500 do kn za odgovornu izičku osobu, čime se vodilo računa o načelu proporcionalnosti da se izrečenim prekršajnim sankcijama ne ugrozi samo postojanje udruge. 10. Prijelazne i završne odredbe Danom stupanja na snagu prijedloga Zakona, udruge će biti dužne uskladiti svoje statute sa Zakonom u roku od godinu dana od stupanja Zakona na snagu. Kako bi se osiguralo i formalno brisanje udruga koje su prestale djelovati, odnosno koje nikada nakon registracije zapravo nisu niti počele djelovati, prijedlog Zakona propisuje da će udruge koje ne usklade svoje statute i djelovanje sukladno odredbama ovoga Zakona, nadležni ured po službenoj dužnosti brisati iz Registra udruga, odnosno Registra predstavništava stranih udruga, uz prethodnu javnu objavu poziva eventualnim vjerovnicima da prijave svoje tražbine prema udruzi, u roku od 30 dana od dana objave javnog poziva. Ukoliko udruga koja ne uskladi svoj statut i djelovanje sukladno odredbama ovoga Zakona nema vjerovnika ili se vjerovnici ne jave u propisanom roku udruga će se brisati iz Registra udruga bez provođenja likvidacijskog postupka. Ukoliko udruga ima vjerovnika koji je u propisanom roku prijavio tražbinu provest će se zakonom propisani likvidacijski postupak. Donošenjem novog Zakona o udrugama prestao bi važiti Zakon o udrugama donesen godine osim njegove prijelazne odredbe koja se odnosi na imovinu na kojoj su udruge imale pravo raspolaganja ili pravo korištenja, odnosno na imovinu sindikalnih udruga, o čemu se u javnoj raspravi očekuje i očitovanje zainteresirane javnosti. 11. Zaključak Treba naglasiti da bi usvajanjem prijedloga novog Zakona o udrugama bili učinjeni bitni pomaci u normativnom okviru za djelovanje udruga u Republici Hrvatskoj. Međutim, tek koordiniranim, stručnim i odgovornim djelovanjem svih tijela nadležnih za njegovu primjenu, od Ministarstva uprave, ureda državne uprave u županijama, Ministarstva inancija i Porezne uprave, Vladinog ureda za udruge, kao i resornih središnjih tijela državne uprave u čijoj su nadležnosti ciljevi i (prihodovne) djelatnosti udruga, kao i pravosudnih tijela, možemo očekivati jačanje odgovornosti udruga za zakonito, demokratsko i transparentno funkcioniranje i konkretne rezultate u autonomnom djelovanju udruga kao najvažnijih i najbrojnijih sastavnica civilnog društva u Republici Hrvatskoj. TIM4PIN MAGAZIN 1/

20 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Ivana Jakir Bajo * Primjena izmjena i dopuna Zakona o proračunu UDK Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu donesen je na 6. sjednici Hrvatskog sabora održanoj 30. studenoga godine. U prijelaznim i završnim odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu predviđeno je njegovo stupanje na snagu objavom u Narodnim novinama. Isti je objavljen u u Narodnim novinama, br. 136/12 od 7. prosinca godine. Međutim, dio članaka stupa na snagu i primjenjuje se od 1. siječnja godine. Kako su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u vrijeme donošenja ovih izmjena i dopuna, već pripremile prijedloge svojih proračuna za godinu, kao i korisnici svoje inancijske planove prema odredbama Zakona o proračunu iz godine, izmjenama i dopunama Zakona o proračunu propisuje se da određeni članci koji su povezani s izradom i donošenjem proračuna i inancijskih planova primjenjuju počevši od godine, misleći pri tom na proračunski proces izrade i donošenje proračuna i inancijskih planova za godinu i projekcija za i godinu. U ovom članku autorica detaljnije pojašnjava početak primjene pojedinih članaka izmjena i dopuna. 1. Odredbe koje su stupile na snagu i primjenjuju se od 7. prosinca 2012., odnosno 1. siječnja Zakonom o proračunu propisano je da načelnik, gradonačelnik i župan dostavlja proračun te izmjene i dopune proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstvu inancija, kao i odluku o izvršavanju proračuna Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu. Izmjenom ovoga članka Zakona o proračunu, a na prijedlog Državnog ureda za reviziju, ukida se obveza dostave proračuna, izmjena i dopuna proračuna i odluke o izvršenju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Državnom uredu za reviziju, dok i nadalje ostaje obveza dostave istih Ministarstvu inancija. To konkretno znači da proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za * Mr. sc. Ivana Jakir Bajo, Ministarstvo inancija, načelnica u Sektoru za izvršavanje državnog proračuna godinu i projekcije za i godinu te odluku o izvršenju proračuna za godinu treba dostaviti isključivo Ministarstvu inancija, a ne više i Državnom uredu za reviziju. Kako su izmjene ove odredbe stupile na snagu već 7. prosinca godine, bilo je potrebno sve izmjene i dopune proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za godinu, koje su stupile na snagu nakon tog datuma, dostaviti Ministarstvu inancija, a ne i Državnom uredu za reviziju. Novim izmjenama i dopunama sadržaj polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna te sadržaj polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvr šenju inancijskog plana izvanproračunskog korisnika uskla đuje se sa sadržajem proračuna i inancijskog plana. Ovim se promjenama jasnije utvrđuje da su izvještaj o izvršenju proračuna i izvještaj o izvršenju inancijskog plana izvanproračunskog korisnika dva dokumenta koje Hrvatski sabor odnosno predstavničko tijelo zasebno donosi. Članak 38. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu koji donosi promjene sadržaja izvještaja o izvršenju stupio je na snagu 7. prosinca godine te ga jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i izvanproračunski korisnici, prvi put primjenjuju kod izrade godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinice za godinu i godišnjeg izvještaja o izvršenju inancijskog plana izvanproračunskog korisnika za godinu. Nadalje, promijenjen je i članak 112. Zakona o proračunu kojim je propisana obveza čelnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da Ministarstvu inancija i Državnom uredu za reviziju dostavi godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedi nice lokalne i područne (regionalne) samouprave u roku od 15 dana nakon što ga donese njegovo predstavničko tijelo. Dopunama ovoga članka ure đuje se dostava godišnjeg izvještaja Ministarstvu inancija i Državnom uredu za reviziju i kada predstavničko tijelo nije donijelo isti, na sljedeći način: Iznimno ako predstavničko tijelo ne donese godišnji izvještaj o izvršenju, načelnik, gradonačelnik, župan dostavlja ga Ministarstvu inancija i Državnom uredu za reviziju u roku od 60 dana od dana podnošenja predstavničkom 18 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

21 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI tijelu. Ova je članak stupio na snagu 7. prosinca godine što znači da će ga jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prvi put primijeniti kod dostave godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinice za godinu. I do sada su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave objavljivale godišnji i polugodiš nji izvještaj o izvršenju u službenom glasilu, ali isključivo opći i posebni dio izvještaja, iako to nije bilo na takav način navedeno u Zakonu o proračunu. Sada je polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna te polugodišnji i godiš nji izvještaj o izvršenju inancijskog plana izvanproračunskog korisnika obvezno u cijelosti, sa svim prilozima, objaviti na internetskim stranicama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Opći i posebni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna te opći i posebni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju inancijskog plana izvanproračunskog korisnika objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Time se naglašava načelo transparentnosti što je bitno zbog uvida javnosti i svih zainteresiranih u način trošenja proračunskih sredstava. U situacijama kada nije moguće donošenje proračuna do kraja tekuće godine, i to u roku koji omogućuje primjenu proračuna s 1. siječnja godine za koju se donosi proračun (primjerice radi održavanja izbora), Hrvatski sabor, odnosno predstavničko tijelo na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini donosi odluku o privremenom inanciranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih proračunskih i izvanproračunskih korisnika, a najduže za prva tri mjeseca proračunske godine. Privremeno inanciranje do sada se obavljalo razmjerno prihodima ostvarenima u istom razdoblju prema proračunu za prethodnu godinu, a najviše do 1/4 ukupno ostvarenih prihoda bez primitaka. Nakon proteka privremenog inanciranja, u tom razdoblju ostvareni prihodi i primici te izvršeni rashodi i izdaci uključili bi se u proračun tekuće godine. Vezivanje visine odluke o privremenom inanciranju uz visinu prihoda ostvarenih u prethodnoj godini donijelo je, do sada, dosta problema u primjeni ove zakonske odredbe. I primjeri najbolje međunarodne prakse ukazuju na potrebu određivanja visine sredstava, koja stoje na raspolaganju u razdoblju privremenog inanciranja, uz rashodovnu stranu proračuna koja je izvršena prethodne godine. Time se i rukovodilo prilikom oblikovanja izmjena članka 42. Zakona o proračunu koji sada glasio: Privremeno inanciranje obavlja TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. se razmjerno rashodima izvršenim u istom razdoblju prethodne godine, a najviše do ¼ ukupno izvršenih rashoda bez izdataka. Ove su odredbe stupile na snagu 7. prosinca godine. Vlastiti prihodi proračunskih korisnika su u okviru Zakona o proračunu de inirani posebnim člankom i izdvojeni su od namjenskih prihoda. To su prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima koji se ne inanciraju iz proračuna npr. iznajmljivanje prostora i opreme, fotokopiranje, restoran za zaposlene, dodatno učenje stranih jezika i slično. Stupanjem na snagu Zakona o proračunu iz godine propisana je obveza uplate svih prihoda koje proračunski korisnici ostvare od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima u proračun. Sukladno navedenom i proračunski korisnici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su uplaćivati vlastite prihode u proračun nadležne jedinice gdje se isti planiraju kao izvor inanciranja vlastiti prihodi, iz kojeg se inanciraju rashodi i izdaci (aktivnosti i projekti) proračunskog korisnika koji je vlastite prihode i ostvario. U skladu sa Zakonom o proračunu, novi Računski plan prilagođen je ovakvom načinu praćenja vlastitih prihoda te kao protustavku uplati vlastitih prihoda u lokalni proračun predviđa evidentiranje potraživanja od proračuna. U slučaju da proračunski korisnik ne potroši vlastite prihode uplaćene u državni proračun ili proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave do kraja proračunske godine, primjerice godine, Zakon o proračunu iz godine nije predvidio mogućnost prijenosa nepotrošenog dijela u iduću proračunsku godinu, kao niti leksibilnost u izvršavanju ove vrste prihoda (kao za namjenske prihode i primitka koji se mogu izvršavati i iznad planiranih, a do visine naplaćenih iznosa). Zato je dopunjen članak 52. Zakona o proračunu prema kojem se uplaćeni, a manje planirani vlastiti prihodi mogu izvršavati iznad iznosa utvrđenih u proračunu, do visine uplaćenih odnosno planiranih sredstava. Za uplaćene, a neplanirane vlastite prihode također je omogućeno njihovo korištenje prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u proračunu uz prethodnu suglasnost Ministarstva inancija, odnosno upravnog tijela za inancije. Navedena promjena stupila je na snagu 1. siječnja godine. To znači da će se ova pravila primijeniti prvi puta u procesu izvršavanja proračuna za godinu i prijenosa nepotrošenih vlastitih prihoda iz u godinu. Zakon o proračunu iz godine nije ograničavao mogućnost privremenog kratkoročnog zaduživanja, 19

22 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI ali nije niti podrobnije regulirao pitanja uvjeta i načina kratkoročnog zaduživanja što je dovelo do različitih postupanja kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno njen čelnik odgovoran je za planiranje i izvršavanje proračuna, prikupljanje prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti te preuzimanje obveza i njihovo pravovremeno plaćanje sukladno dospijećima. Kratkoročno posuđivanje novčanih sredstava radi likvidnosti i plaćanja obveza po dospijeću temelj je upravljanja inancijskim tokovima i gotovinom te dobrog gospodarenja prihodima i rashodima. Od 1. siječnja godine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se kratkoročno zadužiti najduže do 12 mjeseci bez mogućnosti daljnjeg reprograma ili zatvaranja postojećih obveza po kratkoročnim kreditima ili zajmovima uzimanjem novih kratkoročnih kredita ili zajmova. Kratkoročno se može zaduživati isključivo za premošćivanje jaza nastalog zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza. Odredbe izmjena i dopuna Zakona o proračunu koje omogućavaju jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da se zaduže za inanciranje projekata iz područja unapređenja energetske učinkovitosti i iznad iznosa mogućeg godišnjeg zaduženja od 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zadužuje, u primjeni su već od 7. prosinca godine. 2. Odredbe koje se primjenjuju u proračunskom ciklusu Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu mijenja se sadržaj plana razvojnih programa. Plan razvojnih programa je, uz opći i posebni dio, sastavni dio proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Sadržaj plana razvojnih programa u proračunu za godinu i projekcijama za i godinu slijedi odredbe Zakona o proračunu iz godine. Tek kod izrade proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za godinu i projekcija za i godinu jedinice će izrađivati plan razvojnih programa prema izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, a isti će onda sadržavati ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave povezane s programskom i organizacijskom klasi ikacijom proračuna. To je važno zbog priprema jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za korištenje strukturnih i kohezijskog fonda Europske unije, s obzirom da programi i projekti koji se planiraju inancirati iz navedenih fondova moraju imati vezu sa strateškim ciljevima i prioritetima. U međuvremenu predviđeno je i donošenje pravilnika kojim će se propisati sadržaj i metodologija izrade plana razvojnih programa te sustav praćenja provedbe razvojnih programa te na taj način osigurati jednoobraznu primjenu ovih odredbi kod svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu ukinula se obveza sastavljanja plana razvojnih programa za proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Međutim, sastavni dio inancijskog plana korisnika za i projekcija za i godinu još je uvijek plan razvojnih programa. Isti se ukida tek u procesu izrade inancijskog plana za razdoblje Važna novost je ukidanje mogućnosti da se odredbama zakona o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odredbama odluke o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za pojedinu godinu odlučuje o preraspodjelama iznad 5 posto. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogle su u svojim odlukama o izvršavanju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje utvrditi postotak do kojeg je moguća preraspodjela na proračunskim stavkama uz odobrenje gradonačelnika, načelnika i župana, dok od 1. siječnja godine to više neće biti moguće. Sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave od iduće godine moći će preraspodjeljivati sredstva na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika i kod izvanproračunskih korisnika najviše do 5 posto rashoda i izdataka na proračunskoj stavci donesenoj od strane predstavničkog tijela koja se umanjuje, ako to načelnik, gradonačelnik, župan odobri. U tijeku rasprave o prijedlogu proračuna i projekcija sve izmjene i dopune koje Hrvatski sabor odnosno predstavničko tijelo usvoji moraju biti u skladu s utvrđenom svotom dopuštenog manjka proračuna i projekcija. Onemogućava se, putem amandmana, povećanje rashoda i izdataka na teret proračunske zalihe, na teret dodatnog zaduživanja i što je novina na teret već ranije preuzetih obveza. Ova odredba također je povezana s izradom i donošenjem proračuna i inancijskih planova za godinu i projekcija za i godinu. 20 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

23 Ivana Jakir Bajo * AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI UDK Osvrt na Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu 1 objavljen je u Narodnim novinama (br. 139/12) i stupio je na snagu 1. siječnja godine uz Državni proračun Republike Hrvatske za godinu i projekcija za i Kao i prethodnih godina, Zakonom o izvršavanju uređuju se prihodi, primici, rashodi i izdaci državnog proračuna i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te inancijskom i ne inancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava i druga pitanja vezana za izvršavanje državnog proračuna o čemu autorica piše u ovom članku. 1. Uvod Ukupni prihodi državnog proračuna za godinu planirani su u iznosu od 113,7 milijarde kuna, a ukupni rashodi od 124,5 milijarde kuna što dovodi do manjka državnog proračuna od 10,9 milijardi kuna. Proračunska osnovica nije se mijenjala u odnosu na godinu te ona iznosi 3.326,00 kuna. Koristi se za izračun naknada utvrđenih posebnim propisima primjerice dječjeg doplatka, rodiljnih potpora za dio dodatnog rodiljnog dopusta, isplata trajnih prava hrvatskim braniteljima i dr. Kao i u godini, ukupno ograničenje za zaduživanje svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iznosi najviše do 2,5% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica. Vrste poticajnih mjera također se nisu mijenjale u odnosu na prethodnu godinu, ali se njihova visina mijenjala. Za temeljni kapital, subvencije kamata i udio u HBOR kreditima u godini osigurano je 870 mil kuna. I nadalje će se iz državnog proračuna vršiti povrat poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima s područja posebne državne skrbi i brdsko-planinskih područja i osiguravati pomoći jedi- * Mr. sc. Ivana Jakir Bajo, Ministarstvo inancija, načelnica u Sektoru za izvršavanje državnog proračuna 1 Dalje u tekstu: Zakon o izvršavanju. TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. nicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i to: 1. pomoći u iznosu od 86,3 mil kuna koji odgovara razlici između sredstava utvrđenih temeljem kriterija de iniranih Zakonom o izvršavanju i procijenjenog povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi koji preuzima državni proračun i 2. pomoći u iznosu od 223,8 mil kuna općinama i gradovima s područja posebne državne skrbi i brdsko-planinskih područja u visini poreza na dobit koji se ostvaruje na tom području. U nastavku teksta, daje se kratki prikaz pojedinih odredbi Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu koje su značajne korisnicima u dijelu ostvarivanja njihovih prava, ali ukazuju i na obveze koje imaju korisnici, uključujući i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju ostvarenih sredstava. 2. Izvršavanje državnog proračuna Prijenos neizvršenih aktivnosti i projekata u sljedeću godinu Prema članku 55. Zakona o proračunu, aktivnosti i projekti za koje su sredstva osigurana u proračunu tekuće godine, a koji nisu izvršeni do visine utvrđene proračunom, mogu se u toj visini izvršavati u sljede ćoj godini na način i pod uvjetima propisanima Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna. Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu propisani su preduvjeti za prijenos aktivnosti i projekata iz jedne u drugu proračunsku godinu. Isti su ostali i za godinu. Aktivnosti i projekti koji se inanciraju iz sredstava Europske unije te kapitalni projekti koji nisu izvršeni do kraja godine mogu se prenijeti i izvršavati u godini, ukoliko su ispunjeni osnovni preduvjeti: 1. Proračunska sredstva osigurana u državnom pro računu godine za aktivnosti i projekte koji se prenose, moraju ostati na kraju godine neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog, bez izvršenih preraspodjela tijekom godine. 2. Prenesene aktivnosti i projekti mogu se izvršavati u godini uz suglasnost Ministarstva inancija. 21

24 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI 3. Korisnici podnose zahtjev za prijenos najkasnije do 31. ožujka godine. Uz zahtjev su dužni dostaviti ugovor i račun za obveze nastale u godini, s dospijećem plaćanja u godini. Zakonom o izvršavanju de inirani su kriteriji za prijenos aktivnosti i projekata iz godine u godinu kako bi korisnici znali da imaju mogućnost prijenosa samo na aktivnostima i projektima koje se nisu preraspodjeljivale tijekom godine i za obveze nastale u godini s dospijećem plaćanja u godini. Ministarstvo inancija vodi poseban podizvor 14 - Neutrošena sredstva za inanciranje prenesenih EU aktivnosti i projekata te kapitalnih projekata za praćenje onih aktivnosti i projekata koji se inanciraju iz pretpristupnih programa pomoći i europskih fondova te kapitalnih projekata koji su bili planirani, ali nisu do kraja izvršeni u prethodnoj proračunskoj godini u okviru izvora inanciranja 1 - Opći prihodi i primici. Plaćanje predujmom Plaćanje predujmom je Zakonom o proračunu predviđeno kao iznimka, uz suglasnost ministra inancija, odnosno načelnika, gradonačelnika ili župana. Proračunski korisnik može plaćati predujmom bez suglasnosti, ali samo do iznosa utvrđenog Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna za određenu godinu, odnosno za lokalnu jedinicu odlukom o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Člankom 9. Zakona o izvršavanju utvrđeno je da korisnici mogu plaćati predujmom bez suglasnosti ministra inancija do pojedinačnog iznosa od ,00 kuna. Podsjetimo da se u godini moglo plaćati predujmom do pojedinačnog iznosa od ,00 kuna. Na isti način i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu propisati određeni iznos do kojeg njihovi korisnici mogu plaćati predujmovima bez suglasnosti načelnika, gradonačelnika ili župana. Devizna sredstva Proračunski korisnici državnog proračuna koji ostvaruju devizna sredstva za posebne namjene mogu, ali isključivo uz prethodnu suglasnost Ministarstva inancija, otvoriti račun. Navedena obveza se već dugi niz godina propisuje odredbama Zakona o izvršavanju. Važno je naglasiti da se ona isključivo odnosi na proračunske korisnike državnog proračuna, dakle i na fakultete, bez obzira što devizna sredstva koja će im biti doznačena iz inozemstva mogu biti klasi icirana kao vlastiti ili namjenski prihodi i izuzeti od uplate u državni proračun. Povrat pogrešno ili više uplaćenih prihoda u državni proračun Prihodi državnog proračuna ostvaruju se temeljem zakona i drugih propisa donesenim temeljem zakona. Prihodi državnog proračuna uplaćuju se na račun , a Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za inanciranje drugih javnih potreba propisuju se šifre prihoda po kojima se prepoznaju pojedine vrste prihoda 2. Uz šifre, radi prepoznavanja vrste prihoda i uplatitelja, na nalogu za plaćanje ispunjavaju se podaci u poljima model i poziv na broj odobrenja, kako se propisuje u prilozima Naredbe. S obzirom da se prihodi uplaćuju na način da obveznik plaćanje obavlja temeljem dobivenog naloga od tijela koje ga obvezuje na uplatu, mogući su slučajevi pogrešnih uplata, odnosno da se uplati više sredstava nego što je naloženo. Člankom 14. Zakona o izvršavanju propisano je da se pogrešno ili više uplaćeni prihodi u državni proračun vraćaju uplatiteljima na teret tih prihoda. Rješenje o tome donosi Ministarstvo inancija. Protiv rješenja žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. Kod pogrešnih uplata, u pravilu se zahtjev podnosi Ministarstvu inancija. Uz zahtjev je potrebno priložiti dokaze na temelju kojih se može utvrditi da se radi o pogrešnoj uplati. Nakon zaprimanja zahtjeva, provjerava se njegova opravdanost (uvid u zahtjev i priloženu dokumentaciju i provjera uplate na račun državnog proračuna), a ako se utvrdi da je riječ o pogrešnoj uplati, Ministarstvo inancija donosi rješenje o povratu. Trošenje proračunskih sredstava Radi održavanja tekuće likvidnosti, na temelju naloga ministra, mogu se povlačiti raspoloživa sredstva korisnika. Ako se u tijeku izvršavanja državnog proračuna utvrdi da su sredstva nenamjenski korištena, korisniku će se umanjiti sredstva u visini nenamjenskog korištenja sredstava ili će se privremeno obustaviti isplata sredstava na stavkama s kojih su sredstva bila nenamjenski utrošena, o čemu odluku donosi ministar inancija. 2 U daljnjem tekstu: Naredba. 22 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

25 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Sredstva doznačena iz državnog proračuna do 31. prosinca godine uključujući i vlastite prihode za koje nisu iskazane obveze u Bilanci na dan 31. prosinca godine korisnici su dužni vratiti u državni proračun. Način i rok povrata određuje ministar inancija. Uobičajeno, ministar inancija to utvrdi Okružnicom o predaji i konsolidaciji inancijskih izvještaja proračuna i korisnika proračuna za razdoblje od 1. siječ nja do 31. prosinca određene iskalne godine koja se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva inancija: in.hr ( Državna riznica Državno računovodstvo). 3. Zaduživanje lokalnih jedinica i poticajne mjere Mjere ograničenja u vezi sa zaduživanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Člankom 16. Zakona o izvršavanju propisane su mjere ograničenja zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u skladu s ovlaštenjem iz članka 75., stavka 3. Zakona o proračunu. Kvota do koje je Vlada Republike Hrvatske ovlaštena izdati suglasnost za zaduženje iznosi najviše do 2,5% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca godine na obrascu PR-RAS. Ograničenja se ne odnose na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima je Vlada dala suglasnosti do 31. prosinca godine, a nisu korištene u godini, jedinice lokalne samouprave na području posebne državne skrbi, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za projekte koji se su inanciraju iz pretpristupnih programa Europske unije i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za projekte energetske učinkovitosti (ESCO projekte). Premda se na navedene jedinice ne odnosi ograničenje ukupne visine zaduživanja za lokalnu državu od 2,5%, isto su obvezne dostaviti Ministarstvu inancija zahtjev za zaduživanje sukladno odredbama Pravilnika o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 3. Izuzetak koji se odnosi na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za projekte energetske učinkovitosti (ESCO 3 NN, br. 59/09 i 139/10 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. projekte) po prvi puta ugrađen u izmjene i dopune Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu. Povrati poreza na dohodak i pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave Što se tiče povrata poreza na dohodak, i u godini, povrati po godišnjoj poreznoj prijavi obveznicima poreza s područja posebne državne skrbi i brdsko planinskih područja, vratit će se na teret prihoda koji pripada državnom proračunu (čl. 36.). Nadalje, jedinicama lokalne samouprave na podru č jima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima isplaćivat će se i u godini pomoći iz državnog proračuna u visini poreza na dobit koji se ostvaruje na području posebne državne skrbi i brds ko-planinskom području. Člankom 35. Zakona o izvr šavanju propisuju se kriteriji za utvrđivanje visine po moći županijama, te pomoći gradovima i općinama prve i druge skupine na područjima posebne državne skrbi. Pomoći županijama odnose se na ulaganja u razvojne programe županija, općina i gradova na njihovu području. Najmanje 75% iznosa dobivene pomoći temeljem navedenih kriterija županije trebaju raspodijeliti na općine i gradove s njihova područja koji nisu izravno korisnici pomoći iz državnog proračuna, s tim da županije propisuju i kriterije za raspodjelu navedenog dijela pomoći. Župan je dužan do 30. ožujka godine donijeti raspored sredstava na općine i gradove s njihova područja i dostaviti ga Ministarstvu inancija u roku od 15 dana nakon donošenja. Ako županija ne donese raspored sredstava općinama i gradovima sa svojega područja, Ministarstvo inancija će obustaviti doznaku pomoći iz državnog proračuna za godinu. Županije mogu koristiti pomoći samo za ulaganja u kapitalne programe - rashode za nabavu ne- inancijske imovine. Općine i gradovi mogu koristiti pomoći samo za inanciranje rashoda za materijal i energiju i za ulaganja u kapitalne programe rashodi za nabavu ne inancijske imovine. Županije, općine i gradovi, koji su izravni korisnici pomoći, dužni su tromjesečno izvještavati Ministarstvo inancija o korištenju pomoći. Općine i gradovi koji su korisnici pomoći koje im rasporedi županija, dužni su tromjesečno izvještavati svoju županiju o korištenju pomoći. Ministarstvo inancija obustavit će doznaku pomoći, ako županije, općine i gradovi ne obavještavaju u propisanom roku, namjenski ne koriste odobrena sredstva pomoći ili ako kupuju dionice ili udjele u trgovačkom društvu protivno članku 64. Zakona o proračunu. 23

26 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI 4. Materijalna i ostala prava Osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa Člankom 19. Zakona o izvršavanju propisano je da su u državnom proračunu utvrđena sredstva za naknade i druga primanja na temelju posebnih propisa. Osnovica za obračun navedenih naknada i drugih primanja u godini iznosi, kao i do sada, 3.326,00 kuna. Visina dnevnice i naknada Člankom 15. Zakona o izvršavanju ovlaštena je Vlada Republike Hrvatske na donošenje odluka o visini dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu radi isplate naknade korisnicima proračuna kada ostvaruju pojedina prava iz tih odluka. Visina dnevnice za službena putovanja u zemlji utvrđena je Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima. 4 Dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 150,00 kuna. Troškovi noćenja, prema priloženom računu, priznaju se u punom iznosu. Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe iznosi do 2,00 kune po prijeđenom kilometru. Važno je naglasiti kako navedena Odluka, kao i Odluka o visini dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo, za korisnike koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna 5, ostaju na snazi sve dok Vlada ne donese odluke, na temelju članka 16. Zakona o izvršavanju, što je utvrđeno u prijelaznim i završnim odredbama, točnije u članku 45. Zakona o izvršavanju. Sredstva za osiguranje imovine i zaposlenika U skladu sa člankom 18. Zakona o izvršavanju, proračunski korisnici su obvezni u svojim inancijskim planovima planirati sredstva za obvezno osiguranje vozila, zrakoplova i brodica, odnosno jahti prema posebnim propisima iz djelatnosti osiguranja. U Državnom proračunu Republike Hrvatske za godinu, razdjelu Ministarstva inancija planirana su sredstva: za osiguranje prijevoznih sredstava i druge imovine koja je zbog pojačanog rizika i velike pojedinačne vrijednosti više izložena mogućim štetnim događajima u obavljanju redovite djelatnosti, 4 NN, br. 117/12 5 NN, 8/06 naknadu štete na neosiguranoj imovini koja se doznačuju korisnicima na njihov zahtjev uz prilaganje dokaza o nastaloj šteti i osiguranje službenika, namještenika i dužnosnika od posljedica nesretnog slučaja. Treba naglasiti da se iz državnog proračuna plaća premija za policu osiguranja kojom su od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) osigurani svi zaposlenici u državnim i javnim službama, dakle i u školama te ustanovama u zdravstvu, ali ne i vrtićima, kazalištima i ostalim korisnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ako korisnici kojima se plaća premija za policu osiguranja iz državnog proračuna trebaju uslijed nesretnog slučaja kopiju police, potrebno je obratiti se na adresu: Ministarstvo inancija, Katančićeva 5, Zagreb. Ostalo Proračunski korisnici, koji se inanciraju iz državnog proračuna, obvezni su nadležnom ministarstvu dostaviti rješenje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa zaposlenika i to u roku 8 dana od dana zasnivanja, odnosno prestanka radnog odnosa. Navedeno je potrebno radi pravodobnog obračunavanja i doznačavanja proračunskih sredstava u godini za plaće i druge rashode (čl. 14. Zakona). Treba naglasiti da to znači da npr. centri za socijalnu skrb dostavljaju rješenja Ministarstvu socijalne politike i mladih, a ne Ministarstvu inancija. Ministarstvo socijalne politike i mladih kao nadležno ministarstvo nema obvezu dostave prikupljenih rješenja Ministarstvu inancija. Temeljem članka 17. Zakona o izvršavanju, doprinosi za mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje koji su uplaćeni za osiguranike iz članka 23. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara vratit će se poslodavcima sa sjedištem, odnosno s prebivalištem na području Grada Vukovara, Iloka, te Lovasa i Tovarnika na teret tih doprinosa. Zahtjev za povrat podnose poslodavci. Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. 5. Korištenje namjenskih i vlastitih prihoda Korištenje namjenskih prihoda i primitaka Prema članku 48. Zakona o proračunu, namjenski prihodi i primici proračuna jesu: pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od pro- 24 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

27 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI daje ili zamjene imovine u vlasništvu države, naknade s naslova osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela, a zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može se propisati izuzeće od obveze uplate tih prihoda u proračun. Tako je člankom 37. Zakona o izvršavanju propisano izuzeće od obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka za znanost, visoko obrazovanje, zdravstvene ustanove, pravosuđe, sustav izvršenja sankcija, ustanove kulture, nacionalne parkove, parkove prirode i Državni zavod za zaštitu prirode. Ustanove socijalne skrbi izuzete su od obveze uplate donacija i pomoći. Na isti način trebaju postupiti i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako nisu u mogućnosti proračunom obuhvatiti sve namjenske prihode i primitke svojih korisnika te osigurati izvršavanje aktivnosti i projekata inanciranih iz tih izvora po kriterijima iz članka 50. Zakona o proračunu. Nadležna ministarstva obvezna su nadzirati ostvarenje i trošenje namjenskih prihoda. Prema Zakonu o sustavu državne uprave, poslovi državne uprave jesu, uz ostalo i provedba upravnog i inspekcijskog nadzora, ovisno o posebnim propisima kojima je nadzor uređen. Ministarstva, kao središnja tijela državne uprave, u provedbi upravnog nadzora, nad ziru osobito zakonitost rada i postupanja te ako u provedbi upravnog nadzora ocijene da postoje određene nezakonitosti ili nepravilnosti u radu ili postupanju poduzet će uz ostalo i druge mjere propisane posebnim zakonom u svrhu otklanjanja uočenih nezakonitosti ili nepravilnosti. Člankom 37. Zakona o izvršavanju predviđa se mogućnost da nadležna ministarstva propišu mjerila i način korištenja donacija za koje nije utvrđena namjena korištenja. Važno je spomenuti da se člankom 50. Zakona o proračunu daje leksibilnost u izvršavanju namjenskih prihoda i primitaka na način da se propisuje mogućnost njihova izvršavanja u iznosima većim od planiranih, a ograničenje se postavlja na razinu ostvarenja prihoda. Dodatno, neiskorišteni namjenski prihodi i primici u jednoj godini mogu se prenijeti i trošiti u drugoj godini. Navedeno je izuzetno bitno jer često proračuni i proračunski korisnici ne mogu predvidjeti i točno isplanirati koliko će npr. donacija ili pomoći ostvariti pa se u praksi znalo događati da odbiju donaciju jer je nemaju planiranu i ne mogu je koristiti. Korištenje vlastitih prihoda Zakonom o proračunu vlastiti prihodi izdvojeni su iz namjenskih prihoda i de inirani su kao prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima koji se ne inanciraju iz proračuna. Navedeni prihodi uplaćuju se u proračun i ne mogu se prenositi u sljedeću godinu. Zakonom o izvršavanju može se propisati izuzeće od obveze uplate tih prihoda u proračun što se i čini člankom 38. Zakona o izvršavanju. Prema navedenom članku, obveza uplate vlastitih prihoda ne odnosi se na znanost, visoko obrazovanje, zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi, sustav izvršenja sankcija, ustanove kulture, nacionalne parkove, parkove prirode, Državni zavod za zaštitu prirode i Hrvatski hidrografski institut, a nadležna ministarstva nadziru ostvarenje i trošenje tih prihoda. Zakon daje mogućnost da nadležna ministarstva propišu mjerila i način korištenja vlastitih prihoda koje proračunski korisnici ostvaruju obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima (putem pravilnika ili naputka), ali uz suglasnost Ministarstva inancija. Vlastite prihode korisnici koriste za podmirenje rashoda nastalih obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima temeljem kojih su prihodi i ostvareni, a ako se ostvare u iznosu većem od potrebnog za podmirenje navedenih rashoda, mogu se koristiti za podmirenje rashoda redovne djelatnosti (čl. 39.). Ono što je novost, od 1. siječnja godine, odnosno od stupanja na snagu članka 20. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proračun jest mogućnost da se uplaćeni, a manje planirani vlastiti prihodi mogu izvršavati iznad iznosa utvrđenih u proračunu, do visine uplaćenih, odnosno planiranih sredstava. Za uplaćene, a neplanirane vlastite prihode također je omogućeno njihovo korištenje prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u proračunu uz prethodnu suglasnost Ministarstva inancija, odnosno upravnog tijela za inancije. TIM4PIN MAGAZIN 1/

28 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Danijela Stepić * Marela Knežević ** Godišnje izvješće o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola za obveznici i rokovi UDK: Godišnje izvješće o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola sastoji se od izvješća o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola te izvješća o obavljenim revizijama i aktivnostima unutarnje revizije. Obveznici izrade ovih izvješća dužni su ista predati Ministarstvu inancija, Središnjoj harmonizacijskoj jedinici do 31. siječnja godine za proteklu godinu. Metodologija izrade godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola de inirana je Naputkom za izradu godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 132/11). Autorice u ovom tekstu daju pregled obveznika izrade navedenih izvješća te detaljnije objašnjavaju što se kroz navedena izvješća prati. Također, pojašnjavaju povezanost i razlike između Izvješća o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola (obrazac GI FUIK) i Izjave o iskalnoj odgovornosti. 1. Uvod Svi korisnici proračuna obveznici su podnošenja Izjave o iskalnoj odgovornosti i slijedom toga, svi su u obvezi analizirati sustav inancijskog upravljanja i kontrola u njegovim ključnim područjima: planiranje i izvršavanje proračuna/ inancijskog plana, javna nabava, računovodstvo i izvještavanje. Pored toga, veći korisnici proračuna, kao primjerice korisnici državnog proračuna razine razdjela, te jedinice lokane i područne (regionalne) samopurave (izuzev manjih gradova i općina) u obvezi su izraditi i Godišnje izvješće o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola, odnosno u obvezi su analizirati sustav inancijskog upravljanja i kontrola kroz komponente unutarnjih kontrola. Važno je naglasiti da je primarna svrha i Izjave o iskalnoj odgovornosti i Godišnjeg izvješća o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola da putem njih proračunski korisnici provedu samoprocjenu susta- * Danijela Stepić, mag.oec., Ministarstvo inancija Središnja harmonizacijska jedinica. ** Marela Knežević, mag.oec., Ministarstvo inancija Središnja harmonizacijska jedinica. va inancijskog upravljanja i kontrola, preispitaju i analiziraju vlastite sustave upravljanja i kontrola te za uočene slabosti i nedostatke, te evenutualne nepravilnosti poduzmu mjere za njihovo rješavanje i uklanjanje. Godišnje izvješće o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola koje se dostavlja Središnjoj harmonizacijskoj jedinici služi i za procjenu stupnja razvijenosti ovih sustava kod korisnika proračuna te predstavlja podlogu Središnjoj harmonizacijskoj jedinici za utvrđivanje mjera za daljnji razvoj. Informacije iz Godišnjih izvješća o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola Središnja harmonizacijska jedinica, u suradnji s Državnom riznicom, nadopunjava s informacijama o razvijenosti sustava inancijskog upravljanja i kontrola iz dostavljevenih Izjava o iskalnoj odgovornosti. Unutarnja revizija kao sastavni dio sustava unutarnjih inancijskih kontrola u funkciji je praćenja i procjene njegove prikladnosti i djelotvornosti te davanja preporuka za poboljšanja i unapređenja poslovanja. Obveznici uspostave unutarnje revizije de inirani su Pravilnikom o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (NN, br. 35/08) i uključuju: ministarstva i središnje državne urede, izvanproračunske zavode, županije, Grad Zagreb, županijska središta i gradove s više od stanovnika. Pored navedenih, obveznici uspostave unutarnje revizije su i korisnici proračuna koji zapošljavaju više od 50 zaposlenih i imaju godišnje rashode i izdatke veće od ,00 kn. Navedeni korisnici proračuna mogu uspostaviti unutarnju reviziju ustrojavanjem jedinice za unutarnju reviziju ili u slučaju malih korisnika proračuna (u smislu proračunskih sredstava kojima raspolažu i broja zaposlenih) najčešće se unutarnja revizija uspostavlja putem sporazuma s nadležnim ministarstvom/institucijom ili jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave. 26 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

29 Kroz godišnja izvješća o obavljenim revizijama i aktivnostima unutarnje revizije, Središnja harmonizacijska jedinica dobiva informacije vezane za organizacijsko ustrojstvo unutarnje revizije, kapacitete unutranjih revizora, podatke o obavljenim unutarnjim revizijama, uključujući preporuke dane za unapređenje poslovanja te uz koje je područje iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti vezana obavljena unutarnja revizija, glav ne zaključke o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola koje se izvode na temelju obavljenih unutarnjih revizija tijekom godine kao i prijedlozima za razvoj unutarnje revizije. FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE 2. Godišnje izvješće o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola Sadržaj i struktura, obveznici izrade i rokovi dostave Godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola određeni su Naputkom za izradu Godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 132/11). U skladu s Naputkom, Godišnje izvješće o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola sastoji se od: - izvješća o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola te - izvješća o obavljenim revizijama i aktivnostima unutarnje revizije Godišnje izvješće o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola Godišnje izvješće o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola u obvezi su izraditi i dostaviti Središnjoj harmonizacijskoj jedinici: središnja tijela državne uprave, izvanproračunski korisnici državnog proračuna, županije i Grad Zagreb, županijska središta, gradovi iznad stanovnika. Kroz godišnje izvješće o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola, obveznici njegove izrade izvješćuju Središnju harmonizacijsku jedinicu o funkcioniranju sustavu inancijskog upravljanja i kontrola kroz komponente sustava inancijskog upravljanja i kontrola. Godišnje izvješće o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola izrađuje se na obrascu GI-FUIK koji je sastavni dio Naputka. Obrazac GI-FUIK priprema voditelj za inancijsko upravljanje i kontrole, odnosno osoba koju čelnik korisnika proračuna ovlasti za uspostavu i razvoj inancijskog upravljanja i kontrola, a odobrava ga čelnik korisnika proračuna. TIM4PIN MAGAZIN 1/ Godišnje izvješće o obavljenim revizijama i aktivnostima unutarnje revizije Godišnje izvješće o obavljenim revizijama i aktivnostima unutarnje revizije (obrazac GI-UR) izrađuju i dostavljaju Središnjoj harmonizacijskoj jedinici korisnici proračuna koji su u skladu s odredbama članaka 2. i 3. Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna obveznici uspostavljanja unutarnje revizije. Obrazac GI-UR priprema voditelj unutarnje revizije, odnosno unutarnji revizor ukoliko voditelj nije imenovan, a odobrava ga čelnik korisnika proračuna. Obrazac GI-UR sadrži sljedeće dijelove: I. Opći dio - opći podaci o korisniku proračuna, - podaci o jedinici za unutarnju reviziju i unutarnjim revizorima, - primjena standarda i metodologija rada unutarnje revizije; II. Posebni dio - pregled obavljenih revizija, - glavni zaključci koji se odnose na funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola, - aktivnosti koje je poduzeo čelnik korisnika pro računa s ciljem provedbe značajnijih preporuka te značajne preporuke koje nisu provedene, - nepridržavanja ili pogrešne primjene zakona i drugih propisa te sumnje na prijevaru, - prijedlozi za razvoj unutarnje revizije. U dijelu obrasca koji sadrži pregled obavljenih revizija, od korisnika proračuna traži se povezivanje obavljenih revizija s područjima iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti (primjerice, koliko su oba- 27

30 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE vljene revizije povezane s područjima planiranja i izvršavanja proračuna, računovodstva, javne nabave i izvješćivanja). Na taj način osiguravaju se informacije koliko su područja ključna za iskalnu odgovornost ujedno bila revidirana od strane unutarnje revizije te koje je preporuke za poboljšanje tih područja dala unutarnja revizija. Time je vidljiv doprinos unutarnje revizije pravovremenom uočavanju određenih nedostataka i njihovom otklanjanju, što će u konačnici pomoći čelniku korisnika proračuna za davanje Izjave o iskalnoj odgovornosti. 3. Povezanost i razlike Godišnjeg izvješća o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola i Izjave o iskalnoj odgovornosti Jedna od karakteristika uređenih sustava inancijskog upravljanja i kontrola je kontinuirano praćenje i procjena njihove prikladnosti i djelotvornosti, a obavlja se stalnim praćenjem, samoprocjenom i unutarnjom revizijom. Stalno praćenje provodi se kao dio svakodnevnih aktivnosti, odnosno sastavni je dio provođenja poslovnih aktivnosti i uočavanja slabosti i poteškoća te poduzimanja mjera za rješavanje istih na razini pojednih aktivnosti, postupaka, procesa i slično. Samoprocjena sustava inancijskog upravljanja i kontrola detaljniji je i sustavniji postupak, provodi se na godišnjoj razini s namjerom da se sustav inancijskog upravljanja i kontrola sagleda kroz sve njegove komponente, odnosno njegova ključna područja. Do uvođenja obveze davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti sukladno Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 78/11, 106/12), samoprocjenu sustava inancijskog upravljanja i kontrola korisnici proračuna provodili su jedino putem Upitnika za samoprocjenu sustava inancijskog upravljanja i kontrola koji je sastavni dio obrasca GI-FUIK. Upitnik za Izjavu o iskalnoj odgovornosti zasniva se na istom načelu kao Upitnik o samoprocjeni sustava inancijskog upravljanja i kontrola u smislu da sadrži niz pitanja za samoprocjenu sustava inancijskog upravljanja i kontrola, s time da su pitanja grupirana po ključnim područjima za inancijsko upravljanje i kontrole, a vezanim uz proračunski ciklus (planiranje proračuna/ inancijskog plana; izvršavanje proračuna/ inancijskog plana; javna nabava; računovodstvo; izvještavanje). U ovoj fazi razvoja sustava inancijskog upravljanja i kontrola, putem Izjave o iskalnoj odgovornosti, svi korisnici proračuna izvješćuju o postignutom stupnju razvoja sustava inancijskog upravljanja i kontrola u područjima planiranja, izvršavanja proračuna/ inancijskog plana, javne nabave, računovodstva i izvještavanja, s naglaskom na poštivanje zakonskih i podzakonskih propisa. Veliki korisnici proračuna o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola izvješćuju i detaljnije putem Upitnika o samoprocjeni sustava inancijskog upravljanja i kontrola (obrazac GI-FUIK), a kako bi se sustav inancijskog upravljanja i kontrola procijenio i sa šireg aspekta, odnosno proanalizirao kroz sve njegove komponente (kontrolno okruženje, upravljanje rizicima, kontrolne aktivnosti, informacije i komunikacije, praćenje i procjenu). Promatrano s aspekta komponenti sustava inancijskog upravljanja i kontrola u Upitniku o iskalnoj odgovornosti najviše su zastupljena pitanja vezana za kontrolne aktivnosti i to većinom one kontrole koji proizlaze iz zakonske regulative. Dio pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti odnosi se i na elemente kontrolnog okruženja te informacije i komunikacije, ali to je zastupljeno u manjem omjeru. S druge strane, u Upitniku o samoprocjeni sustava inancijskog upravljanja i kontrola najviše su zastupljena pitanja vezana uz kontrolno okruženje koje sa svojim elemetima predstavlja temeljne pretpostavke za cjelovit razvoj sustava inancijskog upravljanja i kontrola. U okviru kontrolnog okruženja prati se između ostalog područje etike i integriteta, uređivanje situacija sukoba interesa, način i pristup rukovođenja, način na koji su unutar organizacijske strukture uređene ovlasti i odgovornosti, razvijenost planskog pristupa poslovanja, upravljanje ljudskim potencijalima. Također, kroz Upitnik o samoprocjeni sustava inancijskog upravljanja i kontrola analizira se i razvijenost procesa upravljanja rizicima, što predstavlja relativno novi proces u institucijama javnog sektora koji se treba razvijati kao sastavni dio procesa upravljanja, osobito planiranja i donošenja odluka. Upravo stoga razmatra se koliko se prilikom izrade strateških i godišnjih planova uzimaju u obzir događaji koji mogu nepovoljno utjecati na ostvarenje ciljeva, jesu li dokumentirani podaci o rizicima i u kolikoj je mjeri uspostavljen sustav izvješćivanja o rizicima, jesu li imenovane osobe odgovorne za koordinaciju uspostave procesa upravljanja rizicima te jesu li imenovani koordinatori za rizike i izvješćuju li proračunski korisnici druge razine prvu razinu o najznačajnijim rizicima. Kao i Upitnik o iskalnoj odgovornosti i Upitnik o samoprocjeni sustava inancijskog upravljanja i 28 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

31 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE kontrola sadrži značajan broj pitanja vezano za kontrolne aktivnosti. Međutim ono što se kroz Upitnik o samoprocjeni sustava inancijskog upravljanja i kontrola traži jest šire razmatranje na koji su način te kontrole aktivnosti uređene, primjerice zahtijevaju se detaljnije informacije o sadržaju i strukturi određenih pisanih procedura kojima se uređuje proces evidencije poslovnih događaja, proces strateškog planiranja, proces ugovaranja i nabave i sl. U području informacija i komunikacija u Upitniku o samoprocjeni sustava inancijskog upravljanja i kontrola također se ide korak dalje od izvješćivanja na temelju propisanog zakonskog okvira, odnosno veći se naglasak stavlja na uređnost internog sustava izvješćivanja za potrebe inancijskog upravljanja. Tako se u ovom dijelu razmatra način izvješćivanja te analiziranja izvršenja inancijskog plana, razvijenost računovodstvenih sustava, praksa sastavljanja dodatnih internih izvješća za potrebe inancijskog upravljanja, informatiziranost poslovnih sustava i dokumentiranost ključnih poslovnih procesa te razvijenost sustava informacija i komunikacija između prve i druge razine proračunskih korisnika. Upitnik o samoprocjeni sustava inancijskog upravljanja i kontrola sadrži i pitanja koja se odnose na način praćenja i procjene sustava inancijskog upravljanja i kontrola kroz koja se razmatra način uspostave izvještajnog sustava najviše razine rukovoditelja u cilju dobivanja informacija o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola; način na koji se osigurava da se procedure, interni akti provode u praksi i ažuriraju prema potrebi, praćenje provedbe preporuka vanjskih i unutarnjih revizora te uspostava izvještajnog sustava koji osigurava praćenje funkcioniranja sustava inancijskog upravljanja i kontrola za drugu razinu proračunskih korisnika. Daljnji razvoj sustava inancijskog upravljanja i kontrola ići će u smjeru pronalaženja jednoobraznog pristupa u izvješćivanju, međutim sada u vremenu kada se sustav razvija i kada je istovremeno potrebno osigurati minimalne zahtjeve, ovi modeli pokazali su se kao nužna potreba. 4. Zaključak Izvješćivanje o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola trenutno je u javnom sektoru uređeno kroz dva modela: a) putem Godišnjeg izvješća o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola koje se izrađuje sukladno Naputku za izradu godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru te b) podnošenjem Izjave o iskalnoj odgovornosti koja se izrađuje sukladno Uredbi o sastavljanju i predaji TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila. U ovoj fazi razvoja sustava inancijskog upravljanja i kontrola putem Izjave o iskalnoj odgovornosti svi korisnici proračuna izvješćuju o postignutom stupnju razvoja sustava inancijskog upravljanja i kontrola u područjima planiranja, izvršavanja proračuna/ inancijskog plana, javne nabave, računovodstva i izvještavanja, s naglaskom na poštivanje zakonskih i podzakonskih propisa. Veliki korisnici proračuna o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola izvješćuju i detaljnije putem Upitnika o samoprocjeni sustava inancijskog upravljanja i kontrola kako bi se sustav inancijskog upravljanja i kontrola procijenio i sa šireg aspekta, odnosno proanalizirao kroz sve njegove komponente. Iako se korisnicima proračuna trenutni način izvješćivanja čini dodatnim poslom ili im nije jasna svrha izvješćivanja, treba reći da je to način pravovremenog otkrivanja slabosti i nedostataka u sustavu inancijskog upravljanja i kontrola s ciljem njegova daljnjeg razvoja. Oba upitnika predviđaju plan otklanjanja uočenih slabosti koji je podloga za izradu Plana uspostave i razvoja inancijskog upravljanja i kontrola sukladno Pravilniku o provedbi inancijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru. Daljnji razvoj sustava inancijskog upravljanja i kontrola ići će u smjeru pronalaženja jednoobraznog pristupa u izvješćivanju (jedan oblik izvješćivanja), međutim u fazi kada se sustav razvija i kada je istovremeno potrebno osigurati minimalne zahtjeve ovi modeli pokazali su se kao nužna potreba. S obzirom na važnost uloge unutarnje revizije dio godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola je i izvješće o obavljenim revizijama i aktivnostima unutarnje revizije. Na temelju pojedinačnih izvješća o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola (obrazac GI-FUIK) te izvješća o obavljenim revizijama i aktivnostima unutarnje revizije (obrazac GI-UR), Središnja harmonizacijska jedinica izrađuje Objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske putem kojega se izvješćuje Vladu Republike Hrvatske o aktivnostima koje su provedene na području razvoja sustava unutarnje inancijske kontrole, o stanju i budućim pravcima razvoja sustava unutarnje inancijske kontrole. Ujedno se putem ovog izvješća izvješćuje i Europska komisija, budući da je razvoj ovog sustava bitna odrednica za procjenu spremnosti zemlje za učinkovito upravljanje javnim sredstvima, bez obzira iz kojih izvora potječu, nacionalnih ili sredstava iz europskih fondova. 29

32 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE 30 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

33 Nikola Đurić * Dijana Spitzer ** FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Fiskalizacija korisnički pogled na početak uvođenja UDK Početkom mjeseca prosinca godine, Sabor je izglasao Zakon o iskalizaciji u prometu gotovinom 1 te je time javnost upoznata s osnovama ovoga snažno najavljivanog i zahtjevnog procesa u našoj zemlji. Zakon je pritom stvorio niz nedoumica i pitanja oko njegove primjene. Očekivanja za otklanjanje najvećeg broja nepoznanica usmjerena su na provedbeni akt, odnosno pripadajući Pravilniku kojeg je ministar inancija dužan objaviti u roku od mjesec dana od dana prihvaćanja Zakona. U trenutku pisanja ovoga priloga taj je rok protekao, no javnost još nije dobila na uvid sadržaj Pravilnika. Stoga, važno je podsjetiti na činjenice koje su neprijeporne prema Zakonu te na obveze korisnika koje iz njega proizlaze. U napisu se iznose naglasci koji su s aspekta praktičara u implementaciji uočeni kao vrlo značajni. Osnovne pretpostavke i uvjeti koji su dani u Zakonu jesu korištenje programske podrške za elektroničko potpisivanje elemenata računa te internetsko povezivanje za elektroničku razmjenu podataka s Ministarstvom inancija, Poreznom upravom. Fiskalni račun bi stoga bio ispis gotovinskog računa (plaćen gotovinom, karticama, čekovima) koji bi, osim standardnih podataka, sadržavao Zaštitni kod i JIR (Jedinstveni Identi ikator Računa). 1. Terminski plan uvođenja Obveznici iskalizacije (Zakon o iskalizaciji, čl. 3.) se uključuju u proces iskalizacije prema sljedećem terminskom planu (čl. 37.): (1) Od 1. siječnja godine, obveza iskalizacije propisuje se za velike i srednje velike poduzetnike prema odredbama Zakona o računovodstvu bez obzira na djelatnost koju obavljaju te za obveznike iskalizacije koji, kao jednu od djelatnosti, obavljaju djelatnost Pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (Oznaka I područja NKD 2007.). (2) Od 1. travnja godine, obveza iskalizacije propisuje se za obveznike iskalizacije, koji nisu * Mr. sc. Nikola Đurić, Libusoft Cicom d.o.o., Zagreb. ** Dijana Spitzer, Libusoft Cicom d.o.o., Zagreb. 1 U daljnjem tekstu Zakon. TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. obuhvaćeni stavkom 1. ovoga članka i to obveznike iskalizacije koji, kao jednu od djelatnosti, obavljaju djelatnost Trgovine na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla (Oznaka G područja NKD 2007.) te obveznike koji obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja iz članka 18. stavka 2. Zakona o porezu na dohodak. (3) Od 1. srpnja godine, obveza iskalizacije propisuje se za sve obveznike iskalizacije. (4) Ministar inancija propisat će pravilnikom način testiranja sustava elektroničkih naplatnih uređaja koje mogu provesti obveznici iskalizacije prije početka obveze iskalizacije. Svakako treba provjeriti pripadnost jednoj od gornjih kategorija kako bi se moglo nabaviti i instalirati programsku podršku na vrijeme, u skladu s tim rokovima. 2. Certi ikati i programske aplikacije Osim brige o rokovima primjene iskalizacije i nabavke odgovarajuće programske/informatičke opreme, potreba svakog korisnika je da u FINI dobije (nabavi, odnosno kupi) digitalni certi ikat kojim će se digitalno potpisivati elementi računa koji se dostavljaju Ministarstvu inancija, Poreznoj upravi. Cijena navedenog certi ikata iznosi 300 kn (plus PDV) za rok važnosti od 5 godina, što znači 60 kn godišnje. Slijedeće o čemu treba voditi računa je da prilikom edukacije za rad s iskalnim promjenama u aplikaciji treba nužno provjeriti omogućuje li aplikacija ispunjenje svih zakonskih obveza iz Zakona o iskalizaciji: Fiskalizacija svakog računa koji se plaća gotovinom (novčanice, kartice, čekovi) i jesu li na računu svi obvezni novi elementi: - novi oblik računa u obliku Broj računa / Poslovni prostor / Naplatno mjesto (može kao dodatak uz postojeći stari broj računa koji je određen aplikacijom), - vrijeme izdavanja računa, - šifru ili naziv djelatnika koji je izdao račun (u pozadini mora biti pridružen njegov OIB koji se šalje u PU), 31

34 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE - ZKI (zaštitni kod izdavatelja) koji izdavatelj mora formirati na računu prije slanja računa u PU, - JIR (jedinstveni identi ikator računa) koji se dobije iz PU za svaki račun kao potvrda iskalizacije. Mogućnost ponavljanja izračuna ZKI za svaki izdani račun (Porezna uprava kod neposredne posjete može tražiti to ponavljanje, kako bi provjerili da nije bilo izmjena na odabranom izdanom računu, jer ZKI u sebi sadrži funkcionalnu ovisnost o elementima računa: OIB izdavatelja, broj računa, datum i vrijeme, ukupni iznos i drugo). Mogućnost unosa promjena o poslovnom prostoru i iskalizacija tih podataka. Naknadna iskalizacija svih računa koji iz nekih razloga nisu dobili JIR. Navedena se akcija mora izvesti u roku slijedeća dva dana. 3. Računi Obveznik iskalizacije svakako treba nabaviti ovjereni blok računa u PU, kojim se osigura va daljnji rad u slučaju potpunog ispada računalne opreme (računalo/blagajna, trajni ispad interneta i slično). Ovaj način rada je sličan izdavanju paragon blokova kakve smo koristili u prošlosti, ali uz dodatne obveze. Nakon rješavanja ispada računalne opreme (rok je samo dva dana), svi tako izdani paragon računi se moraju unijeti u blagajnu, svi se moraju iskalizirati (što nije naknadna, već redovna iskalizacija) i svi dobiveni JIR-ovi za takve račune se moraju prepisati u blok prethodno izdanih računa na njihove kopije. Ne manje važna obveza od prethodno nabrojanih je donošenje internog akta kojim se određuje slijednost računa. To znači da se u tom aktu (koji se ne šalje u PU, ali mora biti trajno prisutan u poslovnom prostoru) mora naznačiti kako se odbrojavaju računi (slijednost) - na nivou čitavog prostora (mrežni rad više blagajni koje imaju zajednički brojač računa) ili na nivou svake blagajne. Također se treba odrediti imena (oznake) svih poslovnih prostora (koje se ne smiju ponavljati). Ovdje je važno naglasiti da se te oznake ne moraju poklapati s izičkim poslovnim prostorom. Na primjer, ako u istom izičkom poslovnom prostoru, za koji je napisano gdje se nalazi i kakva su mu radna vremena, postoji djelatnost maloprodajnog i veleprodajnog poslovanja, onda se ti poslovni prostori mogu označiti kao MALO i VELE (na istoj adresi, s različitim ili istim vremenima rada). Može se reći da je slijednost izdavanja računa po prostoru te se time odvajaju brojači maloprodajnih računa od veleprodajnih računa, koji moraju imati raspon od 1 do n za svaku kalendarsku godinu, bez praznina u tom slijedu. Jasno je da i za storno računa vrijede ista pravila kao i za račun, te to također mora biti ugrađeno u spomenute aplikacije. Obveznik iskalizacije je dužan nabaviti naljepnicu kojom se obavještava kupca da obavezno treba uzeti račun i imati ga kod sebe sve do izlaska iz poslovnog prostora. U slučaju ne poštivanja te odredbe, kupac za vrijeme provjere na izlasku iz poslovnog prostora može biti kažnjen, a također i prodavač, kao i vlasnik, u slučaju da mu nisu omogućili dobivanje računa. Na osnovu postavljenih pitanja od strane korisnika, (potencijalnih) obveznika iskalizacije, donosimo dva konkretna primjera kako se mogu riješiti odre đene situacije regulirane Zakonom. Primjer 1: Moguća realna situacija na blagajni: kupac pusti da mu se izda račun, blagajnik pretpostavi da će biti plaćeno gotovinom i izlista račun (automatski ga je i iskalizirao), ali kupac provjerom svog novčanika ustanovi da nema dovoljno novaca i pruža karticu. Prodavač mora u takvom slučaju stornirati u potpunosti prethodno izdani račun (vrsta plaćanja gotovina), iskalizirati ga i izlistati, te ponovo unijeti novi račun (vrsta plaćanja kartica) te i njega iskalizirati i izlistati. Iz toga slijedi pouka da kupca prije samog izlistavanja računa (i njegove iskalizacije unutar tog postupka) treba pitati kako će platiti račun, kako bi se izbjegle ovakve situacije. Primjer 2: Najčešći upiti vezani uz izdavanje računa dolaze od komunalnih društava, a odnose se na izdavanja računa za sve ostale usluge koje navedeno komunalno društvo može pružati po pojedinačnom zahtjevu (na primjer usluga pražnjenja septičke jame, usluga odvoza glomaznog otpada i drugo). Takvi računi nisu izuzeti iz obveze iskalizacije, ali samo ako su načini plaćanja u skupini iskalne gotovine (gotovina u užem smislu, ček, kartica). Ako se izdaju 32 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

35 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE računi koji predviđaju transakcijsko plaćanje (s jednog na drugi žiro račun ili plaćanjem putem opće uplatnice), ne treba se obavljati postupak iskalizacije prema Poreznoj upravi, u smislu dobivanja i ispisivanja JIR-a (niti ZKI). Za plaćanja koja nisu tipa gotovina (virman, opća uplatnica) ne provodi se postupak iskalizacije i račun se ispisuje bez ZKI i JIR. Ostali elementi računa koje propisuje Zakon o iskalizaciji, poput novog ispisa računa u obliku Broj/Poslovni prostor/naplatno mjesto, kao i vrijeme računa te djelatnika koji je izdao račun, bit će prisutni na svim tipovima računa. Detalje o ostalim sličnim pitanjima na koje je Porezna uprava dala svoje mišljenje mogu se pronaći na web stranici iskalizacija/ iskalizacija.asp. 4. Blagajnički maksimum Zakonom o iskalizaciji u prometu gotovinom uvode se nova pravila u blagajničko poslovanje, a to uključuje i (ponovna) ograničenja vezana uz držanje novca u blagajni odnosno obvezni tzv. blagajnički maksimum. Od 1. siječnja godine, svi obveznici iskalizacije obvezni su svojim internim aktom o poslovanju gotovinom utvrditi i visinu blagajničkog maksimuma. Pritom će se rukovoditi svojim potrebama i uvjetima sigurnosti, a gornje granice utvrđene su u propisanim svotama. Maksimalne propisane svote blagajničkog maksimuma ovise o veličini poduzetnika, pri čemu se za kategoriziranje poduzetnika prema veličini, primjenjuju kriteriji iz Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN, br. 29/02, 63/07, 53/12), a ne kriteriji relevantni za inancijsko izvještavanje prema Zakonu o računovodstvu. Sukladno tome, poduzetnici se dijele na subjekte malog gospodarstva i ostale subjekte. Prema čl. 2 navedenog Zakona, malo gospodarstvo čine subjekti ( izičke i pravne osobe koje samostalno i trajno obavljaju dopuštene djelatnosti radi ostvarivanja dobiti, odnosno dohotka na tržištu) koji: 1) zapošljavaju prosječno godišnje manje od 250 radnika; 2) u poslovanju su neovisni 2 ; 3) ostvaruju ukupni godišnji promet do ,00 kn, ili imaju zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u vrijednosti do ,00 kn. Subjekti malog gospodarstva razvrstavaju se na: mikro subjekte, male subjekte i srednje subjekte. Mikro subjekti malog gospodarstva su oni koji prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 10 radnika. Mali subjekti malog gospodarstva su oni koji: 1) prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 50 radnika, 2) ostvaruju ukupni godišnji promet do ,00 kn, ili imaju zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u vrijednosti do ,00 kn. Srednji subjekti malog gospodarstva su oni čiji je godišnji prosječni broj radnika, ukupni godišnji promet ili zbroj bilance, odnosno dugotrajna imovina veća od granica utvrđenih za male subjekte. Sukladno ovoj podjeli, propisana je i visina blagajničkog maksimuma i to: za mikro subjekte i izičke osobe do ,00 kn, za male subjekte do ,00 kn, za srednje subjekte do ,00 kn, za sve koji prelaze mjerila za malo gospodarstva do ,00 kn i za one koji obavljaju mjenjačke poslove (bez obzira na veličinu) do ,00 kn. Utvrđena visina blagajničkog maksimuma određena je na razini pravne osobe u cjelini. Iznimno, obveznici iskalizacije koji prelaze mjerila za malo gospodarstvo mogu odrediti visinu blagajničkog maksimuma po prodajnom mjestu/prostoru, i to najviše do ,00 kn. 2 Neovisnost u poslovanju, u smislu ovoga Zakona, znači da druge izičke ili pravne osobe, koje ne udovoljavaju kriterijima, pojedinačno ili zajednički, nisu vlasnici više od 25% udjela u vlasništvu ili pravu odlučivanja u subjektu malog gospodarstva. Neovisnost u poslovanju postoji i ako je prekoračen udio od 25% u slučajevima: ako udio u vlasništvu ili pravu odlučivanja u subjektu malog gospodarstva ima investicijski fond ili drugi institucionalni ulagatelji, pod uvjetom da nemaju kontrolu nad subjektom malog gospodarstva, bilo pojedinačno ili zajednički, ili ako TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. raspored udjela u vlasništvu u subjektu malog gospodarstva nije moguće odrediti, te se na osnovi posebne pisane izjave subjekta malog gospodarstva može opravdano pretpostaviti da druge izičke ili pravne osobe, koje ne udovoljavaju kriterijima iz stavka 1. ovoga članka, pojedinačno ili zajednički nisu vlasnici više od 25% udjela. 33

36 RAČUNOVODSTVO Ivana Jakir-Bajo * Mladenka Karačić ** UDK:657.2 Upute Ministarstva inancija uz sastavljanje godišnjih inancijskih izvještaja za proračune i proračunske korisnike Ministarstvo inancija svake godine daje posebne upute uz sastavljanje godišnjih inancijskih iz vještaja obveznicima u sustavu proračuna. Riječ je o okružnici o predaji i konsolidaciji inancijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca. Uz okružnicu koja će biti objavljena u drugoj polovini siječnja 2013., Ministarstvo inancija već je uputilo korisnicima dopise o načinu postupanja i evidentiranja više uplaćenog poreza na dohodak i prorez te troškova stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, čiji se pregled daje u nastavku teksta. 1. Više uplaćeni porez na dohodak i prirez Ministarstvima i drugim državnim tijelima razine razdjela organizacijske klasi ikacije upućen je 3. prosinca poseban dopis (KLASA: /12-01/562; URBROJ: /12-1) o načinu postupanja i evidentiranja više uplaćenog poreza na dohodak i prirez. Porezni propisi obvezuju poslodavca da sastavi godišnji obračun poreza na dohodak prilikom isplate zadnje plaće u godini u slučajevima kada je porezno opterećenje tijekom godine bilo različito, pa radnik, na temelju godišnjeg obračuna poreza, zbog ravnomjernog godišnjeg oporezivanja, odnosno izravnanja porezne osnovice, ostvaruje pravo na povrat preplaćenog poreza. Obveza se odnosi na radnike: koji su bili u radnom odnosu kod poslodavca, odnosno ostvarivali primitke u cijelom poreznom razdoblju, * Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo inancija, načelnica u Sektoru za izvršavanje državnog proračuna ** Mladenka Karačić, dipl.oec, Ministarstvo inancija nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između općina i gradova koji su propisali plaćanje prireza na porez. Razlike od utvrđenog iznosa godišnje porezne obveze poslodavac može izravnati prilikom zadnje isplate plaće u godini: umanjenjem tekuće porezne obveze radnika koji je tijekom godine preplatio porez na dohodak, umanjenjem tekuće porezne obveze radnika s područja iste općine ili grada, zahtijevati povrat pisanim putem od ispostave Porezne uprave prema svom sjedištu. Proračunski korisnici državnog proračuna čije se plaće isplaćuju iz državne riznice bili su obvezni prilikom unosa zahtjeva za plaćanje, u sustav državne riznice, za plaću za studeni koja se isplatila u prosincu, za iznos više uplaćenog poreza na dohodak i prireza (koji nije moguće vratiti radniku iz obračunatog poreza na dohodak i prireza svih radnika tog poslodavca s područja jedne općine) teretiti račun Potraživanje za konačni obračun poreza na dohodak. Pri tome je bilo potrebno u polje Korisnik proračuna unijeti razdjel i glavu, a korisnici u sustavu kolekcije na nalog za plaćanje (virman) u poziv na broj zaduženja unose razdjel/ glava s kontrolnim brojem-rkp, model 33. Kontrolni brojevi razdjela/glava nalaze se na Internet stranici Ministarstva financija (Državna riznica Računovodstvo Proračunsko računovodstvo). U siječnju, prilikom predaje ID obrasca za prosinac, nadležnoj ispostavi Porezne uprave, potrebno je podnijeti zahtjev za povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza. Uz zahtjev se dostavlja speci ikacija potraživanja po pojedinim općinama/gradovima te uputa za uplatu na račun državnog proračuna , s modelom 33 i pozivom na broj razdjel/glava s kontrolnim brojem- RKP. Pojedine ispostave Porezne uprave traže da 34 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

37 RAČUNOVODSTVO se uz zahtjev za povrat priloži i popunjeni nalog za plaćanje (virman). U tom slučaju, pod broj računa uplatitelja, unosi se račun vrste 17 na koji se plaća porez na dohodak za općinu od koje se traži povrat, a u poziv na broj zaduženja, podaci koji se kod plaćanja poreza i prireza unose u poziv na broj zaduženja 1406-OIB, model 68. Broj računa primatelja je , model 33, poziv na broj odobrenja razdjel/ glava s kontrolnim brojem-rkp. Proračunski korisnici državnog proračuna koji su iznos više uplaćenog poreza na dohodak i prireza platili iz državnog proračuna na teret računa Bruto plaće, trebaju tražiti povrat na račun državnog proračuna s modelom 64 i pozivom na broj 7196-RKP Korisnici koji ne posluju preko računa državne riznice te su iznos više uplaćenog poreza na dohodak i prireza platili sa svog računa, u zahtjevu za povrat navode svoj račun. Ako proračunski korisnik ima nepodmirenih obveza u evidenciji Porezne uprave, temeljem zah tjeva za povrat, ista zatvara te obveze. U tom slučaju, korisnik je obvezan Ministarstvu inancija dostaviti nalog za preknjiženje u kojem će teretiti odgovarajući rashod prema vrsti zatvorene obveze, a odobriti račun Potraživanje za konačni obračun poreza na dohodak. Nalog za preknjiženje potrebno je poslati i u slučaju neslaganja iznosa koji je isplaćen iz riznice terećenjem konta s iznosom za koji se traži povrat od Porezne uprave. Proračunski korisnici, koji imaju potraživanje prema Poreznoj upravi temeljem više uplaćenog poreza na dohodak i prireza, navedeno potraživanje mogu zatvoriti tek po uplati u državni proračun ili na račun proračunskog korisnika. Korisnici kojima je Porezna uprava povrat izvršila na račun državnog proračuna, mogu od Ministarstva inancija, Državne riznice, zatražiti karticu računa slanjem zahtjeva na naveden u samom dopisu. Kako se potraživanja u sustavu državne riznice zadužuju kumulativno po glavama, a ne po korisnicima, korisnici treće razine (primjerice sudovi, sveučilišta, fakulteti i sl.) u zahtjevu trebaju navesti iznos potraživanja. Kartica iz sustava državne riznice bit će temelj za zatvaranje potraživanja u knjigovodstvu korisnika. U skladu sa uputom iz dopisa, ministarstva su bila dužna obavijestiti proračunske korisnike iz svoje nadležnosti o navedenom postupanju. TIM4PIN MAGAZIN 1/ Evidentiranje troškova stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa Temeljem Nacionalnog plana za poticanje zapoš ljavanja za i te relevantnih zakona jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski korisnici državnog proračuna i proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: poslodavac) mogu primiti nezaposlene osobe na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Polaznik stručnog osposobljavanja za rad ne prima plaću, već Hrvatski zavod za zapošljavanje isplaćuje novčanu pomoć u visini neoporezivog dijela studentske stipendije koja trenutno iznosi 1.600,00 kn mjesečno i to po potvrđenoj prisutnosti stručnom osposobljavanju za rad. Novčana pomoć je namijenjena za pokrivanje osnovnih troškova prijevoza, toplog obroka i drugog. Poslodavac uplaćuje obvezne doprinose mirovinskog osiguranja prema člancima 43. i 44. Zakona o doprinosima (I. i II. stup) tako da osoba ostvaruje radni staž. Hrvatski zavod za zapošljavanje refundira poslodavcu uplaćene obvezne doprinose mirovinskog osiguranja obračunate temeljem 0,35% prosječne plaće u RH prema objavi Državnog zavoda za statistiku. Isplata sredstava vrši se jednokratno u roku 30 dana od dana potpisa ugovora, a u slučaju povećanja osnovice za uplatu obveznih doprinosa, razliku iznosa za uplatu doprinosa do kraja ugovorenog razdoblja snosi poslodavac. Doznaku sredstava od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovi korisnici evidentiraju na osnovnom računu Ostali prihodi za posebne namjene, a plaćanje obveznih doprinosa za polaznike stručnog osposobljavanja za rad na osnovnom računu Naknade ostalih troškova. Ministarstvima i drugim državnim tijelima upućen je 14. prosinca poseban dopis (KLASA: /12-01/590; URBROJ: /12-1) o načinu evidentiranja troškova za polaznike stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Proračunskim korisnicima državnog proračuna koji posluju preko jedinstvenog računa državne riznice, Hrvatski zavod za zapošljavanje refundaciju sredstava uplaćuje na račun s modelom 64 i pozivom na broj 5673-RKP primatelja 35

38 RAČUNOVODSTVO sredstava-p3, gdje podatak P3 samostalno određuje primatelj sredstava, a može imati najviše 11 znamenaka. Doznaku sredstava od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje proračunski korisnik državnog proračuna, kao poslodavac, evidentira na osnovnom računu Ostali prihodi za posebne namjene, koji je vezan uz izvor 43 - Ostali prihodi za posebne namjene. Podsjetimo da je riječ o leksibilnom izvoru inanciranja u okviru kojeg korisnik može preuzeti i plaćati obveze u visini stvarno uplaćenih, odnosno raspoloživih sredstava, bez obzira kako su namjenski prihodi i primici planirani u državnom proračunu. Tako se uplaćeni, a manje planirani ili neplanirani prihodi za posebne namjene mogu izvršavati iznad iznosa utvrđenih u državnom proračunu. Proračunski korisnik državnog proračuna plaćanje obveznih doprinosa za polaznike stručnog osposobljavanja za rad evidentira na osnovnom računu Naknade ostalih troškova. Ako u državnom proračunu na razdjelu/glavi/rkp-u nisu planirana sredstva za ove namjene, na izvoru 43 i stavci 3241, nakon uplate sredstava na račun državnog proračuna od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ministarstvo i drugi korisnik na sustavu državne riznice treba Ministarstvu inancija dostaviti zahtjev za suglasnost za otvaranje novog izvora/aktivnosti/stavke u državnom proračunu za tekuću proračunsku godinu ( in.hr/ hr/priprema-proracuna). U skladu s uputom iz dopisa, ministarstva su bila dužna obavijestiti proračunske korisnike iz svoje nadležnosti o gore navedenom postupanju i načinu knjiženja. 3. Povrati sredstava u Državni proračun Sukladno Zakonu o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za godine (čl. 8.) 1 proračunski korisnici državnog proračuna dužni su sredstva doznačena iz Državnog proračuna do 31. prosinca uključujući i vlastite prihode, a za koja nisu iskazane obveze u Bilanci na dan 31. prosinca vratiti u Državni proračun. O načinu i rokovima povrata će ove, kao i prethodnih godina, korisnici biti obaviješteni putem Okružnice. 1 Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu (NN, br. 24/12 i 132/12). Dakle, svi proračunski korisnici državnog proračuna dužni su iz sredstava doznačenih iz Državnog proračuna do 31. prosinca podmiriti svoje obveze za isporučenu robu i obavljene usluge iskazane u Bilanci sa stanjem na dan 31. prosinca Sva preostala sredstva uključujući i sredstva ostvarena na tržištu (vlastite prihode) koja su doznačena iz proračuna, a za koja nisu iskazane obveze u Bilanci sa stanjem na dan 31. prosinca 2012., potrebno je vratiti na račun Državnog proračuna s modelom: RKP-2012 (konačan rok uplate bit će utvrđen Okružnicom). Prema Pravilniku o proračunskom računovodstvu (čl. 58), proračunski korisnici obvezni su više doznačena sredstva iz proračuna krajem obračunskog razdoblja stornirati s podskupine računa Prihodi iz proračuna za inanciranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika i iskazati ih kao obveze. Proračunski korisnici državnog proračuna, u bilanci sa stanjem na dan 31. prosinca 2012., iskazuju više doznačena sredstva (prije povrata u riznicu), kao stanje na računu Ostale nespomenute obveze. Kod povrata tih sredstava u proračun (u godini), zatvara se račun 23954, a ako su ta sredstva u Bilanci sa stanjem na dan 31. prosinca ipak iskazana na podskupini računa Višak/manjak prihoda, za iznos sredstava vraćenih u proračun u potrebno je korigirati rezultat. 4. Priznavanje prihoda u Zbog usklađenosti evidencija proračuna i proračunskih korisnika potrebno je da se kao prihodi priznaju sredstva koja proračuni uključivo s 31. prosincem doznače svojim proračunskim korisnicima, a koja su korisnicima zbog tehnike platnog prometa raspoloživa početkom Pravilnik o proračunskom računovodstvu (Čl. 21) propisuje primjenu modi iciranog računovodstvenog načela nastanka događaja. Za iskazivanje prihoda i rashoda to, između ostalog, znači da se prihodi priznaju na temelju priljeva novčanih sredstava u izvještajnom razdoblju, a rashodi na temelju nastanka poslovnog događaja (obveza) i u izvještajnom razdoblju na koje se odnose, neovisno o plaćanju. Međutim postoje situacije kada je potrebno odstupiti od postavljenih načela sa ciljem usklađivanja evidencija korisnika i nadležnih proračuna. U suprotnom, konsolidacija ne bi bila moguća, a i realizacija planova utvrđenih za proračunsku godinu bila bi upitna. 36 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

39 RAČUNOVODSTVO Uz priznavanje odgovarajućih prihoda iz proračuna, proračunski korisnici navedena sredstva u godini trebaju evidentirati kao aktivna vremenska razgraničenja. U godini, temeljem primljenih dokumenta institucija ovlaštenih za platni promet razgraničenja se zatvaraju. Za navedeno, Ministarstvo inancija svake godine šalje korisnicima uputu za knjiženje koju prikazujemo u nastavku. Knjiženje: RB Opis Račun Duguje Potražuje 1. Evidencija u aktivno vremensko razgraničenje Evidencija u zatvaranje vremenskog razgraničenja Doznake sredstava pomoći izravnanja Dozvoljena odstupanja od načela iskazivanja prihoda propisanog Pravilnikom o proračunskom računovodstvu odnosila su se prethodnih godina i na doznake sredstava pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije. Preostala doznaka sredstava pomoći izravnanja iz državnog proračuna za za inanciranja minimalnog inancijskog standarda utvrđenog temeljem Uredbe o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za , dakle doznaka za mjesec prosinac bit će isplaćena u prvoj polovini siječnja Lokalne i područne (regionalne) jedinice - korisnici pomoći izravnanja ta sredstva knjiže u prihode 2012., na osnovnim računima unutar podskupine Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije. Korisnici priznaju u prihode sredstva koja će dobiti od nadležne lokalne i područne (regionalne) jedinice, ali isključivo za podmirenje obveza po rashodima 2 Uredba o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za godinu (NN, br. 52/12). koji se inanciraju iz pomoći izravnanja. Knjiženje je prikazano u nastavku. Knjiženje kod jedinice lokalne i područne (regionalne) jedinice: RB Opis Račun Duguje Potražuje Knjiženje u Potraživanje prema državnom proračunu i prihod ostvaren iz sredstava pomoći izravnanja / Rashodi po strukturi dobivenoj od korisnika i obveza prema korisniku Knjiženje u Primljena sredstva pomoći izravnanja 32, 34, 4 ( ) Izvršeno plaćanje korisnicima Knjiženje kod decentraliziranih korisnika: RB Opis Račun Duguje Potražuje Knjiženje u Obveze prema dobavljačima 32, 34, 4 23,24 ( ) 2. Potraživanja prema jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave i prihod iz proračuna za inanciranje redovne djelatnosti korisnika proračuna Knjiženje u Primljena sredstva od jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. Podmirenje obveza prema dobavljačima 23, O navedenom će jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave - korisnici pomoći izravnanja te centri za socijalnu skrb, domovi za stare i nemoćne osobe, zdravstvene ustanove, osnovne i srednje škole i vatrogasne postrojbe primiti detaljnu uputu, u Okružnici o predaji i konsolidaciji inancijskih izvještaja za TIM4PIN MAGAZIN 1/

40 RAČUNOVODSTVO Sastavljanje i predaja godišnjih inancijskih izvještaja za u sustavu proračuna UDK Oblik, sadržaj i rokovi inancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca nisu se mijenjali u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rokovi predaje inancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca jesu: za proračunske korisnike državnog proračuna i prora čunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 15. veljače 2013., za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunske korisnike 28. veljače 2013., za konsolidirane inancijske izvještaje 1. travnja U ovom članku dan je osvrt na obvezu i obveznike sastavljanja godišnjih inancijskih izvještaja te sadržaj izvještaja. 1. Pregled obveznika i rokova predaje Razdjeli državnog proračuna konsolidiraju inancijske izvještaje svojih proračunskih korisnika i sastavljaju konsolidirani inancijski izvještaj razdjela. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave konsolidiraju inancijske izvještaje svojih proračunskih korisnika i sastavljaju konsolidirani inancijski izvještaj proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ministarstvo inancija na temelju navedenih konsolidiranih inancijskih izvještaja i inancijskih izvještaja svih izvanproračunskih korisnika (državnog proračuna i županija) sastavlja konsolidirani inancijski izvještaj države. Obveznici popunjavaju inancijske izvještaje u elektronskom obliku, s ugrađenim kontrolama, koji se preuzimaju na internetskim stranicama FINA-e, Ministarstva inancija i Državnog ureda za reviziju. Za predaju Državnom uredu za reviziju koriste se isti obrasci kao i za FINA-u. Za sastavljanje i predočavanje inancijskih izvještaja koriste se elektronski obrasci. Podsjećamo da su svi obrasci dio jedne datoteke, a proračuni i proračunski korisnici biraju koji će od inancijskih izvještaja popunjavati, prema odredbama Pravilni ka o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. Zaglavlje inancijskih izvještaja popunjava se samo na jednom mjestu i to na Referentnoj stranici koja se izlistava i predaje s potpisom zakonskog pred stavnika i pečatom, uz elektronsku verziju obra zaca. Pravilnik o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu ne predviđa predaju inancijskih izvještaja u papirnatom obliku odnosno putem obrazaca Narodnih novina. Mjesečni Izvještaj o obvezama za prosinac kojeg predaju proračunski korisnici državnog proračuna, nije dio inancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca te je potrebno predati dvije referentne stranice i dvije datoteke (mogu biti na jednom CD-u). Kod preuzimanja inancijskih izvještaja zaposlenici FINA-e obavezno upisuju datum zaprimanja inancijskih izvještaja, ovjeravaju i potpisuju Referentnu stranicu. Tako ovjerene referentne stranice predstavljaju dokaz pozitivnog odgovora na pitanje iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti da su se kod predaje inancijskih izvještaja poštivali rokovi i način predaje utvrđeni Pravilnikom o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. Financijske izvještaje mogu predati isključivo prora čunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave objavljeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika 1 i oni koji su nakon objave Podataka iz Registra uz suglasnost Ministarstva inancija dobili RKP broj. U nastavku se daje kratki pregled obveznika, obveza i rokovi predaje inancijskih izvještaja za Obveznik proračunski korisnici državnog proračuna Financijski izvještaji - Obrazac Bilanca, PR-RAS, P-VRIO i Bilješke Rok predaje do 15. veljače Predaja razdjelu nadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR- RAS i Obrazac: P-VRIO) 1 Podaci iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 60/12) 38 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

41 RAČUNOVODSTVO razdjeli proračunski korisnici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izvanproračunski korisnici državnog proračuna izvanproračunski korisnici županija (ŽUC-evi) Konsolidirani izvještaji: Bilanca, PR-RAS, P-VRIO, RASfunkcijski i Bilješke Bilanca, PR-RAS, P-VRIO, OBVEZE i Bilješke Bilanca, PR-RAS, RAS- funkcijski, NT, P-VRIO, OBVEZE i Bilješke Konsolidirani izvještaji: Bilanca, PR-RAS, RAS- funkcijski, P-VRIO, OBVEZE i Bilješke Bilanca, PR-RAS, RAS- funkcijski, NT, P-VRIO, OBVEZE i Bilješke Bilanca, PR-RAS, P-VRIO, OBVEZE i Bilješke do 1. travnja do 15. veljače do 28. veljače do 1. travnja do 28. veljače do 28. veljače područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR- RAS, Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: P-VRIO) jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji su proračunski korisnici nadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR- RAS i Obrazac: P-VRIO) nadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR- RAS, Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: NT, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE) područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR- RAS, Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE) nadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR- RAS, Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: NT, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave nadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE) Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje obuhvaćeni su u cijelosti, sa svim svojim rashodima/izdacima i izvorima inanciranja, Državnim proračunom RH za Kako se sva njihova plaćanja, odnosno odljevi, ali i priljevi obavljaju preko jedinstvenog računa državne riznice, više ne sastavljaju Izvještaj o novčanim tijekovima kao dio seta godišnjih inancijskih izvještaja. Mjesni odbori i ostali oblici mjesne samouprave, te vijeća nacionalnih manjina inancijske izvještaje za proračunsku ne dostavljaju FINA-i i Državnom uredu za reviziju, već samo nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, za potrebe konsolidacije i kontrole. 2. Predaja inancijskih izvještaja decentraliziranih proračunskih korisnika Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su procesom decentralizacije prešli s državne na razinu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, inancijske izvještaje za dostavljaju nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, Državnom uredu za reviziju, FINA-i, ali i ministarstvu koje je za njih bilo nadležno prije procesa decentralizacije. Javne vatrogasne postrojbe dostavljaju inancijske izvještaje i Ministarstvu unutarnjih poslova (Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke). Nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave konsolidiraju sve inancijske izvještaje javnih vatrogasnih postrojbi. Osnovne i srednje škole dostavljaju inancijske izvještaje i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke). Nadležni lokalni proračun konsolidira sve inancijske izvještaje škola. Kod Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, lokalna jedinica konsolidira cjelokupan izvještaj izuzev dijela doznačenog iz nadležnog ministarstva. Izvještaj o obvezama osnovnih i srednjih škola lokalna jedinica konsolidira tako da ne uključuje dio obveza za zaposlene inanciran iz državnog proračuna. Te obveze u svojim evidencijama ima nadležno ministarstvo te će se konsolidacijom središnje i lokalne države dobiti ukupni podaci za opću državu. Domovi za starije i nemoćne dostavljaju inancijske izvještaje i Ministarstvu socijalne politike i mladih (Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke). Nadležni lokalni proračun konsolidira sve godišnje inancijske izvještaje domova za starije i nemoćne. Centri za socijalnu skrb dostavljaju inancijske izvještaje i Ministarstvu socijalne politike i mladih (Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: Izvor inanciranja središnji proračun, vlastiti i ostali priho- TIM4PIN MAGAZIN 1/

42 RAČUNOVODSTVO di, Izvještaj o obvezama, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza i Bilješke). Ministarstvo socijalne politike i mladih konsolidira sve inancijske izvještaje centara za socijalnu skrb. Pri konsolidaciji Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima koristi dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: Izvor inanciranja središnji proračun, vlastiti i ostali prihodi. Mjesečni izvještaj o obvezama Ministarstvo socijalne politike i mladih sastavlja koristeći podatke iz svog sustava, jer centri imaju obvezu sastavljanja polugodišnjeg i godišnjeg, a ne mjesečnog izvještaja o obvezama. Nadležni lokalni proračun, pri konsolidaciji Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, konsolidira samo dio koji su centri za socijalnu skrb dobili iz lokalnog proračuna. Isto se odnosi i na Izvještaj o obvezama. Nadležna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nema obvezu konsolidacije Bilance i Izvještaja o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza. Ustanove u zdravstvu (u vlasništvu županija) dostavljaju sljedeće inancijske izvještaje HZZO-u: dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: «Izvor inanciranja središnji proračun, vlastiti i ostali prihodi», Izvještaj o obvezama i Bilješke. HZZO za potrebe konsolidacije koristi samo dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: Izvor inanciranja središnji proračun, vlastiti i ostali prihodi. HZZO prikuplja i Izvještaje o obvezama decentraliziranih ustanova u zdravstvu, ali ne u svrhu konsolidacije, već posebnih potreba Ministarstva inancija. Nadležni lokalni proračun konsolidira sve inancijske izvještaje, s time da kod Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima konsolidira samo dio koji je ustanova u zdravstvu dobila od nadležnog lokalnog proračuna. 3. Neke napomene o popunjavanju inancijskih izvještaja Bilanca (Obrazac: BIL) Kako članak 84. Pravilnika o proračunskom raču novodstvu propisuje da se na kraju godine saldo na podskupini 922 utvrđuje prebijanjem računa viškova i manjkova po istovrsnim kategorijama (višak prihoda poslovanja i manjak prihoda poslovanja, višak prihoda od ne inancijske imovine i manjak prihoda od ne inancijske imovine, višak primitaka od inancijske imovine i manjak primitaka od inancijske imovine), na razini osnovnog računa, u Obrascu: BIL nije moguće istovremeno iskazati i višak i manjak prihoda unutar istih kategorija. Uz prebijanje rezultata po istovrsnim kategorijama, određena je i obveza korekcije rezultata. Tako za iznose koji su bili evidentirani tijekom godine na računima kapitalnih prijenosa sredstava, a to su: Kapitalne pomoći od inozemnih vlada u EU, Kapitalne pomoći od inozemnih vlada izvan EU, Kapitalne pomoći od međunarodnih organizacija, Kapitalne pomoći od institucije i tijela EU, 6332 Kapitalne pomoći iz proračuna, 6334 Kapitalne pomoći od proračunskih korisnika temeljem prijenosa sredstava EU, 6342 Kapitalne pomoći od ostalih subjekata unutar općeg proračuna, 6352 Kapitalne pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, 6632 Kapitalne donacije i Prihodi za inanciranje rashoda za nabavu ne inancijske imovine, a koji su utrošeni za nabavu dugotrajne ne inancijske imovine, zadužuje se račun viška ili manjka prihoda poslovanja, a odobrava račun viška ili manjka prihoda od ne inancijske imovine. Osim u slučaju ostvarenja prihoda poslovanja koji se koriste za rashode za nabavu ne inancijske imovine, korekcija rezultata predviđa se i u slučaju ostvarenja prihoda od prodaje ne inancijske imovine i njihova korištenja za kapitalne rashode koji se ekonomski klasi iciraju i u rashode poslovanja (razred 3). To je omogućeno i Zakonom o proračunu 2 koji u članku 70. kaže da se sredstva od prodaje i zamjene ne inancijske dugotrajne imovine države odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i od nadoknade štete s osnove osiguranja koriste samo za kapitalne rashode. Pod kapitalnim rashodima podrazumijevaju se: rashodi za nabavu ne inancijske imovine (razred 4), rashodi za održavanje ne inancijske imovine (3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja), kapitalne pomoći koje se daju trgovačkim društvima u kojima država, odnosno jedinica lokal ne i područne (regionalne) samouprave ima odlu čujući utjecaj na upravljanje, ali isključivo za nabavu ne inancijske imovine (38612 Kapitalne pomoći 2 Zakon o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12). 40 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

43 RAČUNOVODSTVO trgovačkim društvima u javnom sektoru i Kapitalne pomoći trgovačkim društvima izvan jav nog sektora), dodatna ulaganja u ne inancijsku imovinu (45 Rashodi za dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini) i ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava (532 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru i 534 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava izvan javnog sektora). Važno je istaknuti da se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu 3 mijenjao upravo navedeni članak 70., na način da se sredstva od prodaje i zamjene ne inancijske imovine države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i od naknade štete s osnova osiguranja koriste za kapitalne rashode države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava te za otplate glavnice na temelju dugoročnog zaduživanja. Dakle, u odnosu na dosadašnju praksu, mogućnost korištenja prihoda od prodaje i zamjene ne inancijske imovine te od nadoknade štete proširila se i na mogućnost korištenja istih za otplate glavnice. Međutim, navedene zakonske promjene stupaju na snagu 1. siječnja godine, a korisnici korekcije rade sa datumom 31. prosinca 2012., tako da se korekcije za godinu rade kao što su se radile i za godinu, ne primjenjujući izmijenjene odredbe članka 70. Zakona o proračunu. Prema Pravilniku o proračunskom računovodstvu, u procesu korekcije rezultata za iznose prihoda od prodaje ne inancijske imovine, koji su tijekom godine utrošeni za inanciranje rashoda poslovanja koji pripadaju kategoriji kapitalnih rashoda: rashodi za održavanje ne inancijske imovine (3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja), kapitalne pomoći koje se daju trgovačkim društvima u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlu čujući utjecaj na upravljanje, ali isključivo za nabavu ne inancijske imovine (38612 Kapitalne pomoći trgovačkim društvima u javnom sektoru i Kapitalne pomoći trgovačkim društvima izvan javnog sektora), također se zadužuje račun viška ili manjka prihoda od ne inancijske imovine, a odobrava račun viška ili manjka prihoda poslovanja. 3 Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (NN, br. 136/12). TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. Iako Pravilnikom o proračunskom računovodstvu nije posebno naglašeno, iz odredbi Zakona o proračunu, proizlazi da se proces korekcije provodi i za iznose prihoda od ne inancijske imovine koji su tijekom godine utrošeni za inanciranje izdataka za ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava (532 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru i 534 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava izvan javnog sektora) koji pripadaju kategoriji kapitalnih rashoda. Treba naglasiti da je Zakonom o proračunu utvrđeno da isključivo država i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu ulagati u dionice ili udjele u trgovačkim društvima ako su za kupnju osigurana sredstva u proračunu i ako se s time štiti javni interes odnosno interes jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Međutim, ovo se pravilo ne odnosi na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su korisnici pomoći za područja posebne državne skrbi iz državnog proračuna. Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS) Financijski izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima sastavlja se na Obrascu: PR- RAS. Izvještaj ne sadrži podatke o planiranim veličinama. Ukupni prihodi (AOP 377) su zbroj prihoda poslovanja (AOP 001) i prihoda od prodaje ne inancijske imovine (AOP 251), a ukupni rashodi (AOP 378) su zbroj ukupnih rashoda poslovanja (AOP 244) i rashoda za nabavu ne inancijske imovine (AOP 303). Sučeljavanjem ukupnih prihoda i rashoda izračunava se podatak o ukupnom višku/manjku prihoda (AOP 379 ili 380). Jedna od numeričkih kontrola kojom se provjerava točnost podataka u inancijskom izvještaju je sljedeća: AOP 379 = AOP AOP 251 AOP 244 AOP 303 ili AOP 380 = AOP AOP 303 AOP 001 AOP 251 Napomena: iznos na AOP 379 (Ukupan višak prihoda) upisuje se samo kad je iznos na AOP 377 (Ukupni prihodi) veći od iznosa na AOP 378 (Ukupni rashodi), a iznos na AOP 380 (Ukupan manjak prihoda) upisuje se samo kada je iznos na AOP 378 (Ukupni rashodi) veći od iznosa na AOP 377 (Ukupni prihodi). Nakon podataka o prihodima i rashodima, u Izvještaju se iskazuju podaci o primitcima od inancijske imovine i zaduživanja i izdacima za inancijsku imo- 41

44 RAČUNOVODSTVO vinu i otplate zajmova te se utvrđuje višak/manjak primitaka. Ukupni prihodi i primici (AOP 598) dobiju se zbrajanjem ukupnih prihoda (AOP 377) i primitaka (iskazanih na AOP 384), sučeljavanjem s iznosom ukupnih rashoda (AOP 378) i izdataka (AOP 490) iskazanih na AOP 599 utvrđuje se višak/manjak prihoda i primitaka. Ostvareni rezultat iskazan u Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima treba biti identičan rezultatu iskazanom u Bilanci. Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza (Obrazac: P-VRIO) U ovaj Izvještaj, unose se podaci o događajima koji nisu rezultat transakcija, a utjecali su na promjene u stavkama Bilance. Dakle, u Obrascu: P-VRIO iskazuju se sve promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, koje su utjecale na smanjenje ili povećanje imovine i obveza, a nisu direktna posljedica transakcija iskazanih u prihodima i rashodima. Obrazac: P-VRIO sljedećeg je sadržaja: stupac 1 - broj računa iz računskog plana, stupac 2 - naziv računa, stupac 3 - AOP oznaka, stupac 4 - ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine povećanje i stupac 5 - ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine smanjenje. Pojedinačni događaji unose se u Obrazac: P-VRIO, kao smanjenje ili povećanje u vrijednosti i obujmu imovine ili obveza (nikako istovremeno i jedno i drugo). Promjene u vrijednosti i obujmu evidentiraju se na odgovarajućim računima imovine ili obveza, u korist ili na teret računa u podskupini 915. Svaka promjena se s računa podskupine 915 također prenosi u korist ili na teret vlastitih izvora, tako da na kraju obračunskog razdoblja račun podskupine 915 nema stanja. To je izazvalo dvojbe kod korisnika te su pojedini jedan te isti događaj evidentirali istovremeno i kao iznos povećanja i smanjenja. U Obrascu: P-VRIO jedan poslovni događaj ili transakcija iskazuje se, ovisno o efektu koji ima na imovinu/obveze, u stupcu 4 kao iznos povećanja ili u stupcu 5 kao iznos smanjenja (nikako i jedno i drugo). U Obrascu: P-VRIO za različite poslovne događaje i transakcije istovremeno mogu biti popunjeni stupac 4 Iznos povećanja i stupac 5 Iznos smanjenja na istoj AOP oznaci. Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasi ikaciji (Obrazac: RAS - funkcijski) Obrazac: RAS- funkcijski više ne prati rashode iz godiš njeg plana razvrstana po ključnim funkcijama. Obrazac: RAS funkcijski sadrži sljedeće podatke: - stupac 1 brojčana oznaka funkcijske klasi ikacije, - stupac 2 naziv, - stupac 3 AOP oznaka, - stupac 4 ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine i - stupac 5 ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine. Izvještaj o rashodima prema funkcijama sastavljaju jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave i razdjeli državnog proračuna. Funkcijski se klasi iciraju rashodi poslovanja i rashodi za nabavu ne inancijske imovine, dok se izdaci za inancijsku imovinu i obveze ne razvrstavaju funkcijski, a time niti uključuju u ovaj Izvještaj. Temeljna kontrola podataka unesenih u Obrazac: RAS-funkcijski je sljedeća: zbroj rashoda po svakoj od funkcija (AOP ) treba odgovarati iznosu na AOP 356 Ukupni rashodi u Obrascu: PR-RAS. Detalje u Izvještaju teško je prekontrolirati osim uspoređujući ga s izvještajima ostalih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Na temelju uočenih značajnijih odstupanja u iskazu potrošnje za pojedine funkcije, može se ispitati radi li se o nepravilnostima u sastavljanju izvještaja ili o stvarnom razlikovanju u inanciranju pojedinih funkcija. 42 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

45 RAČUNOVODSTVO Davor Vašiček * Ivana Jakir Bajo ** Inventurne razlike u nepro itnim i proračunskim organizacijama UDK Zakonodavac je računovodstvenim propisima, kako za proračunske tako i za nepro itne subjekte, propisao obvezu provođenja popisa, unošenja podataka o popisu u popisne liste te potrebu formiranja povjerenstva za popis koje sastavlja izvještaj o rezultatima obavljenog popisa. Godišnji popis imovine i obveza, jedna je od propisanih obveza, na koju treba gledati s njene suštinske strane. Popisom se usklađuje knjigovodstveno stanje sa stvarnim stanjem i stoga kvalitetno obavljeni popis jamči realnost bilance. Popis je prije svega kontrola ispravnosti postupanja s imovinom i obvezama, ali i provjera kvalitete obavljanja računovodstvenih poslova. Utvrđene razlike mogu biti rezultat propusta u obje aktivnosti. Organizacijski i drugi aspekti uređuju se internim aktima i odlukama koje su u nadležnosti zakonskog predstavnika. U članku se podsjeća na neke aspekte provođenja popisa, te postupanje i knjiženja razlika utvrđenih popisom. 1. Obveza popisa i izvještaj o obavljenom popisu (inventuri) Potreba i važnost provedbe redovnog popisa cjelokupne imovine i obveza za proračune, proračunske korisnike i nepro itne organizacija suštinski je vrlo bitan u kontekstu realnog iskazivanja inancijskog rezultata, ali i nadzora poslovanja. Obveza obavljanja popisa na početku poslovanja i na kraju svake poslovne godine određena je člancima 15, 16. i 17. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN 114/10) te na isti način u člancima 13, 14 i 15. Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija (NN 10/08; 7/09). Na kraju svake poslovne godine obvezan je popis imovine i obveza sa stanjem na datum bilance odnosno Iznimno, subjekti koji obavljaju knjižarsku ili bibliotečnu djelatnost popis knjiga i bibliotečne građe mogu obaviti u roku koji nije duži od tri godine. * Dr. sc. Davor Vašiček, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci ** Mr. sc. Ivana Jakir Bajo, Ministarstvo inancija RH TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. Računovodstvenim propisima naložena je obveza zakonskog predstavnika da osniva povjerenstvo/a za popis, određuje datum popisa, rokove obavljanja popisa i dostavljanja izvještaja s priloženim popisnim listama. Zakonski predstavnik proračunskog i nepro itnog subjekta obvezno donosi odluku o popisu. Povjerenstva za popis osnivaju se prema veličini kao i speci ičnostima organizacije. Svako povjerenstvo obvezno je nakon obavljenog popisa sastaviti izvještaj o rezultatima obavljenog popisa i uz njega priložiti popisne liste. Izvještaj povjerenstva o obavljenom popisu treba sadržavati: - mišljenja o utvrđenom manjku, odnosno višku, - prijedlog načina knjiženja utvrđenog manjka, odnosno viška, - mišljenje o sumnjivim i spornim potraživanjima kao i nenaplativim te zastarjelim potraživanjima, - mišljenje o načinu likvidacije trajno neupotrebljive dugotrajne ne inancijske imovine i obustavljenih investicija, - primjedbe i izjave zaposlenika koji rukuju materijalnim i novčanim vrijednostima o ustanovljenim razlikama i moguće druge primjedbe, - objašnjenje viškova odnosno manjkova koji su nastali kao posljedica mogućih pogrešaka zbog zamjene pojedinih vrsta odnosno dimenzija istovrsnog materijala, sitnog inventara, i dr., - prijedlog mjera za otklanjanje nedostataka. 2. Postupanje s inventurnim razlikama Nakon razmatranja izvještaja o obavljenom popisu zakonski predstavnik dužan je, sukladno računovodstvenim propisima, donijeti odluku temeljem koje se usklađuju stanja imovine, obveza i izvora iskazanih u analitičkom i sintetičkom knjigovodstvu s njihovim stvarnim stanjima ustanovljenim u izvještaju o popisu. Prethodno, zakonski predstavnik treba odlučiti i o: 1. nadoknađivanju utvrđenih manjkova, 2. priznavanju i evidentiranju utvrđenih viškova, 43

46 RAČUNOVODSTVO 3. otpisu nenaplativih i zastarjelih potraživanja i obveza, 4. rashodovanju sredstava, opreme i sitnog inventara, 5. mjerama protiv osoba odgovornih za manjkove, oštećenja, neusklađenost knjigovodstvenog i stvar nog stanja, zastaru i nenaplativost potra živanja i slično. Usklađivanje u poslovnim knjigama obavlja se s datumom pod kojim je obavljen popis, a to je u pravilu Utvrđene popisne (inventurne) razlike - viškovi i manjkovi, evidentiraju se u knjigovodstvenim evidencijama temeljem naloga za knjiženje ( temeljnice) koji u tu svrhu sastavlja ovlaštena osoba za računovodstvo, a u skladu sa svojim odlukama ovjerava zakonski predstavnik. Postupci se razlikuju kod nepro itnih i proračunskih subjekata s obzirom da su u primjeni različiti računovodstveni sustavi. Porezni aspekti utvrđe nih razlika na teret pravne osobe ovise prvenstveno o njenom poreznom statusu u sustavu PDVa i poreza na dobit. U nastavku se komentiraju tipična računovodstvena postupanja i komentar poreznog statusa kod ove dvije skupine pravnih osoba Inventurne razlike kod nepro itnih organizacija Načelno, s obzirom na primjenu načela nastanka događaja viškovi utvrđeni popisom iskazuju se na odjeljku Ostali nespomenuti prihodi, budući da nije predviđen poseban odjeljak za iskazivanje po pisnih viškova. Prihodi priznati zbog viškova dugotrajne imovine postupno će se u vremenu korištenja neutralizirati obračunatom amortizacijom. Viškovi utvrđeni godišnjim popisom često su rezultat pogreški u knjigovodstvu, a za nepro- itne organizacije koje su obveznici PDV-a važno je znati da za tako utvrđene viškove ne nastaje obveza plaćanja PDV-a jer isti nemaju obilježja prometa. Primjer: 1. Udruga je provedenom inventurom utvrdila kao inventurni višak 2 stola. Interno je procijenjena nabavna vrijednost u iznosu od 3.400,00 kn, a ispravak vrijednosti 2.000,00 kn. 2. Popisom je utvrđen višak gotovine od 300,00 kn u glavnoj blagajni. Knjiženje: RB Opis Iznos Račun Duguje Potražuje Ustanovljeni višak opreme: - procijenjena nabavna vrijednost procijenjeni ispravak vrijednosti - inventurni viškovi Ustanovljeni višak u blagajni Računovodstvena evidencija inventurnih manjkova ovisi o tome odnosi li se manjak na imovinu nabavljenu u razdoblju prije stupanja na snagu nove Uredbe o računovodstvu ili nakon toga (dakle ). Računovodstveni postupak nadalje ovisi o odluci zakonskog predstavnika o načinu postupanja s inventurnim manjkovima. Za inventurni manjak može se: - teretiti odgovorna osoba - tako utvrđeni manjak iskazuje se kao potraživanje od radnika (supstitut prodaji) uz istodobno isknjižavanje nedostajuće imovine; - teretiti radnik koji je ovlašten donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe za utvrđeni manjak (direktor, ravnatelj, upravno vijeće i sl.), a to nije učinio - tako utvrđeni manjak smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada (plaćom); - teretiti nepro itnu organizaciju - (odluka da odgovornost za manjak nije individualizirana) za utvrđeni manjak iskazat će se rashod za novu imovinu, odnosno kao umanjenje vlastitih izvora za staru imovinu. Nepro itne organizacije koje nisu u sustavu PDV-a nisu u obvezi plaćanja PDV-a na manjkove. Nepro itne organizacije, obveznici PDV-a, obračunavaju PDV za manjkove za koje se tereti odgovorna osoba, kalo, rasip, kvar i lom nastao u većem iznosu od iznosa utvrđenog Odlukom nadležne komore, tehnološki manjak iznad normativa i za manjkove koji su utvrđeni bez prisutnosti ovlaštene osobe iz Porezne uprave, a odnosi se na neodgovarajuću kvalitetu ili zastarjelost zalihe. Primjer: Inventurna komisija je utvrdila manjak aparata nabavljenog prije Knjigovodstveni podaci su sljedeći: trošak nabave je ,00 kn, a ispravak vrijednosti 6.240,00 kn. Procijenjena tržišna vrijednost aparata je 9.150,00 kn (od toga PDV-a 1.830,00 kn). Za manjak je terećena odgovorna osoba. Nepro itna organizacija je u sustavu PDV-a. 44 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

47 RAČUNOVODSTVO Knjiženje: RB Opis Iznos Račun Duguje Potražuje Ustanovljeni manjak - nabavna vrijednost - ispravak vrijednosti - vlastiti izvori Potraživanje od odgovorne osobe za nastali manjak: - procijenjena tržišna vrijednost aparata - prihod od prodaje aparata - obveza za PDV (25%) TIM4PIN MAGAZIN 1/ Ostvareni prihod evidentira se na Prihodi od prodaje dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine. U slučaju kada bi se radilo o imovini čija nabavna vrijednost u trenutku nabave nije iskazana u cijelosti kao rashod ( nova dugotrajna imovina za koju se obračunava amortizacija) u knjiženju br. 1 umjesto terećenja konta 5111 Vlastiti izvori, iskazao bi se rashod u visini neotpisane vrijednosti odnosno računu Ostali nespomenuti rashodi - manjak po inventuri. Inventurni manjkovi za koje se ne tereti odgovorna osoba iskazuju se kao rashod na odjeljku Ostali nespomenuti rashodi. Primjer: Popisom je utvrđen manjak materijala u vrijednosti kn. Za prouzročeni manjak tereti se nepro itna organizacija (nije obveznik PDV-a) budući da je manjak prouzročen provalom. Knjiženje: RB Opis Iznos Račun Duguje Potražuje Manjak na teret nepro itne organizacije Inventurne razlike obvezno treba provesti i u analitičkoj evidenciji dugotrajne ne inancijske imovine radi usklađenosti sintetičke i analitičke evidencije. Zalihe se u sustavu nepro itnog računovodstva u pravilu ne prate bilančno već su predmet evidentiranja u pomoćnim knjigama i evidencijama. Udio zaliha u strukturi imovine kod ove kategorije pravnih osoba u pravilu nije velik. Pretežno se radi o manjim zalihama potrošnog materijala za redovnu djelatnost. Inventurne razlike na ovoj imovini knjiže se najčešće, dakle samo u spomenutim pomoćnim knjigama, a njihovo postojanje pouzdan je pokazatelj pravilnosti postupanja s ovom vrstom imovine. Rashodovanje imovine provodi se u slučajevima kada je imovina zbog svojih funkcionalnih svojstava neupotrebljiva. Primjer: Nepro itna organizacija donijela je odluku o rashodovanju potpuno amortiziranog računala čija nabavna i otpisana vrijednost prema podacima iz računovodstva iznosi 6.000,00 kn. Računalo će se prodati u otpadni materijal i time ostvariti prihod od 500,00 kn. Knjiženje: RB Opis Iznos Račun Duguje Potražuje Rashodovanje računala po odluci Račun kupcu sekundarnih sirovina Dugotrajna imovina se, i nakon što je u cijelosti otpisana, zadržava u evidenciji i iskazuje u bilanci do trenutka prodaje, darovanja, drugog načina otuđenja ili uništenja. Primjer: Neprofitna organizacija donijela je odluku o rashodovanju uredskog namještaja koji nije do kraja amortiziran. Nabavna vrijednost uredskog na mještaja iznosi ,00 kn, a ispravak vrijednosti ,00 kn. Knjiženje: RB Opis Iznos Račun Duguje Potražuje Rashodovanje uredskog namještaja po odluci Obrazloženje: Ako stara imovina u trenutku rashodovanja po odluci nepro itne organizacije nije u cijelosti otpisana ostatak vrijednosti teretit će vlastite izvore s 45

48 RAČUNOVODSTVO obzirom da su oni i formirani u trenutku nabave, a nabavna vrijednost u cijelosti je priznata kao rashod sukladno ranije važećim propisima. Kada je riječ o imovini koja je nabavljena nakon godine i nije u cijelosti amortizirana, neamortiziranu vrijednost rashodovane imovine knjižit će se na teret odjeljka Neotpisana vrijednost i drugi rashodi otuđene i rashodovane dugotrajne imovine Inventurne razlike kod proračunskih subjakata Prethodno navedene odluke zakonskog predstavnika u pogledu odgovornosti za inventurne razlike odnose se naravno i na sve pravne osobe pa tako i na proračunske subjekte. Prikazani primjeri jednako su realni i za njihovo poslovanje. Ipak, računovodstveno evidentiranje i postupci s utvrđenim inventurnim razlikama drugačiji su što proizlazi iz primjene drugačijeg računskog plana i modi iciranog računovodstvenog načela nastanka događaja. Razlike utvrđene popisom mogu se pojaviti na svim oblicima imovine. Postupanje s popisnim razlikama u sustavu proračuna znatno je jednostavniji s poreznog aspekta s obzirom da su proračunski subjekti u pravilu izuzeti iz sustava PDV-a i poreza na dobit. U slučajevima kada je neki proračunski subjekt u ove porezne sustave ukupnim ili dijelom svojih aktivnosti nalaže mu da se u poreznom smislu ponaša istovjetno kao poduzetnik. U nastavku se prikazuju neki tipični slučajevi inventurnih razlika kod proračunskih subjekata koji nisu u sustavu PDV-a i poreza na dobit. U trenutku stjecanja dugotrajne materijalne imovine njena ukupna nabavna vrijednost se iskazuje kao rashod što ima za posljedicu da se iskazani manjkovi ne odražavaju na inancijski rezultat. Manjak dugotrajne ne inancijske imovine ne iskazuje se kao rashod već smanjenje nedostajuće imovine na teret vlastitih izvora u skupini 91. Također, sukladno računovodstvenim pravilima, popisom utvrđeni višak ove imovine iskazuje se kao izravno povećanje odnosne imovine u korist vlastitih izvora (posredstvom podskupine Promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza). Kratkotrajna materijalna imovina također se sukladno računovodstvenim propisima iskazuje kao rashod već u trenutku nabave i u pravilu se ne prati bilančno. To implicira da se konstatirani manjkovi neće odraziti na financijski rezultat s obzirom je on već u cijelosti terećen ukupnom nabavnom vrijednošću ove imovine. Konstatirani viškovi kratkotrajne imovine, također odrazit će se financijski rezultat samo neizravno kroz smanjenu potrebu nove nabave, a time i manji trošak u budućnosti. Iznimke su djelatnosti proizvodnje, trgovine i zdravstva gdje se trošak kratkotrajne imovine priznaje u trenutku njene stvarne potrošnje pa se i inventurne razlike odražavaju na prihode i rashode. Tako inventurom utvrđeni manjkove predstavljaju povećanje materijalnih rashoda (podskupina 322) uz istovremeno smanjenje zaliha na računima skupine 06. U slučaju da se utvrđeni manjak tereti odgovorna osoba umanjenje vrijednosti zaliha iskazuje se na računu ostali izvanredni rashodi uz istodobno iskazivanje potraživanja od odgovorne osobe i odgovarajućeg prihoda ( 1741/741). Primjer knjiženja: 1. Ustanovljeno je neevidentirano pravo vlasništva na kč.589 građ.zemljište čija tržišna vrijednost je procijenjena na kn, 2. Ustanovljen je manjak računala u odjelu informatike čije nabavna vrijednost iznosi kn, a ispravak vrijednosti kn. Za manjak se inancijski tereti zaposlenik - odgovorna osoba. 3. Ustanovljen je manjak stolica čije nabavna vrijednost iznosi 3000 kn, a ispravak vrijednosti 2500 kn. Za manjak nije moguće utvrditi individualnu odgovornost te on tereti pravnu osobu. RB Opis Iznos Račun Duguje Potražuje Zemljište 1. Procijenjena vrijednost Manjak računala na teret radnika 2. Isknjiženje -nab.vrijednost - ispravak vrijednosti -smanjenje izvora - terećenje radnika Manjak namještaja 3. Procijenjena nabavna vrijednost Procijenjeni ispravak vrijednosti Promjena obujma imovine Smanjenje izvora imovine TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

49 Davor Vašiček * RAČUNOVODSTVO Ispravak vrijednosti dugotrajne imovine u sustavu proračuna za godinu UDK Postupak utvrđivanja ispravka vrijednosti dugotrajne imovine je obvezna radnja koju valja provesti prije sastavljanja bilance na kraju proračunske godine. Ispravak vrijednosti odražava aproksimativno trošenje dugotrajne ne inancijske imovine i nema utjecaja na inancijski rezultat jer su ukupne nabavne vrijednosti imovine već nadoknađene iz prihoda razdoblja u kojima je imovina nabavljena. Ispravak se provodi primjenom propisanih stopa ispravka vrijednosti. U nastavku ukratko podsjećamo na osnovni postupak izračuna i knjiženja ispravka vrijednosti. 1. Otpis vrijednosti dugotrajne imovine Proračun i proračunski korisnici provode ispravak vrijednosti ili otpis dugotrajne imovine. To znači da se vrijednost dugotrajne imovine otpisuje ili ispravlja, tj. smanjuje, no po toj osnovi se ne iskazuje rashod amortizacije. Nemogućnost iskazivanja rashoda amortizacije propisana je i u čl. 21. Pravilnika o računovodstvu i računskom planu proračuna (NN, br. 114/10.), a proizlazi iz činjenice da je ukupna vrijednost imovine priznata kao rashod već u trenutku nabave. Budući se ne iskazuje rashod po osnovi amortizacije to se smanjenje vrijednosti dugotrajne imovine po osnovi ispravka vrijednosti istodobno iskazuje i kao izravno smanjenje izvora vlasništva (dakle bez uporabe podskupine 915). Ovakvo računovodstveno postupanje propisano je u st. 6 čl. 20. Pravilnika gdje je navedeno da se za ispravak vrijednosti imovine umanjuju vlastiti izvori. Vrijednost dugotrajne imovine ispravlja se primjenom godišnjih stopa ispravka vrijednosti koje su objavljene u tablici koja je sastavni dio Pravilnika. Još od 1. siječnja godine primjenjuju se nešto izmijenjene stope isprav ka vrijednosti koje su Pravilnikom iz godine preuzete. Tada su stope ispravka dopunjene dvjema speci ičnostima. Za patente, licence, prava korištenja tuđih sredstava, višegodišnji zakup i slično ispravak vrijednosti provodi se prema stopama koje su uvjetovane trajanjem iz ugovora, a ispravak vrijednosti vojne ne inancijske imovine provodi se po stopama koje odlukom utvrđuje čelnik proračunskog korisnika uz suglasnost Ministarstva inancija. * Dr. sc. Davor Vašiček, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. Stope ispravka vrijednosti dugotrajne imovine Red. br. Naziv sredstva ili skupine sredstva Vijek trajanja Godišnja stopa (%) I. GRAĐEVINSKI OBJEKTI 1. stambeni i poslovni objekti od betona, metala, kamena i opeke od drveta i ostalog materijala , ceste, željeznice i slični prometni objekti ostali građevinski objekti 20 5 II. POSTROJENJA I OPREMA 1. Uredska oprema i namještaj računala i računalna oprema uredski namještaj ostala uredska oprema 2. Komunikacijska oprema komunikacijski uređaji pokretni komunikacijski uređaji , Oprema za održavanje i zaštitu Medicinska i laboratorijska oprema Instrumenti, uređaji i strojevi precizni i optički instrumenti mjerni i kontrolni uređaji: - mehanički - elektronički , , Sportska i glazbena oprema Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene 5 20 III. PRIJEVOZNA SREDSTVA 1. Prijevozna sredstva u cestovnom prometu osobni automobili i vozila hitne pomoći 2. Prijevozna sredstva u željezničkom prometu 8 12,5 3. Prijevozna sredstva u pomorskom i riječnom prometu brodovi veći od 1000 brt , , Prijevozna sredstva u zračnom prometu IV. KNJIGE Knjige u knjižnicama 5 20 V. VIŠEGODIŠNJI NASADI I OSNOVNO STADO 5 20 VI NEMATERIJALNA PROIZVEDENA IMOVINA 1. Istraživanje rudnih bogatstava Ulaganja u računalne programe Ostala nematerijalna proizvedena imovina 4 25 VII NEPROIZVEDENA NEMATERIJALNA IMOVINA patenti, koncesije, licence, pravo korištenja tuđih sredstava, prema trajanju iz ugovora višegodišnji zakup i slično VIII. Vojna ne inancijska oprema prema stopama iz Odluke iz članka 59. stavka 4. ovoga Pravilnika 47

50 RAČUNOVODSTVO Osnovica za primjenu godišnje stope ispravka vrijednosti je nabavna vrijednost (trošak nabave) ili procijenjena vrijednost (za sredstva kojima se u trenutku primitka nije znala vrijednost). Ispravak vrijednosti dugotrajne imovine obavlja se jednom godišnje - u pravilu na kraju godine i ne treba ga obavljati češće (tijekom godine) jer se promjene bilježe samo u imovini i izvorima vlasništva (nemaju utjecaj na nastanak rashoda). Podaci o dugotrajnoj imovini u knjigovodstvu se obvezno vode, u tzv. parovima računa (konta) pa su za dugotrajnu imovinu koja se otpisuje propisani računi ispravaka vrijednosti (019 i 029). Sukladno čl. 19. st. 2. Pravilnika prag razvrstavanja dugotrajne imovine u tzv. sitni inventar, odnosno kriterij za mogućnost jednokratnog popisa je povećan na 3.500,00 kn. Napominjemo da sitni inventar predstavlja dugotrajnu materijalnu imovinu male vrijednosti te se, sukladno Pravilniku može, ali i ne mora jednokratno otpisati. Ovakva odredba omogućava računovođama da na temelju svoje prosudbe, a slijedeći logiku jedinstvenog razvrstavanja dugotrajne imovine istog pojavnog oblika, odrede koju će imovinu jednokratno otpisati, a koju će pratiti u okviru dugotrajne imovine i postupno otpisivati u korisnom vijeku uporabe. Sitni inventar dakle moguće je knjigovodstveno: 1. Klasi icirati u sitni inventar i jednokratno otpisati stavljanjem u uporabu. 2. Klasi icirati u dugotrajnu ne inancijsku proizvedenu imovinu i postupno otpisivati tijekom korisnog vijeka uporabe. 3. Klasi icirati u dugotrajnu ne inancijsku proizvedenu imovinu i jednokratno otpisati. Dugotrajnom imovinom koja se postupno otpisuje primjenom propisanih stopa ispravaka vrijednosti obvezno se smatra imovina čiji je vijek trajanja duži od jedne godine i čija je pojedinačna nabavna vrijednost veća od 3.500,00 kn. Za patente, koncesije, licence, prava korištenja tuđih sredstava, višegodišnje zakupe, i sl. za koje u bilanci postoji sadašnja vrijednost stopa ispravka vrijednosti računa se tako da se sa 100 dijeli preostali vijek trajanja (ukupni vijek trajanja je uvijek onaj iz ugovora) i tako dobivena stopa primijeni na sadašnju vrijednost. Na novonabavljene patente, koncesije, licence, prava korištenja tuđih sredstava, višegodišnje zakupe primjenjuje se stopa ispravka vrijednosti izračunata na način: stopa ispravka vrijednosti = 100 / ukupni vijek trajanja iz ugovora ispravak vrijednosti = stopa ispravka vrijednosti x nabavna vrijednost / 100 Skrećemo pozornost na čl. 20. st. 4. Pravilnika u pogledu otpisa neproizvedene nematerijalne imovine koji glasi: Ako se za neproizvedenu nematerijalnu imovinu (patenti, koncesije, licence, pravo korištenja tuđih sredstava, dugogodišnji zakup i slično) ne može utvrditi koristan vijek upotrebe, takva imovina se ne otpisuje do trenutka prodaje, darovanja, drugog načina otuđenja ili uništenja. Primjer: Obračunan je ispravak vrijednosti imovine za godinu. Obračun ispravka vrijednosti za g. Rb. Naziv sredstva Nabavna vrijedn. stopa otpisa Otpisano do Otpis u Ukupno otpisano Sad. vrijedn. ( ) Zgrada ,25% Namještaj ,5% Računala % Automobil % Ukupno Rashodovanje dugotrajne imovine Rashodovanje imovine provodi se u slučajevima kada je imovina zbog svojih funkcionalnih svojstava neupotrebljiva. Postupak rashodovanja najčešće inicira popisna komisija, a odluku o rashodovanju donosi zakonski predstavnik. Prije rashodovanja potrebno je obračunati ispravak vrijednosti do trenutka rashodovanja. Za razliku od redovnog godišnjeg ispravka vrijednosti prilikom rashodovanja imovine za neotpisanu vrijednost prikazuju se promjene obujma imovine uporabom podskupine 915. Primjer: Na prijedlog popisne komisije, a po odluci dekana rashoduje se neupotrebljivo računalo čija je nabavna knjigovodstvena vrijednost 7.000,00 kn, a ispravak vrijednosti na dan ,00 kn. Knjiženje: Red. Račun Opis Iznos br. Duguje Potražuje Rashodovanje računala isknjižavanje računala - isknjižavanje računala a. Smanjenje izvora TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

51 TIM4PIN Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora najavljuje specijalističku edukaciju: UPRAVLJAČKO I TROŠKOVNO RAČUNOVODSTVO U JAVNOM SEKTORU RAČUNOVODSTVO Cilj i svrha programa edukacije Proračunske reforme u RH pokreću promjene u pri stupu upravljanju proračunskim sredstvima, stavljajući naglasak na povezivanje ciljeva i proračunskih sredstava. Pred upravljačku strukturu postavlja se odgovornost ne samo za visinu i vrstu troškova u odnosu na planirane iznose nego i za postignute rezultate, odnosno za realizaciju ciljeva iz planova i programa unutar ograničenih proračunskih sredstava. Pri tome je važno zadovoljiti standarde kvalitete u pružanju javnih usluga i rokove u kojima se očekuje njihova realizacija. Proračunske reforme koje idu u smjeru razvoja plan ske i programske faze u proračunskom ciklusu, te stavljanja većeg naglaska na realizaciju ciljeva i postignute rezultate za uložena proračunska sredstva, za korisnike proračuna uvode i određene nove pristupe u upravljanju proračunom. Zahtijeva se povezivanje strateških i inancijskih planova, razvoj programskog planiranja kroz de iniranje ciljeva programa i razvoj pokazatelja uspješnosti te sustava praćenja realizacije. Stoga će biti važno ojačati inancijsko upravljanje i kontrole u procesima koji su ključni za kvalitetno upravljanje proračunskim sredstvima, a uključuju planiranje, programiranje, izradu inancijskog plana, realizaciju inancijskog plana, uključujući procese ugovaranja i nabave, praćenje realizacije inancijskog plana te sustave internog izvješćivanja. Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i račun skom planu (Narodne novine, broj 114/2010) i Pravilnikom o inancijskom izvještavanju u proračunskom ra čunovodstvu (Narodne novine broj, 32/2011) donesenim na temelju Zakona o proračunu (NN 87/08) uređeno je računovodstvo proračuna. U skladu s time uspostavljeni računovodstveni sustavi kod korisnika proračuna primarno su u funkciji inancijskog računovodstva namijenjenog za vanjsko TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. izvješćivanje. Financijsko računovodstvo u funkciji je da osigura evidenciju nastalih poslovnih događaja, kontrolu o tome je li realizacija proračunskih sredstava u skladu s planiranim iznosima te jesu li plaćanja prethodno odobrile za to ovlaštene osobe. U idućem razdoblju treba razvijati računovodstvene sustave za potrebe internog izvješćivanja, odnosno za potrebe inancijskog upravljanja, što uključuje razvoj računovodstva troškova i upravljačkog računo vodstva. U tom kontekstu Ministarstvo inancija donijelo je i objavilo Smjernice za upravljačku od govornost i smjernice za troškovno i upravljačko računovodstvo koje valja primjeniti u praksi. Razvoj u sustavu proračuna u smjeru povezivanja ciljeva-planova-proračunskih sredstava zahtijeva i razvoj računovodstvenih evidencija i sustava izvješćivanja koje prate veze između planskih dokumenata i proračunskih sredstava potrebnih za njihovu realizaciju i u fazi planiranja i u fazi realizacije. To primjerice uključuje razvoj evidencija koje prate vezu između planova nabave i inancijskog plana, evidencije ugovorenih obveza i slično, što zasad u dijelu korisnika proračuna nije u dovoljnoj mjeri razvijeno. Razvoj programskog planiranja također zahtijeva razvoj računovodstvenog praćenja koje će osigurati potrebne informacije za upravljanje programima što uključuje informacije o troškovima programa, vrstama troškova, mjestima nastanka troškova, informacije potrebne za praćenje indikatora i slično. Razvoj računovodstva troškova i upravljačkog računovodstva treba poslužiti kao podloga za razvoj kvalitetnih inancijsko-informacijskih sustava kod korisnika proračuna. Sadržaj i način izvođenja edukacije Program edukacije predviđa 24 sata podijeljeno u dva modula. Prvi modul je 14 sati, drugi modul je 10 sati. Moguće je praćenje edukacije na razini modula. 49

52 RAČUNOVODSTVO Program edukacije Tema I modul Međuzavisnost inancijskog, upravljačkog i troškovnog računovodstva u javnom sektoru - obilježja proračunskog računovodstva -obilježja upravljačkog i troškovnog računovodstva - područja primjene upravljačkog računovodstva u javnom sektoru Interni obračun i izvještavanje po segmentima Tradicionalne i suvremene metode obračuna troškova Troškovi kao instrument određivanja cijena javnih usluga - Speci ičnosti implementacije u sektoru zdravstva i visokog obrazovanja - Metoda ciljanih troškova II modul BSC model i njegova primjena u upravljanju proračunskim korisnikom Benchmarking u javnom sektoru Organizacijski i informacijski aspekti procesne orijentacije Studija slučaja Vrijeme 4 sata 2 sata 4 sata 4 sata 4 sata 2 sata 2 sata 2 sata Izvođači edukacije: Prof.dr.sc. Vesna Bosilj Vukšić, Dr.sc. Sanja Broz Tominac, Dr.sc. Verica Budimir, Martina Dragija, univ.spec.oec., Doc.dr.sc. Ivana Dražić Lutilsky, Mr.sc. Ivana Jakir-Bajo, Mr.sc. Ivana Maletić, Prof.dr.sc. Milena Peršić, Danijela Stepić, mag. oec. Prof.dr.sc. Vesna Vašiček, Prof.dr.sc. Davor Vašiček Literatura: V. Vašiček, I. Dražić Lutilsky (2011) Upravljačko računovodstvo javnog sektora, Upravljačko raču novodstvo i računovodstvo troškova- izabrane teme / Vašiček, Vesna; Dragija, Martina (ur.). Zagreb: Hrvatska zajednica računovođa i inancijskih djelatnika Smjernice za upravljačko i troškovno računovodstvo ( in.hr/hr/regulativa-i-propisi-vezani-uz- inancijsko-upravljanje-i-kontrole Mjesto i vrijeme vrijeme izvođenja edukacije: Zagreb, ožujak Naknada za sudjelovanje: 3.200,00kn (I modul 2.000,00kn, II modul 1.200,00 kn)+pdv Polaznici dobivaju certi ikat o pohađanju specija lističke edukacije. Prijavnica Naziv OIB Adresa Ime i prezime polaznika Kontakt telefon Datum: Potpis: Prijave se mogu izvršiti na telefone Centra: 01/ , 01/ , 099/ , 099/ te na centar@tim4pin.hr Posjetite našu internet stranicu na i prijavite se. 50 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

53 REVIZIJA Nediljka Rogošić * Revizija političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i nezavisnih članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave UDK Državni ured za reviziju je obavio reviziju inancijskih izvještaja i poslovanja političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i nezavisnih članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2011., u skladu s odredbama Zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (NN, br. 24/11 i 61/11). Za svaku obavljenu reviziju je sastavljeno izvješće koje je dostavljeno subjektu revizije i Hrvatskom saboru te objavljeno na web stranici Državnog ureda za reviziju. Također je sastavljeno zbirno izvješće o obavljenim revizijama koje je dostavljeno Hrvatskom saboru u skladu s odredbama navedenog Zakona. Autorica u ovom članku piše o glavnim preporukama i uočenim nedostacima tijekom provedenih revizija. 1. Uvod Državni ured za reviziju (dalje u tekstu: Ured) ima iskustva u obavljanju revizije inancijskih izvještaja i poslovanja političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i nezavisnih članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave subjekata, jer se te revizije obavljaju od Revizijom je utvrđeno da nezavisni zastupnici i nezavisni članovi predstavničkih tijela obuhvaćeni revizijom, obavljaju poslovanje u skladu s propisima, dok se kod političkih stranaka neke nepravilnosti kontinuirano ponavljaju. U nekim slučajevima postoje objektivne poteškoće jer su političke stranke organizirane po teritorijalnom principu, odnosno imaju više organizacijskih jedinica koje vode zasebne poslovne knjige. Također imaju posebne žiro račune, što otežava upravljanje i kontrolu poslovnih događaja. S obzirom da političke stranke, nezavisni zastupnici i nezavisni članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju važnu ulogu u društvenom i političkom životu, da raspolažu * Mr. sc. Nediljka Rogošić, pomoćnica Glavnog državnog revizora, Središnji ured državne revizije, Zagreb TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. s vrijednosno značajnim inancijskim sred stvima očekuje se da njima upravljaju pravilno i učinkovito te da njihovo poslovanje bude transparentno. Iz navedenih razloga se ovim člankom želi ukazati na nepravilnosti koje se najčešće ponavljaju kod političkih stranaka, potrebu poduzimanja mjera radi otklanjanja nepravilnosti te usklađenja poslovanja s odgovarajućim propisima. 2. Provedba revizije Odredbama članka 27. Zakona o inanciranju politič kih aktivnosti i izborne promidžbe je propisano da Ured provodi reviziju godišnjeg inancijskog poslovanja i godišnjih inancijskih izvještaja političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i nezavisnih članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica. Revizija se provodi na način kako je to propisano zakonom kojim se uređuje rad Ureda i međunarodnim revizorskim standardima. Financijska revizija političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i nezavisnih članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica za 2011., obavljena je na način i prema postupcima koji su utvrđeni Zakonom o Državnom uredu za reviziju (NN, br. 80/11), okvirom revizijskih standarda Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) i Kodeksom profesionalne etike državnih revizora Ciljevi revizije Ciljevi revizije su bili: provjeriti istinitost i vjerodostojnost inancijskih izvještaja, provjeriti primjenu zakona i drugih propisa vezanih uz organizaciju i inancijsko računovodstveno poslovanje, provjeriti pravilnost stjecanja prihoda, provjeriti pravilnost ostvarenja rashoda, odnosno jesu li inancijska sredstva korištena isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih programom i statutom te 51

54 REVIZIJA provjeriti pravilnost izvršenja drugih transakcija Metode revizije U postupku revizije korištene su sljedeće metode: proučena je i analizirana pravna regulativa te dokumentacija i informacije o poslovanju političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i nezavisnih članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica, ocijenjeno je funkcioniranje sustava unutarnjih kontrola radi određivanja revizijskog pristupa, uspoređeni su podaci iskazani u inancijskim izvještajima s podacima iz ranijeg razdoblja i podacima iz plana, provjerene su poslovne knjige i knjigovodstvene isprave koje služe kao dokaz o nastalim poslovnim događajima te ispitana je dosljednost primjene zakona, propisa, pravila, procedura i drugih internih akata. Za izračun i analizu značajnih pokazatelja, omjera i trendova, primijenjeni su odgovarajući analitički postupci. Obavljena je detaljna provjera računa te računska točnost dokumentacije vezano uz rashode za zaposlene, materijalne rashode, rashode za amortizaciju, rashode za donacije (pomoći) te druge rashode. Provjereni su podaci objavljeni na internetskim stranicama političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i nezavisnih članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica. Obavljeni su razgovori sa zakonskim predstavnicima političkih stranaka i drugim zaposlenicima te pribavljena obrazloženja odgovornih osoba o pojedinim poslovnim događajima. Također, obavljeni su razgovori s nezavisnim zastupnicima i nezavisnim članovima predstavničkih tijela lokalnih jedinica. U skladu sa Zakonom o Državnom uredu za reviziju, odredbom članka 14, po okončanju revizije su sastavljena izvješća o obavljenoj reviziji, koja sadrže: opis činjenica vezanih uz djelokrug rada i unutarnje ustrojstvo te inancijske izvještaje, ciljeve i područja revizije, metode i postupke revizije, provjeru izvršenja naloga i preporuka revizije za 2010., nalaz, u kojem su ukratko opisane nepravilnosti prema područjima na koja se odnose (uz svako područje se daje nalog, prijedlog ili mišljenje, odnosno preporuka za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti) te mišljenje o inancijskim izvještajima i poslovanju. Mišljenja su izražena u standardiziranom obliku, u skladu s prihvaćenim okvirom inancijskog izvješta vanja. Za svaki subjekt je izraženo jedno od sljedećih mišljenja: bezuvjetno, uvjetno, nepovoljno ili suzdržano. Kod izražavanja mišljenja odlučujuću ulogu ima prag značajnosti, koji se određuje prema utvrđenoj metodologiji. Na određivanje praga značajnosti utječe značajnost nepravilnosti po vrijednosti i značajnost po prirodi ili sadržaju. Značajnost po vrijednosti se određuje izravno, u apsolutnom iznosu i neizravno u postotku od ukupnih prihoda i primitaka, rashoda i izdataka ili vrijednosti imovine, a značajnost po prirodi ili sadržaju ovisi o vrsti poslovnih događaja koji su značajnije utjecali na inancijske izvještaje ili poslovanje subjekta. Revizijom su obuhvaćeni svi subjekti koji su u ostvarili prihode iznad ,00 kn. Osim toga, obavljene su i druge aktivnosti vezane uz provjeru inancijskih izvještaja i poslovnih dokumenata za 960 nezavisnih članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica, koji su u ostvarili prihode manje od ,00 kn. 3. Najčešće nepravilnosti utvrđene revizijom političkih stranaka Financijskom revizijom političkih stranaka za su utvrđene nepravilnosti, koje se odnose na sustav unutarnjih kontrola, planiranje, računovodstveno poslovanje, prihode te korištenje poslovnih prostora bez naknade Sustav unutarnjih kontrola Sustav unutarnjih kontrola treba osigurati zakonito, ekonomično i učinkovito upravljanje inancijskim sredstvima i drugom imovinom te povećati odgovornost osoba uključenih u raspolaganje imovinom. Uredbom o računovodstvu nepro itnih organizacija, člankom 9., propisano je da se evidentiranje poslovnih događaja u poslovnim knjigama temelji na vjerodostojnim, istinitim, urednim i prethodno kontroliranim knjigovodstvenim ispravama. Revizijom je utvrđeno da pojedine političke stranke nisu uspostavile sustav unutarnjih kontrola ili sustav kontrola nije učinkovit te se nije provodila kontrola i ovjeravanje dokumentacije na temelju koje su pojedini poslovni događaji evidentirani u poslovnim knjigama. Revizijom je ocijenjeno da bi se uspostavom učinkovitijeg sustava unutarnjih kontrola pridonijelo unaprjeđenju pravilnosti poslovanja političkih stranaka. 52 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

55 REVIZIJA Zbog navedenog, Ured je naložio političkim stran kama ustrojavanje učinkovitog sustava unu tarnjih kontrola te kontrolu i ovjeravanje knjigovodstve nih isprava u skladu s odredbama Uredbe o raču novodstvu nepro itnih organizacija i internim aktima Planiranje Prema odredbama članka 2. Zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, političke stranke mogu inancijska sredstva koristiti isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih svojim programom i statutom, odnosno programom rada i godišnjim inancijskim planom. Godišnji program rada, u pravilu treba sadržavati opis glavnih aktivnosti, iznos potrebnih sredstava te izvore inanciranja za određeno razdoblje kako bi se omogućilo učinkovito upravljanje i kontrola inancijskog poslovanja političke stranke. Financijski plan treba biti usklađen s godišnjim programom rada i mora sadržavati pregled planiranih prihoda i rashoda, prema vrstama za tekuću godinu, odnosno treba sadržavati planirane prihode i rashode prema vrstama prihoda i rashoda utvrđenim u Računskom planu za nepro itne organizacije. Revizijom je utvrđeno da pojedine političke stranke nisu izradile godišnji program rada u zakonskom roku, a kod pojedinih političkih stranaka je utvrđeno da u godišnjem programu rada nisu navedena potrebna sredstva, ni izvori inanciranja planiranih aktivnosti. Također je utvrđeno da nisu planirale prihode i rashode prema vrstama prihoda i rashoda utvrđenih Računskim planom za nepro itne organizacije, zbog čega je otežano praćenje i kontrola ostvarenja plana, odnosno usporedba planiranih i ostvarenih prihoda i rashoda. Nadalje, pojedine političke stranke nisu sastavile inancijski plan u propisanom roku, inancijskim planom nisu obuhvaćene neke vrste prihoda i rashoda te nisu donesene izmjene inancijskog plana u slučaju kada je tijekom godine došlo do značajnijih odstupanja između planiranih i ostvarenih prihoda i rashoda. S obzirom da političke stranke mogu inancijska sredstva koristiti isključivo za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom rada, Ured je mišljenja da sve političke stranke trebaju izraditi godišnje inancijske planove i programe rada, kako bi se osiguralo učinkovito upravljanje i kontrola inancijskog poslovanja i postupanje u skladu s propisima te je naloženo da to učine. TIM4PIN MAGAZIN 1/ Računovodstveno poslovanje Revizijom računovodstvenog poslovanja političkih stranaka su obuhvaćeni inancijski izvještaji, poslovne knjige i evidentiranje poslovnih događaja te popis imovine i obveza. Političke stranke su obvezne sastavljati godišnje inancijske izvještaje za razdoblje od siječnja do prosinca i predočiti ih Uredu u roku 60 dana nakon isteka obračunskog razdoblja. Političke stranke su Uredu dostavile godišnje inancijske izvještaje u skladu s odredbama Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija. Odredbom članka 65. navedene Uredbe je propisano da inancijski izvještaji moraju pružiti objektivnu i realnu sliku inancijskog položaja i poslovanja nepro itne organizacije. Revizijom je utvrđeno da pojedine političke stranke nisu sastavile temeljne inancijske izvještaje na propisan način, odnosno da podaci iskazani u inancijskim izvještajima nisu točni i istiniti te se razlikuju od podataka evidentiranih u poslovnim knjigama. Zbog navedenog, inancijski izvještaji tih političkih stranaka ne pružaju objektivnu i realnu sliku inancijskog položaja. Političke stranke su za bile obvezne voditi poslovne knjige u skladu s odredbama Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija. Odredbama članka 5. navedene Uredbe su propisane sljedeće poslovne knjige: dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige. Od pomoćnih knjiga se obvezno vode: knjiga dugotrajne i kratkotrajne imovine, knjiga potraživanja i obveza, knjiga blagajne, knjiga ulaznih i izlaznih računa te evidencija putnih naloga i korištenja službenih vozila. Revizijom su utvrđene nepravilnosti vezane uz vođenje poslovnih knjiga kod manjeg broja političkih stranaka. Političke stranke nisu ustrojile poslovne knjige, odnosno nisu osigurale podatke za stranku u cjelini, i nisu ustrojile potrebne pomoćne knjige. Prema odredbama članka 20. Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija, prihodi i rashodi se priznaju uz primjenu računovodstvenog načela nastanka događaja, odnosno prihodi ostvareni na temelju isporučenih dobara i usluga se priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da se mogu izmjeriti neovisno o naplati. Prihodi od dobrovoljnih priloga (donacija), članarina, pomoći, doprinosa i drugi slični prihodi priznaju se u izvještajnom razdoblju na koje se odnose, pod uvjetom da su raspoloživi (naplaćeni) najkasnije do vremena predočavanja inancijskih izvještaja za isto razdoblje. Rashodi se priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose, neovisno o plaćanju. 53

56 REVIZIJA Revizijom je utvrđeno da političke stranke u nekim slučajevima nisu evidentirale poslovne događaje uz primjenu računovodstvenog načela nastanka događaja, odnosno da su neki poslovni događaji koji su nastali u evidentirani u poslovnim knjigama tijekom Iz navedenih razloga inancijski izvještaji ne daju realnu sliku inancijskog položaja i poslovanja političke stranke. Također je utvrđeno da su neki poslovni događaji koji su nastali evidentirani u poslovnim knjigama i iskazani u inancijskim izvještajima za Odredbama članka 9. Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija je propisano da se knjiženje i evidentiranje poslovnih događaja u poslovnim knjigama temelji na vjerodostojnim, istinitim, urednim i prethodno kontroliranim knjigovodstvenim ispravama te da zakonski predstavnik ili osoba koju on ovlasti potpisom na ispravi jamči istinitost isprave i realno prikazivanje poslovnih događaja. Kod pojedinih političkih stranaka, knjigovodstvene isprave na temelju kojih su evidentirani poslovni događaji, u nekim slučajevima nije potpisao zakonski predstavnik ili nije obavljana kontrola knjigovodstvenih isprava prije unosa podataka u poslovne knjige. Također, u nekim slučajevima su evidentirani poslovni događaji na temelju knjigovodstvenih isprava iz kojih se ne može nedvojbeno utvrditi vrsta poslovnog događaja, odnosno pružene usluge. Političke stranke su većinom organizirane prema teritorijalnom načelu te djeluju putem središnjice, županijskih, gradskih i općinskih organizacijskih jedinica (ogranci, podružnice, odbori). Popis imovine i obveza je propisan odredbama Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija. Političke stranke su dužne popisati imovinu i obveze na koncu svake poslovne godine sa stanjem na datum bilance (u pravilu koncem godine) radi usklađenja knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem. Povjerenstvo za popis osniva zakonski predstavnik, koji na temelju izvještaja i priloženih popisnih lista odlučuje o manjkovima, viškovima, otpisu i rashodovanju imovine. Revizijom je utvrđeno da političke stranke popisom nisu obuhvatile cjelokupnu imovinu i obveze te nisu uskladile knjigovodstveno sa stvarnim stanjem. Obavljen je popis imovine i obveza koji se odnosi na središnjicu stranke, a popis imovine i obveza organizacijskih jedinica nije obavljen te nije moguće potvrditi odgovara li stanje imovine i obveza iskazano u poslovnim knjigama stvarnom stanju. S obzirom da poslovne knjige i inancijski izvještaji trebaju pružiti istinit, pouzdan i točan pregled sredstava, izvora sredstava te prihoda i rashoda, Ured je naložio obavljanje popisa imovine i obveza te evidentiranje poslovnih događaja u skladu s propisima Prihodi Odredbama članka 2. Zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe je propisano da političke stranke mogu radi ostvarivanja svojih političkih ciljeva stjecati prihode od imovine u svojem vlasništvu, članarina, izdavačke djelatnosti, dobrovoljnih priloga (donacija), prodaje promidžbenog materijala, organiziranja stranačkih manifestacija te iz drugih zakonom dopuštenih izvora. Također je propisano da se političke stranke mogu inancirati iz sredstava državnog proračuna, kao i proračuna lokalnih jedinica, na način i pod uvjetima utvrđenim Zakonom. Revizijom je utvrđeno da su političke stranke u 2011., vrijednosno najznačajnije prihode ostvarile iz državnog proračuna, proračuna lokalnih jedinica, dobrovoljnih priloga (donacija) i članarina. Utvrđeno je da političke stranke nemaju evidencije o lokalnim jedinicama koje su ih dužne inancirati, ni podatke o iznosima potraživanja od lokalnih jedinica. Ured je naložio vođenje evidencije i naplatu potraživanja od lokalnih jedinica u skladu s propisima. Prema odredbama članka 10. navedenog Zakona, članarina je redoviti novčani iznos što ga član političke stranke plaća na način i pod uvjetima utvrđenim statutom ili drugim aktom političke stranke, a dobrovoljni prilozi (donacije) su povremene ili redovite uplate, kojima izičke ili pravne osobe dobrovoljno daju novac političkoj stranci u iznosu većem od iznosa članarine, kao i pružanje usluga ili davanje proizvoda političkoj stranci bez naplate. Političke stranke su dužne voditi evidenciju o primitku članarina i dobrovoljnih priloga (donacija) te izdavati potvrde o primitku članarina i dobrovoljnih priloga (donacija). Revizijom je utvrđeno je da pojedine političke stranke nisu vodile evidenciju o primitku članarina ili nisu izdavale potvrde o primitku članarina. Također je utvrđeno da nisu poduzimale mjere za naplatu članarina u skladu s njihovim internim aktima. Ured je naložio vođenje evidencija i izdavanje potvrda o primitku članarina te poduzimanje mjera za njihovu naplatu. 54 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

57 REVIZIJA Također je utvrđeno da pojedine političke stranke u nekim slučajevima nisu vodile evidencije o primljenim dobrovoljnim prilozima (donacijama), niti su izdavane potvrde o primitku dobrovoljnog priloga (donacije) u skladu s propisima. Nadalje, u pojedinim slučajevima dobrovoljni prilozi (donacije) nisu uplaćeni na središnji račun političke stranke, nego na račun organizacijskih jedinica. S obzirom da navedeno nije u skladu s odredbama Zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, Ured je naložio vođenje evidencija i izdavanje potvrda o primitku dobrovoljnih priloga (donacija), naplatu prihoda od dobrovoljnih priloga (donacija) na račun središnjice te primanje dobrovoljnih priloga (donacija) u skladu s odredbama navedenog Zakona Korištenje poslovnog prostora bez naknade Revizijom inancijskih izvještaja i poslovanja političkih stranaka za 2011., utvrđeno je da je većina političkih stranaka koristila poslovne prostore na različitim lokacijama, na temelju ugovora zaključenih s lokalnim jedinicama, bez naknade. Ugovori su, u pravilu, zaključeni prije donošenja Zakona o inanciranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata te Zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe. Prema odredbi članka 15. Zakona o inanciranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata, koji je bio na snazi do ožujka te odredbe članka 22. Zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, koji je na snazi od ožujka 2011., između ostalog, zabranjuje se inanciranje političkih stranaka od strane državnih tijela, javnih poduzeća, pravnih osoba s javnim ovlastima, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska, odnosno lokalna jedinica ima udjele ili dionice te javnih i drugih ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno lokalnih jedinica. S obzirom da političke stranke koriste poslovne prostore bez naknade na temelju ugovora zaključenih u ranijim godinama ili drugih akata, da davanje donacija u obliku usluga iznajmljivanja poslovnog prostora bez naplate od strane lokalne jedinice, predstavlja nedopušteni način inanciranja političkih stranaka te da lokalne jedinice mogu davati poslovne prostore u zakup na temelju javnog natječaja u skladu s odredbama članka 6. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN, br. 125/11), Ured TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. je revizijom političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za 2010., naložio da poslovne prostore koriste u skladu s propisima. Također je u reviziji lokalnih jedinica naložio da se poslovni prostori daju u zakup u skladu s propisima Nepravilnosti vezane uz dostavljanje i objavu inancijskih izvještaja za Prema odredbama članka 30. Zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, političke stranke, nezavisni zastupnici, zastupnici nacionalnih manjina i nezavisni članovi predstavničkih tijela lokalnih jedinica su dužni sastavljati i podnositi inancijske izvještaje na način koji je utvrđen propisima o vođenju računovodstva nepro itnih organizacija. Godišnje inancijske izvještaje za izvještajno razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca (godišnji inancijski izvještaj), dužni su dostaviti Uredu u roku 60 dana od dana isteka izvještajnog razdoblja. Uz godišnje inancijske izvještaje, kao njihov sastavni dio, dužni su priložiti godišnji program rada i inancijski plan te izvješće o donacijama primljenim tijekom godine sa speci iciranim podacima o izičkim i pravnim osobama koje su dale donacije (osobno ime, odnosno naziv i adresa), datumu uplate donacije, odnosno davanja proizvoda ili pružanja usluge bez naplate, o uplaćenom iznosu donacije, odnosno o tržišnoj vrijednosti darovanog proizvoda ili usluge naznačenoj na računu koji ne podliježe naplati te o vrsti svake pojedine donacije. Također, prema odredbama članka 39. Zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, političke stranke, nezavisni zastupnici, zastupnici nacionalnih manjina i nezavisni članovi predstavničkih tijela lokalnih jedinica su dužni godišnje inancijske izvještaje objaviti na svojim web-stranicama, najkasnije do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu. Vezano uz primjenu članka 30. i 39. navedenog Zakona, Državni ured za reviziju je utvrdio da neke političke stranke nisu dostavile Državnom uredu za reviziju ni objavile inancijske izvještaje za u propisanom roku, a da neke nisu upisane u registar nepro itnih organizacija. Također je utvrđeno da veliki broj nezavisnih članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica nije postupio u skladu s odredbama članka 30. Zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, jer nisu dostavili inancijske izvještaje ili izjavu da nisu obvezni sastavljati inancijske izvještaje. 55

58 REVIZIJA Također, u pojedinim u slučajevima sredstva za redovni rad lokalne jedinice nisu uplaćivale na poseban račun nezavisnog člana predstavničkog tijela lokalne jedinice već na poseban račun nositelja nezavisne liste koji je otvoren za inanciranje izborne promidžbe, što nije u skladu s odredbama navedenog Zakona. 4. Zaključak Zakonom o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe uređen je način inanciranja političkih stranaka, nezavisnih zastupnika, zastupnika nacionalnih manjina i nezavisni članovi predstavničkih tijela lokalnih jedinica, stjecanje i trošenje sredstava, vođenje poslovnih knjiga te nadzor i revizija. Također su propisane i administrativne sankcije te novčane kazne za prekršaje vezane uz povrede navedenog Zakona. S obzirom na nepravilnosti koje se ponavljaju u poslovanju bilo bi korisno da političke stranke, nezavisni zastupnici, zastupnici nacionalnih manjina i nezavisni članovi predstavničkih tijela lokalnih jedinica tijekom godine, a obvezno prije sastavljanja godišnjih inancijskih izvještaja provjere i obave kontrolu poslovne dokumentacije, evidentiraju poslovne događaje te obave sve potrebne aktivnosti u skladu s propisima, kako bi osigurali preduvjete da inancijski izvještaji pruže objektivnu i realnu sliku inancijskog položaja i poslovanja političkih stranaka. TIM4PIN Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora organizira SEMINAR ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE 4. veljače godine u Zagrebu, hotel Palace, s početkom u 10h do 15.30h TEMA SEMINARA JE: Sastavljanje godišnjih inancijskih izvještaja, speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcije, Zakon o udrugama nakon javne rasprave, Zakon o računovodstvu/ inancijskom poslovanju nepro itnih organizacija očekuje se javna rasprava i ostale aktualnosti Detaljan program radionica bit će objavljen na internet stranici Materijal: CD sa svim tekstovima i prezentacijama predavača te pisani materijal Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi: 650,00 kn (uključuje PDV). Naknada za drugog i više polaznika iz iste institucije bez materijala 400,00kn. Prijave se mogu izvršiti na telefone Centra: 01/ , 01/ , 099/ , 099/ te na centar@tim4pin.hr Posjetite našu internet stranicu na i prijavite se. 56 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

59 PLAĆE I NAKNADE Mirela Bojić * Maja Petričko ** Novi temeljni kolektivni ugovor za javne službe UDK Izvor materijalnih prava za zaposlenike u javnim službama prvenstveno je Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 115/2010) koji je bio zaključen 04. listopada 2010., na vrijeme od tri godine otkazan je Odlukom Vlade Republike Hrvatske (NN, br. 104/2012) u rujnu ove godine uz otkazni rok od tri mjeseca koji je isticao Tijekom otkaznog roka sva materijalna prava utvrđena tim Temeljnim kolektivnim primjenjivala su se na isti način i u istom opsegu kao i u vremenu koje je prethodilo otkazivanju. Kako se nije dogovorila produžena primjena njegovih pravnih pravila, očekivalo se novo rješenje odnosno potpisivanje novog Temeljnog kolektivnog ugovora. Novi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama potpisan je , objavljen je u Narodnim novinama br. 141/2012 s tim da je stupio na snagu danom potpisa. U ovom članku autorice pojašnjavaju primjenu novog Temeljnog kolektivnog ugovora, osobito uzimajući u obzir činjenicu da su istovremeno na snazi i granski kolektivni ugovori koji se u roku od 30 dana usklađuju s Temeljnim ugovorom. 1. Uvod Dana 12. prosinca godine u Banskim dvorima je šest od 11 sindikata potpisalo 1 Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (u daljnjem tekstu: TKU) i Dodatak * Mirela Bojić, dipl. iur., Matica hrvatskih sindikata, Zagreb ** Maja Petričko, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj javnog i nepro itnog sektora 1 Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ugovor je potpisao u ime Vlade Republike Hrvatske dok su u ime sindikata ugovor potpisali Spomenka Avberšek u ime Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, Ljubica Pilić u ime Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi, Jadranka Ivezić u ime Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Ivica Babić u ime Hrvatskog liječničkog sindikata, Antun Guljaš u ime Nezavisnog sindikata zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju te Boris Pleša u ime Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske. TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. I Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama. Danom potpisa navedeni su dokumenti stupili na snagu. Bez obzira što svi sindikati nisu potpisali TKU, isti se primjenjuje na sve javne službe temeljem Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje (NN, br. 82/12, ispravak 88/12). TKU, kao i Dodatak I. potpisani su nakon gotovo šest mjeseci pregovaranja. Potpisom Dodatka I TKU privremeno su ograničena određena materijalna prava. Tako se zaposlenima u javnim službama, u ne isplaćuje regres, a božićnica se ne isplaćuje u i Visina dnevnice za službena putovanja u Republici Hrvatskoj od stupanja na snagu TKU (dakle od ) iznosi 150,00 kuna, a osnovica za isplatu jubilarnih nagrada je u godini smanjena na 500,00 kuna. Za razliku od navedenog, za državne službenike je osnovica za isplatu jubilarnih nagrada utvrđena u iznosu od 900,00 kuna, ali je utvrđen manji obuhvat onih kojima će se jubilarne nagrade isplaćivati. Granski kolektivni ugovori (kolektivni ugovori za pojedina područja, odjeljke ili skupine prema Nacionalnoj klasi ikaciji djelatnosti, koji su zaključeni slijedom TKU moraju se uskladiti sa odredbama TKU i Dodatka I u roku od 30 dana. U tom razdoblju za djelatnosti kojima se granskim kolektivnim ugovorom uređuju navedena prava do usklađenja primjenjuju se odredbe ugovora koji je povoljniji za radnike. To proizlazi iz odredbe čl. 7. st. 3. Zakona o radu (NN broj 149/09, 61/11 i 82/12) iz koje slijedi da u slučaju kada je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo. U tablici u nastavku daje se pregled granskih kolektivnih ugovora koji su na snazi i trebaju se tijekom siječnja uskladiti s TKU. 57

60 PLAĆE I NAKNADE Tablica 1. Granski kolektivni ugovori TKU-a Naziv granskog ugovora Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se inanciraju iz državnog proračuna Datum kada je izdan NN, br. 66/2011 NN, br. 7/2011 NN, br. 142/2010 NN, br. 126/2011 Datum do kada se primjenjuje 30. travnja godine 31. prosinca godine 22. listopada godine 27. listopada godine NN, br. 133/ listopada godine NN, br. 146/ studenoga godine Materijalna prava zaposlenika u pojedinim djelatnostima unutar javnih službi (zaposleni u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama, ustanovama znanosti i visokog obrazovanja, u djelatnosti zdravstva, socijalne skrbi i ustanovama kulture koje se inanciraju iz Državnog proračuna) uređena su dakle, u dva kolektivna ugovora: TKU i granskom kolektivnom ugovoru određene djelatnosti. 2. Dnevnice za službeno putovanje u zemlji Visina dnevnice za službena putovanja u Republici Hrvatskoj od stupanja na snagu novog TKU (dakle od ) iznosi 150,00 kuna. Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama u članku 30. stavku 3. utvrđeno je da se visina dnevnice isplaćuje u visini kako je to uređeno za državna tijela, a to je 150,00 kuna. Visina dnevnice od 150,00 kuna primjenjuje se od godine, a ne od trenutka kada je sklopljen novi TKU za državne službenike i namještenike (2. kolovoza 2012, NN, br. 89/12) jer se u tom periodu na zaposlenike osnovnih škola primjenjivalo povoljnije pravo utvrđeno TKU-om za javne službe. Za službeno putovanje u trajanju od 8 do 12 sati isplaćuje se 50% iznosa pune dnevnice (75,00 kuna), a za putovanje duže od 12 sati isplaćuje se puna dnevnica (150,00 kuna), a ukoliko je zaposleniku osiguran odgovarajući smještaj i dnevna prehrana, iznos dnevnice može se umanjiti za 70% tj. isplaćuje se 30% punog iznosa dnevnice. Međutim, ako je zaposlenik upućen na službeno putovanje s učenicima koje traje najmanje 8 sati ili ako provodi izvanučioničnu nastavu sukladno propisanom nastavnom planu i programu u mjestu izvan sjedišta škole, isplaćuje mu se iznos pune dnevnice (150,00 kuna) bez obzira na to da li mu je na putovanju osigurana prehrana. Dakle, u osnovnoškolskim ustanovama se od isplaćuje dnevnica u visini od 150,00 kuna. Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškol skim ustanovama de inira visinu dnevnice u iznosu od 170,00 kuna (članak 28. stavak 2). U skladu s tim u srednjoškolskim ustanovama se isplaćuje dnevnica od 170,00 kuna dok se granski kolektivni ugovor ne uskladi s TKU. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi uređuje dnevnice i naknade troškova službenog putovanja na način kako je to utvrđeno u TKU, uz to da se zaposlenicima u ustanovama socijalne skrbi, prema odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi, za službeno putovanje s korisnicima (ljetovanje, zimovanje, organizirani odmor i dr.) isplaćuje puni iznos dnevnice bez obzira na osiguranu prehranu i smještaj. Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje i Kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se inanciraju iz Državnog proračuna ne reguliraju uvjete za isplatu dnevnica i naknada za troškove službenog putovanja što znači da se primjenjuju odredbe TKU. Dakle, za zdravstvo, socijalnu skrb, znanost i visoko obrazovanje te kulturu primjenjuje se visina dnevnice od 150,00 kuna od Jubilarne nagrade Vezano uz isplatu jubilarnih nagrada puno upita odnosilo se na jubilarne nagrade za koje su radnici stekli pravo u prosincu 2012., a isplaćuju im se u siječnju Postavilo se pitanje isplaćuje li im se nagrada prema osnovici de iniranoj u ili novoj de iniranoj za U članku 4. Dodatka I. TKU utvrđeno je da osnovica za isplatu jubilarnih nagrada u godini iznosi 500,00 kuna. Mišljenja smo da se navedena odredba odnosi na prava ostvarena u 2013., a ne u jer je obveza isplate jubilarne nagrade za poslodavca nastala u godini u kojoj je ostvareno pravo te se na pravo iz određene godine primjenjuje i propis koji je vrijedio u toj godini. 58 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

61 PLAĆE I NAKNADE Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi de iniraju da o visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovaraju svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna s time da ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kuna neto. S obzirom da je potpisan novi TKU između Vlade i sindikata za osnovicu od 500,00 kn u ista se treba primjenjivati. Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje i Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se inanciraju iz Državnog proračuna ne sadržavaju odredbe koje utvrđuju to pravo te se primjenjuje TKU. Dakle, u osnovnim i srednjim školama, zdravstvu, socijalnoj skrbi znanosti i visokom obrazovanju te kulturi primjenjuju se odmah (od 1. siječnja 2013.) odredbe novog TKU o osnovici za isplatu jubilarnih nagrada u visini od 500,00 kuna. 4. Naknade za trošak prijevoza Naknade za trošak prijevoza novim TKU uređuju se člankom 67. na drugačiji način u odnosu na dosadašnji TKU s tim da je u prijelaznim i završnim odredbama de inirano da se ta nova rješenja primjenjuju od 1. siječnja I kod prava na naknadu za trošak prijevoza treba uzeti u obzir odredbe granskog kolektivnog ugovora do njegova usklađenja s temeljnim kolektivnim ugovorom jer se, ako je to pravo povoljnije (za radnika) uređeno granskim kolektivnim ugovorom, u siječnju odnosno do usklađenja primjenjuju odredbe granskog ugovora. Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškol skim ustanovama, Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi uređuju naknadu za troškove prijevoza na posao i s posla te se do izmjena i usklađenja s TKU primjenjuju dosadašnje odredbe, dok Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje i Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se inanciraju iz Državnog proračuna ne reguliraju to pravo. TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. Dakle u osnovnim i srednjim školama, zdravstvu i socijalnoj skrbi do usklađenja granskih kolektivnih ugovora sa TKU troškovi prijevoza na posao i s posla isplaćuju se kao i u odnosno po odredbama granskih kolektivnih ugovora. Za razliku od njih u znanosti i visokom obrazovanju te kulturi čiji granski kolektivni ugovori ne utvrđuju ovo pravo, primjenjuju se odmah (od 1. siječnja 2013.) odredbe novog TKU o isplati naknade za troškove prijevoza na posao i s posla. Tako je i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta poslalo osnovnim, srednjim školama i učeničkim domovima uputu sljedećeg sadržaja: REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA KLASA:402-01/12-01/00001 UR BROJ: Zagreb, 28. prosinca godine OSNOVNIM ŠKOLAMA SREDNJIM ŠKOLAMA UČENIČKIM DOMOVIMA OSNIVAČIMA ŠKOLA Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave - svima - Predmet: Naknada troškova prijevoza na posao i s posla zaposlenika osnovnih i srednjih škola - obavijest, daje se S obzirom da je 12. prosinca godine zaključen novi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12 dalje u tekstu: TKU), kojim je naknada troškova prijevoza na posao i s posla zaposlenika u javnim službama uređena na drukčiji način u odnosu na do tada važeći TKU, školske ustanove se obraćaju Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta upitima o tome kako će se navedena naknada obračunavati u godini. Budući je pravo na naknadu za trošak prijevoza za zaposlene u osnovnim i srednjim školama ugovo- 59

62 PLAĆE I NAKNADE reno povoljnije u njihovim granskim kolektivnim ugovorima no što je to ugovoreno novim TKU-om, zaposlenima u tim službama pripada za njih najpovoljnije pravo, što proizlazi iz odredbe čl. 7. st. 3. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11 i 82/12). Dakle, sve dok su navedeni granski kolektivni ugovori na snazi odnosno do njihove eventualne izmjene (Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama NN 66/11 i Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama NN 7/11), naknada troškova prijevoza zaposlenika osnovnih i srednjih škola i nadalje se treba obračunavati u skladu s istima. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta će pravovremeno obavijestiti školske ustanove o mogućim promjenama putem svoje web stranice hr. S poštovanjem, GLAVNA TAJNICA MINISTARSTVA Sara-Sanela Butorac, dipl. iur. Čim je novi TKU objavljen dobiven je veliki broj upita vezano uz primjenu odredbi članka 67. kojim se de inira isplata naknade za trošak prijevoza. Tijekom siječnja očekuju se službena tumačenja Povjerenstva o primjeni ovih prilično nejasnih odredbi. U nastavku dajemo pregled najčešćih pitanja, a odgovori su dani uzimajući u obzir tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje i praćenje primjene kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike kojim su na vrlo sličan način utvrđene naknade za trošak prijevoza. Pitanje Naknada prijevoza zaposlenika u Zagrebu koji dolazi na posao automobilom. Isplaćujemo li im 75% vrijednosti mjesečne pokazne karte ZET-a, ili oni ispunjavaju dnevno prijeđene kilometre, pa im se isplaćuje 0,75 kuna po prijeđenom kilometru. Odgovor S obzirom da se u ovom slučaju radi o mjesnom prijevozu primjenjuju se stavci 1. i 2. članka 67. Dakle zaposleniku se nadoknađuju troškovi mjesnog javnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla u visini za poslodavca najpovoljnijeg troška javnog prijevoza koji mu omogućuje redoviti dolazak na posao i povratak s posla. Zaposleniku koji za dolazak na posao i povratak s posla ne koristi mjesni javni prijevoz, a taj prijevoz omogućuje redoviti dolazak na posao i povratak s posla, naknada troškova prijevoza isplaćuje se na način da se mjesečna naknada umanjuje za 25%. Međutim samo ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji zaposleniku omogućava redoviti dolazak na posao i povratak s posla, zaposleniku se nadoknađuju troškovi prijevoza koji se utvrđuju u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran odnosno isplaćuje se naknada po prijeđenom kilometru (0,75 kuna), ako je to za poslodavca povoljnije. Napominjemo da je navedeno u skladu s tumačenjima koja je dala Komisija za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike. Tumačenja za novi TKU za javne službenike još nisu dana. Pitanje Molimo vas pojašnjenje za slučaj kada radnik za dolazak na posao i odlazak sa posla koristi osobni automobil, a mjesni i međumjesni prijevoz nije organiziran, da li se u takvim slučajevima primjenjuje toč. 6 čl. 67. tj. 0,75 kn po prijeđenom kilometru ili 75% troška za prijevoz (kojeg troška za prijevoz-mjesečne karte, stvarnog troška...) Odgovor Zaposleniku se nadoknađuju troškovi mjesnog javnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla u visini za poslodavca najpovoljnijeg troška javnog prijevoza koji mu omogućuje redoviti dolazak na posao i povratak s posla. Zaposleniku koji za dolazak na posao i povratak s posla ne koristi mjesni javni prijevoz, a taj prijevoz omogućuje redoviti dolazak na posao i povratak s posla, naknada troškova prijevoza isplaćuje se na način da se mjesečna naknada umanjuje za 25% tj. ista iznosi 75% mjesečne naknade. Za međumjesni prijevoz zaposlenik može odabrati hoće li mu poslodavac platiti kartu ili će mu biti isplaćena naknada. Međutim, ako zaposlenik traži da mu se za međumjesni prijevoz isplaćuje naknada (0,75 kn/km), odnosno ne želi da mu se plaća karta za organizirani prijevoz, a to je nepovoljnije za poslodavca, naknada 60 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

63 PLAĆE I NAKNADE troškova prijevoza isplatit će mu se u visini cijene karte najpovoljnijeg organiziranog javnog prijevoza. Pitanje Molim Vas da mi pojasnite novine oko prijevoza na posao temeljem novog TKU: 1. Osoba dolazi na posao vlastitim automobilom. Udaljena je od posla 30km. Međumjesni prijevoz je osiguran, ali s njime nije moguće doći na posao jer sati dolaska i odlaska se ne poklapaju sa radnim vremenom. Što treba isplatiti i što staviti kao podlogu za plaćanje? 2. Osoba dolazi na posao međumjesnim prijevozom (autobusom). Plaćamo joj cjelokupni trošak prijevoza? Je li to u redu sa novim TKU? 3. Mi u prvom mjesecu isplaćujemo cipelarinu (zajedno sa plaćom) za 12. mjesec Zanima da li je mogu isplatiti u prvom mjesecu za 12. mjesec? Odgovor 1. Zaposleniku koji ima organiziran javni prijevoz, ali mu vozni red ne omogućava redoviti dolazak na posao i s posla može se isplatiti naknada od 0,75 kuna po kilometru ako je to povoljnije za poslodavca. Zaposlenik se obraća poslodavcu sa zahtjevom kojim traži isplatu naknade za prijevoz osobnim automobilom. Poslodavac uspoređuje cijenu mjesečne ili pojedinačne karte najpovoljnijeg prijevoznika na toj relaciji s iznosom naknade za osobni automobil (30km x 2 x0,75) te izdaje rješenje o naknadi za prijevoz. Ako su se prema navedenim kriterijima stekli uvjeti za isplatu naknade za prijevoz osobnim automobilom, zaposleniku se do 15. u mjesecu za tekući mjesec isplaćuje akontacija u visini od 50% utvrđene naknade. Pravo na isplatu razlike zaposlenik ostvaruje predajom ispunjenog i potpisanog formulara (putni radni list) na kojem evidentira stvarne dolaske (datum i prijeđene kilometre) i predaje ga do 3. dana u mjesecu za prethodni mjesec. Npr, u siječnju se isplaćuje akontacija od 50% do 15. siječnja. Zaposlenik do 3. veljače predaje obračun za siječanj. Do 15. veljače se isplaćuje razlika za siječanj prema obračunu i akontacija za veljaču. 2. Ako zaposlenik koristi međumjesni javni prijevoz koji mu omogućava redoviti dolazak na posao nadoknađuju mu se troškovi u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne, odnosno pojedinačne karte ili mu poslodavac kupuje godišnju, odnosno mjesečnu kartu. Zaposlenik se predajom zahtjeva izjašnjava na početku godine što želi, a poslodavac mu izdaje rješenje. Ako želi naknadu stvarnih troškova isplata se vrši na temelju predočenog računa, odnosno kupljenih pojedinačnih karata. Napominjemo da poslodavac uvijek mora voditi računa o tome da odobrava naknadu u visini cijene najpovoljnijeg prijevoznika, ako na toj relaciji prometuje više prijevoznika koji omogućavaju redoviti dolazak na posao. 3. Ako ste do sada ovu naknadu isplaćivali u tekućem mjesecu za prethodni mjesec pa, slijedom toga, naknada za prosinac nije isplaćena, mišljenja smo da je možete isplatiti u siječnju, jer se odredbe članka 67. TKU (čl. 92.) primjenjuju od 1. siječnja godine. Veliki broj ustanova u znanosti i visokom obrazovanju te kulturi koje od 1. siječnja primjenjuju odredbe novog TKU o isplati naknade za troškove prijevoza na posao i s posla javio se da neće stići za siječanj prikupiti svu potrebnu dokumentaciju za izračun i isplatu naknada za troškove prijevoza u siječnju. Jedini savjet u tom slučaju je isplatu u siječnju izvršiti na način kako su to činile do donošenja novog TKU te prilikom isplate u veljači izvršiti ispravak isplata u siječnju temeljem u međuvremenu prikupljene dokumentacije. TIM4PIN MAGAZIN 1/

64 POREZI Mirjana Mahović Komljenović * UDK Godišnja prijava poreza na dohodak za godinu Obveza sastavljanja kao i mogućnost podnošenja godišnje porezne prijave obveznika poreza na dohodak te obračunavanje godišnjeg poreza na dohodak za uređena je odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak, koji su se tijekom mijenjali. Radi izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 22/12) koji je stupio na snagu 1. ožujka te Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 61/12) koji je stupio na snagu 1. lipnja 2012., promijenjena je visina osnovnog osobnog odbitka i osobnog odbitka umirovljenika te veličina poreznih razreda, radi čega je u odnosu na prethodnu godinu, izmijenjen i obrazac godišnje porezne prijave. Stoga se konačan obračun poreza na dohodak za utvrđuje primjenom prosječnih godišnjih poreznih stopa, dok se porezna prijava podnosi na novom Obrascu DOH. Porezni obveznici koji su obvezni ili žele podnijeti godišnju poreznu prijavu za 2012., istu podnose nadležnoj ispostavi Porezne uprave po isteku godine, a najkasnije do 28. veljače godine. 1. UVOD Godišnja prijava poreza na dohodak za podnosi se sukladno odredbama čl 39. do 44. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04-22/12, u nastavku Zakon) te čl. 81. do 89. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 do 61/12, u nastavku Pravilnik). U godišnjoj poreznoj prijavi obveznici poreza na dohodak iskazuju podatke o ostvarenom dohotku u kalendarskoj godini kao poreznom razdoblju, pri čemu se osnovica poreza na dohodak poreznih obveznika rezidenata (koji u RH imaju prebivalište ili uobičajeno boravište, ili su zaposleni u državnoj službi RH i s te osnove primaju plaću) utvrđuje prema načelu svjetskog dohotka, što znači da su rezidenti obvezni plaćati porez na ukupno ostvareni dohodak prema svim izvorima u tuzemstvu i u inozemstvu. Osnovica poreza na dohodak poreznih obveznika nerezidenata (koji u RH nemaju prebivalište ni uobičajeno boravište a ostvaruju dohodak koji se oporezuje prema odredbama tuzemnog Zakona), utvrđuje se prema načelu tuzemnog dohotka, što znači da se nerezidentima oporezuje samo dohodak koji je ostvaren u tuzemstvu. * Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, Ministarstvo inancija Porezna uprava, Ispostava Samobor 2. Podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak Sukladno odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak, a s obzirom na obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, razlikujemo tri vrste poreznih obveznika, i to: - porezne obveznike koji obvezno moraju podnijeti poreznu prijavu, - porezne obveznike koji nisu obvezni podnijeti poreznu prijavu, ali istu dobrovoljno podnose na vlastiti zahtjev radi korištenja prava na godišnje osobne odbitke te ravnomjerno godišnje oporezivanje, te - porezne obveznike koji ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu Porezni obveznici koji obvezno podnose godišnju poreznu prijavu Prema čl. 39. Zakona te čl. 85. Pravilnika, godišnju poreznu prijavu za obvezno podnose porezni obveznici ako su u poreznom razdoblju ostvarili: - Dohodak od nesamostalnog rada (plaću ili mirovinu) kod dva ili više poslodavaca istodobno. - Dohodak od samostalne djelatnosti (obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva te drugih djelatnosti), koji se utvrđuje na temelju podataka iskazanih u propisanim poslovnim knjigama. - Dohodak kojeg je rezident ostvario izravno iz inozemstva pri čemu su predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka u tuzemstvu plaćeni u manjem iznosu od iznosa koji bi se obračunao prema odredbama tuzemnog Zakona. - Dohodak za kojeg je Porezna uprava zatražila od poreznog obveznika da naknadno plati porez na dohodak. - Dohodak na koji se plaća porez na dohodak po odbitku ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prireza. - Dohodak od nesamostalnog rada koji prema posebnom Pomorskom zakoniku (NN, br. 181/04 do 61/11), ostvare članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi koji su rezidenti, a koji doho dak podliježe oporezivanju. 62 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

65 POREZI Posebno se napominje da porezni obveznici koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu za u poreznoj prijavi iskazuju samo dohodak za koji je propisana obveza podnošenja porezne prijave i dohodak od nesamostalnog rada, osim dohotka od nesamostalnog rada kojeg ostvare rezidenti članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi, a koji sukladno posebnom zakonu ne podliježe oporezivanju. Međutim, ako porezni obveznik uz dohodak za koji obvezno podnosi godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada, iskaže i dohodak iz ostalih izvora, tada je u prijavi obvezan iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju po svim izvorima, osim dohotka za koji se godišnja porezna prijava ne može podnijeti te dohotka koji ne podliježe oporezivanju. Obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, a istu ne podnesu u propisanom roku do kraja veljače za prošlu godinu, ili ako su podaci iz godišnje porezne prijave netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrdit će nadležna ispostava Porezne uprave procjenom, a prema odredbama čl. 82. Općeg poreznog zakona (NN, br. 147/08 do 136/12). Primjer: Doktor stomatologije ili dentalne medicine koji temeljem rješenja nadležnog ministarstva zdravstva obavlja sa mostalnu djelatnost, je tijekom uz ostvareni dohodak od obavljanja stomatološke djelatnosti prema poslovnim knjigama, ostvario dohodak od nesamostalnog rada plaću za rad u nepunom radnom vremenu na Stomatološkom fakultetu, primitke po osnovi ugovora o djelu na koji je obračunan i plaćen predujam poreza na dohodak po stopi od 25% te dohodak od imovine i imovinskih prava na koji se prema rješenju Porezne uprave plaća mjesečni predujam poreza na dohodak po stopi od 12%. U godišnjoj poreznoj prijavi koju obvezno mora podnijeti radi obavljanja samostalne djelatnosti, porezni obveznik je dužan iskazati samo ostvareni dohodak od stomatološke djelatnosti prema podacima iz poslovnih knjiga, te dohodak od nesamostalnog rada odnosno plaću za nepuno radno vrijeme. Iako je ostvario i drugi dohodak po osnovi ugovora o djelu te dohodak od imovine i imovinskih prava, navedene dohotke nije obvezan unijeti u poreznu prijavu. Međutim, kada bi u prijavi uz dohodak od nesamostalnog rada i samostane djelatnosti želio iskazati i dohodak ostvaren po osnovi ugovora o djelu na koji je plaćen predujam poreza na dohodak po stopi od 25%, tada je obvezan u poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju po svim izvorima, što znači i dohodak od imovine i imovinskih prava na koji je tijekom godine plaćao predujam poreza na dohodak po stopi od 12%. U tom slučaju se može TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. dogoditi da porezna prijava ima negativan učinak, jer se kod utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, može utvrditi razlika poreza za uplatu zbog oporezivanja dohotka od imovine i imovinskih prava te drugog dohotka po višoj poreznoj stopi od one stope koja se primjenjivala pri plaćanju predujma poreza na dohodak tijekom poreznog razdoblja Porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu Obveznici poreza na dohodak su izičke osobe koje tijekom poreznog razdoblja ostvaruju dohodak prema različitim izvorima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugih primitka, pri čemu se plaćeni predujam tijekom godine na neke od navedenih primitaka, smatra konačim porezom, neovisno od toga po kojoj poreznoj stopi je porez na dohodak obračunan i uplaćen. Stoga i postoji određena kategorija poreznih obveznika koji za ostvarene dohotke nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu. Prema čl. 40. Zakona, godišnju poreznu prijavu nisu obvezni podnijeti porezni obveznici ako su u poreznom razdoblju ostvarili: - Dohodak od nesamostalnog rada (plaću ili mirovinu) samo kod jednog tuzemnog poslodavca ili više tuzemnih poslodavaca odnosno isplatitelja ali ne istodobno. - Dohodak od imovine i imovinskih prava koji se ne utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga. - Dohodak od kapitala. - Dohodak od osiguranja. - Drugi dohodak. Sve navedeno vrijedi pod uvjetom da porezni obveznici nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu za dohodak za kojeg je propisano obvezno podnošenje porezne prijave prema čl. 39. Zakona. Međutim, porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, mogu na vlastiti zahtjev istu podnijeti dobrovoljno, ako im je to u interesu, ali tada su u godišnjoj prijavi obvezni iskazati ukupno ostvareni dohodak u po svim izvorima dohotka. Potrebno je napomenuti da je izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak sa primjenom od 1. ožujka propisano da se i mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu smatraju oporezivima dohotkom od nesamostalnog rada, što znači da se inozemne mirovine rezidenata oporezuju na isti način kao i mirovine ostvarene u tuzemstvu, osim ako međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drugačije određeno. Ali iznimno, a sukladno čl. 85. st. 4. Pravilnika, porezni obveznik nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu za ostvarene mirovine kod dva ili više isplatitelja istodobno, uz uvjet da 63

66 POREZI u poreznom razdoblju nije ostvaren ukupan godišnji primitak po toj osnovi od svih isplatitelja u ukupnom iznosu većem od iznosa osobnog odbitka na koji porezni obveznik ima pravo temeljem porezne kartice, te da pored mirovine nisu ostvareni i drugi primici od nesamostalnog rada. Nadalje, sa primjenom od 1. ožujka uvodi se i nova odredba o oporezivanju dividendi i udjela u dobiti (koja je ranije bila propisana za razdoblje od do ) koja propisuje da se dohotkom od kapitala smatraju primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu. Navedeno znači da se od 1. ožujka na sve isplaćene dividendi i udjela u dobiti (neovisno u kojem razdoblju je dobit ostvarena) plaća predujam poreza na dohodak istodobno s isplatom, kao porez po odbitku po stopi od 12% uvećano za stopu prireza porezu na dohodak, a bez priznavanja osobnog odbitka iz čl. 36. Zakona o porezu na dohodak. Međutim, odredbama čl. 10 t. 19. Zakona o porezu na dohodak propisano je da se porez na dohodak ne plaća na primitke od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu do ukupno ,00 kn godišnje, ali umanjenje za neoporeziv dio primitaka do ,00 kn, može se priznati tek na temelju podnesene godišnje porezne prijave kada se obavlja godišnji obračun poreza na dohodak. Prema tome, tijekom poreznog razdoblja, na isplaćenu dividendu, potrebno je obračunati predujam poreza na dohodak kao porez po odbitku po stopi od 12%, uvećano za stopu prireza poreza na dohodak, i to na ukupnu svotu isplaćene dividende i udjela u dobiti, dok se neoporezivi dio primitka do iznosa od ,00 kn godišnje može iskoristiti tek podnošenjem godišnje porezne prijave. Međutim, kako se porezna prijava ne mora podnijeti, već se podnosi dobrovoljno, potrebno je u istoj iskazati ukupno ostvaren dohodak u poreznom razdoblju, što može umjesto očekivane razlike poreza na dohodak i prireza za povrat, po konačnom obračunu dovesti i do razlike poreza i prireza za dodatnu uplatu. Primjer: Dioničko društvo ABC je dioničaru Petru Periću sa prebivalištem u Samoboru, donijelo odluku o isplati dividende u svoti od ,00 kn, na koji primitak je obračunan predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka od dividendi ili udjela u kapitalu po stopi od 12% što iznosi 1.680,00 kn. Budući u odluci grada Samobora nije propisana stopa prireza poreza na dohodak, to će dioničko društvo Petru Periću na žiro račun isplatiti svotu od ,00 kn, a istodobno obaviti uplatu predujma poreza na dohodak po osnovi primitaka od dividendi u svoti od 1.680,00 kn. Uz pretpostavku da je Petar Perić u ostvario samo dohodak od kapitala po osnovi dividende, njemu je u interesu dobrovoljno podnošenje godišnje porezne prijave na Obrascu DOH do kraja veljače 2013., jer će podnošenjem iste iskoristiti neoporezivi dio primitaka po osnovi dividende od ,00 kn. Stoga će po konačnom obračunu njegov oporeziv dohodak iznositi samo 2.000,00 kn te će ostvariti povrat više plaćenog poreza na dohodak u svoti do 1.440,00 kn. (2.000,00 kn x 12% = 240,00 kn. Uplaćeni predujam ,00 kn obveza po konačnom obračunu 240,00 kn) Mogući razlozi za dobrovoljno podnošenje godišnje porezne prijave Porezni obveznici mogu dobrovoljno podnijeti godišnju poreznu prijavu, ako utvrde da su tijekom kalendarske godine kao poreznog razdoblja preplatili porez na dohodak te kada žele ostvariti pravo na: - korištenje ukupnog iznosa godišnjeg osobnog odbitka, - ravnomjerno godišnje oporezivanje te izravnanje porezne osnovice radi neredovito isplaćenih plaća tijekom godine, ako poslodavac nije sastavio konačan obračun kod posljednje isplate plaće u te - korištenje prava na povećane osobne odbitke poreznih obveznika koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i brdsko planinskim područjima, koji se mogu iskoristiti jedino podnošenjem godišnje porezne prijave. Budući da dobrovoljno podnošenje godišnje porezne prijave radi ostvarivanja navedenih prava zahtijeva od poreznog obveznika iskazivanje ukupno ostvarenog dohotka u iz svih izvora, to je prije podnošenja porezne prijave uputno utvrditi stvarnu godišnju obvezu poreza i prireza, kako se po konačnom obračunu umjesto očekivanog povrata preplaćenog poreza ne bi utvrdila razlika za dodatnu uplatu poreza i prireza Pravo na korištenje godišnjeg iznosa osobnog odbitka Ako porezni obveznik nije tijekom godine mogao iskoristiti svoje pravo na ukupan iznos godišnjeg osobnog odbitka, ima mogućnost za dobrovoljno podnošenje porezne prijave. Naime, za sve radnike koji su radili kod poslodavca tijekom cijelog poreznog razdoblja i nisu mijenjali prebivalište, odnosno uobičajeno boravište između gradova i općina koji su propisali obvezu plaćanja prireza, a nisu iskoristili pravo na ukupan iznos godišnjeg osobnog odbitka zbog neredovitih isplata plaća, ili je plaća redovito mjesečno isplaćivana, ali s različitim poreznim opterećenjem u pojedinim mjesecima, radi čega je porezno opterećenje tijekom godine bilo neravnomjerno, poslodavac je bio obvezan sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada pri zadnjoj isplati plaće u godini. Međutim, poslodavac nije mogao sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada 64 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

67 POREZI ako su radnici počeli ili prestali raditi tijekom godine ili su mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između općina i gradova koji su propisali obvezu plaćanja prireza. U svim takvim slučajevima, pravo na godišnji osobni odbitak, porezni obveznici mogu ostvariti dobrovoljnim podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak Povećanje osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu U godišnjoj poreznoj prijavi, porezni obveznik može uvećati osnovni osobni odbitak na ime uzdržavanja djece i članova uže obitelji, ali samo ako se oni u poreznom razdoblju mogu smatrati uzdržavanim članovima. Naime, prema odredbi čl. 36. st. 4. Zakona i čl. 53. st. 1. Pravilnika, uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju se izičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez na dohodak i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od ,00 kn (odnosno peterostruki iznos osnovnog osobnog odbitka na godišnjoj razini). Iznimno, pri utvrđivanju dohotka za 2012., a zbog promjene u osobnim odbicima, uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom, smatraju se izičke osobe čiji oporezivi primici na koje se ne plaća porez na dohodak i drugi primici koji se u smislu zakona ne smatraju dohotkom ne prelaze iznos od ,00 kn na godišnjoj razini, u koji iznos se ne uzimaju u obzir ostvareni primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, potpora za novorođenče, odnosno primitaka za opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina nakon smrti roditelja. Prema tome, da bi porezni obveznik mogao iskoristiti olakšicu na ime uzdržavanja, uzdržavani članovi obitelji i djeca u ne mogu ostvariti oporezive primitke, primitke na koje se plaća porez na dohodak, odnosno druge primitke koji se smatraju dohotkom, u iznosu većem od ,00 kn. Tako npr. ako dijete poreznog obveznika prima stipendiju ili je ostvarilo naknadu za rad preko student servisa tijekom u većem iznosu od ,00 kn, za njegovo uzdržavanje roditelj ne može koristiti osobni odbitak, već je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu u kojoj neće iskazati osobni odbitak za dijete. Ali, u tom slučaju i uzdržavani član dijete može podnijeti svoju godišnju poreznu prijavu i koristiti vlastiti osnovni osobni odbitak Osobni odbitak na području posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. Poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području posebne državne skrbi i brdsko planinskim područjima, pravo na uvećani osobni odbitak može se priznati samo u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenom Obrascu DOH, dok se tijekom poreznog razdoblja može koristiti osnovni osobni odbitak kao izvan područja posebne državne skrbi. Uvećani osobni odbici koji se priznaju podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak, a ukoliko porezni obveznik ima prebivalište i boravi na području posebne državne skrbi, utvrđeni su u iznosima iz sljedeće tablice. Skupina područja posebne državne skrbi Mjesečna svota Godišnja svota I skupina 3.840,00 kn ,00 kn II skupina 3.200,00 kn ,00 kn III skupina 2.400,00 kn ,00 kn Brdsko planinska područja 2.400,00 kn ,00 kn Od navedenih iznosa osobnog odbitka, utvrđuju se i osobni odbici za djecu i uzdržavane članove uže obitelji, ako borave i imaju prebivalište na području posebne državne skrb i brdsko planinskim područjima, a prema faktorima osobnih odbitaka određenim čl. 36. Zakona o porezu na dohodak. (npr. za prvo dijete na području prve skupine, taj odbitak iznosi 1.920,00 kn = 0,50 x 3.840,00, odnosno za prvo dijete na području druge skupine 1.600,00 kn = 0,50 x 3.200,00) Uvećanje osobnog odbitka po osnovi danih darovanja Prema čl. 36., st. 12. Zakona, osobni odbitak poreznog obveznika može se povećati i za darovanja dana u tuzemstvu koja mogu biti u naravi ili novcu doznačena na žiro račun, za točno određene svrhe kao što su: kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske, vjerske i dr., a koja su dana udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, i to do visine 2% od ostvarenih ukupnih primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava te utvrđen konačan porez na dohodak. Iznimno, osobni odbitak se može uvećati za dana darovanja i u visini većoj od 2%, ali pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava (npr. Ministarstva kulture, Ministarstva prosvjete i športa, Ministarstva znanosti, Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada i socijalne skrbi, Ministarstvo branitelja i dr.), kojima se provode i inanciranju posebni programi i akcije, a što isključuju redovnu djelatnost daroprimatelja. Radi uvećanja osobnog odbitka za dana darovanja, porezni obveznici uz godišnju poreznu prijavu prilažu vjerodostojne isprave i to preslike naloga o danim darovanjima u novcu ili ugovore o danim darovanjima u dobrima i uslugama. Međutim, ako porezni obveznici nisu još podnosili godišnju poreznu prijavu, ne mogu ni iskazati 65

68 POREZI povećanje osobnog odbitka za po osnovi danih darovanja, jer nema ostvarenih primitka iz prethodne godine Porezni obveznici koji ne mogu podnijeti godišnju porezu prijavu Prema čl. 41. Zakona, godišnju poreznu prijavu za ne mogu podnijeti porezni obveznici koji su u poreznom razdoblju ostvarili: - drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, ako je isplatitelj drugog dohotka uplatio doprinose u iznosu koji prelazi najvišu godišnju osnovicu utvrđenu prema odredbama Zakona o doprinosima te za - dohodak koji se u oporezivao u paušalnom iznosu, a prema odredbama Pravilnika o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza (NN, br 48/05 i 148/09) te Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (NN, br. 143/06 i 61/12) koji se promjenjivao do Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da kada su porezni obveznici dužni podnijeti godišnju poreznu prijavu, ili je podnose dobrovoljno, u istoj ne mogu iskazati ostvarene dohotke koji se paušalno oporezuju, kao ni ostvarene dohotke po osnovi povrata doprinosa. Primjer: Tijekom porezni obveznik - profesor s prebivalištem u Zagrebu ostvario je tri vrste dohotka i to: - dohodak od nesamostalnog rada, odnosno plaću za redovan radni odnos na fakultetu, - drugi dohodak - autorsku naknadu za objavljeni stručni članak u zborniku istog fakulteta, gdje je isplatitelj nakon odbitka 30% paušalnih izdataka, obračunao i uplatio porez na dohodak po stopi od 25% te prirez porezu na dohodak po stopi od 18%, te - dohodak od imovine po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima, koji se oporezuje u paušalnom iznosu, a prema dobivenom rješenju nadležne ispostave Porezne uprave. Za navedene ostvarene dohotke, porezni obveznik - profesor nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu. Međutim, ako porezni obveznik želi dobrovoljno podnijeti poreznu prijavu radi izravnanja godišnje porezne osnovice, u istoj je obvezan iskazati ukupno ostvareni dohodak tijekom po osnovi nesamostalnog rada - plaće za redovan rad na fakultetu i autorske naknade, ali bez dohotka od imovine po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja koji se paušalno oporezuje, budući se isti ne može iskazati u godišnjoj poreznoj prijavi Tabelarni prikaz primitka prema obvezi podnošenja GPP PRIMICI ZA KOJE SE OBVEZNO PRIMICI ZA KOJE SE MOŽE PODNOSI GPP DOBROVOLJNO PODNIJETI GPP plaća ili mirovina isplaćena istodobno kod dva ili više posloda- jedno tuzemnog poslodavca ili plaća ili mirovina isplaćena kod vaca više njih, ali ne istodobno (npr. profesor koji radi istovremeno (važno je da tijekom nije priznato više od 12 osobnih odbitaka); na dva fakulteta ili na fakultetu i bolnici, liječnik koji ima radni odnos dohodak ostvaren od imovine i u bolnici i u vlastitom poduzeću); imovinskih prava koji se plaća dohodak od samostalne djelatnosti utvrđen na temelju poslovnih uz paušalno priznavanje troško- prema rješenju Porezne uprave knjiga - obrt, slobodno zanimanje, poljoprivreda i šumarstvo, dohodak od kapitala za udjele u va; imovina i imovinska prava ostvarenoj dobiti na koje se od (npr. profesor koji uz radni odnos plaća porez i prirez; na fakultetu i u bolnici, ostvaruje dohodak od osiguranja ako su dohodak po osnovi privatne prakse premije osiguranja bile korištene u vlastitom obrtu a za koju obvezno kao porezna olakšica; vodi poslovne knjige); drugi dohodak ili primici članova nadzornih odbora trgovačkih dohodak ostvaren izravno iz inozemstva, ako porez na dohodak društava, upravnih odbora i vijeća, primici ostvareni temeljem u tuzemstvu nije plaćen prema odredbama tuzemnog Zakona; ugovora od djelu, primici trgovačkih putnika, agenata, akvizi- dohodak za koji poslodavac nije obračunao, obustavio i uplatio tera, tumača, prevoditelja i druge porez na dohodak i prirez; slične djelatnosti; dohodak za kojeg je porezna uprava naknadno zatražila da podnese poreznu prijavu (npr. ako je dijete ili uzdržavani član ostvario veći primitka od ,00 kn u 2012.); dohodak kojeg ostvare pomorci u međunarodnoj plovidbi stipendije učenika i studenata za redovno školovanje koje su isplaćene u svoti višoj od 1.600,00 kn mjesečno donosno iznad 4.000,00 kn mjesečno za stipendije dobivene na javnim natječajima; primici učenika i studenata koji su ostvareni za rad preko učeničkih i studentskih udruga u svoti iznad ,00 kn godišnje 3. Rok i način utvrđivanja i podnošenja porezne prijave Porezni obveznici koji su obvezni ili žele podnijeti godišnju poreznu prijavu, obvezni su je podnijeti po isteku kalendarske godine kao poreznog razdoblja, a najkasnije do kraja mjeseca veljače za godinu. Porezna prijava može se poslati poštom preporučeno ili se predaje izravno referentu u ispostavi Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema mjestu prebivališta 66 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

69 POREZI ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika. Ako je porezni obveznik tijekom mijenjao prebivalište ili uobičajeno boravište između općina ili gradova u RH, mjerodavnim prebivalištem ili uobičajenim boravištem za utvrđivanjem godišnjeg poreza na dohodak i prireza, smatra se ona općina ili grad u kojem je porezni obveznik imao prebivalište ili uobičajeno boravište veći, odnosno pretežiti dio godine. Porezni obveznici koji imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u gradu Zagrebu (osim Sesveta), godišnju poreznu prijavu podnose Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, Avenija Dubrovnik 32, a mogu je podnijeti i u bilo kojoj drugoj ispostavi Porezne uprave na području Grada Zagreba Porezni razredi i godišnja porezna osnovica Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN br. 22/12) koji se primjenjuje od 1. ožujka 2012., povećan je osnovni osobni odbitak sa 1.800,00 kn na 2.200,00 kn mjesečno, a osobni odbitak umirovljenika s 3.200,00 na 3.400,00 kn mjesečno te su izmijenjeni i porezni razredi za primjenu poreznih stopa. Budući je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak stupio na snagu 1. ožujka 2012., iznimno će se konačan obračun poreza na dohodak temeljem podnesenih godišnjih poreznih prijava za obračunati primjenom pet prosječnih godišnjih poreznih stopa na pet pro sječno utvrđenih poreznih razreda. Radi novih poreznih razreda izmijenjen je obrazac DOH na kojem se podnosi godišnja porezna prijava za 2012., a izmijenjen je i prilog UPO, kao sastavni dio godišnje prijave, kojem se utvrđuje godišnja porezna obveza. Prosječne porezne stope za godišnji obračun poreza na dohodak za Godišnja porezna osnovica u kn TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. Visina poreznog razreda u kn Prosječna porezna stopa do , ,00 12% Od ,00 do , ,00 22,83% Od ,00 do , ,00 25% Od ,00 do , ,00 37,5% Iznad ,00 40% 3.2. Utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak i prireza Prema čl. 37. st. 1. Zakona, porez na dohodak za koji se podnosi godišnja porezna prijava obračunava se godišnje, pri čemu se godišnja osnovica poreza na dohodak u pravilu utvrđuje kao ukupan iznos dohotka ostvaren prema svim izvorima dohotka, od čega se odbija osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka te dobiva porezna osnovica, na slijedeći način: Dohodak od nesamostalnog rada (plaće, mirovine) + dohodak od samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja, poljoprivrede i šumarstva (umanjen za propisana umanjenja i preneseni gubitak), + dohodak od imovine i imovinskih prava + dohodak od kapitala + dohodak od osiguranja + drugi dohodak = ukupan dohodak - Osobni odbitak iz čl. 36. Zakona i/ili čl. 54. Zakona kao neoporezivi dio dohotka = porezna osnovica. Na tako utvrđeni iznos porezne osnovice, iznimno za primjenjuje se pet prosječnih poreznih stopa, pri čemu se obračunani iznos godišnjeg poreza na dohodak treba uvećati i za stopu prireza i to kod poreznih obveznika koji imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u gradu ili općini koji su u svojim odlukama propisali takvu obvezu. Od utvrđenog iznosa godišnjeg poreza za odbijaju se iznosi plaćenog predujma poreza tijekom poreznog razdoblja po svim izvorima dohotka te utvrđuje razlika za uplatu ili povrat poreza. Ako je porezni obveznik tijekom kalendarske godine kao poreznog razdoblja platio veći predujam od poreza na dohodak utvrđenog rješenjem, više plaćeni porez vraća se poreznom obvezniku bez posebnog pismenog zahtjeva, ili se uračunava u predujam za iduće razdoblje sve dok se ne iskoristi preplaćeni iznos. No iznimno, poreznim obveznicima koji ostvaruju dohodak od obrtničke djelatnosti, više plaćeni porez vraća se samo na njihov pismeni zahtjev kojeg je obrtnik dužan podnijeti u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđenom porezu za godinu. U pravilu, povrat više plaćenog poreza obavlja se na tekući ili žiro račun kojeg porezni obveznici imaju otvorenog kod poslovnih banaka, a kojeg su iskazali na obrascu DOH. Ali, ako se izračunom utvrdi razlika poreza i prireza za uplatu, utvrđeni porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi mora se platiti u roku od 15 dana od dana dostave rješenja poreznom obvezniku, pri čemu se na nepravodobnu uplatu poreza na dohodak i prireza po rješenju koje je postalo konačno, obračunavaju zatezne kamate po godišnjoj stopi od 12%. Potrebno je napomenuti da se, sukladno čl st. 6. OPZ a, povrat preplaćenog poreza može vratiti poreznom obvezniku s ili bez pismenog zahtjeva, samo ako porezni obveznik nema istodobno dospjele, a neplaćene druge poreze ili druga javna davanja čiju analitičku evidenciju i naplatu obavlja Porezna uprava, kao što su: porez na promet nekretnina, porez na nasljedstva i darove, porez na kuće za odmor, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada, novčane kazne, PDV i dr. 67

70 POREZI 4. Primjer obveznog podnošenja prijave poreza na dohodak za Porezni obveznik liječnik koji ima prebivalište u gradu Zagrebu te uzdržava suprugu je tijekom imao ugovoren radni odnos kod dva poslodavca i to u bolnici na puno radno vrijeme te na fakultetu s nepunim radnim vremenom. Bolnica, kao prvi poslodavac kod koje liječnik ima poreznu karticu i koristi osobne odbitke prema Obrascu PK (faktor 1,5 = 1,00 osnovni osobni odbitak + 0,5 za uzdržavanu suprugu), je na Izvješću o plaći, doprinosima, porezu na dohodak i prirezu - Obrascu IP (s identi ikatorom 1), za iskazao slijedeće podatke: Red. br. Opis (podaci o plaći, porezu i prirezu) Iznos 1. isplaćena plaća ,00 2. uplaćeni doprinosi za MO ,00 3. dohodak ,00 4. osobni odbitak ,00 5. porezna osnovica (3-4) ,00 6. uplaćen porez i prirez ,20 Fakultet je kao drugi poslodavac na Obrascu IP (s identi- ikatorom 2), za iskazao slijedeće podatke: Red. br. Podaci o plaći porezu i prirezu Iznos 1. Isplaćena plaća ,00 2. Uplaćeni doprinosi za MO ,00 3. Dohodak ,00 4. Osobni odbitak - 5. Porezna osnovica (3-4) ,00 6. Uplaćen porez i prirez ,00 Osim ostvarenog dohotka kod dva poslodavca, liječnik je ostvario i autorske honorare za predavanja na stručnim skupovima te za članke u stručnim časopisima u iznosu od ,00 kn od kojih su isplatitelji uz priznavanje 30% paušalnih izdataka, obračunali i uplatili porez na dohodak po stopi od 25% te prirez po stopi od 18%, što sveukupno iznosi ,00 kn. U tijeku godine, liječnik je za vlastiti iznajmljeni stan ostvarivao mjesečne primitke od imovine u svoti od 1.000,00 kn, što na godišnjoj razini iznosi ,00 kn, a za koje je, prema rješenju Porezne uprave, uz priznavanje 30% paušalnih izdataka, platio predujam poreza na dohodak od imovine po stopi od 12% u iznosu od 1.189,44 kn. Dioničko društvo je liječniku isplatilo i dividendu iz ostvarenog dobitka u svoti od ,00 kn te istovremeno s isplatom dividende obračunalo i uplatilo predujam poreza na dohodak po odbitku po stopi od 12%, što uvećano za 18% stope prireza iznosi 1.770,00 kn, radi čega je na žiro račun uplaćena svota od ,00 kn. Za rad u upravnom vijeću kulturno umjetničkog društva Eskupal, liječnik je ostvario i naknadu po ugovoru o djelu u ukupnom iznosu od 6.000,00 kn iz kojeg je isplatitelj obračunao, obustavio i uplatio doprinose za MO u iznosu od 1.200,00 kn te predujam poreza i prireza na dohodak u iznosu od 1.416,00 kn. Porezni obveznik je za obvezan podnijeti poreznu prijavu radi ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada kod dva poslodavca istodobno. U prijavi je obvezan iskazati samo dohodak od nesamostalnog rada po kojoj osnovi utvrđuje godišnju obvezu poreza na dohodak i prireza, neovisno od toga što je ostvario i druge dohotke na koje je tijekom godine uplaćen predujam poreza po stopi od 25% (za autorski honorar i ugovor o djelu) te predujam poreza po stopi od 12% na dohodak od imovine i imovinskih prava te po istoj stopi i porez po odbitku na isplaćenu dividendu. Utvrđena razlika poreza i prireza po godišnjoj poreznoj prijavi iznosi ,06 kn, a da je u prijavu unio i druge ostvarene dohotke, utvrđena razlika za uplatu poreza zbog kumuliranja ostvarenih dohodaka po svim izvorima te oporezivanja istih po višoj poreznoj stopi od 37,5% i 40%, bila bi još veća. 5. Odustanak od porezne prijave Ako porezni obveznik dobrovoljno podnese go dišnju poreznu prijavu do kraja veljače 2013., a naknadno utvrdi da u istoj nije iskazao sve oporezive dohotke koje je ostvario u radi čega će se po godišnjem obračunu utvrditi razlika za uplatu poreza, umjesto očekivanog povrata, tada ima mogućnost, sukladno odredbama čl. 65. OPZ-a, odustati od podnošenja prijave. Za odustanak od porezne prijave, porezni obveznik je obvezan pismenim podneskom obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave i to u roku od 30 dana od dana kada je poreznu prijavu predao. To znači da porezni obveznik koji je poreznu prijavu za dobrovoljno predao u Poreznu upravu dana , od iste može odustati samo do godine. 6. ZAKLJUČNE NAPOMENE Utvrđivanje i podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak za za svakog je poreznog obveznika speci ična. Kako se za neke vrste dohodaka, plaćeni predujmovi tijekom godine smatraju i konačnim oporezivanjem, to je prije dobrovoljnog podnošenja porezne prijave, kada se u prijavi mora iskazati ukupan dohodak ostvaren u poreznom razdoblju, potrebno napraviti izračun, je li se poreznom obvezniku isplati podnijeti poreznu prijavu ili ne. Izračun poreza na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi potrebo je napraviti i kod onih poreznih obveznika koji poreznu prijavu obvezno moraju podnijeti, kada su u istoj dužni iskazati uz dohodak po osnovi kojeg poreznu prijavu obvezno podnose i dohodak od nesamostalnog rada, ali ne i druge vrste dohodaka. Vrlo često se događa da kumuliranjem ukupno ostvarenih dohodaka po svim izvorima iz kojih su predujmovi tijekom godine plaćeni po nižim poreznim stopama, u godišnjem obračunu potpadnu u viši porezni razred kada podnošenje prijave ima negativan učinak te se umjesto očekivane razlike za povrat poreza obično utvrdi razlika poreza za dodatnu uplatu. 68 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

71 POREZI Ksenija Cipek * Iva Uljanić ** Novine u oporezivanju dohotka od 01. siječnja godine UDK Tijekom godine, Zakon o porezu na dohodak mijenjao se i dopunjavao u dva navrata. Neke od značajnih promjena primjenjuju se od početka godine. Radi se o odredbama o oporezivanju poljoprivrednika te paušalnom oporezivanju samostalne djelatnosti. Niz dodatnih novina uvodi se posljednjim izmjenama Zakona usvojenima koncem prethodne godine. U članku se ukratko prezentiraju osnovne novine koje valja uvažiti od 1. siječnja godine dok će za njihovu operacionalizaciju valjati sačekati objavu najavljenih pravilnika. 1. Uvod Zakon o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11 i 22/12; dalje u tekstu Zakon), stupio je na snagu 1. siječnja 2005., a do sada je imao četiri izmjene: 1. Zakonom o izmjeni Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 73/08) od 1. srpnja povećan je iznos osnovnog osobnog odbitka sa 1.600,00 kuna na 1.800,00 kuna, te osobni odbitak umirovljenika sa 3.000,00 kuna na 3.200,00 kuna; 2. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 80/10) od 1. srpnja promijenjene su porezne stope i porezni razredi, ukinute su određene porezne olakšice, uvedene su olakšice za uplaćene premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, uvedene su nove odredbe u svezi podnošenja godišnje porezne prijave i konačnog obračuna i drugo. Tim su izmjenama uvedene 3 nove stope poreza na dohodak od 12% na mjesečnu poreznu osnovicu do 3.600,00 kuna, 25% na razliku mjesečne porezne osnovice između 3.600,00 i ,00 kuna te 40% na razliku mjesečne porezne osnovice iznad ,00 kuna; 3. Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 114/11) koji je na snagu stupio 15. listopada 2011., snižena je kamatna stopa s 4% na 3% po kojoj poslodavci mogu svojim radnicima * Ksenija Cipek, mag. oec, Ministarstvo inancija Središnji ured porezne uprave, Zagreb Iva Uljanić mag. oec, Ministarstvo inancija Središnji ured porezne uprave, Zagreb TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. odobravati kredite te je brisana odredba o obvezi isplate dividende i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu na žiro račun kod banke, a uvedena je odredba da su isplatitelji dividendi i udjela u dobiti obvezni voditi evidenciju i Poreznoj upravi dostavljati izvješće o isplaćenim dividendama i udjelima o dobiti; 4. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 22/12), koji je stupio na snagu 1. ožujka 2012., povećan je osnovni osobni odbitak sa 1.800,00 kn na 2.200,00 kn, te osobni odbitak umirovljenika sa 3.200,00 kn na 3.400,00 kn, promijenjeni su porezni razredi (s tim da su porezne stope ostale iste), uvedena je nova kategorija oporezivog dohotka, a to su dividende i udjeli u dobiti iznad ,00 kuna godišnje te mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu, a usklađene su i odredbe o dodatku na mirovinu koji je prema posebnim propisima postao sastavni dio mirovine od 1. siječnja te nastavno tome isti više nije oslobođen oporezivanja. Zbog izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost, odnosno povećanja praga za ulazak u sustav obveznika PDV-a s 1. siječnja 2013., izmijenjene su i odredbe o oporezivanju poljoprivrednika, te paušalnom oporezivanju samostalne djelatnosti, a koje se primjenjuju od 1. siječnja 2013.godine. Koncem izvršene su još jedne izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 144/12) sprimjenom od 1. siječnja O temeljnim značajkama zadnjih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak daje se osvrt u nastavku teksta. 2. Zakonski okvir za novi jedinstveni obrazac Zakonom o porezu na dohodak (dalje u tekstu: Zakon) propisana je obveza podnošenja podataka o isplaćenom dohotku i uplaćenom porezu na dohodak, a oblik, sadržaj, rokove i način dostavljanja istih propisuje ministar inancija provedbenim propisima, odnosno Pravilnikom o porezu na dohodak. Tako je za pojedini izvor dohotka na koji se porez plaća po odbitku bio propisan i pojedini obrazac (ili više njih), primjerice za nesamostalni rad, za drugi dohodak i za sve ostale izvore dohotka kada se po- 69

72 POREZI rez na dohodak plaća po odbitku (dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja, dohodak od imovinskih prava), a Poreznoj upravi podnosili su se mjesečno (do 15. u mjesecu za isplate u prethodnom mjesecu) i godišnje (do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu). Osim toga, isplatitelj je morao Poreznoj upravi dostavljati još neke obrasce ako je isplaćena samo naknada plaće ili ako postoji samo obveza obračuna i uplate doprinosa obračunanih prema propisanoj mjesečnoj osnovici. Nadalje, osim Poreznoj upravi isplatitelj, odnosno obveznik podnošenja podataka je dužan za sve osiguranike za koje prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja ima obvezu obračuna doprinosa podnijeti Obrazac R-Sm Središnjem registru osiguranika (REGOS). U cilju e ikasnijeg prikupljanja podataka o ostvarenom dohotku izičkih osoba, o obračunanom i upla ćenom porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak te o obvezi doprinosa, što su ih obveznici obračunavanja dužni obračunati i uplatiti i o tome izvijestiti Poreznu upravu, pokrenuta je inicijativa za izradu novog jedinstvenog obrasca kojim će se omogućiti prikupljanje objedinjenih podataka za potrebe više institucija na jednom mjestu. Novi jedinstveni obrazac zamijenio bi slijedeće postojeće obrasce: - Izvješće o primicima od nesamostalnog rada (pla ći i mirovini), porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu Obrazac ID, - Izvješće o drugom dohotku, obračunanom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja Obrazac IDD, - Izvješće o isplaćenoj naknadi plaće te o osnovicama i obračunanim i uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja Obrazac IDD-1, - Izvješće o plaći i mirovini Obrazac IP, - Izvješće o isplaćenom primitku, dohotku, uplaće nom doprinosu, porezu po odbitku i prirezu Obrazac ID-1, - Speci ikacija po osiguranicima o obračunanim doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja - Obrazac R-Sm. Novina jest i to da će se na novom obrascu iskazivati i određeni primici koji ne podliježu oporezivanju, što do sada nije bio slučaj, a u svrhu prikupljanja podataka o ukupno ostvarenim primicima po pojedinom poreznom obvezniku u poreznom razdoblju. Tako je članak 60. Zakona dopunjen novim stavkom 5. kojim se propisuje da su pravne i izičke osobe te druge organizacije, kao i banke i druge inancijske organizacije koje obavljaju poslove platnog prometa, dužne Poreznoj upravi u propisanom roku na propisanom obrascu dostavljati i podatke o isplaćenim propisanim primicima na koje se ne plaća porez na dohodak i o drugim propisanim primicima koji se u smislu toga Zakona ne smatraju dohotkom. Prvenstveno se tu misli na primitke iz članka 9. i 10. Zakona, primjerice, socijalne potpore, doplatak za djecu, primici od kamata na štednju, naknada plaće za vrijeme privremene nezaposlenosti, primitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, naknade štete, stipendije, primici po osnovi službenih putovanja, primici po osnovi naknada, potpora i nagrada i sl. Međutim, za koje sve neoporezive i u kojem roku će isplatitelji biti obvezni dostavljati podatke Poreznoj upravi propisat će ministar Pravilnikom o porezu na dohodak. Naime, novim izmjenama Zakona propisano je da će ministar inancija, uz suglasnost ministra rada i mirovinskog sustava, Pravilnikom o porezu na dohodak propisati oblik, sadržaj, rokove te način dostavljanja podataka o isplaćenim primicima i uplaćenom predujmu poreza za potrebe Porezne uprave i Središnjeg registra osiguranika (i to podatke o isplaćenim primicima od osiguranja prema članku 31. Zakona, primicima od nesamostalnog rada prema članku 46. Zakona, primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak prema članku 48. Zakona, primicima od imovinskih prava prema članku 50. Zakona, primicima od kapitala prema članku 51. Zakona, neoporezivim primicima prema članku 60. stavku 5. Zakona). Izmjene Pravilnika ministar će donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu izmjena Zakona, odnosno do kraja siječnja Uvođenje novog obrasca pospješit će i naplatu poreza i doprinosa, omogućit će bolji nadzor nad ispravnošću obračuna obveze doprinosa, poreza na dohodak i prireza i ažurniji uvid u isplaćene primitke i uplaćeni porez i doprinose. 70 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

73 POREZI Napominjemo i da su nadopunjene prekršajne odredbe iz članka 67. Zakona te se propisuje da će se novčanom kaznom od 2.000,00 do ,00 kuna kazniti za prekršaj pravne i izičke osobe koje Poreznoj upravi ne dostave ili ne dostave u roku podatke o isplaćenim primicima i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu. 3. Izmjene u oporezivanju otuđenja nekretnina Radi jednostavnijeg postupka utvrđivanja porezne obveze, dohodak od otuđenja više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina ne smatra se više dohotkom od samostalne djelatnosti već dohotkom od imovine i imovinskih prava. Naime, člankom 18. stavkom 1. točkom 3. Zakona bilo je propisano da se obrtom i s obrtom izjednačenim djelatnostima (obrtničkim djelatnostima), u smislu toga Zakona, smatraju otuđenje (prodaja, zamjena i drugi prijenos) više od tri nekretnine ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, osim ako se nekretnine izvlašćuju na temelju posebnog zakona. Razdoblje od pet godina počinje teći od dana otuđenja prve nekretnine, pri čemu je mjerodavan nadnevak kupoprodajnog ili drugoga ugovora odnosno isprave o stjecanju vlasništva. Ako se otuđuje zgrada s više stanova ili poslovnih prostora ili građevinsko zemljište ili više zemljišnih čestica, jednom nekretninom smatra se svaki stan, poslovni prostor, gradilište ili zemljišna čestica. Nadalje, člankom 19. stavcima 2. i 3. Zakona bilo je propisano da se dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava ne oporezuje ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova, predaka i potomaka u izravnoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 36. stavka 7. Zakona 1 te između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u izravnoj vezi s razvodom braka. Ako su nekretnine stečene darovanjem i otuđene u roku od pet godina od dana njihove nabave od strane darovatelja, darovatelju 1 Člankom 36. stavkom 7. Zakona propisano je da se djecom u smislu stavka 2. toga članka smatraju djeca koju roditelji, skrbnici, usvojitelji, poočimi i pomajke uzdržavaju. Djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja ako su prijavljena Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Drugim uzdržavanim članovima uže obitelji u smislu stavka 2. toga članka smatraju se bračni drug poreznog obveznika, roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovoga bračnog druga, preci i potomci u izravnoj liniji, maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava, bivši bračni drugovi za koje porezni obveznik plaća alimentaciju i punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu. TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. se utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti na način iz članka ovoga Zakona. Novim izmjenama Zakona te se odredbe brišu i dodaju se nove odredbe u članku 27. Zakona kojim se propisuje dohodak od imovine i imovinskih prava te se zapravo proširuje porezna obveza za utvrđivanje dohotka od otuđenja imovine i imovinskih prava. Naime, sukladno stavku 5. i 6. toga članka propisano je da se dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra i dohodak koji porezni obveznik ostvari od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Otuđenjem se smatra prodaja, zamjena i drugi prijenos. Dohodak čini razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava koje se otuđuje i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda. Troškovi otuđenja mogu se odbiti kao izdaci. Dohodak od otuđenja nekretnine po toj osnovi ne oporezuje se ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka 36. stavka 7. Zakona, a i u slučaju ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon tri godine od dana nabave. Izmjenama Zakona u članku 27. dodan je novi stavak 7. kojim se propisuje da se, iznimno od stavka 6. toga članka (znači neovisno o tome kad je nekretnina ili imovinsko pravo stečeno), dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava oporezuje ako je otuđeno (prodaja, zamjena i drugi prijenos) više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, osim ako se nekretnine izvlašćuju na temelju posebnog zakona te ako se otuđuju zemljišta čija je pojedinačna površina do 250 m², a ukupno do 1000 m². Ako se otuđuje zgrada s više stanova ili poslovnih prostora ili građevinsko zemljište ili više zemljišnih čestica, jednom nekretninom smatra se svaki stan, poslovni prostor, gradilište ili zemljišna čestica. Dohodak čini razlika između ukupnog iznosa primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnina ili imovinskih prava koji se otuđuju u razdoblju od pet godina i njihove nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda te za troškove ulaganja za koje porezni obveznik posjeduje vjerodostojne isprave. To, primjerice, znači da ako je porezni obveznik u razdoblju od 5 godina prodao 4 građevinska zemljišta od 100 m², 200 m², 300 m² i 260 m² (ukupno 860 m²), neće mu se utvrditi dohodak od imovine, budući da nije zadovoljen uvjet da je prodano više od 3 nekretnine iste vrste čija je pojedinačna površina veća od 250 m², odnosno čija je ukupna površina svih prodanih nekretnina iste vrste veća od 1000 m². 71

74 POREZI Nadalje, stavkom 8. toga članka, propisano je da se dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava iz stavka 5. i 7. toga članka (pojedinačno otuđenje u roku od 3 godine od dana nabave ili otuđenje više od 3 nekretnine ili imovinskog prava iste vrste u razdoblju od 5 godina) ne oporezuje ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 36. stavka 7. Zakona te između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka te nasljeđivanjem nekretnina i imovinskih prava. Prema stavku 9. toga članka, ako je nekretnina iz stavka 5., 6. i 8. toga članka stečena darovanjem i otuđena u roku od tri godine od dana njezine nabave od strane darovatelja, otuđitelju se utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava na način iz stavka 5. toga članka. U slučaju stjecanja nekretnine darovanjem, danom nabave nekretnine smatra se dan nabave darovatelja, a nabavnu vrijednost čini tržišna vrijednost u trenutku nabave. Iza stavka 9. dodan je novi stavak 10. kojim se propisuje da ako su nekretnine i imovinska prava iz stavka 7. toga članka (otuđenje više od 3 nekretnine ili imovinskog prava iste vrste u razdoblju od 5 godina) stečena darovanjem i otuđena u roku od pet godina od dana njihove nabave od strane darovatelja, darovatelju se utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava na način iz stavka 7. toga članka. Stavkom 10. i 11. toga članka propisano je da se gubici od otuđenja nekretnina i imovinskih prava mogu odbiti samo od dohotka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini. Dohodak od imovine i imovinskih prava oporezuje se samo ako se ne radi o dohotku koji se oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti. Navedene izmjene u oporezivanju dohotka od otuđenja više od 3 nekretnine iste vrste ili više od 3 imovinska prava iste vrste uvedene su s ciljem potpore programu okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta čime se između ostalog potiče i rast investicija, te kako bi nakon pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji hrvatska poljoprivredna gospodarstva bila konkurentna poljoprivrednim gospodarstvima u Europskoj uniji i kako bi se dao dodatni poticaj oporavku građevinskog sektora. 4. Neoporezivanje bespovratnih sredstava iz EU za svrhe obrazovanja Radi podizanja razine zapošljivosti građana Republike Hrvatske i općenito veće stručnosti zaposlenih, člankom 10. točkom 20. Zakona propisuje se da se porez na dohodak ne plaća na primitke koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa Europske unije putem tijela akreditiranih u skladu s pravilima Europske unije u Republici Hrvatskoj za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja, u skladu s inancijskom uredbom Europske komisije, do propisanih iznosa. U Financijskoj uredbi (Uredba vijeća, br. 1605/02 od 25. lipnja o inancijskoj uredbi primjenjivoj na opći proračun Europske unije) u članku 108. propisano je da su potpore (grants) direktni inancijski doprinos, u vidu donacije, iz proračuna, u svrhu inanciranja: (a) bilo događaja čija je svrha potpomognuti realizaciju speci ičnih ciljeva koji čine dio politika Europske unije; (b) bilo funkcioniranje tijela koji promiče ciljeve od općenitog europskog interesa ili ostvaruje ciljeve koji su dio politike Europske unije. Prema članku 108. a, potpore mogu biti slijedećeg oblika: (a) naknada određenog dijela stvarno nastalih opravdanih troškova, (b) ukupni iznos, (c) paušalno inanciranje, (d) kombinacija prethodno navedenih oblika inanciranja pod (a), (b) i (c). Nadalje, prema članku 109. te Uredbe, potpore ne mogu imati za cilj ili posljedicu stvaranje dobiti za korisnika te moraju biti predmet godišnjeg programa rada, koji se treba objaviti početkom godine. Taj godišnji program rada mora se provoditi kroz javnu objavu poziva za dostavu projektnih prijedloga, osim u opravdanim iznimnim slučajevima hitnosti ili gdje same karakteristike korisnika ili akcije ne ostavljaju drugi izbor za određenu akciju ili gdje je korisnik identi iciran zakonom kao primatelj potpore. Zatim, u Uredbi komisije (EC, Euratom) br. 2342/2002 od 23. prosinca propisana sa detaljna pravila za primjenu i provedbu Uredbe vijeća (Ec, Euratom br. 1605/2002) o inancijskoj regulativi primjenjivoj na opći proračun Europske unije i njezinim daljnjim dopunama i izmjenama. Tako je člankom 165. propisano nepro itno pravilo: ukupni iznos ili paušalni iznos moraju biti utvrđeni sukladno članku 181. na temelju troškova ili prema kategoriji troška na koji se odnose te trebaju biti utvrđeni prema statističkim podacima ili sličnim postupkom, na način da se isključi mogućnost ostvarenja dobiti. Na isti način, ti 72 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

75 POREZI se iznosi moraju ažurirati i kad je potrebno izmijeniti od strane Komisije svake dvije godine. Na taj način i za svaku pojedinu potporu u trenutku utvrđivanja iznosa potrebno je utvrditi da ne stvara dobit. Dakle, kod ovih je potpora bitno da pri utvrđivanju iznosa, bilo paušalnog iznosa, bilo ukupnog iznosa prema predloženom programu ne stvaraju dohodak za izičke osobe koje su korisnici potpora (odnosno dobit ako su korisnici pravne osobe) već da su dobivena sredstva u potpunosti iskorištenja za potrebe koje su dodijeljena, odnosno u ovom slučaju za potrebe obrazovanja i stručnog usavršavanja. Te neoporezive potpore odnose se, primjerice, na pot pore koje se dodjeljuju posredstvom Agencije za mobilnost i programe EU u okviru programa za cjeloživotno učenje, u nekoliko različitih kategorija, odnosno potprograma: Comenius, Erasmus, Leonardo da Vinci, Grundtvig i sl. koji su namijenjeni učenicima, studentima, profesorima, nezaposlenima i sl. Zakonom se ovlašćuje ministar inancija da provedbenim propisom propiše neoporezive iznose primitaka koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa Europske unije putem tijela akreditiranih u skladu s pravilima Europske unije u Republici Hrvatskoj za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja, u skladu s inancijskom uredbom Europske komisije, te način i uvjete pod kojima se mogu isplatiti. 5. Ostale izmjene i dopune Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak uvedene su i slijedeće izmjene: Zakon se usklađuje i s novim programom mirovinske rente koja će se uvesti u sustav mirovinskog osiguranja te će ista imati isti porezni tretman kao i dokup mirovine, odnosno propisuje se da se dohotkom ne smatraju uplate sredstava u okviru programa mirovinske rente prema posebnim propisima koje poslodavci uplaćuju za svoje radnike u vrijeme njihovog umirovljenja, ali se primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju mirovinske rente koje umirovljenicima isplaćuju osiguravatelji na temelju prijašnjih uplata poslodavca, ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja. Također se propisuje da se rezidentima kod ostvarene mirovine, na temelju prijašnjih uplata, obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje i na temelju prijašnjih uplata premija osiguranja za dokup dijela mirovine, na teret poslodavca te kod ostvarene mirovinske rente, na temelju prijašnjih uplata sredstava na teret poslodavca, priznaje osobni odbitak u visini ukupne mirovine i mirovinske rente ostvarene u poreznom razdoblju, najmanje 2.200,00 kuna, a najviše do 3.400,00 kuna mjesečno, propisuje se i da se dohotkom, između ostalog, ne smatraju novčane nagrade za osvojenu medalju na paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih, Zakonom se nadopunjuje i članak 63. na način da se propisuje da će se u postupku ispitivanja izvora imovine ispitivati izvor cjelokupne imovine izičke osobe stečene od 1. siječnja 2005., dakle od dana stupanja na snagu važećeg Zakona o porezu na dohodak, te ako je već doneseno rješenje o utvrđenom godišnjem dohotku i porezu na dohodak za to porezno razdoblje tada će se pokrenuti obnova postupka bez vremenskog ograničenja i donijeti novo rješenje sa novoutvrđenim obvezama. Isto se propisuje kako bi se kod dugotrajnijih i složenijih postupaka ispitivanja izvora imovine spriječilo da izičke osobe koje nisu sukladno pozitivnim poreznim propisima pravodobno prijavile sve oporezive izvore imovine, zbog zastare izbjegnu plaćanje poreza, propisuje se da tijela državne uprave i sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, nepro itne organizacije, poduzetnici pravne i izičke osobe, obavljaju isplate oporezivih i neoporezivih primitaka izičkim osobama na žiroračun kod banke, a iznimno i na ostale račune, sukladno posebnim propisima te u gotovom novcu, a ministar inancija će Pravilnikom o porezu na dohodak propisati slučajeve kada se iznimno oporezivi i neoporezivi primici mogu isplatiti mimo žiro računa (na ostale račune: tekuće, štedne i druge te u gotovini). pitajcentar@tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 1/

76 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Nada Zrinušić * Provedba i osiguravanje revizorskog traga u EU projektima UDK:657.4 Sve je više korisnika europskih sredstava, bilo da je riječ o predpristupnim programima pomoći (IPA sredstvima) ili programima Unije, poput programa cjeloživotnog učenja o kojima je bilo riječi u promo broju TIM4PIN Magazina. U praksi je prisutan strah od novog i korisnici koji po prvi put provode EU projekt imaju puno pitanja vezano uz osiguravanje valjane dokumentacije koja je dokaz za nastale troškove. U nastavku teksta, autorica objašnjava što od dokumentacije obvezno treba osigurati kako bi se zadovoljio revizorski trag te detaljnije opisuje računovodstvene i izvještajne aspekte tečajnih razlika. 1. Uvod Kada je riječ o projektima koji se inanciraju iz različitih EU programa, uvriježeno je mišljenje kako je najteži dio posla završen osmišljavanjem vlastite ideje i pravilnim ispunjavanjem, često vrlo zahtjevnog, prijavnog obrasca. Međutim, iskustva mnogih korisnika koji su uspješno preskočili prvu stepenicu pokazuju kako provedba ugovorenog EU projekta predstavlja jednako veliki izazov, pred kojim mnogi pokleknu i ne uspiju opravdati sve nastale prihvatljive troškove, iako je projekt uspješno završen i postignut planirani cilj. Sve je veći broj udruga, fakulteta, škola, razvojnih agencija i drugih korisnika koji se suočavaju s problemom osiguravanja jasnog revizorskog traga tijekom provedbe EU projekata, pa je od izuzetnog značaja, već na samom početku provedbe, jasno de inirati pravila ponašanja svih članova projektnog tima i administrativnih službi korisnika. 2. Revizorski trag Pojam revizorskog traga vezan je uz provedbu projekta, neovisno o području djelovanja i svrsi koja se želi postići te izvoru inanciranja iz kojeg se pribavljaju sredstva za njegovu realizaciju. Podrazumijeva postojanje sustavnog evidentiranja i arhiviranja sve dokumentacije nastale tijekom * Nada Zrinušić, načelnica, Ministarstvo inancija - Nacionalni fond provedbe projekta, čime se omogućuje jednostavna i brza rekonstrukcija svih provedenih projektnih aktivnosti i nekoliko godina nakon njihovog završetka. Svrha revizorskog traga vidljiva je već iz samog naziva revizorskom timu, bilo da on dolazi iz privatne revizorske tvrtke, Državnog ureda za reviziju, Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske Unije, Europske komisije ili Europskog revizorskog suda, omogućava revidiranje svih nastalih troškova i potvrdu uspješno provedenih, mjerljivih ciljeva projekta. No, nije zadaća revizora da pregledavanjem dokumentacije sami pronalaze vezu između planiranih i provedenih aktivnosti, planiranih i nastalih troškova te računovodstvenih evidencija, nego je obveza korisnika da logičkim i sustavnim arhiviranjem dokumentacije i računovodstvenim analitičkim evidentiranjem po pojedinom projektu osigura povezivanje svih troškova projekta i time omogući provođenje revizije. Ne uspiju li revizori rekonstruirati provedene aktivnosti i naći dokaze koji potvrđuju nastale troškove, posljedica će biti umanjenje, a ponekad i povlačenje ukupno dodijeljenih sredstava, što svakako nije u interesu niti jednog korisnika. Kako osigurati revizorski trag? a) Računovodstvene evidencije Osnovni alat za osiguravanje revizorskog traga predstavljaju računovodstvene evidencije korisnika projekta. Računovodstvo je izvor inancijskih informacija iz kojeg se mogu utvrditi svi prihodi i rashodi, troškovi, imovina i obveze vezane uz projekt, naravno, ako su pravilno evidentirani. Jedan od osnovnih zahtjeva za pravilno provođenje EU projekata je poštivanje opće prihvaćenih računovodstvenih načela te korištenje troškovnog računovodstva u skladu s računovodstvenim propisima zemlje u kojoj se projekt provodi. Računovodstvene evidencije moraju biti točne, pravodobne i pouzdane, u skladu s principom dvojnog računovodstva i kontinuiranim računovodstvenim politikama. Radi lakšeg praćenja nužne su pomoćne 74 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

77 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI evidencije po projektu (kartica projekta), u kojima će na jednom mjestu biti sučeljeni svi prihodi i rashodi, primici i izdaci vezani uz projekt, izraženi u eurima kao izvještajnoj valuti, ali i u kunama. Pomoćne evidencije moraju biti usklađene s podacima u glavnoj knjizi korisnika, u kojoj su sve transakcije izražene u kunama. Sva knjiženja moraju biti u skladu s propisanim Računskim planom, dok dobar računovodstveni informacijski sustav onemogućuje brisanje jednom proknjiženih podataka i osigurava evidentiranje svih kasnijih izmjena. Korisnici često zaborave kako revizori imaju pravo revidirati sve troškove nastale po projektu, neovisno o tome inanciraju li se iz sredstava EU, državnog proračuna, vlastitih sredstava korisnika ili je izvor inanciranja netko treći. Doprinos EU izračunava se kao postotak ukupno nastalih prihvatljivih troškova, pa nedostatak revizorskog traga u dijelu projekta koji je inanciran iz vlastitih sredstava korisnika dovodi indirektno i do smanjenja EU sredstava. b) Tečajne razlike Po potpisivanju ugovora o dodijeli bespovratnih sredstava, korisnik mora pažljivo proučiti odredbe vezane uz tečaj koji se treba primjenjivati prilikom preračuna iz domaće valute u euro. Financijska izvješća prezentirana provedbenom tijelu izražena su u eurima (izvještajna valuta), a pravila konverzije jasno su naznačena u ugovorima ili u priručnicima i vodičima za korisnike u skladu sa speci ičnostima pojedinih programa. U pravilu, kada su sredstva iz projekta uplaćena na korisnikov kunski račun, troškovi se knjiže u glavnoj knjizi korisnika u kunama, a za potrebe inancijskog izvješćivanja prema EU, preračunavaju se u eure po propisanom tečaju za pojedini EU program. Međutim, postoji cijeli niz programa (npr. program cjeloživotnog učenja) u kojima se sredstva iz projekta korisniku uplaćuju na devizni račun otvoren uz suglasnost Ministarstva inancija isključivo za potrebe projekta. U tom slučaju, dobivena sredstva se temeljem izvoda evidentiraju u glavnoj knjizi korisnika po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan transakcije (pomoći od institucija i tijela EU na 632 ako su dobivena direktno od institucija i tijela EU, ili na 633 ako se radi o prijenosu od drugog proračunskog korisnika, odnosno dok nema troška na 29, pa se sučeljavanjem s rashodima priznaju i prihodi), dok se u pomoćnoj evidenciji evidentiraju u eurima. TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. Svi nastali troškovi također se evidentiraju u glavnoj knjizi po srednjem tečaju na dan transakcije (npr. za službena putovanja na 3211). Po završetku obračunskog razdoblja, preostala sredstva na deviznom računu preračunavaju se po srednjem tečaju na dan obračuna, a pozitivna ili negativna tečajna razlika evidentira se na 6415 ili Negativne tečajne razlike nisu prihvatljiv trošak i padaju na teret korisnika te se ne može tražiti njihov povrat od strane EK. Primjer knjiženja tečajnih razlika a) kada su sredstva iz EU projekta uplaćena na devizni račun 1. Škola sudjeluje u programu Comenius i na devizni račun provedbeno tijelo uplatilo je xx. godine eura. Srednji tečaj HNB-a na dan uplate iznosio je 7, Za službeno putovanje djelatniku je isplaćeno 500 eura (dnevnica 70 eura, smještaj 300 eura, putni trošak 130 eura). Na dan isplate xx. godine srednji tečaj HNB-a iznosio je 7, Na kraju obračunskog razdoblja xx. godine stanje na deviznom računu iznosilo je eura. Srednji tečaj HNB-a iznosio je 7,40. Duguje Potražuje Iznos u eurima u izvještajima prema provedbenom tijelu Srednji tečaj HNBa na dan transakcije Iznos u kunama u glavnoj knjizi (GK) korisnika ,00 7, , ,00 7, , ,00 7,50 525, ,00 7, , ,00 7,50 975, ,00 7, , Negativna tečajna razlika 200, Pozitivna tečajna razlika 200,00 Kartica deviznog računa u glavnoj knjizi škole (11122) Datum Duguje Potražuje Stanje u kunama u GK xx. (1) , ,00 (5.000 x 7,45) xx. (2) 3.750,00 (500 x 7,50) , xx. (3) 200, ,00 (4.500 x 7,40) 75

78 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Kartica unaprijed plaćenih prihoda (2921) Datum Duguje Potražuje Stanje u kunama u GK xx. (1) , ,00 (5.000 x 7,45) xx. (2) 3.750, ,00 (500 x 7,50) xx. (3) 200, ,00 (4.500 x 7,40) Negativna tečajna razlika u ovom je slučaju nastala jer je stanje na aktivnom kontu (devizni račun) iskazano u knjigovodstvu veće za 200,00 kn od vrijednosti sredstava na deviznom računu iskazanih po tečaju koji se primjenjuje na kraju obračunskog razdoblja. Pozitivna tečajna razlika u ovom je slučaju nastala jer je stanje na pasivnom kontu (unaprijed plaćeni prihodi) iskazano u knjigovodstvu manje za 200,00 kn od vrijednosti preostalog unaprijed plaćenog deviznog prihoda iskazanog po tečaju koji se primjenjuje na kraju obračunskog razdoblja. b) kada su sredstva iz EU projekta uplaćena na kunski račun: 1. Predujam EU sredstava u iznosu od eura uplaćen je u kunskoj protuvrijednosti na dan uplate xx. po tečaju 7,25 kn (14.500,00 kuna). 2. Korisnik je xx. dobio fakturu za troškove tiskanja promotivnih materijala u iznosu od ,00 kn (domaći dobavljač). 3. Korisnik je xx. platio fakturu za troškove tiskanja promotivnih materijala u iznosu od ,00 kn. 4. Korisnik je xx. zaprimio fakturu za prevo diteljske usluge u iznosu od 600 eura (strani dobavljač), što je proknjiženo u GK po srednjem tečaju HNB-a od 7,30 kn u iznosu od 4.380,00 kn. 5. Korisnik je xx. platio fakturu za prevoditeljske usluge kupivši devize po tečaju 7,35 kn u iznosu od 4.410,00 kn. Zbog razlike u tečaju pri evidentiranju obveze i zatvaranju obveze nastala je negativna tečajna razlika od 30,00 kn. 6. Korisnik na kraju izvještajnog razdoblja šalje inancijsko izvješće provedbenom tijelu o utrošenim sredstvima koristeći za troškove nastale u kunama (10.000,00 kn) tečaj de iniran u ugovoru s provedbenim tijelom od 7,50 kn (preračunom dobiveno eura), dok se troškovi nastali u eurima (600 eura) iskazuju u iznosu u kojem su i nastali. Ukupno je u inancijskom izvješću iskazan trošak od 1.933,33 eura. Provedbeno tijelo odobrava izvješće xx. u istom iznosu od 1.933,33 eura što je u GK korisnika proknjiženo po srednjem tečaju HNB-a na taj dan (7,55 kn) u iznosu od ,64 kn. Nastala je negativna tečajna razlika od 186,64 kune zbog razlika u tečaju u trenutku iskazivanja nastalih troškova u inancijskom izvješću i trenutku odobrenja inancijskog izvješća od strane provedbenog tijela. Duguje Potražuje Iznos u kunama u glavnoj knjizi (GK) korisnika Iznos u eurima u izvještajima prema provedbenom tijelu 2.000, ,00 (2.000,00 x 7,25) , , , ,00 (600 x 7,30) , ,00 (600 x 7,35 = 4.410,00) , ,64 (1933,33 x 7,55 =14.596,64) 600, ,33 Kartica namjenskog kunskog računa u glavnoj knjizi korisnika (11121) Datum Duguje Potražuje Stanje u kunama u GK xx. (1) , , xx. (3) , , xx. (5) 4.410,00 90,00 Kartica primljenih predujmova (23951) Datum Duguje Potražuje Stanje u kunama u GK xx. (1) , , xx. (6) ,00 90,00 Kartica negativnih tečajnih razlika (3432) Datum Duguje Potražuje Stanje u kunama u GK xx. (5) 30,00 30, xx. (6) 186,64 216,64 c) Bankovni račun Radi lakšeg praćenja svih novčanih transakcija po projektu, korisniku se preporučuje otvaranje posebnog namjenskog bankovnog računa. Koristi su višestruke: lakše se prate kamate ostvarene na pre- 76 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

79 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI dujam, provjera transakcija i usklađenje bankovnog izvoda i računovodstvenih evidencija su jednostavniji. Rizik trošenja namjenskih sredstava za druge svrhe je minimalan, a uplatom sredstava iz ostalih izvora osigurano je praćenje udjela svih sudionika. Sve transakcije na računu u pravilu su bezgotovinske, jedino u iznimnim slučajevima prihvatljive su i isplate kroz sustav blagajne. Međutim, kada je korisnik u sustavu riznice (npr. riznice grada), moguće je koristiti namjenski račun korisnika unutar sustava riznice, ali je u tom slučaju nešto složeniji način praćenja raspoloživih sredstava te izračuna kamata. d) Arhiviranje dokumentacije Pravilno arhiviranje dokumentacije od vitalnog je značaja za dokazivanje prihvatljivosti nastalih troškova. Revizorska izvješća često sadrže nalaze vezane uz nepropisno odloženu dokumentaciju u kojoj nedostaju dokumenti neophodni za potvrdu provedenih aktivnosti. Trošak je prihvatljiv kada je dokaziv i provjerljiv, propisno evidentiran u računovodstvenim evidencijama na način uobičajen za tu vrstu troškova (npr. trošak izrade promotivnih letaka treba biti evidentiran na kontu Promidžbeni materijali). Posebno pažljivo treba postupati s originalima dokumenata. Njima se lakše dokazuje vjerodostojnost nastalih troškova i onemogućava plaćanje istih troškova više puta. U slučaju kada u projektu sudjeluje nekoliko partnera, glavni partner odgovoran je za čuvanje dokumentacije. Uobičajena praksa je da originali ostaju kod partnera, a glavni partner arhivira ovjerene kopije. Kada je riječ o službenim dokumentima izdanim od institucija, oni su pouzdaniji od internih dokumenata korisnika. Primjerice, bankovni izvod na kojem je evidentirana isplata na račun dobavljača, pouzdaniji je od blagajničke isplatnice nastale u računovodstvenom odjelu korisnika. U slučaju nabave opreme, račun dobavljača nije dovoljan dokaz da je oprema isporučena; potrebno je uz račun arhivirati i dokaz o isporuci opreme i o izvršenom plaćanju. Oprema također mora biti pravilno evidentirana u računovodstvenom sustavu korisnika, označena i unesena u popis imovine. Unaprijed de inirani i opisani način spremanja dokumentacije, olakšava brzo i jednostavno pronala ženje dokumenta. Dobar primjer predstavlja ču vanje dokumenata kronološki složenih u jedinstvenom registratoru za svaki pojedini projekt. Ne treba čekati kraj provedbe i tada prikupljati dokumente od članova projektnog tima i različitih odjela korisnika, nego se postupak arhiviranja provodi TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. kontinuirano tijekom provedbe. Svako odstupanje od uobičajene prakse potkrjepljuje se pisanim tragom, bilješkom ovjerenom od ovlaštene osobe, jer se nakon određenog vremena teško sjetiti razloga koji je doveo do odstupanja. Obveza je korisnika čuvanje i osiguravanje dostupnosti dokumenata tijekom pet godina od datuma završnog plaćanja po projektu. e) Izmjene projekta Tijekom provedbe projekta često se dogodi da iz nepredviđenih razloga određene aktivnosti budu izmijenjene ili su u potpunosti neprovedive. U takvim slučajevima, korisnik pismeno traži suglasnost provedbenog tijela s kojim je sklopljen ugovor o bespovratnoj pomoći prije nastanka troškova koji nisu bili predviđeni prvotno potpisanim ugovorom. Nakon potpisivanja dodatka ugovora koji de iniraju novonastalu situaciju, troškovi će biti prihvatljivi. Retroaktivno prihvaćanje nepredviđenih i neodobrenih troškova, pa i u slučaju kada su bili neizbježni, nije moguće. f) Trošak rada Trošak rada na projektu čini glavninu troškova u mnogim projektima, bilo da se uloženi rad refundira iz EU sredstava ili naprosto predstavlja vlastiti doprinos korisnika projekta. Pravilan izračun vrijednosti uloženog rada (osim uobičajene platne liste i evidencije prisutnosti) zahtjeva detaljniju evidenciju na propisanom obrascu vremenika (eng. time-sheet), na kojem se, osim broja sati, navode i projektne aktivnosti provedene u određenom vremenskom periodu. Radi osiguravanja transparentnosti i osobne odgovornosti za točnost podataka, izradu vremenika treba prepustiti osobi na koju se on odnosi, ali ga svakako treba provjeriti i ovjeriti voditelj projektnog tima i ovlaštena osoba korisnika, uzevši u obzir izvješće o provedenim aktivnostima i postignute rezultate. Vremenik je osnovni dokaz da je tijekom provedbe projektnih aktivnosti utrošen određeni broj sati u skladu s brojem sati naznačenim u ugovoru. Rok za izradu vremenika ne bi trebao biti duži od jednog ili dva dana nakon završetka obračunskog razdoblja (u pravilu je obračunsko razdoblje jedan kalendarski mjesec). Time se osigurava lakša kontrola provedenih aktivnosti i utrošenih sati te se lakše uočavaju odstupanja čim se pojave. Svi članovi tima koriste uni icirani obrazac vremenika, a jednom ovjereni, vremenici se više ne mogu mijenjati. 77

80 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Ukupan trošak rada, isplaćena bruto plaća, zajedno sa svim propisanim doprinosima iz i na plaću prihvatljiv je u mnogim EU programima. Međutim, česti su primjeri da korisnici kroz projekt prikazuju više iznose od uobičajenih naknada za slične poslove inancirane iz drugih izvora. Pravila EK u tom su području jasna: rad na EU projektu ne može biti bolje plaćen od rada na ostalim sličnim projektima samo zato što će biti inanciran iz EU sredstava. Trošak rada je prihvatljiv u slučaju kada je: - neophodan za provedbu projekta, - predviđen ugovorom, - opravdan, - u skladu sa zahtjevima dobrog inancijskog upravljanja, poglavito ekonomičnosti i učinkovitosti. Poseban izazov predstavljaju zaposlenici koji rade na nekoliko različitih projekata istovremeno. U takvim je slučajevima potrebno osigurati razdvajanje uloženih sati po pojedinom projektu i onemogućiti da isti radni sati budu naplaćeni dva ili više puta. U slučaju kada rad zaposlenika na projektu predstavlja nacionalno su inanciranje tj. vlastiti doprinos, internim pisanim nalogom u kojem se de- iniraju datum početka i završetka projekta, korisnik zadužuje zaposlenike da određeni broj sati odrade na određenim projektnim aktivnostima. Redovna plaća zaposlenika obračunava se za ukupan broj mjesečnih sati na uobičajeni način u skladu s računovodstvenim propisima zemlje. Sati odrađeni na projektu prikazuju se kroz vremenik, a kao dokaz su inanciranja, korisnik dostavlja ovjerene vremenike, izračun plaće za sate navedene u vremeniku i platnu listu iz koje je vidljivo da su sati navedeni u vremeniku isplaćeni kao dio redovnog rada. Tijekom revizije, nije neuobičajeno da revizorski tim zatraži na uvid ugovore o radu i propise kojima je uređena isplata plaća, doprinosa i poreza kako bi provjerili vjerodostojnost izračuna prikazanog u inancijskim izvješćima prezentiranima tijelima EK. g) Putovanja i dnevnice Kada aktivnosti projekta podrazumijevaju i putne troškove, osnovni zahtjev vezan uz osiguravanje revizorskog traga odnosi se na čuvanje dokumenata kojima se može potkrijepiti: - da je putovanje bilo opravdano, - da se stvarno dogodilo, - da su nastali troškovi točno obračunati i u skladu s planiranim proračunom projekta, - da su pravilno evidentirani u računovodstvenim evidencijama korisnika. Revizorski trag osigurava se arhiviranjem avionske karte, računa putne agencije, propusnica za ukrcaj, karte javnog prijevoza ili priznanica taxi prijevoznika, kao i hotelskim računom na kojem je vidljiv period i trošak boravka. Arhiviraju se i ovjereni putni nalog na kojem su obračunati svi troškovi i dnevnice te izvješće o svrsi putovanja i provedenim aktivnostima. Troškovi isplaćeni po navedenim dokumentima moraju biti lako provjerljivi u računovodstvenim evidencijama, u skladu s uobičajenom računovodstvenom praksom. I u slučajevima kada se iznosi kroz projekt dodjeljuju po pravilu paušalnog ili prosječnog troška, obveza je korisnika da stvarno nastali troškovi budu propisno evidentirani i potkrijepljeni dokumentima. Iznosi dnevnica koje objavljuje Europska komisija predstavljaju maksimalni prihvatljivi iznos, ali to ne znači da korisnik ne može isplatiti niže iznose. U tom slučaju priznat će mu se stvarno nastali niži trošak. Ako je stvarno nastali trošak viši od maksimalnog iznosa, razlika neće biti priznata kao prihvatljiv trošak, nego pada na teret korisnika. 78 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

81 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Osnovni dokumenti kojima se osigurava jasan revizorski trag tijekom provedbe projekta (kad god je moguće, potrebno je osigurati i elektronsku verziju) su: ugovor o bespovratnoj pomoći i svi pripadajući dodaci, inancijska izvješća prezentirana nadležnom provedbenom tijelu, izvješća o provedenim aktivnostima prezentirana nadležnom provedbenom tijelu, dokumenti vezani uz prijavu projekta, dokumenti kojima se dokazuje pravni status korisnika, organigram korisnika i opisi poslova članova projektnog tima, popis ovlaštenih potpisnika naloga za plaćanje za potrebe projekta, dokument kojim se dokazuje je li korisnik u sustavu PDV-a, kronološki popis provedenih aktivnosti, propisanih rokova, odgovornih osoba i referenci gdje se mogu naći odgovarajući dokumenti u arhivi korisnika, glavna knjiga i kartica projekta, isplatne liste, popis dugotrajne imovine, registar zaposlenika, izvješća o nadzoru, evaluaciji i reviziji projekta, postojanje procedura s objašnjenjem postupaka vezanih uz nastanak troškova (postupak nabave, zaprimanje i odobra vanje računa, odobravanje plaćanja, računovodstveno evidentiranje prema mjestu troška), sva korespondencija koja se odnosi na projekt (dopisi, mailovi, bilješke sa sastanaka, potpisne liste, ), ovjereni vremenici svih sudionika u projektu s jasnom vezom prema obavljenim aktivnostima, izračun satnice/dnevnice za zaposlenike koji rade na projektu, provjerljiv u raču novodstvenom sustavu korisnika i ugovorima o radu, bankovni izvodi iz kojih su vidljivi primici i izdaci vezani uz projekt, uključujući obračunate kamate na primljeni predujam, objavljene tečajne liste koje su korištene prilikom preračuna troškova u eure, bilješke o eventualnim problemima tijekom provedbe projekta, interna pravila korisnika vezana uz putovanja i dnevnice, interna pravila obračuna plaća, naknada i nagrađivanja zaposlenika, originali putnih karata, računa prijevoznika, propusnica za ukrcaj te taxi priznanica. NAJAVLJUJEMO! SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA USTANOVE U KULTURI Zagreb, 15. siječnja TEMA RADIONICE JE: Obveze u svezi davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti i sustava inancijskog upravljanja te speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija uoči sastavljanja godišnjih inancijskih izvještaja i ostale aktualnosti primjena izmjena Zakona o proračunu i slično. Detaljan program radionice objavljen je na internet stranici TIM4PIN MAGAZIN 1/

82 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Marija Tufekčić UDK Značaj europskih fondova za razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Republiku Hrvatsku u sljedećih sedam godina očekuje više od 13,7 milijardi eur iz europskog pro računa (godišnji iznos se povećava sa 1,7 milijarde eur u na 2,1 milijardu eur u 2020). Kada se s tim iznosima usporedi dosadašnje ulaganje iz državnog proračuna u kapitalne investicije (izgradnja i održavanje objekata društvene infrastrukture škole, bolnice, sudovi, fakulteti ) koje iznosi godišnje oko 1,7 milijardi kn, tome se pridoda još i ulaganje na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u visini od oko 3,0 milijardi kn godišnje, jasno je da će iznosi sredstava koja će se iz EU proračuna izdvajati za Republiku Hrvatsku biti velika prilika da se znatno povećaju i ubrzaju investicije na svim razinama. Autorica u ovom tekstu ukazuje na važne aspekte priprema za korištenje EU fondova na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te daje primjere uspješnih i neuspješnih projekata uz kratku analizu elemenata koji ih čine uspješnim, odnosno neuspješnim. 1. Uvod U svjetlu opće ekonomske i inancijske krize, nužnost iskalne prilagodne i potrebe snažnog smanjenja proračunskih rashoda u svim zemljama Europske unije, sredstva raspoloživa iz europskih fondova dodatno dobivaju na značaju u kontekstu inanciranja razvojnih projekata. Od izbijanja ekonomske krize godine, državni proračun je doživio snažnu kontrakciju, posebice u dijelu rashoda koji se odnose na razne investicijske projekte, ali i kapitalne pomoći nižim razinama države (općine, gradovi i županije). Slijedom toga, lokalna je država, pored smanjenja vlastitih prihoda proteklih godina, u odnosu na predkrizne godine, ostala uskraćena i za značajna sredstva pomoći koja bi usmjerila u projekte regionalnog razvoja. Obzirom na razvoj ekonomske situacije u Hrvatskoj i u okruženju, godine koje slijede bit će godine daljnje * Mr. sc. Marija Tufekčić, Plavi Partner d.o.o., marija.tufekcic@ plavipartner.hr. iskalne konsolidacije i potrebe daljnjeg smanjenja proračunskih rashoda na svim razinama. S druge strane, Republika Hrvatska se nalazi pred samim članstvom u EU i pred otvaranjem značajnih europskih fondova za inanciranje razvojnih projekata. Međutim, ukoliko Republika Hrvatska, županije, gradovi i općine te svi drugi korisnici ne budu imali dovoljno prihvatljivih projekata, navedena sredstva koja će Hrvatskoj biti na raspolaganju ostat će neiskorištena. Zbog svega navedenog, od iznimne je važnosti, da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i svi drugi subjekti koji mogu apsorbirati EU fondove, što više ojačaju svoje kapacitete za pripremu i provedbu razvojnih projekata za koje će se zatražiti inanciranje iz europskih fondova. U budućnosti će teško biti i zamisliti realizaciju bilo kojeg značajnijeg projekta regionalnog razvoja bez pomoći iz EU fondova. Da bi to bili u mogućnosti, svi potencijalni korisnici EU fondova moraju jačati svoje apsorpcijske kapacitete i čim prije krenuti u pripremu projekata. 2. Apsorpcijski kapaciteti Apsorpcijski kapacitet je stupanj u kojem je zemlja sposobna e ikasno i efektivno utrošiti sredstva raspoloživa iz EU fondova. U kontekstu EU fondova, zemlja članica mora biti sposobna pripremiti zadovoljavajuće i uvjerljive programe (strateške dokumente), uspostaviti upravljačku strukturu i druga potrebna tijela, te u pripremu i provedbu programa i projekata uključiti lokalne/regionalne vlasti, kao i ekonomske i socijalne partnere. Također, potencijalni korisnici moraju biti sposobni na odgovarajući način i u odgovarajućem formatu pripremiti projekte. Za uspješno povlačenje EU sredstava nije samo važan apsorpcijski kapacitet na razini središnje države, nego jednako tako na razini lokalne/regionalne države kao i drugih krajnjih korisnika sredstava (nevladin sektor, poduzetnici, poljoprivrednici i drugi). Dva su važna aspekta apsorpcijskog kapaciteta: administrativni i inancijski apsorpcijski kapacitet. 80 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

83 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Administrativni apsorpcijski kapacitet može biti od ređen kao sposobnost i vještina središnje, regionalne i lokalne vlasti da u odgovarajućem vremenu pri premi odgovarajuće programe i projekte, organizira koordinacije između relevantnih partnera, ispu ni administrativne i izvještajne zahtjeve, te da zado voljavajuće su inancira i nadgleda provedbu projekata. Ulaskom zemalja srednje i istočne europe u EU regionalne i lokalne razine države u ovim su zemljama postale najznačajniji korisnik strukturnih fondova. Međutim, pokazalo se da je nedostatak kvali iciranih zaposlenika veliko ograničenje u povlačenju sredstava. S jedne strane, postojeći zaposlenici nemaju zadovoljavajuća znanja i kvali ikacije za rad s EU fondovima, dok s druge strane, nedostatak sredstava onemogućuju zapošljavanje dodatnih zaposlenika i dodatnu edukaciju kako bi se na zadovoljavajući način bavili ovim poslovima. Stoga, EU inzistira upravo na jačanju administrativnih kapaciteta novih zemalja članica i zemalja kandidatkinja za članstvo. Financijski apsorpcijski kapacitet označava kapacitet središnje, regionalne i lokalne države, kao i svih krajnjih korisnika za su inanciranje programa i projekata potpomognutih EU fondovima. Naime, upravo je nužnost osiguravanja 15 50% (ovisno o fondu i regiji) vlastitog su inanciranja projekata, u zemljama srednje i istočne Europe, uočena kao glavna zapreka zadovoljavajućoj provedbi regionalne politike u kontekstu EU fondova. Zemlje članice iznalaze razne načine kako bi čim više olakšali jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u smanjenju i uklanjanju ovog ograničenja. Ovo je svakako nešto što treba imati na umu planirajući pripremu projekata za inanciranje iz EU fondova kako s aspekta jedinica lokalne samouprave, tako i s aspekta središnje države u smislu pomoći nižim razinama države i ostalim krajnjim korisnicima EU fondova. 3. Značajke uspješnih i neuspješnih projekata na primjerima TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. Iako je uočeni nedostatak administrativnih i inancijskih kapaciteta u novim zemljama članicama isto tako i hrvatska stvarnost, Hrvatska je u pretpristupnom razdoblju relativno uspješno obavila kondicijsku vježbu pripreme za članstvo. Iz EU fondova inancirano je više od projekata u vrijednosti oko 700 milijuna eur, što je, između ostalog, imalo za rezultat jačanje administrativnih kapaciteta za pripremu i provedbu projekata inanciranih iz EU fondova. Upravo to stečeno iskustvo iz pretpristupnog razdoblja nukleus je znanja potrebnog za sudjelovanje u strukturnim fondovima po ulasku u članstvo EU. Kroz primjere uspješno provedenih projekata mogu se uočiti najvažniji elementi neophodni za uspješnu pripremu i provedbu. Projekt Memorijalni centar Faust Vrančić Korisnik: Grad Vodice Fond: IPA IIIC Regionalna konkurentnost, Izgradnja poslovne infrastrukture Iznos: 1,3 mil eur ( eur EU su inanciranje) Aktivnosti: završetak radova, uređenje, opremanje Opis projekta: Memorijalni centar Faust Vrančić nudi stalni postav izuma Fausta Vrančića, ali je i mjesto za kulturne priredbe poput koncerata i drugih kulturnih događanja na otoku Prviću. Posebno zanimljivi dio su vanjski izlošci koji su izrađeni u naravnoj veličini, a to su viseći most, mlin za masline i padobran. Stalni muzejski postav izuma Fausta Vrančića dizajniran je od strane stručnjaka za muzejske izložbe te je u svrhu prikaza života i rada Fausta Vrančića osiguran multimedijalni sustav koji na inventivan način igrom svijetla, video prikaza, audio podlogom i određenom interakcijom posjetitelja s navedenim komponentama osigurava da posjetitelji osjete svu inventivnost i briljantnost uma Fausta Vrančića. Uz muzejski prostor, ostatak unutarnjeg prostora iskorišten je za ugostiteljsku djelatnost, suvenirnicu, prodavaonicu, mjenjačnicu. Memori jalni centar također ima svoj logo, web stranicu, tis kane promotivne materijale, promotivni ilm, a sve u svrhu promoviranja projekta i privlačenje što većeg broja posjetitelja. Ovim projektnim aktivnostima obogaćena je turistička ponuda otoka Prvića i Šibensko-kninske županije, a za očekivati je da će ova investicija potaknuti razvoj malog i srednjeg po du zetništva, otvaranje novih radnih mjesta, kao i dodatna ulaganja u gospodarski rast otoka i regije. Kao takav, projekt se 81

84 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI dobro uklapa u regionalnu politiku EU-a koja ima za cilj smanjiti gospodarske, socijalne i teritorijalne razlike između različitih regija. Što ovaj projekt čini uspješnim? Naime, kada se govori o uspješnosti projekta, onda se često spominju sljedeći termini: 1. relevantnost projekta, 2. administrativni kapaciteti korisnika, 3. inancijski kapaciteti korisnika, 4. održivost projekta, 5. vlasništvo nad projektom itd. Na primjeru projekta Memorijalni centar Faust Vrančić može se vidjeti što doista u praksi znače ovi pojmovi. Ciljevi i aktivnosti ovog projekta koji doprinose ostvarenju zacrtanih ciljeva utemeljeni su na regionalnim, nacionalnim i EU strateškim prioritetima. Tijekom vrednovanja projekta i bodovanja njegove kvalitete relevantnost je kategorija koja nosi najveći broj bodova. Europa želi regionalnu koheziju i rast gospodarstva što je jasno naglasila u svojim strateškim dokumentima, Hrvatska je jačanje regionalne konkurentnosti stavila u svoje strateške dokumente kao jedan od prioriteta, a jačanje turističke ponude i produljenje sezone cilj je županijske razvojne strategije. Dakle, ovaj je projekt, sa svojim aktivnostima, rezultatima i ciljevima, u potpunosti relevantan u odnosu na strategije na svim razinama. Krajnji korisnik (Grad Vodice) oformio je tim ljudi koji su svojim znanjem i vještinama bili osposobljeni za pripremu i provedbu ovog projekta. Tim se sastojao od mreže visoko motiviranih i aktivnih dionika na projektu koji je uključivao i zaposlenike Grada, ali i osobe s relevantnim znanjima iz šire društvene zajednice. Dakle, administrativni kapacitet bio je osiguran. Budući je Grad Vodice već bio uložio značajna vlastita sredstva u početak provedbe projekta, Grad je bio iznimno motiviran da projekt ostvari inanciranje iz EU fondova i da se započeti projekt završi. Krajnji je korisnik osigurao u vlastitom proračunu sredstva za su inanciranje projekta. Svi ovi elementi značili su pouzdan inancijski kapacitet za realizaciju projekta. Održivost projekta element je koji pri ocjenjivanju projekta ima vrlo veliku važnost. Što je održivost? To je kapacitet projekta da rezultati i/ili aktivnosti nastave postojati i funkcionirati nakon završetka inanciranja projekta. Održivost može biti: Financijska (izvori prihoda za operativne troš kove, troškove održavanja i/ili nastavka pro vođenja aktivnosti, nastavak održavanja i razvijanja rezultata dobivenih kroz projekt). Institucionalna (hoće li strukture koje omogućavaju nastavak rezultata projekta ostati u instituciji prijavitelja/partnera). Okolišna (npr. rasvjeta u okviru projekta će crpiti energiju iz obnovljivih izvora energije). Projekt je osigurao održivost s nekoliko aspekata, a jedan od njih je da je postavljen na način da se projekt samo inancira, odnosno da se troškovi Centra inanciraju iz naplate ulaznica, najamnina i drugih aktivnosti koje će se održavati u Centru. Projekt program za vode i otpadne vode u gradu Karlovcu Korisnik: Vodovod i kanalizacija Karlovac Fond: ISPA Iznos: 36 mil eur (22,5 mil EU su inanciranje) Aktivnosti: Izgradnja pročistača otpadnih voda, obnova i rekonstrukcija vodovodne i kanalizacijske mreže, nadzor nad radovima, nabavka laboratorijske i ostale opreme Opis projekta: Osnovni cilj projekta je zaštita i podizanje kvalitete voda na širem području grada Karlovca te sigurna opskrba pitkom vodom u skladu s europskim standardima. Naime, prije provedbe projekta prikupljene otpadne vode bile su ispuštane izravno u karlovačke rijeke dok su gubici u vodoopskrbnom i propusnost u kanalizacijskom sustavu bili izrazito visoki. Nakon provedbe projektnih aktivnosti došlo je do značajnog poboljšanja u kvaliteti i čistoći vode u karlovačkim rijekama. Također, zamjenom i dogradnjom dijela vodovodne i kanalizacijske mreže podigla se razina priključenosti stanovništva i smanjili su se veliki gubici u vodoopskrbnom sustavu. Jedna od projektnih aktivnosti bila je i nabavka laboratorijske i druge opreme potrebne za punu funkciju pročistača otpadnih voda. 82 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

85 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Izazovi velikih infrastrukturnih projekata za JLP(R)S Karlovački ISPA projekt bio je jedan od prvih infrastrukturnih projekata koji su se u Hrvatskoj pripremali po EU pravilima koja su za hrvatske institucije bili novina (FIDIC i PRAG pravila). Priprema i provedba ovog projekta pokazala je uobičajene izazove pred kojima se nalaze JLP(R)S u Hrvatskoj, ali i u nekim zemljama članicama, pri provedbi projekata inanciranih ih EU fondova. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u pravilu su najveći generator infrastrukturnih projekata i najznačajniji korisnici strukturnih fondova EU. Međutim, infrastrukturni projekti nose i određene izazove. Praksa je pokazala da je jedan od prvih izazova s kojima se korisnik susretne vrlo zahtjevna i dugotrajna priprema natječajne dokumentacije (i do 3 godine). Ovo je često povezano s nemogućnošću pravovremenog ispunjenja preduvjeta vezanih uz rješavanje vlasničkih odnosa i ishodovanje potrebnih dozvola, bez čega se EU sredstva nikada neće dodijeliti. Zemlje članice osiguravaju različita rješenja kako bi se ubrzalo rješavanje ovih preduvjeta i kako bi se povećao apsorpcijski kapacitet zemlje u cjelini. Priprema i provedba projekata traži i posebna speci- ična znanja koja se u Hrvatskoj tek stječu empirijski kroz projekt u tijeku ili intenzivnom edukacijom. Analize Europske komisije pokazale su da je nedostatak administrativnog (ali i inancijskog) kapaciteta krajnjih korisnika osnovni uzrok nedovoljno iskorištenih EU fondova u novim zemljama članicama. Jedan od razloga zašto je karlovački projekt, koji je bio iznimno složen i za pripremu i provedbu, bio uspješan je i zato što je krajnji korisnik kroz čitavo vrijeme od pripreme do završetka provedbe projekta (gotovo 6 godina) imao kontinuitet osoblja koje je pratilo projekt i visoku motivaciju za realizaciju projekta na korist svojih građana. Stoga je iznimno bitno da svaki krajnji korisnik bude siguran da ima stvarne kapacitete za pravilnu provedbu projekta, jer svaka nepravilnost i odstupanje od zadanih pravila (bilo hotimično ili nehotično), znači povrat novca u EU blagajnu. Sumirajući sve rečeno sažeto bi se moglo reći da je uspješan projekt onaj koji je: proveden u okviru zadanog vremena i zadanog proračuna, osigurao traženu kvalitetu provedenih aktivnosti sukladno odredbama ugovora, u potpunosti ostvario zacrtane ciljeve i rezultate i TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. osigurao održivost rezultata projekta nakon završetka inanciranja. Loš primjer iz zemlje članice kupališni spa centri u mađarskoj Svi dobri primjeri projekata imaju zajednički nazivnik i iz njih se jasno mogu vidjeti pozitivni elementi vođenja projekata. No, pogled u primjere loše prakse može biti upečatljiviji i rječitiji. Pogledajmo primjer kupališnih SPA centara iz Mađarske. U zadnjih desetak godina Mađarska je primila oko 280 milijuna eur iz EU fondova samo za gradnju/ adaptaciju kupališnih SPA centara i rekreativnih sadržaja vezanih uz njih. Generalno gledajući, ovo je bila odlična zamisao znajući da je Mađarska bogata termalnim vodama i da je kupališni turizam usađen duboko u mađarskoj tradiciji i kulturi. Kupališni turizam ujedno je i značajan u osiguravanju radnih mjesta (oko ljudi zaposleno je direktno u ovom sektoru, indirektno). Mađari su nove investicije u kupališne kapacitete nazivali Fancy Development očekujući značajno povećanje potražnje za ovim vidom lječilišnog i rekreativnog turizma. Međutim, Mađarska je danas suočena s nekoliko potpuno zatvorenih (a novoizgrađenih SPA centara), s nekolicinom centara koji generiraju velike gubitke i pred zatvaranjem su i pred ozbiljnim razgovorima s Europskom komisijom o načinu povrata sredstava koja su uložena u projekte koji nisu osigurali održivost, niti ostvarili očekivane ciljeve. Što se dogodilo u realizaciji generalno izvrsne ideje? Kada su se projekti predlagali za inanciranje iz EU fondova u mnogim slučajevima došlo je do krive procjene potražnje za SPA uslugama i krivih procjena stope povrata investicija. Mnogi su primjeri pokazali da se loše planirala energetska e ikasnost, te su se podcijenili troškovi održavanja centara. Ovo je sve u nekoliko godina nakon svečanih otvorenja kupališnih centara dovelo do visokih de icita lokalnih proračuna, zatvaranja radnih mjesta i cijelih SPA centara. Naravno da ima i pozitivnih primjera uspješno realiziranih SPA projekata. Njihov se uspjeh uglavnom odnosio na tradicionalna kupališta (npr. Zalakaros) i ona koja su svoj razvoj gradili postupno (npr. Morahalom), ulažući u gradnju/adaptaciju u investicijskim fazama. U tim slučajevima lokalna zajednica imala je mnogostruke koristi od uloženih sredstava. Iako je na nacionalnoj razini Mađarska imala vrlo dobre stope povlačenja sredstava iz EU fondova navedeni primjer pokazuje da je tek uspješna realiza- 83

86 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI cija projekata, koji imaju sinergijski učinak, jamac rasta gospodarstva i društva. 4. Izazovi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u vremenima krize Proračunska kontrakcija na središnjoj i lokalnoj razini jasnije osvjetljava značaj EU fondova koji predstavljaju priliku za realizaciju razvojnih projekata i u vremenima krize. Kako bi se novcima iz EU fondova moglo realizirati razvojne projekte prvenstveno je potrebno projektnu ideju pretočiti u zreo projektni prijedlog prema traženoj metodologiji, potrebno je izgraditi/ojačati administrativne kapacitete kroz edukaciju zaposlenika u području upravljanja projektima, te je potrebno osigurati obvezno su inanciranje projekta. Osiguravanje su inanciranja predstavlja veliki izazov za sve korisnike EU fondova u zemljama članicama kao i kandidatkinjama. U raznim zemljama članicama postoje različita rješenja pomoći jedinicama lokalne (regionalne) uprave za kredite kojima se su inanciraju EU projekti, npr: - pojednostavljenje inače zahtjevnih procedure zadu živanja za ovakve kredite ili čak uklanjanje potrebe za dobivanjem suglasnosti središnje države (Ministarstva inancija), - blaža ograničenja za ovakvo zaduživanje, - povoljnije kreditne linije, - subvencije troškova kredita od strane središnje države, - formiranje jamstvenih fondova i davanje državnih jamstava. Osim poboljšavanja uvjeta kreditiranja, neke zemlje članice sredstvima proračuna pomažu jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na način da im kao predujam isplate i do 50% prihvatljivih troškova projekta. U Hrvatskoj je Zakonom o proračunu (NN, br. 87/08) člankom 88. propisano da se ograničenja za zaduživanje JLP(R)S ne odnose na projekte koji se su inanciraju iz pretpristupnih programa i fondova Europske unije. Ostaje za vidjeti kojim će se setom potpora dalje podupirati korisnike EU fondova u Hrvatskoj po ulasku u EU. Institut za javnu upravu organizira savjetovanje na temu NOVI ZAKONSKI OKVIR LOKALNE SAMOUPRAVE I LOKALNIH IZBORA U SVJETLU DVADESETGODIŠNJEG ISKUSTVA Urednik: Prof. dr. sc. Ivan Koprić, Institut za javnu upravu Mjesto i vrijeme održavanja: Utorak, 29. siječnja 2013., od 9,00 do 16,00 Zagreb, Gradska vijećnica Grada Zagreba, Ćirilometodska 5, Zagreb Teme: Najvažnije novine u sustavu lokalne samouprave. Problemi s koncepcijom tzv. decentraliziranih funkcija iz Novi odnos predstavničkog i izvršnog tijela. Nova pravna regulacija u svjetlu ostvarenja ustavne koncepcije lokalne samouprave. Nova pravna regulacija lokalne samouprave i veliki gradovi. Etički standardi i profesionalizacija lokalnog osoblja. Problemi malih općina u svjetlu nove regulacije lokalne samouprave. Komunalne službe u promjeni. Nova statistička regionalizacija i pozicija županija. Participacija građana i neposredna demokracija u novoj pravnoj regulaciji. Novine u odnosu centralne države i lokalne samouprave koliko i kakvog nadzora? Predavači: Arsen Bauk (Ministarstvo uprave); mr. sc. Vojsko Obersnel (gradonačelnik Rijeke i predsjednik Udruge gradova); prof. dr. sc. Ivan Koprić (Pravni fakultet u Zagrebu); Boris Milošević (Ministarstvo uprave); Đuro Bukvić (načelnik općine Lukač i predsjednik Udruge općina); Mladen Ivanović (Udruga općina); prof. dr. sc. Gordana Marčetić (Pravni fakultet u Zagrebu); doc. dr. sc. Vedran Đulabić (Pravni fakultet u Zagrebu); Nives Kopajtich Škrlec (Udruga gradova); Juraj Hrženjak (bivši ustavni sudac, Zagreb); mr. sc. Dragica Kemeter (Grad Čakovec); Mateja Crnković (Pravni fakultet u Zagrebu) i drugi Kotizacija: 1000 kn (radni materijal i osvježenje) - za članice Udruge gradova i Udruge općina popust 15% (850 kn) Prijava: do om (skenirana prijavnica): sanja.nimac@iju.hr, Faxom: 01/ , Poštom: Sanja Cukar, Maksimirska 63, Zagreb 84 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

87 JAVNA UPRAVA/LOKALNA I PODRUČNA REGIONALNA SAMOUPRAVA Anita Markić * Prikaz novog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi UDK: Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi sustavni je propis koji uređuje lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu u Republici Hrvatskoj, utemeljenu godine. Sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji je temelj demokracije svakog društva, od svojih početaka prolazio je znatne promjene, više ili manje značajne. Najnovijim izmjenama i dopunama Zakona, sam sustav se ne mijenja u svojoj suštini, ali se zasigurno bitno poboljšava uvođenjem pojedinih novih instituta koji će doprinijeti boljoj suradnji i jačanju odgovornosti predstavničkog i izvršnog tijela. Također, ovim izmjenama i dopunama Zakon se usklađuje s drugim važećim propisima što doprinosi unaprjeđenju hrvatskog pravnog sustava u cjelini. 1. Uvod Hrvatski sabor donio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi 14. prosinca godine, koji je objavljen u Narodnim novinama (br. 144) od 21. prosinca godine, Zakon 1 stupio je na snagu 29. prosinca godine. Sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje članka 31. stavka 1., članka 46. stavaka 1. i 2., članka 53. stavka 4. i članka 90. stavka 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, 129/2005, 109/2007, 125/2008, 36/2009 i 150/2011 dalje u tekstu: važeći Zakon). Tim Zakonom uređene su jedinice lokalne i po dručne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustroj stvo, način rada njihovih tijela, nadzor nad nji hovim aktima i radom. Zakonom su utvrđene ovlasti i nadležnosti tijela lokalnih jedinica, njihovi međusobni odnosi i odgovornosti. Uvođenjem sustava neposrednog izbora izvršnog tijela Zako- * Anita Markić, dipl.iur. 1 Dalje u tekstu: novi Zakon. TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. nom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz godine uspostavljena je ravnoteža između predstavničkog tijela i nositelja izvršnih ovlasti, čime je zapravo osigurana i stabilnost njihova međusobnog funkcioniranja. Međutim, od posljednjih redovnih lokalnih izbora održanih u svibnju godine, uočeni su odre đeni problemi proizašli upravo iz činjenice da izvršne ovlasti, koje su ranije bile pod kontrolom predstavničkog tijela, kroz ovlast biranja i razrješavanja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, sada u isključivoj nadležnosti neposredno izabranog općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, bez dovoljne suradnje između predstavničkog i izvršnog tijela, mogu dovesti do takvih podjela koje u konačnici rezultiraju raspuštanjem predstavničkog tijela. Utvrđujući svoju strategiju djelovanja, Vlada Republike Hrvatske, između ostalog, kao jedan od strateških ciljeva, utvrdila je reformu sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave. S tim ciljem bilo je potrebno urediti pojedina pitanja kojima se osigurava jača politička stabilnost u odnosima između predstavničkog i izvršnog tijela, veća učinkovitost u obavljanju poslova tih dvaju tijela i jasnije utvrđivanje njihovih prava, obveza i odgovornosti. Pojedine odredbe važećeg Zakona koje su bile nedo rečene i manjkave bilo je potrebno detaljnije regulirati, naročito u dijelu opoziva općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, nadzora nad radom i općim aktima predstavničkih tijela te uvođenjem nadzora nad pojedinačnim neupravnim aktima. Također, važeći Zakon nije bio usklađen sa Zakonom o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09) i Zakonom o upravnim sporovima (NN, br. 20/10) te je bilo nužno izvršiti potrebna usklađenja. U nastavku se daje prikaz najznačajnijih novina koje proizlaze iz novog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. 85

88 JAVNA UPRAVA/LOKALNA I PODRUČNA REGIONALNA SAMOUPRAVA 2. Cilj novog Zakona U dosadašnjem uređenju sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave, postojeća zakonska rješenja na određeni način su se pokazala kao zapreka za bolje i učinkovitije funkcioniranje tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i boljeg obavljanja usluga prema građanima Republike Hrvatske. Stoga se ukazala potreba za drugačijim uređenjem sustava iz kojeg će proizaći utvrđivanje jače međuovisnosti predstavničkog i izvršnog tijela te s tim u vezi i drugačije propisivanje razloga za raspuštanje predstavničkog tijela, kao i uvođenje instituta istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja općinskog načelnika, gradona čelnika, odnosno župana, a sve u cilju boljeg osiguravanja ostvarivanju prava građana na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu utvrđenog Ustavom Republike Hrvatske. 3. Obavljanje izvršnih poslova i sudjelovanje građana u odlučivanju Obavljanje izvršnih poslova Važećim Zakonom bilo je propisano da je izvršno tijelo u općini općinski načelnik, u gradu gradonačelnik, a u županiji župan te da oni imaju zamjenike koji se biraju zajedno i istovremeno s njima, na isti način i po istom postupku, međutim nije bilo propisano da zamjenici obavljaju izvršne poslove. Novim Zakonom propisani su i slučajevi obnašanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana te ovlasti obavljanja izvršnih poslova u slučaju prestanka njihova mandata od strane zamjenika koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, i to onog koji je izabran zajedno s općinskim načelnikom, gradonačelnikom, odnosno županom. Neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju U dijelu neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju, odredba važećeg Zakona o raspisivanju referenduma, bila je nedovoljno de inirana i u primjeni izazivala brojne dvojbe. Stoga se novim Zakonom detaljnije razrađuju slučajevi raspisivanja lok a lnog r ef er endu m a, r a z l i k ov a nje pr e d l a g a t elja ovlaštenih za predlaganje raspisivanja referenduma te utvrđivanje obveznosti raspisivanja referenduma u slučaju kada to predloži 20% od ukupnog broja birača u jedinici. Pri tome se propisuje da će središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu utvrditi ispravnost dostavljenog prijedloga birača, odnosno je li prijedlog podnesen od potrebnog broja birača te je li referendumsko pitanje sukladno zakonu. Ujedno se propisuje i mogućnost raspisivanja savjetodavnog referenduma o pitanjima iz samoupravnog djelokruga predstavničkog tijela. Također se propisuje da pri utvrđivanju ispravnosti prijedloga birača za raspisivanje referenduma, središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu donosi odluku o istom. U slučaju kada utvrdi da prijedlog nije ispravan, protiv odluke se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, a ukoliko utvrdi da je prijedlog ispravan, predstavničko tijelo raspisuje referendum, odnosno dužno ga je raspisati, pod prijetnjom raspuštanja u slučaju ako ga ne raspiše. 4. Predstavničko tijelo Broj članova predstavničkog tijela Broj članova predstavničkog tijela važećim je Zakonom bio propisan u rasponima, ovisno o broju stanovnika jedinice, s tim da svaka jedinica svojim statutom određuje točan broj članova predstavničkog tijela. Novim se Zakonom propisuje točan broj članova predstavničkog tijela, uz detaljniju razradu skale po kojoj su jedinice razvrstane prema broju stanovnika. Ovakvo uređenje omogućit će ujednačenost broja članova predstavničkih tijela u jedinicama približ no iste veličine, a istovremeno će broj članova predstavničkih tijela biti poznat u svakom trenutku, bez potrebe uvida u statut svake pojedine jedinice. Sazivanje sjednica predstavničkog tijela na zahtjev najamnje jedne trećine članova Sazivanje sjednica predstavničkog tijela na zahtjev najmanje jedne trećine članova predstavničkog tijela na način kako je bilo propisano važećim Zakonom, u praksi je često izazivalo dvojbe zbog nedovoljno naznačenog načina postupanja u toj situaciji. Stoga se novim Zakonom detaljnije propisuju ovlasti za sazivanje sjednice na zahtjev najmanje jedne trećine članova predstavničkog tijela, kao i roka za održavanje takve sjednice te proglašavanje takve sjednice nezakonitom, a donesenih akata ništavim ukoliko ne bude sazvana na propisani način. 86 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

89 JAVNA UPRAVA/LOKALNA I PODRUČNA REGIONALNA SAMOUPRAVA 5. Izvršno tijelo Ovlast imenovanja i razrješenja predstavnika jedinice u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba kojima je jedinica osnivač U okviru ovlasti predstavničkog i izvršnog tijela propisanih važećim Zakonom znatne kontroverze izazivao je nedostatak detaljne regulative vezano uz ovlast za imenovanje i razrješenje predstavnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje jedinica osniva za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od svog interesa. Stoga se novim Zakonom za imenovanje i razrješenje tih predstavnika jedinice propisuje ovlast općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, čime se jača i njegova odgovornost za obavljanje izvršnih poslova. U cilju transparentnosti postupanja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana pri odlučivanju o ovom vrlo važnom pitanju, propisano je i da je odluku o imenovanju odnosno razrješenju predstavnika jedinice dužan dostaviti predstavničkom tijelu u roku od osam dana od donošenja te istu objaviti i u službenom glasilu jedinice. Izvršno tijelo Vezano uz institut izvršnog tijela važećim Zakonom propisano je da je izvršno tijelo jedinice lokalne i jedinice područne (regionalne) samouprave u općini općinski načelnik, u gradu gradonačelnik i u županiji župan te da izvršne poslove obavlja u općini općinski načelnik, u gradu gradonačelnik i u županiji župan. Novim je Zakonom propisano da je izvršno tijelo iznimno i zamjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. De inirano je da je zamjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana onaj zamjenik koji je izabran na neposrednim izborima zajedno s općinskim načelnikom, gradonačelnikom, odnosno županom, a dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obnaša ako je općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu mandat prestao nakon više od dvije godine mandata u toj jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Takvim rješenjem osigurava se kontinuitet u obnašanju dužnosti općinskog načelnika, grado načelnika, odnosno župana u situaciji kada je proteklo više od pola mandata te je ostavljena mogućnost TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. obnašanja dužnosti od strane zamjenika koji je izabran zajedno i istovremeno s općinskim načelnikom, gradonačelnikom, odnosno županom. Ujedno se omo gućava i otklanjanje nejasnoća, suštinske i pr a kt ič ne n a r av i, ve z a no u z obn a š a nje du ž no s t i izvršnog tijela i obavljanja izvršnih poslova u situaciji kada općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu prestane mandat, ali uz uvjet da je trajao više od dvije godine. U tom slučaju, s obzirom da se neće raspisivati prijevremeni izbori, zamjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana postaje izvršno tijelo te obavlja izvršne poslove u jedinici, odnosno ima sva prava i dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. To znači da u slučaju kada zamjenik počne obnašati dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana on preuzima i sve poslove istoga, kao što su: zastupanje općine, grada, odnosno županije, obavljanje izvršnih poslova, predlaganje općih akata (među kojima i proračuna), izvršavanje ili osiguravanje izvršavanja općih akata predstavničkog tijela, sklapanje ugovora, usmjeravanje rada upravnih tijela i nadzor njihovog rada, kao i druge poslove utvrđene statutom općine, grada, odnosno županije u skladu sa zakonom. Prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika po sili zakona Važećim Zakonom bili su propisani slučajevi pre stanka mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika po sili zakona. Kako je riječ o odredbi koja je po svojoj naravi predmet izbornog, a ne sustavnog propisa, ta materija izostavljena je iz ovog i prepuštena regulativi izbornog zakona (Zakon o lokalnim izborima koji je donesen isto kada i navedeni Zakon te objavljen također u NN, br. 144/12). Stoga se novim Zakonom upućuje na poseban zakon za slučajeve prestanka mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika po sili zakona, a ujedno se de inira ovlast pročelnika upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose da u takvim slučajevima obavijesti Vladu Republike Hrvatske. Do sada je obveza obavješćivanja Vlade bila propisana za predstavničko tijelo što je također u praksi izazivalo određene probleme može li sam predsjednik predstavničkog tijela uputiti takvu obavijest ili treba sazvati sjednicu kako bi se predstavničko tijelo izjasnilo o upućivanju obavijesti o prestanku mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. 87

90 JAVNA UPRAVA/LOKALNA I PODRUČNA REGIONALNA SAMOUPRAVA Zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina Što se tiče zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, osim propisivanja broja zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana važećim Zakonom, za zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina, uz pravo na zastupljenost u izvršnom tijelu bilo je propisano i pravo na izbor tih zamjenika. Novim Zakonom, zasebnom odredbom uređeno je pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, pozivom na Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Ujedno je propisana i situacija kada je pravo na zamjenika iz reda nacionalnih manjina propisano statutom jedinice, neovisno o udjelu pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu jedinice. Isto tako, propisano je i ostvarivanje prava na zamjenika iz reda pripadnika svake od manjina u slučaju kada više manjina ostvaruje pravo na zamjenika. U navedenim slučajevima se broj zamjenika povećava. Također je propisano da će se, u slučaju ako tom zamjeniku prestane mandat, raspisati prijevremeni izbori, iznimno od općeg pravila da se u slučaju ako samo zamjeniku prestane mandat, prijevremeni izbori neće raspisati. Iz duha ovog Zakona jasno proizlazi da zamjenik iz reda pripadnika nacionalne manjine koji je izabran samo od pripadnika te nacionalne manjine, a ne od svih birača u pojedinoj jedinici ne može slijediti sudbinu općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima tako da taj zamjenik neće biti opozvan u slučaju opoziva općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana putem referenduma, niti će mu prestati mandat u slučaju kada bude istovremeno raspušteno predstavničko tijelo i razriješen općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan. Obustava od primjene općeg akta predstavničkog tijela od strane općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana Vezano uz važećim Zakonom propisanu ovlast općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana da u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinice ima pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, novim Zakonom preciznije se uređuje postupak koji slijedi donošenju odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi od primjene općeg akta te zaključno sam prestanak njegove obustave u slučaju ako ista ne bude ocijenjena osnovanom. Do sada je pitanje trajanja obustave bilo nedorečeno i izazivalo je brojne prijepore vezano uz važenje općeg akta u situaciji kada predstavničko tijelo nije smatralo potrebnim ukloniti nedostatke radi kojih je općinski načelnik, gradonačelnik, odnsono župan obustavio opći akt od primjene, a predstojnik ureda državne uprave u postupku nadzora nije utvrdio nezakonitost takvog općeg akta. Stoga su novim Zakonom propisana adekvatna rješenja za postupanje u navedenim siuacijama. Odlučivanje o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina te raspolaganju imovinom jedinice Ovlasti općinskog načelnika, gradonačelnika i župana propisane važećim Zakonom, u dijelu koji se odnosi na stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina, nisu bile u dovoljnoj mjeri razgraničene od ovlasti predstavničkog tijela. Novim Zakonom se jasnije razgraničavaju te ovlasti i osim odlučivanja o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina jedinice, propisuje se i odlučivanje o raspolaganju imovinom jedinice, a u skladu s ovim Zakonom, statutom jedinice i posebnim propisima. Naime, osnovnim je Zakonom propisano da sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koja pripadaju jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave čine njezinu imovinu. U tom kontekstu, raspolaganje imovinom jedinice obuhvaća i raspolaganje imovinskim pravima, a u kontekstu raspolaganja nekretninama, osim stjecanja i otuđivanja nekretnina obuhvaća i opterećivanje nekretnina, primjerice založnim pravom, pravom građenja ili nekim drugim teretom. Isto tako, priznavanje određenih tužbenih zahtjeva u sudskom sporu, sklapanje nagodbi ili drugog pravnog posla koji se ne može direktno podvesti pod stjecanje ili otuđenje nekretnina obuhvaćeno je ovim generalnim pojmom raspolaganje imovinom jedinice. Također, vezano uz ograničenja u odlučivanju jasno se naznačuje da ukoliko je visina pojedinačne vrijednosti manja od 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje, tada je općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ovlašten odlučivati do tog iznosa. 88 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

91 JAVNA UPRAVA/LOKALNA I PODRUČNA REGIONALNA SAMOUPRAVA Izbor predsjednika vijeća mjesnog odbora Postupak izbora predsjednika vijeća mjesnog odbora sada je propisan tako da vijeće mjesnog odbora bira predsjednika iz svog sastava većinom glasova svih članova vijeća, a sam način glasovanja (tajno ili javno) prepušta se regulativi svake pojedine jedinice. Do sada je bilo propisano da se predsjednik bira tajnim glasovanjem, dok većina potrebna za njegov izbor nije bila propisana. Ako je taj iznos veći od milijun kuna, tada je ovlašten odlučivati najviše do milijun kuna, a ako je taj iznos manji od ,00 kuna tada je ovlašten odlučivati do ,00 kuna. Ovakvo uređenje ukazalo se kao nužnost radi problema uočenih u praksi. Naime, u velikom broju slučajeva zanemarivan je limit od 0,5% iznosa prihoda bez primitaka te se kao cenzus do kojeg je općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ovlašten raspolagati koristio iznos od milijun kuna, neovisno o veličini proračuna, odnosno izračuna 0,5% iznosa prihoda bez primitaka. 6. Mjesni odbori Izbori za mjesne odbore Vezano uz nedostatnost važeće regulative o uređivanju pitanja vezanih uz izbore za tijela mjesnih odbora i obavljanju dužnosti članova njihovih vijeća, ovim Zakonom propisuje se da se ta pitanja uređuju statutom, odnosno drugim općim aktom općine ili grada, uz odgovarajuću primjenu odredbi zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave. Također se propisuje pasivno biračko pravo za člana vijeća mjesnog odbora, što do sada nije bilo decidirano propisano. Ovim se Zakonom ujedno propisuje obveza provođenja izbora za članove vijeća mjesnih odbora ukoliko su mjesni odbori osnovani te ovlast predstavničkog tijela za raspisivanje tih izbora, kao i osnovne odredbe o postupku zaštite prava u postupku kandidiranja i izbora članova vijeća. Ova pitanja do sada nisu bila propisana te je praksa bila vrlo neujednačena. U nekim jedinicama je ovlast za raspisivanje izbora za mjesne odbore bila u nadležnosti izvršnog tijela, u drugima pak u nadležnosti predstavničkog, a postupak zaštite izbornog prava u pravilu je bio nedovoljno de iniran. TIM4PIN MAGAZIN 1/ Donošenje proračuna Donošenje proračuna i odluke o privremenom inanciranju U dijelu inanciranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odredbe važećeg Zakona nisu bile usklađene sa Zakonom o proračunu, a ujedno su bile nedorečene u dijelu postupka koji prethodi donošenju proračuna i odluke o privremenom inanciranju. Stoga je novim Zakonom propisano da donošenje proračuna, koji je temeljni inancijski akt svake jedinice, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan kao jedini ovlašteni predlagatelj predlaže predstavničkom tijelu, te da podneseni prijedlog proračuna može povući i nakon glasovanja o amandmanima, a prije glasovanja o proračunu u cjelini. Ovakvo uređenje proizašlo je iz prakse jer se nerijetko događa da prijedlog proračuna podnesen od općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana kao jedinog ovlaštenog predlagatelja, predstavničko tijelo amandmanima izmijeni u znatnoj mjeri i na način da ga općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, koji je ujedno odgovoran i za njegovo izvršenje, nije u mogućnosti izvršiti. Također se propisuje da odluku o privremenom inanciranju, koja je akt tehničke naravi čije su odrednice propisane posebnim zakonom, može predložiti svaki ovlašteni predlagatelj općeg akta, sukladno odredbama poslovnika predstavničkog tijela, a ne samo općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan. U situaciji kada u jedinici nije donesen proračun, do - nošenje odluke o privremenom inanciranju još je jedna mogućnost za spašavanje sustava. Stoga se olakšavanjem načina donošenja te odluke otvara mogućnost za dodatno preispitivanje odnosa između predstavničkog i izvršnog tijela i eventualno, donošenje proračuna u razdoblju od dodatna tri mjeseca. 89

92 JAVNA UPRAVA/LOKALNA I PODRUČNA REGIONALNA SAMOUPRAVA 8. Nadzor zakonitosti rada i akata Nadzor zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata Važećim Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi nije bio propisan nadzor zakonitosti nad pojedinačnim neupravnim aktima koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička i izvršna tijela. S obzirom da ti akti do sada, u pravilu, nisu bili podložni nadzoru zakonitosti, novim se Zakonom propisuje nadzor zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata predstavničkog i izvršnog tijela od strane nadležnih središnjih tijela državne uprave u okviru njihovog Zakonom propisanog djelokruga. Nadzor zakonitosti rada predstavničkog tijela Dio državnog nadzora i zaštita lokalne i područne (regionalne) samouprave u važećem Zakonu nije detaljno propisivao postupak nadzora zakonitosti rada predstavničkog tijela te se novim Zakonom propisuje da nadzor zakonitosti rada predstavničkog tijela obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje će, kada utvrdi nepravilnosti u radu, donijeti odluku kojom će sjednicu predstavničkog tijela ili njezin dio proglasiti nezakonitom, a akte donesene na sjednici proglasiti ništavim. Protiv odluke središnjeg tijela propisana je i odgovarajuća pravna zaštita (pokretanje upravnog spora). Ovakvo određenje predstavlja direktnu pravnu osnovu za postupanje u slučaju uočenih nepravilnosti u radu predstavničkih tijela, bilo vezano uz sazivanje sjednice, održavanje nastavka sjednice, nepropisan sastav tijela ili nedostatak kvoruma, a što je u praksi česta pojava. Do sada je nadzor zakonitosti rada obavljan odgovarajućom primjenom odredbi zakona kojim se uređuje sustav državne uprave. Propisivanje nadzora zakonitosti nad pojedinačnim neupravnim aktima i nadzora zakonitosti rada predstavničkog tijela bitna je novina u odnosu na dosadašnju regulativu i značajan iskorak u kontekstu državnog nadzora i zaštite lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nadzor zakonitosti općih akata Što se tiče nadzora zakonitosti općih akata propisanog odredbama važećeg Zakona, iste je bilo potrebno prije svega uskladiti s važećim Zakonom o upravnim sporovima (NN, br. 20/10), a u svezi s Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-II-5157/2005 i dr., od 5. ožujka godine (NN, br. 41/12), kojim je Ustavni sud Republike Hrvatske ustupio na rješavanje nadležnom Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske neriješene predmete na Ustavnom sudu Republike Hrvatske u kojima se osporava zakonitost općih akata iz članka 3. stavka 2. u vezi s člankom 12. stavkom 3. točkom 2. Zakona o upravnim sporovima. U Rješenju Ustavnog suda Republike Hrvatske navedeno je da do stupanja na snagu Zakona o upravnim sporovima (NN, br. 20/10) 1. siječnja godine, u Republici Hrvatskoj nije postojalo sudsko tijelo nadležno za kontrolu zakonitosti općih akata tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zbog čega je Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj praksi opće akte javnopravnih tijela podvodio pod određenje drugog propisa u smislu članka 125. alineje 2. Ustava Republike Hrvatske. Stupanjem na snagu Zakona o upravnim sporovima 1. siječnja godine ocjena zakonitosti općih akata jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u nadležnosti je Visokog upravnog suda Republike Hrvatske. Iznimka od pravila da se drugim propisima u smislu članka 125. alineje 2. Ustava Republike Hrvatske ne smatraju eksterni i interni opći akti koje donose tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jesu statuti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zbog njihove važnosti za ostvarenje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava građana na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu (Ustav Republike Hrvatske, čl. 4., st. 1. i glava VI.), kontrola zakonitosti statuta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mora biti izuzeta iz nadležnosti Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u smislu članka 3. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima i neposredno provedena u okviru kontrole ustavnosti i zakonitosti iz članka 125. alineje 2. Ustava Republike Hrvatske. Slijedom navedenog, u slučaju obustave od primjene općeg akta, odnosno potvrde obustave predstojnika ureda državne uprave od strane nadležnog središnjeg tijela državne uprave bilo je potrebno propisati da, u skladu s odredbom članka 83. Zakona o upravnim sporovima, a u vezi s prethodno navedenim Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske, nadležno središnje tijelo državne uprave podnosi Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta. Stoga je ovim Zakonom postupak ocjene općih akata detaljnije uređen, a naročito u dijelu postupanja predstojnika ureda državne uprave za kojeg se propisuje da predstavničkom tijelu, kada ocijeni da je opći akt u suprotnosti s Ustavom i zakonom ili da su u postupku donošenja počinjene nepra- 90 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

93 JAVNA UPRAVA/LOKALNA I PODRUČNA REGIONALNA SAMOUPRAVA vilnosti, bez odgode dostavi uputu za otklanjanje nedostataka, a ako predstavničko tijelo ne postupi po uputi, donošenje odluke predstojnika o obustavi od primjene općega akta. Također, nastavno na ovlast općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, da obustavi od izvršenja opći akt predstavničkog tijela, propisuje se da predstojnik, ocjenjujući odluku općinskog načel nika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi osnovanom, donosi odluku o potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi općeg akta od primjene, a ako ne donese odluku o potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, obustava od primjene općeg akta prestaje. Isto tako, kada nadležno središnje tijelo državne uprave neposredno obustavi od primjene opći akt, odnosno kada odluku predstojnika o obustavi, odnosno potvrdi obustave od primjene općeg akta ocijeni osnovanom, to tijelo podnijet će Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta. Do sada važećim Zakonom bio je propisan jedinstveni postupak nadzora zakonitosti svih općih akata, a vezano uz spomenuto usklađivanje s odredbama Zakona o upravnim sporovima i Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske, postupak nadzora statuta sada je potrebno odvojiti od nadzora ostalih općih akata. Nadzor zakonitosti statuta Kao što je prethodno navedeno, ocjena zakonitosti općih akata u nadležnosti je Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, dok je nadzor zakonitosti statuta (temeljnog općeg akta) i nadalje u nadležnosti Ustavnog suda Republike Hrvatske. Kada se radi o nadzoru zakonitosti statuta jedinice, u novom se Zakonu na postupak nadzora upućuje na primjenu odredbi (toga Zakona) o nadzoru općih akata, a kada središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu neposredno obustavi od primjene statut jedinice, odnosno kada odluku predstojnika o obustavi, odnosno potvrdi obustave od primjene statuta ocijeni osnovanom, predložit će bez odgode Vladi Republike Hrvatske da pokrene postupak za ocjenu suglasnosti statuta jedinice s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. Obavljanje nadzora od strane središnjih tijela državne uprave TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. Posebno je važno naglasiti da su, osim za nadzor zakonitosti općih akata, kao i do sada, slijedom novoga Zakona i za nadzor pojedinačnih neupravnih akata nadležna sva središnja tijela državne uprave u okviru svoga, zakonom utvrđenog, djelokruga. Sva središnja tijela državne uprave, u provedbi nadzora nad primjenom zakona iz svoga djelokruga, dužna su obavljati nadzor nad općim aktima i pojedinačnim neupravnim aktima, sukladno odredbama ovoga Zakona. Istovremeno, središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu obavljat će, kao i do sada, nadzor nad zakonitošću rada predstavničkog tijela te nadzor zakonitosti statuta temeljnog općeg akta. 9. Raspuštanje tijela i ostale izmjene Zakona Istovremeno raspuštanje predstavničkog tijela i razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika Uz institut raspuštanja predstavničkog tijela, uređen važećim Zakonom, novim se Zakonom, kao jedna od značajnijih novina, uvodi i institut istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno žu pa na i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima. U navedenom slučaju, razrješenjem općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana razriješeni su i njihovi zamjenici, koji su izabrani zajedno s njima, osim zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina koji nije razriješen. Ovakvim rješenjem doprinosi se usuglašavanju političke volje u najvažnijim pitanjima od interesa za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave. Propisivanjem istovremenog odlaska s dužnosti obaju tijela jedinice u slučaju nedonošenja pro računa, odnosno odluke o privremenom inanciranju želi se postići jačanje odgovornosti obaju tijela. Međuovisnost predstavničkog i izvršnog tijela primarno je sadržana u njihovim temeljnim ulogama. Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan kao izvršno tijelo, priprema prijedloge općih akata koje donosi predstavničko tijelo te izvršava ili osigurava izvršavanje tih općih akata, a ujedno je jedini ovlašteni predlagatelj proračuna. U funkcioniranju tog sustava, postavljenog kao kružni proces, neophodno je da oba tijela postupaju sukladno propisima, u okviru svojih nadležnosti te da istovremeno i odgovaraju za svoje postupanje u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinice. S obzirom da je proračun temeljni inancijski opći akt u kojem je sadržana cjelokupna politika pojedine 91

94 JAVNA UPRAVA/LOKALNA I PODRUČNA REGIONALNA SAMOUPRAVA jedinice, propisuje se da Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samo upravu u slučaju kada predstavničko i izvršno tijelo ne mogu postići konsenzus o tom pitanju, istovremeno raspusti predstavničko i razriješi izvršno tijelo. Slijedom instituta istovremenog raspuštanja pred stavničkog i razrješenja izvršnog tijela, ovim se Zako nom rede iniraju i razlozi za raspuštanje samog predstavničkog tijela tako da nedonošenje proračuna, odnosno odluke o privremenom inanciranju, što je bio razlog za raspuštanje predstavničkog tijela, postaje razlog za istovremeno raspuštanje predstavničkog i razrješenje izvršnog tijela. Raspuštanje predstavničkog tijela Kao novi razlog za raspuštanje samog predstavničkog tijela propisuje se raspuštanje u slučaju ako predstavničko tijelo ne raspiše referendum na prijedlog 20% od ukupnog broja birača u jedinici, a s obzirom da se ovim Zakonom propisuje obligatornost raspisivanja referenduma u slučaju kada to predloži 20% birača u jedinici, pod uvjetom da je prijedlog ispravan, odnosno podnesen od potrebnog broja birača i da je referendumsko pitanje sukladno zakonu. Isto se odnosi i na obvezatnost raspisivanja referenduma za opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika, pod uvjetom da je prijedlog podnesen od potrebnog broja birača u jedinici. Razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika Vezano uz razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika, važećim Zakonom bilo je propisano da se oni mogu razriješiti putem referenduma. Prijedlog za raspisivanje referenduma za razrješenje može podnijeti najmanje jedna trećina članova predstavničkog tijela u slučaju kada krše ili ne izvršavaju odluke predstavničkog tijela te kada svojim radom prouzroče jedinici znatnu materijalnu štetu. Bilo je propisano i da prijedlog za raspisivanje referenduma mogu podnijeti birači, bez detaljnijeg određenja o tom prijedlogu, uz upućivanje na odgovarajuću primjenu odredaba Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ovakvo uređenje se nije pokazalo dovoljno dobrim stoga što razlozi zbog kojih predstavničko tijelo može raspisati referendum za razrješenje nisu dovoljno određeni, a upitan je i način njihovog utvrđivanja. Također, nije bila jasno propisana situacija kada birači predlažu raspisivanje referenduma, a upućivanje na važeći Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave, slijedom kojeg je za uspjeh referenduma potrebna izlaznost većine ukupnog broja birača u jedinici, pokazalo se ograničavajućim faktorom. Nastavno na ranije opisani institut istovremenog raspuštanja predstavničkog i razrješenja izvr š nog tijela te slijedom činjenice neposrednog iz bo ra izvršnog tijela, novim se Zakonom propisuje mo gućnost opoziva općinskog načelnika, grado načel nika, odnosno župana i njihovog zamjenika putem referenduma, ali samo na prijedlog 20% ukupnog broja birača u jedinici. Ispravnost podnesenog prijedloga, u smislu potpisa dovoljnog broja birača, utvrđivat će središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, te ako je prijedlog ispravan, predstavničko tijelo raspisuje referendum za opoziv (pod prijetnjom raspuštanja). Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan i njihov zamjenik bit će opozvani ako se za opoziv izjasni većina birača uz uvjet da ta većina iznosi najmanje 1/3 ukupnog broja birača upisanih u popis birača u jedinici. U slučaju utvrđivanja neispravnosti prijedloga, protiv odluke središnjeg tijela može se pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom. Opozivom općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana opozvani su i njihovi zamjenici, koji su izabrani zajedno s njima, osim zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina koji nije opozvan. U toj jedinici raspisat će se prijevremeni izbori za novog općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihove zamjenike, a zamjenik iz reda pripadnika nacionalnih manjina nastavlja s obavljanjem dužnosti. Propisana su i ograničenja vezana uz referendum za opoziv tako da se referendum za opoziv ne može raspisati prije proteka roka od 12 mjeseci od održanih izbora i od ranije održanog referenduma za opoziv, kao ni u godini redovnih izbora. Način obnašanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika Vezano uz način obnašanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika važećim Zakonom bilo je propisano da u jedinicama koje imaju do stanovnika općinski načelnik, gradonačelnik i njihov zamjenik mogu odlučiti hoće li dužnost na koju su izabrani obavljati profesionalno. U 92 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

95 JAVNA UPRAVA/LOKALNA I PODRUČNA REGIONALNA SAMOUPRAVA jedinicama koje imaju više od stanovnika, velikim gradovima, gradovima sjedištima županija, odnosno županijama općinski načelnik, gradonačelnik i župan dužnost obavljaju profesionalno, a njihovi zamjenici odlučit će hoće li dužnost obavljati profesionalno. Osobe koje profesionalno obavljaju dužnost ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od 180 dana po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme 12 mjeseci koji su prethodili donošenju odluke o prestanku dužnosti. Novim se Zakonom propisuje da, neovisno o kakvoj je jedinici riječ, općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici mogu odlučiti hoće li dužnost na koju su izabrani obavljati profesionalno, a propisuje se i mogućnost promjene načina obavljanja dužnosti u tijeku mandata. Ujedno se propisuje i da osobe koje su dužnost obavljale profesionalno posljednjih 6 mjeseci prije prestanka obavljanja dužnosti, po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od 6 mjeseci po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme posljednjih 6 mjeseci prije prestanka obavljanja dužnosti. Osobe koje su dužnost obavljale profesionalno manje od 6 mjeseci prije prestanka obavljanja dužnosti, po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od onoliko mjeseci po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti koliko su dužnost obavljali profesionalno i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme prije prestanka profesionalnog obavljanja dužnosti. Ujedno se decidirano propisuje da osobe koje dužnost nisu obavljale profesionalno nemaju pravo na naknadu po prestanku obavljanja dužnosti. Vezano uz reguliranje statusa općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika nakon prestanka profesionalnog obavljanja dužnosti, propisuje se da po prestanku profesionalnog obnašanja dužnosti općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihov zamjenik koji je prije obnašanja dužnosti bio zaposlen na neodređeno vrijeme, ima pravo rasporeda odnosno povratka na rad odgovarajućom primjenom odredaba zakona kojim se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika. Ovlast pročelnika upravnog tijela za službeničke odnose Zbog čestih dvojbi u postupanju vezano uz donošenje pojedinačnih akata o statusnim pitanjima općinskog TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika, ovim se Zakonom propisuje da je pročelnik upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nadležnog za službeničke odnose ovlašten za donošenje deklaratornih odluka o početku, načinu te prestanku obnašanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika, kao i pojedinačnih rješenja o visini plaće utvrđene sukladno odredbama posebnog zakona. Odgoda primjene pojedinih odredaba Zakona Primjena svih odredaba novoga Zakona koje su od utjecaja na međusobne odnose predstavničkog i izvršnog tijela, odnosno odredaba koje su vezane uz mandat koji je u tijeku, odgođena je do stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih općih i redovnih lokalnih izbora. Tako je odgođena primjena članka 17. kojim su iz odredbe o zamjenicima općinskih načelnika, gradonačelnika, odnosno župana brisane odredbe o zamjeniku iz reda pripadnika nacionalnih manjina te članka 18. kojim se, kao zasebnom odredbom, u cijelosti uređuje ostvarivanje prava na zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u izvršnom tijelu. Odgođena je i primjena članka 21. kojim je izmijenjena odredba o poslovima koje obavlja općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan. Nadalje, odgođena je primjena članka 44. kojim je mijenjana odredba o raspuštanju predstavničkog tijela, kao i članka 46. kojim je propisan novi institut istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika te članka 47. kojim je mijenjana odredba o povjerenicima Vlade Republike Hrvatske. Zaključno, odgođena je i primjena odredaba članaka 50., 51. i 52. kojima su mijenjane i dopunjavane odredbe vezane uz način obnašanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika te njihova prava po osnovi obnašanja dužnosti. Ujedno, s obzirom da je institut prestanka mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika po sili zakona izuzet iz ovoga Zakona i ugrađen u novi Zakon o lokalnim izborima, odgođena je i primjena članka 13. ovoga Zakona do stupanja na snagu Zakona o lokalnim izborima (a koji je također objavljen u NN, br. 144/12 i stupio je na snagu dana 29. prosinca godine). 93

96 SOCIJALNA SKRB Ivana Maletić * Klasi iciranje i evidentiranje prihoda u ustanovama u socijalnoj skrbi UDK: U promo broju obrađena je tema speci ičnosti organiziranja i inanciranja ustanova u socijalnoj skrbi. Uočeno je da je u funkciju socijalne skrbi uključen velik broj različitih ustanova što ovaj sustav čini posebno kompleksnim. U ovom članku autorica obra đuje tematiku izvora inanciranja i klasi iciranja prihoda u sustavu socijalne skrbi. U sljedećim brojevima časopisa obrađivat će se speci ičnosti na rashodnoj strani, posebnost primjene proračunskih klasi ikacija u ovom sustavu, odnos korisnika s nadležnim ministarstvom odnosno jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave te razvoj sustava inancijskog upravljanja i kontrola u sustavu socijalne skrbi. 1. Uvod U proračunskom računovodstvu osnovna pravila priznavanja prihoda i rashoda propisana su Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu 1 : prihodi i rashodi iskazuju se uz primjenu modi- iciranoga računovodstvenog načela nastanka događaja, modi icirano računovodstveno načelo nastanka događaja znači da se: - ne iskazuje rashod amortizacije ne inancijske dugotrajne imovine, - ne iskazuju prihodi i rashodi uslijed promjena vrijednosti ne inancijske imovine, - prihodi priznaju u izvještajnom razdoblju u kojemu su postali raspoloživi i pod uvjetom da se mogu izmjeriti, - rashodi priznaju na temelju nastanka poslovnog događaja (obveza) i u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju, - rashodi za utrošak kratkotrajne ne inancijske imovine priznaju se u trenutku nabave i u visini njene nabavne vrijednosti (iznimno, u djelatnosti zdravstva te u obavljanju vlastite trgovačke i proizvođačke djelatnosti rashodi za kratko- * Mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora 1 NN, br. 114/2010. trajnu ne inancijsku imovinu iskazuju se u trenutku stvarnog utroška odnosno prodaje), - za donacije ne inancijske imovine iskazuju se prihodi i rashodi prema procijenjenoj vrijednosti. Prihodi koje ustanove u socijalnoj skrbi ostvaruju mogu se podijeliti u nekoliko glavnih vrsta: prihodi iz proračuna, participacije, vlastiti i ostali prihodi te donacije o čemu se detaljnije piše u nastavku. 2. Prihodi iz proračuna Prihode iz državnog proračuna ustanove socijalne skrbi evidentiraju na odgovarajućem računu skupine 67 Prihodi iz proračuna za inanciranje redovne djelatnosti korisnika proračuna. Ustanove u procesu decentralizacije (centri za socijalnu skrb i domovi umirovljenika) dobivaju i prihode iz nadležnog lokalnog proračuna koje također evidentiraju na računima iste podskupine s tim da se analitički, odvojeno prate državni od lokalnog izvora. Sredstva od jedinica lokalne i regionalne samouprave, koje nisu nadležne za ustanovu, i od subjekata unutar općeg proračuna, ustanove u socijalnoj skrbi ne bi smjele dobivati direktno kao uplate na račun ustanove, nego preko nadležnog ministarstva odnosno preko nadležne lokalne jedinice, što se onda evidentira na računima podskupine 671. Prihode koje ustanove u socijalnoj skrbi dobiju iz ministarstva odnosno nadležnog lokalnog proračuna trebaju evidentirati na računu Prihodi za inanciranje rashoda poslovanja ili Prihodi za inanciranje rashoda za nabavu ne inancijske imovine. Ustanove u socijalnoj skrbi u računovodstvenim evidencijama ne koriste račun Prihodi na temelju ugovornih obveza. 3. Participacije Drugi važan izvor prihoda u sustavu socijalne skrbi jesu participacije odnosno uplate obveznika za troškove smještaja koje ustanove u socijalnoj skrbi evidentiraju na računu Su inanciranje cijene usluge, participacije i slično. Za prihode od participacija važno je voditi potraživanja po 94 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

97 SOCIJALNA SKRB korisniku za svaki mjesec i upravljati tim prihodima. Člankom 47. Zakona o proračunu de inira se da neovisno o tome na koji način se prihodi prikupljali i rashodi plaćali, odgovornost za prihode odnosno naplatu potraživanja i namjensko trošenje sredstava ostaje na razini proračunskih korisnika odnosno onog tko je zadužen za naplatu prihoda i tko daje nalog za plaćanje rashoda. Proračunski korisnici odgovorni su za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti, za njihovu uplatu u proračun i za izvršavanje svih rashoda i izdataka u skladu s namjenama. Prihodi proračuna ubiru se i uplaćuju u proračun u skladu sa zakonom ili drugim propisima, neovisno o visini prihoda planiranih u proračunu. Koliki je značaj navedene odredbe ukazuje činjenica da je člankom 125. istoga Zakona propisano da će se za postupanje suprotno navedenoj odredbi novčanom kaznom u iznosu od ,00 do ,00 kuna kazniti za prekršaj odgovorna osoba proračuna i proračunskog korisnika. Člankom 47. de inira se i da za naplatu i evidentiranje prihoda ograničenje nikako ne može biti plan proračuna jer se prihodi uplaćuju u proračun u skladu sa zakonima i drugim propisima. E ikasna naplata potraživanja pretpostavlja vođenje cjelovitih evidencija kako dospjelih, tako i nedospjelih potraživanja te poduzimanje učinkovitih i pravodobnih mjera za naplatu potra živanja. Pravodobno poduzimanje mjera za naplatu potraživanja od iznimne je važnosti kako ne bi došlo do zastare potraživanja. Navedeno pretpostavlja i praćenje dospijeća za sva potraživanja i zaračunavanje zateznih kamata ukoliko ista nisu plaćena u skladu s rokom dospijeća. Naravno da su proračunski i izvanproračunski korisnici te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni u skladu s odredbama Ovršnog zakona poduzimati i mjere prisilne naplate svojih potraživanja. U određenim prilikama potrebno je preispitati mogućnost odgode plaćanja ili obročnog plaćanja duga, a pod određenim uvjetima i mogućnost otpisa ili djelomičnog otpisa duga. Pravodobno poduzimanje mjera za naplatu potraživanja uključuje i zaračunavanje zakonskih zateznih kamata za potraživanja koja nisu plaćena u skladu s rokom dospijeća. Navedeno se propituje u pitanju 20. Upitnika o iskalnoj odgovornosti. Uz participaciju, ustanove ostvaruju i druge oblike prihoda od su inanciranja cijene usluge, ali u znatno manjim iznosima. Npr. ustanova za odgoj i obrazovanje ima u svrhu obrazovanja smještenih štićenika TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. radionicu za izobrazbu automehaničara ili autolakirera. Troškove zaposlenih i materijalne rashode, kao i sav potreban materijal za praksu inancira proračun. Kada se ta usluga radi za vanjske korisnike, prihod se fakturira ispod tržne cijene jer taj rad nema tržišnu i konkurentsku orijentaciju. Prihod djelomično pokriva nastale troškove. Prihod ostvaren prodajom se zbog svega navedenog treba klasi- icirati kao prihod od su inanciranja cijene usluga i evidentirati analitički na računu Vlastiti i ostali prihodi Neke ustanove u socijalnoj skrbi iznajmljuju prostor i opremu. Prihode koje ostvare od ovih poslova trebaju klasi icirati i evidentirati kao prihode od pružanja usluga na računu Domovi za psihički bolesne osobe za potrebe korisnika smještenih u njima imaju ugostiteljske usluge u smisli kuhanja kave, prodaje sokova i sl. Cijene se formiraju na razini troškova nabave. Ostvareni prihod klasi icira se kao prihod od pružanja usluga na računu Ustanova se bavi uzgojem svinja ili sadnjom povrća u sklopu radne terapije i radne okupacije štićenika. Proizvode koristi za prehranu korisnika, a preostale viškove proizvoda proda. Ostvareni prihodi klasi iciraju se kao prihodi od prodanih proizvoda na računu Člankom 52. Zakona o proračunu propisano je da se prihodi koje proračunski korisnici državnog proračuna ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima (661 - Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga) uplaćuju u državni proračun. Zakonom o izvršavanju državnog proračuna moguće je propisati izuzeća od uplate vlastitih prihoda u državni proračun. Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske iz godine u godinu utvrđuje se da se obveza uplate vlastitih prihoda ne odnosi na: znanost, visoko obrazovanje, zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi, sustav izvršenja sankcija, ustanove kulture, Hrvatsku poljoprivrednu agenciju i Hrvatski hidrografski institut. Prema Zakonu o izvršavanju nadležno ministarstvo, u ovom slučaju Ministarstvo socijalne politike i mladih može u suglasnosti s Ministarstvom inancija donijeti pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda. Nadležno ministarstvo obvezno je uspostaviti sustav nadzora ostvarenja i trošenja ovih prihoda kod proračunskih korisnika. Do 1. siječnja godine odnosno stupanja na snagu novog Zakona o proračunu, na snazi su bile odredbe Pravilnika o mjerilima za korištenje prihoda proračunskih korisnika ostvarenih na tržištu 95

98 SOCIJALNA SKRB od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti (NN, br. 146/98). Ovim Pravilnikom bili su uređeni prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju na tržištu, način njihova korištenja i ostalo s tim u svezi. Pravilnik je omogućavao državnom proračunu da traži od proračunskih korisnika državnog proračuna uplatu 40% ostvarenih prihoda od obavljanja ostalih poslova vlastite djelatnosti u državni proračun. I jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave propisivale su odlukama o izvršavanju proračuna obvezu uplate dijela vlastitih prihoda korisnika iz svoje nadležnosti u lokalni proračun. Takav način postupanja bio je popraćen i odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu na način da se uplata dijela vlastitih prihoda u lokalni proračun evidentirala na dugovnoj strani računa Prihodi od vlastite djelatnosti uplaćeni u proračun. Međutim, stupanjem na snagu Zakona o proračunu 1. siječnja prestao je važiti navedeni Pravilnik o mjerilima za korištenje prihoda proračunskih korisnika ostvarenih na tržištu od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti i u cijelosti se promijenio način praćenja vlastitih prihoda korisnika na državnoj i lokalnoj razini. Zakonom o proračunu propisana je obveza uplate svih prihoda koje proračunski korisnici ostvare od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima u nadležni proračun. Sukladno navedenom proračunski korisnici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, dakle i domovi za starije i nemoćne, dužni su uplaćivati vlastite prihode u proračun nadležne jedinice gdje se isti planiraju kao izvor inanciranja vlastiti prihodi iz kojeg se inanciraju rashodi i izdaci (aktivnosti i projekti) doma koji je vlastite prihode i ostvario. U skladu sa Zakonom o proračunu, novi Računski plan prilagođen je ovakvom načinu praćenja vlastitih prihoda te kao protustavku uplati vlastitih prihoda u lokalni proračun predviđa evidentiranje potraživanja od proračuna. U slučaju da proračunski korisnik ne potroši vlastite prihode uplaćene u lokalni proračun do kraja proračunske godine, prema Zakonu o proračunu (čl. 52. st. 5.) ne može ih prenijeti u iduću proračunsku godinu. Izmjenama Zakona o proračunu (NN, br. 136/2012, čl. 52) dozvoljeno je izvršavanje vlastitih prihoda iznad plana, te korištenje uplaćenih, a neplaniranih vlastitih prihoda prema naknadno utvrđenim aktivnostima/projektima. Korisnik koji posluje preko sustava lokalne riznice, uplatu vlastitih prihoda u riznicu evidentirat će zaduženjem računa potraživanja iz proračuna i odobrenjem računa vlastitih prihoda. Iz uplaćenih vlastitih prihoda podmirit će obveze što će evidentirati zaduženjem računa obveza i odobrenjem računa potraživanja iz proračuna. U slučaju kad su prihodi veći od stvorenih obveza na kraju godine iskazat će višak prihoda. Početkom zatvorit će potraživanje iz lokalnog proračuna na teret viška prihoda. RB Opis Iznos Račun Duguje Potražuje Evidencije kod proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Obračun i naplata vlastitih prihoda 1. Obračun prihoda od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga na temelju izdanog računa 2. Obavijest lokalnog proračuna o naplaćenim vlastitim prihodima 3. Potraživanje iz lokalnog proračuna za naplaćene vlastite prihode Obračun i plaćanje rashoda 4. Primljen račun Primljena obavijest iz lokalne riznice da je račun plaćen Saldo Knjiženje Zatvaranje potraživanja prema lokalnom proračunu na teret viška prihoda Zakon o proračunu omogućio je određivanje izuzeća od obveze uplate vlastitih prihoda u nadležni proračun, i to odlukom o izvršavanju proračuna budući da lokalna jedinica treba stvoriti informacijske preduvjete za praćenje uplate vlastitih prihoda svojih korisnika i izvršavanje rashoda iz tih izvora. Pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su svojim odlukama o izvršavanju proračuna obvezale korisnike na uplatu dijela vlastitih prihoda u lokalni proračun. U takvim slučajevima proračunski korisnik naplatu vlastitih prihoda evidentira zaduženjem računa novčanih sredstava uz odobrenje računa vlastitih prihoda u visini koja mu odlukom pripada. Istodobno evidentira obvezu (na osnovnom računu 23954) za uplatu dijela vlastitih prihoda u lokalni proračun. Lokalni 96 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

99 SOCIJALNA SKRB proračun evidentira prihod uplaćen od korisnika po osnovi naplaćenih potraživanja od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga na odgovarajućem osnovnom računu u okviru podskupine 661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga kako bi u konsolidiranom inancijskom izvještaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i korisnika bio iskazan ukupan prihod od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga kojeg je ostvario korisnik na tržištu. 5. Donacije Ustanove u socijalnoj skrbi (najčešće domovi za djecu) mogu primiti uplate od pravnih ili izičkih osoba za uređenje prostora, kupnju materijala i opreme, a čest je slučaj da dobiju materijal za rad sa štićenicima. Primljene uplate evidentiraju kao donacije, a u vrijednosti dobivenog (potrošnog) materijala također evidentiraju donacije na odgovarajućem računu podskupine Donacije od pravnih i izičkih osoba izvan opće proračuna. NAJAVLJUJEMO! SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA USTANOVE U SOCIJALNOJ SKRBI Zagreb, 17. siječnja TEMA RADIONICE JE: Obveze u svezi davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti i sustava inancijskog upravljanja te speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija uoči sastavljanja godišnjih inancijskih izvještaja i ostale aktualnosti primjena izmjena Zakona o proračunu i slično. Detaljan program radionice objavljen je na internet stranici TIM4PIN MAGAZIN 1/

100 ZDRAVSTVO Davor Vašiček * Klasi iciranje i evidentiranje prihoda u ustanovama u sustavu zdravstva UDK: Zdravstveni sustav Republike Hrvatske uređen je na poseban način početkom godine, kada je Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje promijenjen status izvanproračunskog fonda te je postao dio središnjeg proračuna. Doprinosi za zdravstveno osiguranje koji su se do tada uplaćivali na račun HZZO-a, uplaćuju se na račun državne riznice (središnjeg proračuna), ali i dalje s obzirom na zakonsko uređenje zdravstvenog sustava zadržavaju obilježje doprinosa i prate se odvojeno od ostalih prihoda. U ovom članku, autor obrađuje speci ičnosti klasi iciranja i evidentiranja prihoda u sustavu zdravstva. 1. Uvod Ustanove u zdravstvu jesu proračunski korisnici državnog proračuna, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ovisno o osnivaču. Posebnost sustava zdravstva je u tome što se proračunski korisnici u toj djelatnosti ne inanciraju po pojedinim vrstama rashoda, nego kroz ugovorne odnose s HZZO-om, odnosno državom koja preko njih građanima indirektno pruža zdravstvene usluge. Upravo zato su u ekonomskoj klasi ikaciji sredstva koja HZZO (središnji proračun) plaća bolnicama na temelju sklopljenih ugovora odnosno pruženih usluga klasi- icirana u podskupini Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja. Ustanove u zdravstvu inanciraju se najvećim dijelom iz tri izvora: Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, županije odnosno Grada Zagreba i vlastitih izvora (ostvarivanjem prihoda po posebnim propisima i obavljanjem poslova na tržištu). 2. Prihodi od HZZO-a Zdravstvene ustanove najveći dio prihoda ostvaruju temeljem ugovornog odnosa s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. HZZO je u godini većim dijelom svojih prihoda i rashoda ušao * Dr. sc. Davor Vašiček, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, glavni urednik TIM4PIN MAGAZINA u državni proračun, dok jednim dijelom i dalje ima status izvanproračunskog fonda. HZZO i zdravstvene ustanove sklapaju ugovor kojim se uređuju međusobna prava i obveze u svezi provođenja bolničkog liječenja i specijalističko-konzularne zdravstvene zaštite. Ugovorom se utvrđuje i maksimalan mjesečni iznos sredstava koje ustanova dobiva od HZZO-a za razdoblje utvrđeno ugovorom. Ustanova se obvezuje uskladiti rashode za pruženu zdravstvenu zaštitu osiguranim osobama Zavoda s dobivenim prihodima. Prihodi koje ustanove ostvaruju na temelju ugovora s HZZO-om evidentiraju se u podskupini Prihodi iz proračuna za inanciranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika, na osnovnom računu Prihodi na temelju ugovorenih obveza. Potraživanja za prihode na temelju ugovora sklopljenih s HZZO-om i obračunate prihode evidentiraju na računima 16713/ Potraživanja, kao i prihodi mogu se prema vrstama evidentirati analitički, npr glavarine, prihodi za ozljede, prihodi za konvencije, prihodi za sistematske preglede i dr. HZZO mjesečno prati izvršenje ugovorenih usluga bolničkog liječenja i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite osiguranim osobama Zavoda na osnovi zaprimljenih i likvidiranih računa ustanove u odnosu na mjesečni iznos sredstava iz ugovora. Primjer: Bolnica je fakturirala za mjesec ožujak ugovorenih usluga u svoti od ,00 kn. HZZO je uplatio ugovoreni mjesečni iznos od ,00 kn. RB Opis Iznos Račun Duguje Potražuje Obračun ugovorenih usluga Primljena uplata ugovorenog mjesečnog iznosa od HZZO-a Obračunan prihod na temelju ugovornog odnosa TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

101 ZDRAVSTVO Sredstva koja ustanove prime od strane HZZO-a evidentiraju se na osnovnom računu Prihodi na temelju ugovornih odnosa, a ustanove mogu zbog potrebe analitičkog praćenja osnovni račun dalje raščlanjivati dodavanjem šeste i daljnjih znamenki. Usklađenje zaprimljenih i likvidiranih računa ustanova sukladno visini ugovorenih sredstava izvršava se krajem godine na dan 31. prosinca. Ako ustanova temeljem zaprimljenih i likvidiranih računa u Zavodu iskaže prekoračenje ugovorenog iznosa sredstava, HZZO nakon godišnjeg usklađenja, vraća ustanovi račune koji premašuju iznos sredstava. Primjer: HZZO je uplatio ugovoreni mjesečni iznos od ,00 kn za mjesec prosinac bolnica je fakturirala ,00 kn. Račun RB Opis Iznos Duguje Potražuje Račun izvršenih usluga 1. za XII/ Primljena uplata 2. ugovorenog mjesečnog iznosa od HZZO-a Razlika fakturiranog i a. doznačenog iznosa Priznati prihod na 3. temelju ugovornog odnosa Pretpostavimo da je temeljem usklađenja na dan 31. prosinca godine utvrđeno da je bolnica ukupno fakturirala ,00 kn (zaključno s fakturama za prosinac), a doznačeno joj je ukupno ,00 kn od strane HZZO-a. Razlika od ,00 kn ne smatra se prihodom godine. Razlika više doznačenog od fakturiranog iznosa (utvrđena usklađenjem) kod ustanova nije prihod u tekućoj godini jer nije izvršen ugovoreni opseg i vrijednost zdravstvenih usluga. U tom slučaju bolnice više primljeni iznos iskazuju kao obvezu za primljeni predujam (avans). 3. Prihodi od decentralizacije TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. Sa ciljem ravnomjernog inanciranja svih ustanova u zdravstvu na području RH, Vlada Odlukom utvrđuje minimalne inancijske standarde za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove za tekuću godinu. Odlukom o minimalnim inancijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove u godini 1 utvrđuju se minimalni inancijski standardi za: investicijsko ulaganje zdravstvenih ustanova u prostor, medicinsku i nemedicinsku opremu i prijevozna sredstva, investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava, informatizaciju zdravstvene djelatnosti, a sve sukladno planu i programu mjera zdravstvene zaštite i mreži javne zdravstvene službe. Od godine odlukama je utvrđeno da se dio iznosa sredstava po odobrenju Ministarstva zdravlja može koristiti i za pokriće dospjelih, a nepodmirenih obveza zdravstvenih ustanova. Županije i Grad Zagreb planiraju sredstva na pozicijama konkretnih rashoda za inanciranje ustanova u zdravstvu u njihovom vlasništvu. Sredstva ostvarena od županije odnosno Grada Zagreba ustanova u zdravstvu evidentira na računu podskupine 671, jer je ustanovama u zdravstvu čije se inanciranje decentralizira nadležni proračun županija, odnosno Grad Zagreb. Primjer: Županija je doznačila ,00 kn bolnici u svom vlasništvu za troškove dodatnog ulaganja na medicinskoj opremi. RB Opis Iznos Račun Duguje Potražuje Prihodi za inanciranje rashoda za nabavu ne inancijske imovine Dodatno ulaganje na medicinskoj opremi - primljen račun dobavljača povećanje vrijednosti medicinske opreme plaćen račun dobavljaču Vlastiti prihodi Prihodi koje zdravstvene ustanove ostvare obavljanjem poslova na tržištu (vlastiti prihodi) odnosno od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga evidentiraju se na računima podskupine NN, br. 52/

102 ZDRAVSTVO Najčešći vlastiti prihodi kod ustanova u zdravstvu jesu prihodi ostvareni od iznajmljivanja prostora te gotovinske naknade korisnika usluga. Neke zdravstvene ustanove imaju u vlasništvu stanove koje daju na korištenje zaposlenicima uz naplatu stanarine. Za održavanje stanova danih zaposlenima na korištenje plaćaju mjesečne iznose dobavljaču (poduzeću koje održava stanove). U skladu s člankom 70. stavkom 4. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu proračunski korisnici koji iznajmljuju ili daju u zakup imovinu ostvarene prihode iskazuju kao prihode od pruženih usluga. Dakle, naplaćenu stanarinu zdravstvene ustanove evidentiraju na računu Prihodi od pruženih usluga. Rashodi za održavanje stanova evidentiraju se analitički na računu Usluge tekućeg i investicijskog održavanja građevinskih objekata. 5. Gotovinske uplate korisnika usluga i participacije Participacija i gotovinska naknada koju korisnik plati nemaju isti karakter u suštinskom i klasi ikacijskom smislu. Participaciju plaćaju osigurane osobe, i to je oblik dodatnog su inanciranja cijene usluge koja se podmiruje iz sredstava doprinosa. Za razliku od gotovinske naknade koja iznosi punu cijenu pružene usluge, participacija nema karakteristiku prihoda ostvarenog obavljanjem poslova na tržištu te se evidentira na računu Su inanciranje cijene usluge, participacije i slično. Naplaćene gotovinske naknade u visini pune cijene zdravstvene usluge se evidentiraju na računu u okviru podskupine Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga. Zdravstvene ustanove, osim prihoda od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga, ostvaruju i prihode po posebnim propisima. Zdravstvena ustanova je obvezna osiguranim osobama HZZO-a koje nisu oslobođene obveze sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite i koje nisu osigurane u dopunskom zdravstvenom osiguranju, nakon pružene zdravstvene usluge naplatiti propisano sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite, sukladno odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju. Riječ je o takozvanoj participaciji. Prihodi od participacije evidentiraju se na osnovnom računu Su inanciranje cijene usluge, participacije i slično. Primjer: Naplaćeno je ,00 kn participacije od pacijenata. Račun RB Opis Iznos Duguje Potražuje Naplaćena participacija 1. (novac u blagajni) Rabati i donacije Prilikom sklapanja ugovora s dobavljačima česti su ugovoreni rabati na ostvareni promet. U skladu s ugovorenim uvjetima dobavljači u trenutku isporuke ili periodično dostavljaju inancijska odobrenja (naknadno odobreni rabati) za određeno vremensko razdoblje. Ako je rabat odobren u trenutku isporuke, za iznos rabata umanjuje se nabavna cijena primljene isporuke. Dakle nabava se evidentira po neto vrijednosti. U slučaju naknadno odobrenih rabata koji se odnose na ranije isporuke, vrijednosti rabata priznaju se u prihode ustanove u trenutku odobrenja. Primjer: Bolnici je u fakturi odobren rabat dobavljača A na primljenu isporuku sanitetskog materijala: ukupno faktura ,00 kn, rabat 5% (10.000,00 kn). Primljena je obavijest dobavljača B za naknadno odobreni rabat za isporuke u prvom kvartalu godine za iznos od ,00 kn. Račun RB Opis Iznos Duguje Potražuje Račun za materijal 1. ( %) A Obavijest o naknadnom rabatu od dobavljača B Dakle odobrenih rabata u trenutku nabave smanjuju obvezu i nabavnu vrijednost materijala. Naknadni rabati izravno se priznaju kao prihod. Kada ustanove u zdravstvu dobiju od pravne ili izičke osobe donaciju lijekova, sanitetskog i ostalog potrošnog materijala prihodi od donacija priznaju se u trenutku utroška kako je prikazano u nastavku. RB Opis Iznos Račun Duguje Potražuje Donacija lijekova Utrošeni lijekovi iz donacije a. Priznavanje prihoda TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

103 Vesna Orlandini * ŠKOLSTVO UDK Utvrđivanje i evidentiranje štete prouzročene od radnika ili učenika škole U odnosu na ostale proračunske korisnike, institucije iz sustava obrazovanja osnovne i srednje škole, učenički domovi podložnije su događajima koji za posljedicu imaju materijalnu štetu na imovini. U ovom članku, autorica piše o inancijskim i računovodstvenim aspektima tih događaja. Štete prouzročene od učenika škole moguće je podijeliti na dva dijela. Prvi se odnosi na štetu prouzročenu izvedbom nastave, najčešće praktičnog dijela, a drugi dio na onu izazvanu igrom ili drugim okolnostima, izvan nastave, koja se manifestira razbijenim staklima, oštećenjima namještaja, opreme i slično. Štete prouzročene od radnika škole najčešće se otkriju kod obveznog godišnjeg popisa imovine i obveza, u slučajevima inventurnog manjka za kojeg odgovara radnik. Drugi učestali vezani su uz nastanak štete na službenom automobilu ili uslijed lošeg rukovanjem opremom. U nastavku se daju primjeri knjigovodstvenog evidentiranja navedenih i sličnih poslovnih događaja. Primjer 1. Naplata štete od učenika za razbijeno laboratorijsko posuđe Učenik srednje škole, prilikom izvođenja praktične nastave razbio je, zbog neopreznog rukovanja i nemara, laboratorijsko posuđe nabavne vrijednosti 100 kn. U takvim su slučajevima učenici obvezni podmiriti 20% nastale štete, temeljem Odluke škole. Riječ je o naknadi simboličnog karaktera uvedenoj sa ciljem discipliniranja učenika kako bi se izbjegle nemarom prouzročene štete. Knjiženje: RB Opis Račun Iznos Duguje Potražuje Potraživanja od učenika na temelju Odluke Uplata učenika za razbijene epruvete i tikvice Prihod od naplate štete * Vesna Orlandini, dipl. oec, pomoćnica ministra, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. Prihod ostvaren od učenika temeljem Odluke škole za naplatu štete za uništeno laboratorijsko posuđe evidentira se na osnovnom računu Prihodi s naslova osiguranja, refundacije štete i totalne štete. Primjer 2. Šteta počinjena od učenika razbijeno staklo Učenik prvog razreda osnovne škole je u igri, tijekom velikog odmora, razbio staklo na prozoru učionice. Novo staklo je naručeno. Dobavljač je ispostavio račun školi u iznosu od kn. Svi učenici prvog razreda, solidarno su u cijelosti podmirili trošak njegove nabave. Knjiženje: RB Opis Račun Iznos Duguje Potražuje Usluge tekućeg i investicijskog održavanja račun dobavljača Uplata učenika za razbijeno staklo u blagajnu Plaćen račun U slučaju da se sredstva iz blagajne uplaćuju na račun škole i s računa podmiruje račun dobavljača knjiženja su sljedeća: RB Opis Račun Iznos Duguje Potražuje Uplata učenika za razbijeno staklo u blagajnu Prijenos iz blagajne na račun Plaćen račun Primjer 3. Štete nastale na osiguranoj imovini Primjerice, premije osiguravajućem društvu za obvezno osiguranje prijevoznih sredstava, radnika od nesreće i druge premije evidentiraju se kao rashod 101

104 ŠKOLSTVO za premije osiguranja u okviru odjeljka Premije osiguranja. Treba naglasiti da se premija za policu osiguranja kojom su od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) osigurani svi zaposlenici u državnim i javnim službama, dakle i školama podmiruje izravno iz državnog proračuna. Troškovi koji nastaju, a pokriveni su policama osiguranja za koje su plaćene premije, evidentiraju se na odgovarajućim računima rashoda. Refundacije osiguravajućih kuća, ostvarene u istoj iskalnoj godini, knjiže se kao povrati na stavke rashoda, odnosno storno rashoda, a refundacije ostvarene u sljedećoj iskalnoj godini na Prihodi s naslova osiguranja, refundacije štete i totalne štete. U prometnoj nezgodi oštećen je službeni automobil AB. Primljen je račun od ovlaštenog servisera za popravak u iznosu od kn. Račun je plaćen. Osiguravajuća kuća priznala je u cijelosti račun za popravak. Knjiženje: RB Opis Račun Iznos Duguje Potražuje Primljen je račun servisera Potraživanje od osiguravajućeg društva Račun je plaćen Refundacija osiguravajućeg društva Račun servisera za popravak automobile evidentiran je na osnovnom računu Usluge tekućeg i investicijskog održavanja prijevoznih sredstava budući da je riječ o servisiranju, popravcima i zamjenama dijelova automobile kojima se isti dovodi u stanje normalnog rada ne mijenjajući mu namjenu ili poboljšavajući performanse da bi se smatralo dodatnim ulaganjem. Škola je podnijela zahtjev osiguravajućem društvu za refundacijom nastalih troškova i pri tome u glavnoj knjizi evidentirala potraživanje na osnovnom računu Ostali nespomenuti rashodi u okviru podskupine Potraživanja za upravne i administrativne pristojbe, pristojbe po posebnim propisima i naknade. Refundacija troškova ostvarena je u sljedećoj proračunskoj godini i stoga se evidentirala kao prihod na osnovnom računu Prihodi s naslova osiguranja, refundacije štete i totalne štete. Primjer 4. Totalne štete na osiguranoj imovini Srednja škola je za potrebe obavljanja vlastite djelatnosti nabavila aparat za posebna mjerenja (vrijednost kn) koji je u požaru potpuno uništen. Aparat je bio osiguran i korisnik je od osiguravajućeg društva ostvario nadoknadu u visini od kn. Knjiženje: RB Opis Račun Iznos Duguje Potražuje Uništen aparat Prihodi od nadoknade štete s osnova osiguranja (totalna šteta) Primjer 5. Objektivni inventurni manjkovi imovine dodijeljene radniku Povjerenstvo za popis dugotrajne ne inancijske imovine u uporabi, pripremi i izvan uporabe utvrdilo je manjak računala dodijeljenog radniku škole. Nabavna vrijednost računala iznosi kn, a ispravak vrijednosti kn. Utvrđeno je da je to manjak nastao zbog krađe utvrđene temeljem očevidnika pa je ravnatelj škole donio odluku da se radi o tzv. objektivnom manjku. Navedena odluka osnova je da se provedu sljedeća knjiženja: Knjiženje: RB Opis Račun Iznos Duguje Potražuje Isknjižavanje imovine: promjena u obujmu imovine ispravak vrijednosti nabavna vrijednost a. Smanjenje vlastitih izvora Evidencija navedenoga manjka događaj je koji utječe na neto vrijednost (razliku između imovine i obveza), a nije rezultat aktivnosti, odnosno transakcije i stoga se istodobno knjiži i u okviru podskupine Promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza i to na osnovnom računu Promjene u obujmu imovine. Budući je riječ o tzv. objektivnom manjku ne tereti se odgovorna osoba. Primjer 6. Inventurni manjkovi koji terete radnika Utvrđen je manjak opreme za protupožarnu zaštitu, tržišne vrijednosti kn. Nabavna vrijednost 102 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

105 ŠKOLSTVO opreme bila je kn, a otpisana vrijednost 750 kn. Manjak je prouzročio radnik škole te je zakonski predstavnik donio odluku da će se za manjak isti i teretiti. Knjiženje: RB Opis Račun Iznos Duguje Potražuje Isknjižavanje opreme za protupožarnu zaštitu Potraživanja od prodaje opreme Radnik podmiruje prouzročenu štetu (u sljedećoj godini) a. Evidentiranje prihoda od prodaje opreme za protupožarnu zaštitu (u sljedećoj godini) Za utvrđeni manjak dugotrajne ne inancijske imovine u glavnoj knjizi smanjuju se imovina i izvori bez knjiženja rashoda po toj osnovi, a ako je manjak uzrokovao odgovorni radnik, nadoknada manjka evidentira se kao prihod. Evidencija navedenoga manjka ne evidentira se u okviru podskupine Promjene u vrijednosti (revalorizacija), budući se za isti tereti odgovorna osoba u smislu ostvarivanja prihoda kao da je riječ o prodaji dugotrajne ne inancijske imovine. Manjak je najrealnije vrednovati po tržišnoj cijeni. Na računu na temelju kojeg se obavlja knjiženje ovog poslovnog događaja kao datum dužničkovjerovničkog odnosa (datum isporuke) svakako mora biti naveden datum proračunske godine, jer je sam događaj nastao u tekućoj godini (popis je obavljen ). Takav račun ima datum ispostavljanja nakon (nakon odluke zakonskog predstavnika), ali se evidentira u poslovnim knjigama zaključno s 31. prosinca jer se odnosi na to obračunsko razdoblje. NAJAVLJUJEMO! SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE I UČENIČKE DOMOVE Zagreb, 23. siječnja TEMA RADIONICE JE: Obveze u svezi davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti i sustava inancijskog upravljanja te speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija uoči sastavljanja godišnjih inancijskih izvještaja i ostale aktualnosti primjena izmjena Zakona o proračunu i slično. Detaljan program radionice objavljen je na internet stranici TIM4PIN MAGAZIN 1/

106 ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE Vesna Vašiček * Ivana Maletić ** Izvori inanciranja i klasi ikacija prihoda ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja UDK 378.1:336 Financiranje ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja poprilično je složeno osobito zbog činjenice da se ustanove inanciraju iz više izvora iz državnog proračuna: s pozicija Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, ali i s pozicija drugih ministarstava i nadležnog ministarstva za različite projekte za čiju provedbu temeljem natječaja budu izabrani te iz ostalih izvora kao što su fondovi Europske unije, prihodi ostvareni na tržištu od školarina, istraživačkih, umjetničkih i stručnih projekata, nakladničke i druge djelatnosti. Pitanje koje se postavlja je kako pratiti inanciranje iz više proračunskih izvora istih rashoda poput plaća i ostalih troškova poslovanja. U ovom članku autori obrađuju problematiku normativnog okvira i načina inanciranja, klasi iciranja i evidentiranja prihoda u sustavu znanosti i visokog obrazovanja i ukazuju na potrebu da se normativni okvir prilagodi nastalim promijenama. Cilj je da se u sljedećim brojevima detaljnije obradi računovodstveni okvir praćenja različitih izvora inanciranja i namjenske potrošnje sredstava. 1. Uvod Proračunski korisnici iz područja znanosti jesu: javni znanstveni instituti čija je zadaća znanstveno istraživanje i ostvarivanje znanstvenih programa od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku te uspostavljanje znanstvene infrastrukturu (zajedno sa sveučilištima), sveučilišta (u čijem su sastavu fakulteti), veleučilišta i visoke škole koji se osnivaju zakonom - javna sveučilišta, odnosno uredbom Vlade Republike Hrvatske javna veleučilišta i javne visoke škole za obavljanje javne službe u djelatnosti visoke naobrazbe i znanstvenoistraživačkoj djelatnosti; ustanove čija djelatnost osigurava cjelovitost i potrebni standard sustava visoke naobrazbe; * Prof. dr. sc. Vesna Vašiček, Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet ** Mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora, ivana.maletic@tim4pin.hr Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti koja se izdvojila iz Ministarstva znanosti i tehnologije te je u državnom proračunu de inirana kao zaseban razdjel 106. Temeljno određenje po kojem neki fakultet ili institut ima obilježje javnog je da je u funkciji pružanja javnih usluga, za koje je odgovorna i koje inancira država kroz proračunska izdvajanja. Kriteriji za klasi ikaciju proračunskih i izvan proračunskih korisnika u Pravilniku o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika dr žav nog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 128/09.) jesu da: 1. je osnivač Republika Hrvatska, 2. ostvaruju prihode iz državnog proračuna i/ili temeljem javnih ovlasti, zakona i drugih propisa, pri čemu ti prihodi iznose 50% ili više od ukupnih prihoda te 3. su navedeni u Registru proračunskih i izvan proračunskih korisnika. Slijedeći navedene kriterije iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika čiji podaci se svake godine objavljuju u Narodnim novinama, utvrđeno je koje su ustanove u sustavu znanosti i visokog obrazovanja - proračunski korisnici u nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Obavljanje poslova koje država smatra prioritetnim i želi inancijski podupirati razlog je institucionalnog postavljanja subjekta u okvir države. Međutim, obavljanje nekih usluga, odnosno provođenje funkcija za koje je zainteresirana, država može povjeriti pravnim osobama u privatnom vlasništvu i kroz to pružiti svojim građanima usluge, a što pravne osobe u privatnom vlasništvu ne svrstava u proračunske korisnike. 2. Financiranje i klasi ikacija prihoda ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja Člankom 107. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, br. 123/03, 198/03, 105/04, 104 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

107 ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE 174/04, 46/07, 45/09 i 63/11) visoka učilišta, instituti i druge znanstvene organizacije inanciraju se iz: 1. sredstava osnivača, 2. državnog proračuna Republike Hrvatske, 3. proračuna županija, gradova i općina, 4. Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (izmijenjen naziv i djelokrug NN, br.78/2012.) 5. vlastitih prihoda ostvarenih na tržištu od školarina, istraživačkih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata, ekspertiza, nakladničke i drugih djelatnosti, 6. sveučilišnih i ostalih zaklada, ostvarene dobiti trgo vačkih društava i drugih pravnih osoba iz članka 66. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, 7. izravnih ulaganja pojedinaca, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, 8. donacija te 9. ostalih izvora. Sveučilišta, veleučilišta, visoke škole i javni znanstveni instituti mogu se inancirati samo iz onih izvora koji ne utječu na njihovu neovisnost i dostojanstvo. Vlastiti prihodi mogu se ostvarivati samo djelatnostima koje ne štete ostvarenju osnovnih zadaća sveučilišta, veleučilišta, visokih škola i javnih znanstvenih instituta. Javna sveučilišta, veleučilišta i visoke škole inanciraju se iz državnog proračuna uzimajući u obzir utvrđene kapacitete pojedinoga visokog učilišta, cijenu pojedinih studija te ocjenu o njihovoj kvaliteti. Prijedlog kriterija za raspodjelu proračunskih sredstava za znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje sukladno Zakonu o o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju daje Savjet za inanciranje znanosti i visokog obrazovanja, a na temelju strateških prioriteta koje predloži Nacionalno vijeće za znanost i Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje. Navedeni dokumenti koje bi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta trebalo koristiti kao podloge za raspodjelu proračunskih sredstava za znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje nisu nikada doneseni te sam postupak predlaganja proračuna od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta ne slijedi proceduru utvrđenu Zakonom o znastvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, čl.6.,7.,8.,9.,14., 108.) Sredstva iz državnog proračuna namijenjena sveu čilištima, veleučilištima i visokim školama doznačuju se korisnicima u ukupnom iznosu, a korisnici ih svojim proračunom raspoređuju za pojedine namjene, sukladno statutu i drugim općim aktima. TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. Iako je Zakonom još 2003.g. de iniran cjeloviti iznos kao model inanciranja prijelaz na inanciranje kroz cjeloviti iznos te prijenos inancijskih ovlasti i odgovornosti s Ministarstva na sveučilišta nije do danas u potpunosti završen. Dosadašnji način određivanja sredstava za visoko obrazovanje i znanost iz državnog proračuna u Republici Hrvatskoj temeljio se na iznosima iz prošlih godina korigirano na više ili na niže ovisno o promjenama BDP-a i raspoloživim sredstvima na godišnjoj razini. Takav sustav povijesne alokacije sredstava koji se temelji na inanciranju plaća zaposlenih i dijela materijalnih troškova i kontroli izvršavanja proračuna po stavkama i ulaznim kriterijima ne omogućava srednjoročno niti dugoročno planiranje kao ni postavljanje strateških ciljeva i praćenje njihove realizacije kroz proračun. Posljedica je zadržavanje postojećeg stanja, a izbjegavajući poticaj razvoju institucija promjenom modela inanciranja ne potiču se važni razvojni programi koji su ostavljeni na brigu samim institucijama. Posljedne dvije godine model inanciranja visokog obrazovanja se razvija pod pojmom programski ugovori, a model programskih ugovora predložen je kao način inanciranja u prijedlogu novih zakonskih rješenja koja su bila u javnoj raspravi i i 2012.g. Tijekom 2012.g. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u suradnji sa sveučilištima, veleučilištima i visokim školama pripremilo je i potpisalo prve ugovore za trogodišnje inanciranje u dijelu subvencioniranja studenata u troškovima studija. Novi modeli inanciranja postavljaju zahtjeve i na drugačije praćenje izvora inaciranja i potrošnje u odnosu na postojeća rješenja, pa se očekuju i smjernice za računovodstveno praćenje u tom segmentu. Prema čl st.1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju proračun javnoga znanstvenog instituta donosi upravno vijeće na prijedlog znanstvenog vijeća i uz suglasnost ministra., a prema čl st. 3. proračun sveučilišta donosi senat na prijedlog rektora, a proračun veleučilišta i visoke škole stručno vijeće na prijedlog dekana. Odredba da proračun veleučilišta i visoke škole donosi stručno vijeće nije u skladu s pravilima dobrog inancijskog upravljanja prema zahtjevima Zakona o iskalnoj odgovornosti i Zakona o proračunu jer bi proračun trebalo donositi tijelo koje ima upravljačku ulogu (upravno vijeće). Sredstva iz proračuna koja se daju ustanovama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja namijenje- 105

108 ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE na su prvenstveno podmirenju troškova obavljanja djelatnosti i plaća i naknada nastavnika i znanstvenika, istraživača, stručnoga tehničkog i pomoćnog osoblja. Uz inanciranje plaća i ostalih materijalnih rashoda instituta, iz proračuna (iz različitih Ministarstava temelje provedenih natječaja) se inanciraju i konkretni projekti. Prihodi iz proračuna evidentiraju se, bez obzira za koje namijene su dobiveni (za pojedine projekte ili za plaće i materijalne rashode), na odgovarajućim računima podskupine Prihodi iz proračuna za inanciranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika: Prihod za inanciranje rashoda poslovanja i Prihodi za inanciranje rashoda za nabavu ne inancijske imovine. Važno je uspostaviti računovodstveni sustav u kojem će se pratiti potrošnja inancirana iz prihoda iz proračuna odvojeno od drugih izvora prihoda, ali i analitički po vrstama prihoda iz proračuna. Značajan dio prihoda u skladu s zakonskim okvirom i prirodom djelatnosti ustanove u sustavu znanosti i visokog obrazovanja ostvaruju kao vlastite prihode. Vlatiti prihodi evidentiraju se na računima podskupine Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga. Ustanove u znanosti i visokog obrazovanja oslobođene su uplate namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda u državni proračun (čl. 38. i 39. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu, NN br. 139/2012). Nadležno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta obvezno je nadzirati ostvarivanje i trošenje na mjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda ustanova u znanosti koje su njegovi proračunski korisnici. Ministarstvo može u suglasnosti s Ministarstvom inancija donijeti pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda te donacija za koje namjena nije utvrđena. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta za sad nije donijelo navedeni Pravilnik i u praksi je poprilično različito uređeno evidentiranje namjenskih i vlastitih prihoda kako u dijelu obuhvata i klasi- iciranja pojedine vrste prihoda u neki od izvora tako i u dijelu utvrđivanja namijene njihova korištenja. Prethodnim propisima javnim visokim učilištima i institutima su posebnim Pravilnicima - Pravilnikom o osnovama inanciranja visoke naobrazbe na javnim visokim učilištima (NN, br. 25/96 i 28/99) i Pravilnikom o osnovama inanciranja znan stvenoistraživačkih instituta (NN, br. 38/97 i 28/99), utvrđena mjerila po kojima koriste prihode ostvarene od programa, projekata, ekspertiza i drugih poslova u skladu sa svojim statusom neovisno o programima i projektima koje inancira središnji proračun. Primjena navedenih propisa temeljena na zakonskom okviru iz 1999., a koji ne uvažava promjena propisa iz područja proračuna (2003. i 2008.) te iz područja znanosti i visokog obrazovanja (2003.) je otežana te bez značajnijih intervencija u sadržaj pravilnika isti nisu primjenjivi u praksi. Sve navedeno upućuje na zaključak da je po dručje klasi ikacije izvora inanciranja i nji hovog računovodstvenog praćenja važno za sagledavanje namjenske potrošnje ustanova te da ga je za potrebe eksternog praćenja i nadzora potrebno normativno urediti i uni icirati. NAJAVLJUJEMO! SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA FAKULTETE I INSTITUTE Zagreb, 18. siječnja TEMA RADIONICE JE: Obveze u svezi davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti i sustava inancijskog upravljanja te speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija uoči sastavljanja godišnjih inancijskih izvještaja i ostale aktualnosti primjena izmjena Zakona o proračunu i slično. Detaljan program radionice objavljen je na internet stranici TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

109 PREDŠKOLSKI ODGOJ Mladenka Karačić * Maja Petričko ** Odgovori na pitanja dječjih vrtića vezano uz inancijsko poslovanje UDK U promo broju TIM4PIN MAGAZINA obrađene su speci ične evidencije prihoda i rashoda u dječjim vrtićima. Dosta je upita dječjih vrtića tijekom zadnjih par mjeseci bilo vezano uz inancijsko poslovanje osobito s aspekta primjene pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti. Autorice u ovom članku kroz pregled pitanja i odgovora ukazuje na speci ična rješenja primjenjiva u svakodnevnom radu dječjih vrtića. 1. Što treba sadržavati obrazloženje inancijskog plana, treba li ga povezati sa godišnjim planom rada dječjeg vrtića? Obrazloženje inancijskog plana podloga je za analiziranje rezultata (učinaka) i oblikovanje budućih ciljeva, usmjeravanje djelovanja proračunskog korisnika na državnoj i lokalnoj razini te je osnova za utvrđivanje odgovornosti. U skladu s člankom 30. Zakona o proračunu korisnici su dužni, uz prijedlog inancijskog plana izraditi i dostaviti obrazloženje prijedloga inancijskog plana. Uvođenjem srednjoročnog iskalnog okvira na državnoj razini i programskog planiranja u skladu s najboljom europskom praksom naglasak se stavlja na rezultate koji se postižu provedbom programa, aktivnosti i projekata, umjesto na vrstu i visinu troškova. Time se zahtijeva preuzimanje odgovornosti za rezultate provedbe programa (aktivnosti i projekata) od korisnika. Upravo stoga obrazloženje postaje sve značajniji dio samog inancijskog plana na što ukazuje i pitanje iz Upitnika. Posebna se pažnja posvećuje postavljenim ciljevima i praćenju njihova ispunjavanja, što je dovelo do promjene u načinu izrade obrazloženja inancijskog plana proračunskih korisnika državnog proračuna za razdoblje Prilikom izrade obrazloženja naglasak je na ciljevima koji se programima namje- * Mladenka Karačić, dipl. oec., načelnica u Ministarstvu inancija ** Maja Petričko, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj javnog i nepro itnog sektora TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. ravaju postići i pokazateljima uspješnosti realizacije tih ciljeva. Obrazloženje nije mjesto u kojem se iznose neslaganja s utvrđenim limitima, niti se njima zahtijevaju dodatna sredstva. Obrazloženja su podloga za analiziranje rezultata (učinaka) i oblikovanje budućih ciljeva, usmjeravanje djelovanja te osnova za utvrđivanje odgovornosti. Obrazloženje inancijskog plana se sastoji od uvodnog dijela, obrazloženja programa te procjene i ishodišta potrebnih sredstava za najznačajnije aktivnosti/projekte. Idealno bi bilo povezati obrazloženje s planom rada vrtića. To znači da se programi odnosno projekti/aktivnosti iz inancijskog plana mogu pratiti i kroz plan rada. Obrazloženje uz inancijski plan prema odredbama Zakona o proračunu sadrži: sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika, obrazložene programe, zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi, usklađene ciljeve, strategiju i programe s dokumentima dugoročnog razvoja, ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa temeljenim na pokazateljima uspješnosti iz nadležnosti proračunskog korisnika u prethodnoj godini te ostala obrazloženja i dokumentaciju. 2. Moramo li raditi plan nabave ako nemamo postupaka javne nabave? Zakon o javnoj nabavi propisuje da se za predmete nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od ,00 kuna, a manja od ,00 kuna, u Plan nabave unose podaci o predmetu nabave i procijenjenoj vrijednosti nabave. Obzirom da je i navedena nabava u stvari nabava male vrijednosti, za naručitelja je preporučljivo u svrhu učinkovitog provođenja postupaka javne nabave i praćenja realizacije nabave te inancijskog opterećenja proračuna/ inancijskog plana pored uvrštavanja podatka u Plan nabave propisati i internu proceduru provođenja nabava procijenjene vrijednosti manje od ,00 kuna. Uz Zakon 107

110 PREDŠKOLSKI ODGOJ o javnoj nabavi Upitnikom o iskalnoj odgovornosti traži se donošenje procedure stvaranja obveza, a prvi korak je donošenja plana nabave koji je u pravilu podloga za inancijski plan neovisno o tome jesu li nabave male ili idu po postupcima javne nabave. 3. U proceduri stvaranja obveza propisali smo postupak ugovaranja. Na propisanom obrascu koji je sastavni dio te procedure ne navodi se cijena, a računovođa i ravnatelj bi trebali svojim potpisom odobriti inicijatoru narudžbe da može ići u naručivanje. Računovođa odbija potpisati takav obrazac. Na koji način navedeno riješiti? U ovom slučaju potrebno je izmijeniti proceduru. Računovođa je u pravu kada odbija potpisati takav obrazac jer je njegov potpis na tom obrascu bespredmetan. Računovođa treba provjeriti temeljem dokumenta iniciranja nabave ima li u inancijskom planu dovoljno odobrenih sredstava što u ovom slučaju ne može jer ne zna kolika je cijena inicirane nabave. 4. Često smo u situaciji da robu trebamo platiti unaprijed po ponudi ili predračunu. Trebamo li pisati i narudžbenicu? Nije potrebno dodatno ispisivanje narudžbenice. Prihvaćena ponuda, dobiveni predračun dovoljna su podloga za stvaranje i kontrolu obveze. 5. Kod pitanja da li vodimo evidenciju svih ugovora na jednom mjestu zanima me koje sve ugovore treba voditi u toj evidenciji? Misli se na apsolutne sve ugovore: od ugovora s dobavljačima, ugovora o radu, ugovora o djelu, autorskim honorarima, do sporazuma sa drugim institucijama, lokalnim jedinicama i slično. Bilo bi poželjno ugovore podijeliti po vrstama s tim da to pitanje iz Upitnika eksplicitno ne traži, to je preporuka radi vašeg lakšeg praćenja i snalaženja. 6. Ako ostanu neutrošeni vlastiti prihodi gdje se knjiži taj ostatak po godišnjem obračunu (nismo dužni vraćati u grad)? Iz pitanja pretpostavljamo da nemate obvezu uplate vlastitih prihoda na račun grada. U tom slučaju će vam ostatak prihoda nad rashodima po godišnjem obračunu biti evidentiran na rezultatu poslovanja, na računu Naravno u slučaju da vam je ukupan rezultat manjak postat će dio ukupnog manjka poslovanja. 7. Osnivač (grad) investitor je u projektu izmjene krovišta i renoviranja fasade na zgradi vrtića. Ne dobivamo fakture (situacije) niti znamo tko je izvođač radova, niti imamo bilo kakve garancije. Kako postupati i što knjižiti? Dok ne dobijete potrebnu dokumentaciju od grada ništa ne možete niti trebate evidentirati. S obzirom da je grad investitor u knjigovodstvu grada se vode dodatna ulaganja. Za pretpostaviti je da će po završetku radova i stavljanjem imovine u funkciju grad dostaviti cjelokupnu dokumentaciju potrebnu za vaše evidentiranje povećanja vrijednosti imovine u Bilanci (preko 915). 8. Može li vrtić kupovati na tržnici za potrebe kuhinje bez računa prodavatelja? Trebaju li za sve namirnice u kuhinji koje se kupuju biti ugovori s dobavljačima? Iako je jasan razlog ovakvog postupanja (kupovanje kvalitetnije robe po nižim cijenama) vrtić ne može kupovati bez računa. Svaki trošak mora imati vjerodostojnu dokumentaciju u ovom slučaju je to ulazni račun dobavljača. Vezano uz ugovore, nije nužno imati sklopljene ugovore. Ugovori su obvezni za nabave iznad ,00 kuna, za sve ostalo nabava se može inicirati prihvaćanjem ponuda, narudžbenicama i slično. NAJAVLJUJEMO! SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA DJEČJE VRTIĆE Zagreb, 14. siječnja TEMA RADIONICE JE: Obveze u svezi davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti i sustava inancijskog upravljanja te speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija uoči sastavljanja godišnjih inancijskih izvještaja i ostale aktualnosti primjena izmjena Zakona o proračunu i slično. Detaljan program radionice objavljen je na internet stranici TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

111 PRAVOSUĐE Ivana Jakir Bajo * Speci ične knjigovodstvene evidencije kod sudova i državnih odvjetništava UDK: Sudovi i državna odvjetništva posluju u okviru državne riznice te je uloga nadležnog Ministarstva iznimno važna u de iniranju pravila i načina postupanja prilikom klasi iciranja i evidentranja speci ičnih poslovnih događaja i transakcija. Autorica u ovom članku obrađuje speci ične izvore inanciranja, odnos s nadležnim ministarstvom u kontekstu poslovanja u unutar državne riznice te poslovne događaje i transakcije na rashodnoj strani. U sljedećim brojevima detaljnije će se obrađivati speci ičnosti vezane uz primjenu proračunskih klasi ikacija i ulogu nadležnog Ministarstva u uspostavi sustava inancijskog upravljanja i kontrola. 1. Uvod Sudovi i državna odvjetništva većim dijelom posluju preko jedinstvenog računa državne riznice. Međutim, još uvijek imaju otvorene i račune za redovno poslovanje 11, a sudovi i račune za posebne namjene 13 na kojima se prikupljaju predujmljena sredstva stranaka. Zbog navedenoga, evidencije pojedinih poslovnih događaja, kako na prihodovnoj, tako i rashodovnoj strani, različite su od onih za korisnike koji u cijelosti posluju preko jedinstvenog računa državne riznice. Kod provođenja knjigovodstvenih evidencije važno je nadalje istaknuti da su sva plaćanja u sustavu državne riznice vezana uz izvore inanciranja, pa time i sam način evidencije ovisi o izvoru iz kojeg je pojedina obveza podmirena. 2. Prihodi iz državnog proračuna Prihodi koje sudovi i državna odvjetništva ostvare iz državnog proračuna, izvora inanciranja: opći prihodi i primici evidentiraju se na računima podskupine Prihodi iz proračuna za inanciranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika: Prihod za inanciranje rashoda poslovanja i Prihodi za inanciranje rashoda za nabavu ne inancijske imovine. Izvor inanciranja: opće prihode i primitke čine prihodi od poreza, prihodi od inancijske imovine, * Mr. sc. Ivana Jakir Bajo, Ministarstvo inancija RH prihodi od ne inancijske imovine, prihodi od administrativnih (upravnih) pristojbi, prihodi državne uprave, prihodi od kazni te primici od inancijske imovine i zaduživanja za koje nije de inirana namjena korištenja. Rashodi planirani u državnom proračunu za sudove i državna odvjetništva iz izvora inanciranja: opći prihodi i primici podmiruju se do visine plana neovisno o naplaćenim prihodima. Prihodi koji su klasi icirani u izvor inanciranja: opći prihodi i primici proračunskim korisnicima državnog proračuna nisu raspoloživi trenutkom naplate na jedinstveni račun državne riznice, već podmirenjem obveza za rashode koji se inanciraju iz navedenog izvora. Ovi se prihodi kao izvorni priznaju, i kao takvi evidentiraju, samo u državnom proračunu te za njih proračunski korisnici državnog proračuna ne mogu iskazivati potraživanja iz državnog proračuna u visini naplaćenih prihoda. Tako su primjerice sudovi obvezni pratiti naplatu sudskih pristojbi, premda ona nije prihod suda, već državnog proračuna. Za iznos naplaćenih sudskih pristojbi sudovi nemaju pravo iskazivati potraživanja iz državnog proračuna. Sudovi i državna odvjetništva iskazuju prihode za pokriće rashoda inanciranih iz izvora: općih prihoda i primitaka u okviru podskupine 671 Prihodi iz proračuna za inanciranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika trenutkom plaćanja rashoda s jedinstvenog računa državne riznice, odnosno 632 (pod)računa jedinstvenog računa riznice na koji se sredstva transferiraju u ukupnom iznosu. RB Opis Račun Duguje Potražuje Evidencije kod sudova i državnih odvjetništava Obračun i plaćanje rashoda 1. Primljen je račun dobavljača Račun je podmiren preko 632 (pod)računa državnog proračuna Evidencije u državnom proračunu 1. Podmirenje obveze za rashode korisnika TIM4PIN MAGAZIN 1/

112 PRAVOSUĐE 3. Vlastiti prihodi Člankom 52. Zakona o proračunu propisano je da se prihodi koje proračunski korisnici državnog proračuna ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima (661 - Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga) uplaćuju u državni proračun. Zakonom o izvršavanju državnog proračuna moguće je propisati izuzeća od uplate vlastitih prihoda u državni proračun. Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu (NN, br. 24/12., čl. 39) utvrđeno je da se obveza uplate vlastitih prihoda ne odnosi na sustav izvršenja sankcija, dok iznimka nije napravljena za pravosuđe. Time su se sudovi obvezali na uplatu ostvarenih vlastitih prihoda u državni proračun, a najčešće ih ostvaruju naplaćivanjem usluga fotokopiranja i iznajmljivanja prostora. Korištenje ovih prihoda utvrđeno je državnim proračunom. Sudovi evidentiraju potraživanja za uplaćene vlastite prihode na jedinstveni račun državne riznice na osnovnom računu Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun. Iz uplaćenih vlastitih prihoda podmiruju obveze po rashodima planiranim u državnom proračunu. U slučaju da proračunski korisnik ne potroši vlastite prihode uplaćene u državni proračun do kraja proračunske godine, Zakon o proračunu ne predviđa mogućnost prijenosa istih u iduću proračunsku godinu. Sudovi uplaćuju vlastite prihode u državni proračun. Međutim, sredstva ostvarena na tržištu uplaćuju se na račun suda 11, a potom sud daje nalog za njihovu uplatu na jedinstveni račun državne riznice. Sredstva se ponovno povlače na način da ih preko 632 (pod)računa sud vraća na svoj račun 11 s kojeg onda podmiruje rashode koji su planirani u državnom proračunu za inanciranje iz ovog izvora. Primjer je dan u nastavku: RB Opis Račun Duguje Potražuje Evidencije kod proračunskog korisnika državnog proračuna Obračun i naplata vlastitih prihoda Obračun prihoda od pruženih 1. usluga na temelju izdanog računa (najam) 2. Naplaćeno od najmoprimca Ostvareni prihodi od najamnine Uplata vlastitih prihoda u državni proračun Potraživanja iz državnog 4. proračuna za naplaćene vlastite prihode Povrat vlastitih prihoda iz državnog proračuna na račun suda Povrat vlastitih prihoda iz 5. državnog proračuna na račun suda Obračun i plaćanje rashoda iz ostvarenih vlastitih prihoda 6. Primljen je račun Račun je podmiren sredstvima vlastitih prihoda s računa suda Evidencije u državnom proračunu Uplaćen vlastiti prihod 1. proračunskog korisnika na jedinstveni račun državne riznice 2. Podmirenje obveze za rashode korisnika Dio korisnika uplaćuje vlastite prihode na jedinstveni račun državne riznice, ali ih troši na način da ista ne vraća ponovo na redovni račun 11, već se sa 632 (pod)računa izravno podmiruju obveze za rashodne suda koji su u državnom proračunu planirani za inanciranje iz izvora: vlastiti prihodi. Primjer je dan u nastavku: RB Opis Račun Duguje Potražuje Evidencije kod proračunskog korisnika državnog proračuna Obračun i naplata vlastitih prihoda Obračun prihoda od pruženih 1. usluga na temelju izdanog računa (najam) 2. Naplaćeno od najmoprimca Ostvareni prihodi od najamnine Uplata vlastitih prihoda u državni proračun Potraživanja iz državnog 4. proračuna za naplaćene vlastite prihode Obračun i plaćanje rashoda iz ostvarenih vlastitih prihoda izravno s (pod)računa Primljen je račun Račun je podmiren preko 632 (pod)računa državnog proračuna iz vlastitih prihoda korisnika TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

113 PRAVOSUĐE Evidencije u državnom proračunu Uplaćen vlastiti prihod proračunskog korisnika na jedin- 1. stveni račun državne riznice Podmirenje obveze za 2. rashode korisnika Troškovi službenog putovanja osobama izvan radnog odnosa Česta pitanja vezana su uz troškove puta i smještaja osoba koje nisu zaposlenici proračunskog korisnika, ali u sklopu posla koji obavljaju za njega idu na službeni put. Na podskupini računa 324 knjiže se naknade troškova osobama izvan radnog odnosa i to Naknade troškova službenog puta i Naknade ostalih troškova. Na osnovnom računu knjiže se troškovi službenog putovanja osobama izvan radnog odnosa, neovisno o poreznim obilježjima tih isplata (što podrazumijeva knjiženje bruto iznosa, ako su ti troškovi oporezivi). Naime, osobi koja kod isplatitelja ne ostvaruje naknadu za rad koja ima obilježje drugog dohotka, a službeno putuje za potrebe isplatitelja, troškovi službenog putovanja se, u skladu s odredbama članka 10. stavka 1. točke 11. Zakona o porezu na dohodak, mogu isplatiti neoporezivo do iznosa propisanih člankom 13. Pravilnika o porezu na dohodak. Osobi koja kod isplatitelja ostvaruje pravo na naknadu za rad koja ima obilježja drugog dohotka, naknade troškova službenog putovanja ne mogu se isplatiti neoporezivo, osim naknada po osnovi prijevoza i noćenja, koje se prema odredbama članka 7. stavka 6. Pravilnika o porezu na dohodak, mogu isplatiti neoporezivo ako računi o obavljenim uslugama prijevoza i noćenja glase na isplatitelja sud ili državno odvjetništvo. Na osnovnim računima Autorski honorari i Ugovori o djelu knjiži se ukupan rashod uključujući i doprinose iz i na ugovor o djelu. Troškovi službenog putovanja ovih osoba evidentiraju se na odjeljku 3241 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa. 5. Rashodi za nabavu kratkotrajne imovine Kod nabave i utroška zaliha kratkotrajne imovine valja razlikovati nabavu te imovine kod proračunskih korisnika u djelatnosti zdravstva, prometa trgovinskom robom i proizvodnji od svih ostalih proračunskih korisnika, kao što su sudovi i državna odvjetništva. U djelatnostima zdravstva, trgovine i proizvodnje, nabava zaliha knjiži se na teret zaliha, računi skupine 06, u korist obveza računi podskupine 244, a kod utroška smanjuju se zalihe i terete rashodi poslovanja. Kod svih ostalih proračunskih korisnika, dakle i sudova i državnih odvjetništava rashodi se terete u trenutku nabave materijala ili ostale kratkotrajne nematerijalne imovine na teret računa rashoda u razredu 3 u korist obveza na računima skupine 23. Ako se kod ovih korisnika nabavljaju zalihe koje se ne utroše odmah već se čuvaju na zalihama i postupno stavljaju u uporabu, rashodi se također terete u trenutku nabave, a istovremeno se povećavaju zalihe i izvori sredstava. Trošenje ovih zaliha prati se na računima u skupini 06 i 91 gdje je zaliha i knjižena. Ovakve se zalihe prate i u pomoćnim knjigama (skladišna evidencija, materijalno knjigovodstvo, i sl.). Primjeri: 1. Nabavljen je uredski materijal za zalihu kn, 2. U mjesecu lipnju je utrošeno materijala kn, 3. Nabavljena sredstva čišćenja (bez formiranja zaliha) kn. Knjiženje: RB Opis Iznos Račun Duguje Potražuje Nabavljene zalihe uredskog materijala a. Povećanje imovine Utrošeni uredski materijal Nabavljena sredstva za čišćenje za tekuće potrebe Napomena: U primjeru su dane mogućnosti postupanja pri nabavi i trošenju kratkotrajne ne inancijske imovine. Najčešće se javlja situacija pod rb Nabava za izravno trošenje bez formiranja značajnih zaliha. Rashod se priznaje odmah za nabavljeni iznos. U pomoćnim se knjigama ne prate utrošci jer se materijal ne skladišti. Pri nabavama značajnijih količina gdje se formiraju zalihe koje se troše u određenom razdoblju (slučaj pod rb. 1. u primjeru) - rashodi se priznaju u ukupnom iznosu nabave, a trošenje se prati i u pomoćnim knjigama. TIM4PIN MAGAZIN 1/

114 VATROGASTVO Ivana Jakir Bajo * Sabina Rebrović ** Evidentiranje rashoda javnih vatrogasnih postrojbi i oročavanja sredstava UDK: Jedna od speci ičnosti inanciranja djelatnosti vatrogastva je činjenica da se za veliki dio prihoda unaprijed (neovisno o inancijskom planu) utvrđuje namjena korištenja. Puno je posebnosti u sustavu inancijskog upravljanja i poslovanja javnih vatrogasnih postrojbi koje će se u sljedećim brojevima časopisa detaljnije obrađivati. U ovom članku autorice su obradile tematiku evidentiranja speci ičnih rashoda i oročavanje sredstava javnih vatrogasnih postrojbi. 1. Uvod Za značajan dio prihoda javnih vatrogasnih postrojbi namjena je utvrđena propisima te malo leksibilnosti ostaje na rashodnoj strani prilikom donošenja inancijskog plana. Tako se npr. Prihodi ostvareni od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave - iz sredstava decentralizacije troše u skladu s minimalnim inancijskim standardom utvrđenim Odlukom za inanciranju rashoda u skupini računa 31 - Rashodi za zaposlene, skupini računa 32 - Materijalni rashodi i/ili skupini računa 34 - Financijski rashodi. Javne vatrogasne postrojbe ostvaruju i sredstva iz državnog proračuna preko Hrvatske vatrogasne zajednice izravno na svoje račune, opet targetirano - za inanciranje ili su inanciranje nabave vatrogasne tehnike i opreme. U nastavku daju se primjeri evidentiranja speci ičnih rashoda te evidencije u slučaju oročavanja sredstava. 2. Edukacija zaposlenika Javne vatrogasne postrojbe ulažu u dodatnu edukaciju i osposobljavanje zaposlenika te se rashodi njihova sudjelovanja na vježbama, seminarima ili radionicama evidentiraju na odgovarajućim računima odjeljka 3213 Stručno usavršavanje zaposlenika. Međutim, kada zaposlenik uz potporu javne vatrogasne postrojbe upiše poslijediplomski studij ili inancira neko stručno usavršavanje, rashodi se evidentiraju na računu Stipendije i školarine. * Mr. sc. Ivana Jakir Bajo, načelnica u Ministarstvu inancija RH ** Sabina Rebrović, mag.oec., savjetnica u Centru za razvoj javnog i nepro itnog sektora 3. Troškovi službenog putovanja osobama izvan radnog odnosa Česta pitanja vezana su uz troškove puta i smještaja osoba koje nisu zaposlenici proračunskog korisnika, ali u sklopu posla koji obavljaju za njega idu na službeni put. Na podskupini računa 324 knjiže se naknade troškova osobama izvan radnog odnosa i to Naknade troškova službenog puta i Naknade ostalih troškova. Na osnovnom računu knjiže se troškovi službenog putovanja osobama izvan radnog odnosa, neovisno o poreznim obilježjima tih isplata (što podrazumijeva knjiženje bruto iznosa, ako su ti troškovi oporezivi). Naime, osobi koja kod isplatitelja ne ostvaruje naknadu za rad koja ima obilježje drugog dohotka, a službeno putuje za potrebe isplatitelja, troškovi službenog putovanja se, u skladu s odredbama članka 10. stavka 1. točke 11. Zakona o porezu na dohodak, mogu isplatiti neoporezivo do iznosa propisanih člankom 13. Pravilnika o porezu na dohodak. Osobi koja kod isplatitelja ostvaruje pravo na naknadu za rad koja ima obilježja drugog dohotka, naknade troškova službenog putovanja ne mogu se isplatiti neoporezivo, osim naknada po osnovi prijevoza i noćenja, koje se prema odredbama članka 7. stavka 6. Pravilnika o porezu na dohodak, mogu isplatiti neoporezivo ako računi o obavljenim uslugama prijevoza i noćenja glase na isplatitelja javnu vatrogasnu postrojbu. Na osnovnom računu Naknade članovima upravnih vijeća knjiži se ukupan rashod naknade uključujući i doprinose iz i na naknadu. Troškovi službenog putovanja ovih osoba evidentiraju se na odjeljku 3241 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa. Na osnovnim računima Autorski honorari i Ugovori o djelu knjiži se ukupan rashod uključujući i doprinose iz i na ugovor o djelu. Troškovi službenog putovanja ovih osoba evidentiraju se na odjeljku 3241 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa. 112 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013

115 VATROGASTVO 4. Rashodi za nabavu dugotrajne imovine Nabavu dugotrajne imovine javne vatrogasne postrojbe evidentiraju kao i svi ostali proračunski korisnici: zadužuje se račun obveza u razredu 2, a odobrava odgovarajući račun rashoda za nabavu ne inancijske imovine u razredu 4. Istovremeno se zadužuje bilančni račun ne inancijske imovine u razredu 0 i odobrava račun vlastitih izvora u razredu 9. Ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili Hrvatska vatrogasna zajednica ili Državna uprava za zaštitu i spašavanje nabavlja opremu za javnu vatrogasnu postrojbu, rashode knjiži kao rashode za nabavu ne inancijske imovine i bilančno evidentira nabavljenu imovinu. Pri prijenosu imovine javnoj vatrogasnoj postrojbi zadužuje se odgovarajući račun izvora vlasništva za dugotrajnu imovinu uz odobrenje računa imovine. Javna vatrogasna postrojba koji dobije tu dugotrajnu imovinu knjiži je na računima razreda 0 na teret odgovarajućeg osnovnog računa imovine u korist osnovnog računa promjena u obujmu imovine koji se na kraju izvještajnog razdoblja zatvara prebacivanjem na odgovarajući račun vlastitih izvora iz proračuna za ne inancijsku imovinu. U sustavu u kojem proračunski korisnici vode i evidentiraju svoju imovinu te imaju cjelokupno računovodstvo važno je da proračun koji je uložio novac (i ima evidentirane rashode za nabavu) isknjiži imovinu u koju je uložio novac, a koja pripada proračunskom korisniku kako se pri konsolidaciji bilanci ne bi udvostručavala vrijednost imovine. Promatranjem zajedno konsolidirane Bilance i konsolidiranog Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima dobit će se informacije o poslovnom događaju na način da su promjene u stanjima u Bilanci objašnjene (u konkretnom primjeru) rashodima za nabavu ne inancijske imovine. Pojedinačni izvještaji - proračuna i proračunskog korisnika ukazat će na to da je došlo do promjena u obujmu imovine (Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza) te će se kroz izvještaje javne vatrogasne postrojbe vidjeti da je imovina dobivena odnosno inancirana iz proračunskih sredstava, a kroz izvještaje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave/hrvatske vatrogasne zajednice/državne uprave za zaštitu i spašavanje vidjet će se da je uloženo u imovinu koja se vodi kod drugog proračunskog korisnika. 5. Oročavanja TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. Javne vatrogasne postrojbe znaju kratkoročno oročavati sredstva ostvarena od obavljanja vlastite djelatnosti. Kratkoročni inancijski plasmani koji nastanu tijekom godine knjiže se unutar skupina 11 i 12 bez korištenja računa izdataka i primitaka na razredima 5 i 8. Međutim, kada kratkoročni depoziti dospijevaju u idućoj proračunskoj godini, postupa se kao da se radi o dugoročnim plasmanima. Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (čl. 62, st. 2) propisuje da se dugoročni depoziti i kratkoročni koji se vraćaju u sljedećoj godini evidentiraju odobrenjem računa novčanih sredstava i zaduženjem odgovarajućeg računa izdataka za dane zajmove kreditnim i ostalim inancijskim institucijama u skupini računa 51 te se istovremeno zadužuje račun depozita u skupini 12 i odobrava odgovarajući račun vlastitih izvora u razredu 9. Po dospijeću i naplati potraživanja ( inancijske imovine) priljev novčanih sredstva evidentira se u korist primitka na računu razreda 8 Primici od inancijske imovine i zaduživanja, uz istovremeno smanjenje imovine (na računima skupine 12) i izvora sredstva za inancijsku imovinu (računi skupine 91 Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora). Primjer: Sredinom godine oročena su sredstva u iznosu od ,00 kn, na rok od godinu dana, uz 5% kamatnu stopu. U srpnju godine sredstva su vraćena. Knjiženje u 2011.: RB Opis Iznos Račun Duguje Potražuje Oročena sredstva Prijenos na inancijsku imovinupotraživanja po depozitima Obračunan prihod od kamata na oročena sredstva (za godinu) Knjiženje u 2013.: RB Opis Iznos Račun Duguje Potražuje Stanje depozita a. Obračunan prihod od kamata u stanje Obračunan prihod od kamata na oročena sredstva (2013. godina) Podizanje depozita po isteku oročenja Utvrđivanje prihoda od kamata na oročena sredstva Naplaćen prihod od kamata Smanjenje inancijske imovinedepozita

116 NACIONALNI PARKOVI I PARKOVI PRIRODE Marija Jurčević * Zaštićena područja u funkciji lokalnog razvoja UDK Započeo je novi projekt Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Programa Ujedinjenih naroda za razvoj i Globalnog fonda za okoliš (UNDP-GEF) pod nazivom: Jačanje institucionalne i inancijske održivosti nacionalnog sustava zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj. Autorica u ovom članku piše o obuhvatu i ciljevima ovog projekta čiji bi rezultata trebao biti poboljšanje inancijskog poslovanja javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima. 1. Uvod Koncept posebno vrijednih prirodnih područja, koja su pod određenom vrstom zaštite u svijetu je poznat tisućama godina. Današnji oblik zaštićenih područja uspostavljen je sredinom 19. stoljeća. Od tada, taj model se, u skladu sa zakonitostima i osobitostima vremena - razvijao i prilagođavao. U prošlosti, ova područja bila su više promatrana kao izolirani biseri prirode. U takvom konceptu, sve do godine, društvena dobrobit kao rezultat zaštićenih područja nije priznata te je smatrana suprotnom od očuvanja bioraznolikosti. U tzv. modernom modelu zaštićenih područja, koncept održivosti dao je novi pogled na zaštićena područja. Globalno - zaštićena područja sve su više promatrana kao ključni generator lokalnog razvoja te se u ekološkom, socijalnom i ekonomskom pogledu, od njih počelo očekivati sve više. Danas možemo reći, da osim osnovne funkcije - zaštite prirode, zaštićena područja donose i mnoge druge dobrobiti, poput onih da širokom broju stanovnika zemaljske kugle osiguravaju čist zrak i pitku vodu. Primjerice, jedna trećina najvećih svjetskih gradova zalihe pitke vode crpi upravo iz zaštićenih područja. Kroz široki spektar dobrobiti koje osiguravaju, zaštićena područja djeluju na individualnoj razini poboljšavanjem zdravlja čovjeka, ali doprinose i na društvenoj razini, poput očuvanja kulturnih dobara te možemo reći da kroz svoje mnogobrojne funkcije osiguravaju opću dobrobit čovjeka. * Marija Jurčević, prof., Program Ujedinjenih naroda za razvoj 2. Uloga zaštićenih područja u ekonomskom razvoju Osim navedenih, uglavnom socijalnih i ekoloških dobrobiti, zaštićena područja osiguravaju i ekonomsku dobit, koja nije zanemariva. Na globalnoj razini, zaštićena područja kroz turističku djelatnost godišnje ostvare i preko 20 milijardi USD prihoda. Primjerice, marketinška studija iz godine pokazala je kako 42% turista iz Europe prilikom putovanja posjećuju zaštićena područja. Stoga mnoge vlade svijeta zaštićena područja smatraju pravim generatorom zelenih poslova, kao i lokalnog razvoja uopće. Jedna od osnovnih prepoznatljivosti i temeljnih vrijednosti Hrvatske upravo su 435 zaštićena područja, ukupne površine 669, ha. Radi speci ičnosti geografskog položaja zaštićena područja u RH imaju izrazito visoku krajobraznu i biološku raznolikost. U Hrvatskoj postoji devet kategorija zaštićenih područja strogi rezervati, nacionalni parkovi, posebni rezervati, parkovi prirode, regionalni parkovi, spomenici prirode, značajni krajobrazi, park šume te spomenici arhitekture parkova. 3.Financijsko poslovanje zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj U postojećem sustavu, nacionalnim parkovima (8) i parkovima prirode (11) u Hrvatskoj upravlja 19 javnih ustanova, a ostalim zaštićenim područjima županijske ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima (20). Unutar navedenog sustava samostalnih javnih ustanova za nacionalne parkove i parkove prirode, prepoznata je određena razina neučinkovitosti i nedostatak koordinacije u administrativnom, pravnom i tehničkom smislu. Kako bi se poboljšala održivost i racionaliziralo poslovanje, nameće se potreba kvalitetnijeg rješavanja pitanja poput javne nabave, koncesija i sl. U Hrvatskoj su samo 2 nacionalna parka (NP Plitvička jezera i NP Krka) u cijelosti u mogućnosti pokriti vlastite potrebe samostalno ostvarenim prihodima. Većini zaštićenih područja potrebna su dodatna sredstva iz državnog proračuna, koja pokrivaju samo dio potreba. Primjerice, prema podacima iz 2009., 114 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

117 NACIONALNI PARKOVI I PARKOVI PRIRODE od 22,7 milijuna kuna, koliko su zaštićena područja zatražila, odobreno je samo 46% iz čega proizlazi nedostatak od 54% sredstava za provedbu planiranih aktivnosti. U tijeku je prikupljanje inancijskih podataka kako bi se dobili precizni pokazatelji inancijskih potreba za svako zaštićeno područje. 4. Obuhvat i ciljevi projekta Kao odgovor na postojeće potrebe, Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj je uz strateško usmjeravanje i suradnju Uprave za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i prirode (MZOIP) koncipirao projekt Jačanje institucionalne i inancijske održivosti nacionalnog sustava zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj koji je inicijalno odobrilo Upravno vijeće Globalnog fonda za okoliš (GEF). U tijeku je provedba pripremne faze projekta u kojoj će biti izvršene potrebne analize kako bi glavni projekt (koji će se provoditi ) što bolje odgovorio na postojeće potrebe te dobio konačno odobrenje u vidu darovnice od strane GEF-a u iznosu od 4, USD. GEF će, u periodu godine, na svjetskoj razini uložiti 700 milijuna USD za inanciranje više od zaštićenih područja. Glavni strateški cilj GEF-a je poboljšanje održivosti cjelokupnog sustava zaštićenih područja. UNDP, kao jedna od provedbenih agencija GEF-a jedna je od svjetski najznačajnijih organizacija koje zaštićenim područjima pružaju tehničku pomoć. Do sada je UNDP proveo projekte u oko 700 zaštićenih područja (koja zauzimaju 85 milijuna ha) u 55 država svijeta. Razlog takvoj posvećenosti zaštićenim područjima leži u činjenici da zaštićena područja obuhvaćaju 12,2% kopnene i 1,17% morske površine Zemlje i kao takva predstavljaju veliki potencijal za razvoj čovjeka osiguravajući usluge ekosustava, čuvajući dom milijunima ljudi diljem svijeta i ublažavajući utjecaj klimatskih promjena. Glavni cilj projekta Jačanje institucionalne i inancijske održivosti nacionalnog sustava zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj je poboljšati učinkovitost upravljanja i inancijsku održivost svih 19 nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj. Obzirom da se pokazalo da se sustav upravljanja kroz 19 javnih ustanova može unaprijediti, tijekom pripremne faze UNDP-GEF projekta razmatrat će se različiti modeli mogućeg institucionalnog preustroja zaštićenih područja. Sukladno raznim modelima u svijetu razmatrat će se: (1) uspostava male profesionalne agencije koja bi koordinirala rad postojećih javnih ustanova; (2) mogućnost umrežavanja nekoliko zaštićenih područja kojima bi se upravljalo kroz jednu javnu ustanovu (uključuje smanjenje broja javnih ustanova); (3) uspostava centralizirane nacionalne agencije u vidu zasebne javne ustanove (uključuje ukidanje postojećih 19 javnih ustanova); (4) uspostava centralizirane nacionalne agencije kao dijela neke od postojećih institucija, poput Ministarstva zaštite okoliša i prirode ili Državnog zavoda za zaštitu prirode; i (5) poboljšanje postojećeg sustava upravljanja bez institucionalnih promjena. Tijekom pripremne faze projekta, koja će trajati do rujna godine, predloženi modeli će se analizirati kako bi se odabrao jedan, optimalan za Republiku Hrvatsku. Analiza će koristiti participativni pristup, što znači da će se uzeti u obzir mišljenja svih postojećih institucija iz sektora zaštite prirode. Odabrani model bit će detaljnije razrađen i uspostavljen kroz glavni projekt u trajanju od četiri godine ( ). Vezano za inancijsku održivost zaštićenih područja, u pripremnoj fazi će se analizirati mogućnosti smanjenja troškova i povećanja vlastitih prihoda zaštićenih područja. Kroz glavni projekt će se zatim provesti aktivnosti u pojedinim zaštićenim područjima kojima će cilj biti unaprjeđenje inancijske samoodrživosti zaštićenih područja. TIM4PIN MAGAZIN 1/

118 ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTE Ivana Vargašević Čonka * UDK Knjigovodstvene evidencije godišnje naknade za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila i naknade za inanciranje građenja i održavanja javnih cesta Stupanjem na snagu Zakona o cestama 1 (NN, br. 84/11) u srpnju 2011., dotadašnje javne ceste na područjima gradova s više od stanovnika, te gradova koji su sjedišta županija (dalje u tekstu: veliki gradovi) postale su nerazvrstane ceste čije je upravljanje povjereno jedinicama lokalne samouprave na čijem području se nalaze (velikim gradovima). O kojim je cestama riječ i kojem velikom gradu pripadaju utvrdio je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Odlukom o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u javne ceste (NN, br. 44/12) koja je stupila na snagu u travnju Autorica u ovom tekstu obrađuje problematiku rasporeda sredstava između velikih gradova i županijskih uprava za ceste te daje pregled računovodstvenih rješenja. 1. Uvod Prema članku 108. stavku 2. Zakona o cestama, za građenje, rekonstrukciju i održavanje navedenih cesta velikim gradovima pripada i dio prihoda od godišnje naknade za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji vozila (dalje u tekstu: godišnja naknada) i od naknade za inanciranje građenja i održavanja javnih cesta, koja se u državnom proračunu planira za Hrvatske ceste d.o.o. (dalje u tekstu: naknada za inanciranje građenja i održavanja). Kao kriterij rasporeda sredstava određen je udio duljine nerazvrstanih cesta koje su do stupanja na snagu navedene Odluke bile državne, županijske i lokalne ceste u ukupnoj duljini državnih, županijskih i lokalnih cesta razvrstanih prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste (NN, br. 54/08, 122/08, 13709, 104/09 i 17/10). Na temelju ovoga kriterija rasporeda utvrđeni su udjeli velikih gradova u godišnjoj naknadi Pravilnikom o naplati godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila (NN, br. 130/12), i naknadi za inanciranje građenja i održavanja Pravilnikom o rasporedu sredstava za inanciranje građenja i održavanja javnih cesta županijskim upravama za ceste u godini (NN, br. 58/12 i 122/12). 2. Godišnja naknada za uporabu javnih cesta Pravilnik o naplati godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila donio je ministar inancija temeljem članka 93. stavka 1. Zakona o cestama. Osim udjela velikih gradova u godišnjoj naknadi, ovim Pravilnikom utvrđuje se način naplate, postupak uplate sredstava godišnje naknade na račun županijske * Ivana Vargašević Čonka, dipl. oec., Ministarstvo inancija 1 Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz godine (NN, br. 129/05) velikim gradovima povjeravaju se poslovi koji se odnose na održavanje javnih cesta. Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 pročišćeni tekst, 82/04, 110/04 Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11) velikim gradovima povjereno je održavanje nerazvrstanih cesta na njihovim područjima te su utvrđeni prihodi za inanciranje navedene komunalne djelatnosti. 116 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

119 ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTE uprave za ceste, izdvajanja sredstava godišnje naknade za one ceste koje su preuzeli veliki gradovi, vođenje evidencije i ovlast za provođenje kontrole nad postupkom naplate. Prema Pravilniku, godišnju naknadu čine iznos koji naplaćuju stanice za tehnički pregled i uplaćuju na račun županijske uprave za ceste i nadoknađena sredstva zbog neostvarene godišnje naknade od osoba s invaliditetom, sukladno odredbama članka 88. Zakona o cestama. Godišnja naknada je prihod žu panijske uprave za ceste pojedine županije na čijem području obveznik plaćanja godišnje naknade ima prebivalište, odnosno sjedište. Iznimno, godišnja naknada je prihod proračuna Grada Zagreba ako obveznik plaćanja ima prebivalište, odnosno sjedište na području Grada Zagreba. Iz sredstava godišnje naknade koja je prihod županijskih uprava za ceste izdvaja se dio sredstava velikim gradovima za nerazvrstane ceste koje su preuzeli, a sukladno udjelima velikih gradova danim u tablici 1. iz članka 8. stavka 3. Pravilnika. 23 Tablica 1. Udjeli velikih gradova u prihodima županijskih uprava za ceste od godišnje naknade iz članka 8. stavka 3. Pravilnika o naplati godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila RB. Županija GRAD TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. Ukupna duljina ŽC i LC km (NN 17/10) 2 Indeks udjela župan. uprave za ceste Duljina NC km (NN 44/12) 3 Indeks udjela velikoga grada Velika 1. Zagrebačka Gorica ,9% 162,27 10,4% Samobor 183,77 11,7% 2. Krapinskozagorska Krapina ,8% 28,79 4,2% 3. Sisačkomoslavačka Sisak ,1% 131,17 8,9% 4. Karlovačka Karlovac ,5% 156,16 12,5% 5. Varaždinska Varaždin ,2% 74,15 7,8% 6. Koprivničkokriževačka Koprivnica ,8% 46,87 5,2% 7. Bjelovarskobilogorska Bjelovar ,3% ,7% 2 Ukupna duljina županijskih i lokalnih cesta na području pojedine županije u kilometrima sukladno ranije važećoj Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN, br. 17/10). 3 Duljina nerazvrstanih cesta, odnosno ranijih županijskih i lokalnih cesta koje su Odlukom o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u javne ceste (NN, br. 44/12) prešle na upravljanje velikim gradovima. RB. Županija GRAD Ukupna duljina ŽC i LC km (NN 17/10) 2 Indeks udjela župan. uprave za ceste Duljina NC km (NN 44/12) 3 Indeks udjela velikoga grada 8. Primorskogoranska Rijeka ,2% 64,18 6,8% 9. Ličko-senjska Gospić ,1% 253,64 18,9% 10. Virovitičkopodravska Virovitica ,9% 44,21 6,1% 11. Požeškoslavonska Požega ,3% 66,65 12,7% 12. Brodskoposavska Slavonski Brod ,7% 28,62 4,3% 13. Zadarska Zadar ,8% 91,8 8,2% 14. Osječkobaranjska Osijek ,1% 95,96 7,9% 15. Šibenskokninska Šibenik ,9% ,1% 16. Vukovarskosrijemska Vukovar 31,33 4,4% % Vinkovci 37,73 5,4% 17. Splitskodalmatinska Split 55,73 3,1% ,1% Kaštela 32,54 1,8% 18. Istarska Pazin 83,61 5,9% ,1% Pula 30,73 2,0% 19. Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik ,1% 49,96 7,9% 20. Međimurska Čakovec ,6% 65,79 12,4% Obveznici plaćanja godišnje naknade su vlasnici motornih i priključnih vozila registriranih u Republici Hrvatskoj, a osim u stanicama za tehnički pregled godišnja naknada može se uplatiti i izravno na račun županijske uprave za ceste, odnosno u proračun Grada Zagreba. Vlasnici motornih ili priključnih vozila koji odjave svoja vozila, imaju pravo na povrat dijela plaćenog iznosa godišnje naknade razmjerno razdoblju u kojem je, računajući od dana odjave vozila, prestala uporaba javnih cesta. Županijska uprava za ceste i veliki grad snose troškove izdataka za rad stanica za tehnički pregled pri naplati godišnje naknade, a temeljem ugovora s pravnim osobama u čijem su one sastavu. Navedene troškove i vraćeni dio godišnje naknade vlasnicima odjavljenih vozila županijska uprava za ceste i veliki grad snose razmjerno udjelu u prihodu od godišnje naknade. Zakon o cestama oslobodio je određene skupine osoba s invaliditetom od plaćanja godišnje naknade, a taj se dio prihoda županijskim upravama za ceste nadoknađuje iz državnog proračuna. Županijska uprava za ceste dužna je velikom gradu s područja županije doznačiti sredstva godišnje naknade, umanjena za troškove koje zajedno snose ona i veliki grad, koja su uplaćena na račun županijske 117

120 ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTE uprave za ceste do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno priljevu sredstava. U nastavku se daju knjigovodstvene evidencije godišnje naknade za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila kod županijskih uprava za ceste i velikih gradova. Evidencije kod županijskih uprava za ceste RB. Opis Iznos Konto Duguje Potražuje I. Godišnja naknada za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila (ukupan prihod kn) Naplaćen prihod od godišnje naknade u mjesecu X koji uključuje: godišnju naknadu koju županijskoj upravi za ceste uplate stanice za tehnički pregled, uplate koje vlasnici vozila uplaćuju 1. izravno na račun županijske uprave za ceste i nadoknađena sredstva zbog neostvarene godišnje naknade od osoba s invaliditetom, umanjeno za iznose vraćene vlasnicima odjavljenih vozila 2. Knjiženje na početku mjeseca za prethodni mjesec (X) Obveza za dio sredstava godišnje naknade koji pripada velikom gradu koji je preuzeo upravljanje cestama na svome području, a sukladno članku 4. stavku 2. Pravilnika Udio velikog grada utvrđen je Tablicom 1. Pravilnika Izračun: indeks udjela velikog grada (npr. 5%) x naplaćeni prihod u mjesecu X = 5% x = Za evidentiranje obveze kod velikog grada županijska uprava za ceste mu dostavlja Obavijest o knjiženju, kojoj je podloga analitička kartica osnovnog računa iz Glavne knjige županijske uprave za ceste II. Evidentiranje plaćanja usluge stanicama za tehnički pregled za obavljene poslove obračuna godišnje naknade i potraživanje za dio usluga koji snose veliki gradovi 3. Usluga stanice za tehnički pregled za obavljene poslove obračuna godišnje naknade primljeni račun stanice za obavljenu uslugu u iznosu od kn Potraživanje za dio obavljenih usluga stanice za tehnički pregled koje snose veliki gradovi sukladno članku 8. Pravilnika (knjiženje primitkom računa stanice za tehnički pregled) Izračun: iznos računa usluge stanice za tehnički pregled x indeks udjela velikog grada (5%) Županijska uprava za ceste izrađuje Obavijest o knjiženju za velike gradove podloga za knjiženje fotokopija računa stanice za tehnički pregled % = x5% = RB. Opis Iznos Konto Duguje Potražuje 4. Plaćena usluga stanici za tehnički pregled III. Zatvaranje obveza i potraživanja (županijska uprava za ceste veliki grad) Zatvaranje obveza za umanjeni dio 5. prihoda velikom gradu i potraživanja za obveze prema stanici za tehnički pregled 6. Doznaka prihoda od godišnje naknade koji pripadaju velikom gradu sukladno članku 8. stavku 2. Pravilnika i = zatvaranje obveze iz članka 4. stavka 2. Pravilnika (preostali iznos) Priznavanje rashoda Evidencije kod velikih gradova RB. Opis Iznos Konto Duguje Potražuje I. Godišnja naknada za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila i evidentiranje rashoda za dio usluga za obavljene poslove obračuna godišnje naknade (ukupni prihod kn) Obračunata pomoć županijske uprave za ceste potraživanje 1. godišnje naknade od županijske uprave za ceste na temelju Obavijesti o knjiženju županijske uprave za ceste Doznaka od županijske uprave za ceste dijela naplaćenog prihoda od godišnje naknade (godišnja naknada umanjena za troškove u kojima zajedno sudjeluju županijska uprava za ceste i veliki grad iz članka 8. Pravilnika) 3. Obveze za dio troškova prema stanici za tehnički pregled temeljem Obavijesti o knjiženju s fotokopijom računa stanice za tehnički pregled 4. Zatvaranje obveze za trošak stanice za tehnički pregled i potraživanja za godišnju naknadu 5. Prihod od godišnje naknade - ostatak Naknada za inanciranje građenja i održavanja Udjeli velikih gradova u naknadi za inanciranje građenja i održavanja dani su u Tablici 2. iz članka 6b. Pravilnika o rasporedu sredstava za inanciranje građenja i održavanja javnih cesta županijskim upravama za ceste u 2012 godini. S obzirom da su dobiveni korištenjem istog kriterija duljine preuzetih nerazvrstanih cesta, udjeli velikih gradova u 118 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

121 ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTE ovim sredstvima jednaki su udjelima velikih gradova u godišnjoj naknadi. Pravilnikom o rasporedu sredstava za inanciranje građenja i održavanja javnih cesta, županijskim upravama za ceste raspoređen je iznos inancijskih sredstava za održavanje i građenje županijskih i lokalnih cesta iz sredstava koja Hrvatske ceste d.o.o. u godini ostvaruju temeljem članka 92., Zakona o cestama. Sredstva koja se doznačuju županijskim upravama za ceste iz izvora sredstava Hrvatskih cesta d.o.o. čine prihod županijskih uprava za ceste kojim se realiziraju planovi građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta. U Tablici broj 1. iz članka 5. Pravilnika dan je pregled sredstava su inanciranja programa građenja i održavanja cesta po županijskim upravama za ceste iz ukupnog prihoda Hrvatskih cesta d.o.o. u godini. Člankom 6a. Pravilnika propisano je da su županijske uprave za ceste od ukupno dobivenih sredstava iz Tablice 1. članka 5. Pravilnika, dužne dio doznačiti velikim gradovima, a sukladno udjelima velikih gradova iz Tablice 2. članka 6b. istoga Pravilnika. Pravilnikom je također utvrđeno da će se sredstva županijskim upravama za ceste doznačavati mjesečno u visini 1/12 iznosa utvrđenog Tablicom 1. iz članka 5., a županijske uprave za ceste će pripadajući dio sredstava doznačiti velikim gradovima mjesečno, sukladno priljevu sredstava, a prema Tablici 2. iz članka 6b. U nastavku se daju knjigovodstvene evidencije naknade za inanciranje građenja i održavanja za županijske uprave za ceste i velike gradove. Evidencije kod županijskih uprava za ceste I. Sredstva za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta (mjesečni iznos (1/12) prihoda koji pripada županijskoj upravi za ceste kn) Naplaćena sredstva za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih 1. i lokalnih cesta doznaka Hrvatskih cesta (1/12 iznosa iz Tablice 1. članka 5. Pravilnika) a. Obveza za dio sredstava primljenih od Hrvatskih cesta koji županijska uprava za ceste prosljeđuje velikom gradu sukladno članku 6a., a prema njegovom udjelu iz Tablice 2. članka 6b. Pravilnika (npr. 5%) x5% = Doznaka dijela sredstava velikom gradu Priznavanje rashoda Evidencije kod velikih gradova I. Sredstva za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta (udio u mjesečnom iznosu (1/12) prihoda koji pripada županijskoj upravi za ceste kn) Obračun potraživanja sredstava za održavanje, rekonstrukciju i građenje 1. županijskih i lokalnih cesta od Hrvatskih cesta, od županijske uprave za ceste Doznaka županijske uprave za ceste velikom gradu dijela naplaćenih sredstava za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta i priznavanje prihoda TIM4PIN MAGAZIN 1/

122 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Davor Vašiček * UDK Amortizacija imovine nepro itnih organizacija za godinu Uredbom o računovodstvu nepro itnih organizacija (NN, br. 10/08 i 7/09), uvedeno je načelo kapitalizacije troška stjecanja dugotrajne ne inancijske imovine, što podrazumijeva i iskazivanje troška amortizacije tijekom korisnog vijeka njene uporabe. Postupak utvrđivanja troška amortizacije i ispravka vrijednosti istovjetan je jer se provodi linearnom metodom, odnosno primjenom stope (ispravka-otpisa) amortizacije na osnovicu koju čini pojedinačna nabavna vrijednost imovine. Utvrđeno smanjenje vrijednosti imovine priznaje se kao trošak amortizacije samo za imovinu nabavljenu nakon godine, dok se za imovinu iz ranijih razdoblja smanjenje iskazuje na teret izvora vlasništva. U članku se ukratko podsjeća na ovaj tehnički i računovodstveni postupak. 1. Dugotrajna ne inancijska imovina Dugotrajnu ne inancijsku imovinu čine stvari i prava čiji je vijek uporabe duži od jedne godine. S obzirom na pojavni oblik dugotrajne ne inancijske imovine (stvari i prava) ona se dijeli na dvije osnovne skupine i to: materijalnu i nematerijalnu. Materijalna imovina dalje se klasi icira se kao: neproizvedena i proizvedena. Takva podjela imovine predviđena je i Uredbom o računovodstvu te sadržana u računskom planu. Imovina se početno iskazuje po trošku nabave (nabavnoj vrijednosti), odnosno, po procijenjenoj vrijednosti, ako troškovi stjecanja nisu poznati. Dugotrajna ne inancijska materijalna imovina, čiji je pojedinačni trošak nabave (nabavna vrijednost) niži od 2.000,00 kuna može se otpisati jednokratno, stavljanjem u upotrebu, uz kontinuiranu obvezu pojedinačnog ili skupnog praćenja u korisnom vijeku upotrebe. Razvrstavanje ove imovine male vrijednosti moguće je i u kategoriju tzv. sitnog inventara, što suštinski ne mijenja računovodstveni postupak. Trošak nabave (nabavnu vrijednost) čini: kupovna cijena uvećana za carine, nepovratne poreze (PDV kod nepro itnih organizacija koje nisu obveznici * Dr. sc. Davor Vašiček, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci PDV-a, porez na promet nekretnina), troškove prijevoza, sve druge troškove koji se mogu izravno povezati s konkretnom nabavom i osposobljavanjem za početak namjeravane uporabe. 2. Obračun amortizacije i ispravak vrijednosti Kao što je već poznato, do stupanja na snagu Uredbe, nepro itnim organizacijama bilo je omogućeno samostalno odlučivanje o provođenju amortizacije dugotrajne imovine. Najveći dio nepro itnih organizacija odlučio se za iskazivanje jednokratnog troška u trenutku nabave. Prema propisima koji su uređivali sustav računovodstva, modi icirano novčano načelo bilo je osnovno pravilo vrednovanja prema kojem se, između ostaloga, amortizacija dugotrajne imovine ne provodi. Trošak nabave dugotrajne imovine priznavao se kao rashod razdoblja u kojemu je izvršena nabava. Umjesto amortizacije, obavljao se ispravak vrijednosti dugotrajne imovine po propisanim prosječnim godišnjim stopama. U sadašnjim okolnostima, znatan broj nepro itnih organizacija (koje posluju duže od 5 godina, tj. prije godine) dužan je istodobno provoditi i obračun ispravka vrijednosti (za tzv. staru imovinu), ali i obračun amortizacije za imovinu nabavljenu nakon stupanja na snagu Uredbe Ispravak vrijednosti stare dugotrajne imovine Za imovinu, nabavljenu zaključno s i iskazanu u bilanci na dan početka primjene Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija, trošak nabave u cijelosti je iskazan kao rashod u visini njene nabavne vrijednosti (raniji konto 472). Aktualna Uredba o računovodstvu propisuje da se za obračunati ispravak vrijednosti (amortizaciju) ove imovine i negativne učinke revalorizacije, nepokrivene revalorizacijskom rezervom i dalje izravno terete (ispravljaju) vlastiti izvori. Uvidom u propisane stope ispravka vrijednosti, može se zaključiti da će se ovaj postupak provoditi još samo na građevinske objekte te neke oblike opreme i prijevoznih sredstava čiji je korisni vijek upotrebe procijenjen na razdoblje duže od 5 godina. 120 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

123 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Primjer: Obračunat je ispravak vrijednosti opreme (nabavljene prije godine, stopa otpisa 12,5%, vijek 8 godina) za godinu u iznosu od 3.125,00 kn. Stanje u poslovnim knjigama na dan iznosi: - nabavna vrijednost ,00 kn - ispravak vrijednosti ,00 kn Knjiženje: RB Opis Iznos Račun Duguje Potražuje OPREMA - stanje siječnja (saldo) Ispravak vrijednosti za godinu 4.520, Kako je riječ o imovini koja je nabavljena u ranijim godinama i za koju je u trenutku nabave u cijelosti iskazan rashod u visini njene nabavne vrijednosti, obračunata amortizacija izravno tereti (ispravlja) vlastite izvore (ne evidentira se, naravno, ponovno kao trošak amortizacije). Obračun ispravka vrijednosti i za ovu imovinu provodi se linearnom metodom primjenom stopa amortizacije propisanih Uredbom Amortizacija nove dugotrajne imovine Za imovinu nabavljenu nakon 1. siječnja godine, provodi se smanjenje vrijednosti razmjerno trošenju imovine kroz korisni vijek trajanja i to odobrenjem računa ispravka vrijednosti i zaduženjem troška amortizacije. Amortizacija se također izračunava linearnom metodom prema stopama propisanim Uredbom. Primjer: U prosincu godine, kupljena su računala nabavne vrijednosti ,00 kn i odmah su stavljena u uporabu. Obračun amortizacije započinje od godine te po stopi od 25% iznosi ,00 kn. Knjiženje: RB Opis Iznos Račun Duguje Potražuje Račun dobavljača za računala Amortizacija za godinu TIM4PIN MAGAZIN 1/ Amortizacija imovine nabavljene donacijama Prihodi od donacija priznaju se po primitku novčanih sredstava ili ne inancijske imovine od pravnih i izičkih osoba. Donacije se u trenutku primanja priznaju u prihode i knjiže u korist računa skupine 35 sukladno vrsti donatora i to: iz proračuna, od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija, od trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba, od građana i kućanstava. Izmjenama i dopunama Uredbe u siječnju godine, uz ostalo uvedene su posebne odredbe vezano uz priznavanje donacija povezanih s izvršenjem ugovorenih programa (projekata i aktivnosti) i ne inancijskom imovinom koja se amortizira, na način da se prihodi od donacija mogu priznati sučeljavanjem s rashodima provođenja ugovorenih programa, odnosno troškovima amortizacije. Dakle, kao i namjenske donacije, donacije povezane s ne inancijskom imovinom koja se amortizira mogu se priznati u bilanci kao odgođeni prihod uz priznavanje u prihode izvještajnog razdoblja na sustavnoj osnovi razmjerno troškovima uporabe ne- inancijske imovine u razdoblju korištenja. Trošak uporabe ne inancijske imovine u pravilu se sastoji upravo od obračunate amortizacije i troškova održavanja te imovine, stoga za iznos toga troška treba ukinuti vremensko razgraničenje prihoda, odnosno prenijeti dio odgođenih prihoda iskazanih u trenutku primitka donacije. Primjer: 1. Alfa d.o.o doniralo je udruzi računalo vrijedno kn. 2. Grad je donirao udruzi uredski namještaj u vrijednosti od kn 3. Obračunata je amortizacija za godinu u iznosu: računalo 2.500,00 kn i namještaj 6.250,00 kn. Knjiženje: RB Opis Iznos Račun Duguje Potražuje Primljeno računalo Primljen namještaj Obračun amortizacije: - računalo namještaj a. Priznavanje prihoda Priznavanje prihoda

124 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Valja napomenuti da se donacije ne inancijske imovine ponekad pojavljuju i u obliku imovine koja se zbog svojih svojstava ne amortizira. Primjerice, radi se o zemljištu, arhivskoj građi, umjetninama, povijesno-kulturnoj baštini i sl. U takvim slučajevima, za procijenjenu vrijednost primatelj treba iskazati prihod od donacija u razdoblju primanja. To će utjecati na inancijski rezultat izvještajnog razdoblja uvećavajući iskazani višak prihoda (ili umanjujući iskazani manjak prihoda). U postupku raspodjele rezultata, primatelj ovakvih donacija treba pripadajuću vrijednost rasporediti u svoje trajne izvore vlasništva kako u bilanci ne bi kontinuirano prikazivao viškove iz prethodnih razdoblja koji ne proizlaze iz poslovanja niti mogu služiti inanciranju poslovanja u budućim razdobjima. 4. Amortizacija kao porezno priznati rashod Sukladno Zakonu o porezu na dobit (NN, br. 177/04 i 90/05, 57/06, 146/08, 80/10 i 22/12)) i Pravilniku o porez na dobit (NN, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11 i 61/12), izvjestan broj nepro itnih organizacija, temeljem rješenja porezne uprave, postao je obveznikom obračunavanja i plaća nja poreza na dobit. Načelno nepro itne organizacije nisu obveznici poreza na dobit ali, ako obavljaju gospodarsku djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti dovelo bi do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, Porezna uprava na vlastitu će inicijativu ili na prijedlog drugih osoba ili na prijedlog samih navedenih osoba rješenjem utvrditi da su navedene osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost. Rješenje o statusu poreznog obveznika donosi nadležna ispostava Porezne uprave prema sjedištu nepro itne organizacije. Pritom, se u procjeni gospodarstvene djelatnosti, utvrđuje obavlja li se gospodarstvena djelatnost samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi. Kako nepro itna organizacija u svojim aktima o osnivanju nema cilj ostvarivanje dobiti nego samo prihoda radi inanciranja svoje djelatnosti, ako prihode stječe razmjenom dobara i usluga na tržištu, smatra se da obavlja djelatnost na način i uz uvjete po kojima tu djelatnost obavljaju i poduzetnici koji su osnovani radi stjecanja dobiti. U posljednje vrijeme, veći broj nepro itnih organizacija poreznim je rješenjem uključen u sustav oporezivanja dobiti po osnovi iznajmljivanja svojih nekretnina. To je okarakterizirano gospodarskom djelatnošću koja se obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja gospodarsko procjenjivih koristi. U okolnostima statusa obveznika poreza na dobit (najčešće za dio svojih djelatnosti), nepro itna organizacija dužna je u svrhu utvrđivanja osnovice poreza na dobit i same porezne obveze primjenjivati poduzetnička računovodstvena načela. To znači da je u okviru svojega integralnog računovodstva ili kao izdvojeno knjigovodstvo, dužna pratiti i iskazivati prihode od oporezive djelatnosti, ali i s njima izravno povezane (sučeljene) porezno priznate izravne i neizravne rashode. Na taj će način utvrditi polaznu veličinu u postupku utvrđivanja osnovice i obveze poreza na dobit u PD obrascu. Neizravni rashodi priznat će se kao rashodi oporezive djelatnosti prema određenim ključevima utvrđenima internim aktom u srazmjeru u kojemu se oni odnose na oporezivu djelatnost. Pritom, ne postoje jedinstveni kriteriji za sve djelatnosti niti organizacije. Priznavanje ovih rashoda temelji se na argumentiranoj procjeni poreznog obveznika, a priznavanje ove procjene realnom i relevantnom za svrhe oporezivanja izvršit će porezna uprava u postupku nadzora. Kada je riječ o amortizaciji kao porezno priznatom rashodu, smatramo nedvojbenim da porezni obveznik ima pravo priznati i ovaj trošak (u cijelosti kao izravni ili alikvotni dio kao neizravni), sukladno odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dobit. To znači da u poreznom razdoblju može primijeniti maksimalno porezno dopustive stope amortizacije, odnosno da je dužan usporediti odstupaju li primijenjene stope amortizacije (ispravka vrijednosti) od maksimalno porezno dopuštenih 1. Stanovitu dvojbu u praksi izaziva obračun ispravka vrijednosti (amortizacije) dugotrajne imovine nabavljene u razdoblju prije godine. Kako je prethodno u ovom članku prikazano, trošenje dugotrajne imovine ne iskazuje se u knjigovodstvu kao trošak amortizacije nego kao ispravak vrijednosti (umanjanje) vlastitih izvora. Ovu knjigovodstvenu činjenicu, kao rezultat primjene Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija, ne smatramo relevantnom u postupku priznavanja poreznih rashoda po osnovu amortizacije. 1 Prema Zakonu o porezu na dobit, godišnje amortizacijske stope utvrđuju se prema amortizacijskom vijeku za svrhe oporezivanja, za pojedine su grupe dugotrajne imovine: 1. za građevinske objekte i brodove veće od 1000 BRT, (20 godina), 5%, 2. za osnovno stado, osobne automobile (5 godina), 20%, 3. za nematerijalnu imovinu, opremu, vozila, osim za osobne automobile, te za mehanizaciju (4 godine), 25%, 4. za računala, računalnu opremu i programe, mobilne telefone i opremu za računalne mreže (2 godine), 50%, 5. za ostalu nespomenutu imovinu (10 godina), 10%. Navedene godišnje amortizacijske stope mogu se podvostručiti. 122 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

125 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Kao što je i navedeno, obveznik poreza na dobit dužan je za porezne potrebe primjenjivati poduzetnička računovodstvena načela, što podrazumijeva i iskazivanje utrošenih resursa prema načelu nastanka događaja, odnosno temeljno pravilo sučeljavanja priho- da i rashoda. Drugim riječima, iskazani ispravak vrijednosti također je izraz utroška resursa (dugotrajne imovine) u svrhu ostvarivanja oporezive dobiti, poglavito ako se radi o dobiti od iznajmljivanja te imovine, te se kao takav ima i uvažiti u postupku utvrđivanja. 1. Stope amortizacije/ispravka vrijednost prema Uredbi NAJAVLJUJEMO! SEMINAR ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE Zagreb, 4. veljače TEMA SEMINARA JE: Sastavljanje godišnjih inancijskih izvještaja, speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcije, Zakon o udrugama nakon javne rasprave, Zakon o računovodstvu/ inancijskom poslovanju nepro itnih organizacija očekuje se javna rasprava i ostale aktualnosti Detaljan program radionice objavljen je na internet stranici TIM4PIN MAGAZIN 1/

126 POSLOVANJE SINDIKATA Mario Švigir * Ususret EU - sektorska vijeća za socijalni dijalog UDK Jedna od novina u području socijalnog dijaloga u Hrvatskoj u godini, a neposredno pred ulazak u punopravno članstvo u Europskoj uniji će biti osnivanje novih sektorskih vijeća za socijalni dijalog ili bolje pro iliranje rada malobrojnih već osnovanih vijeća ove vrste. Za sada je osnovano tek nekoliko istih vijeća, a radi se o nužnom institucionalnom prilagođavanju strukturi industrijskog i socijalnoj dijaloga Europske Unije. Iako osnivanje spomenutih nacionalnih vijeća nije materija europske pravne stečevine, ona su ipak preduvjet za preuzimanje europske pravne stečevine, u dijelu koji se odnosi na europski socijalni dijalog, uz realizaciju kojeg je vezan rad i zadaće vijeća koje su na europskoj razini predviđene Ugovorom o osnivanju Zajednice. Iz toga razloga, bitno je informirati te dati konkretne naputke čelnicima i zaposlenima u organizacijama socijalnih partnera, kako bi pristupili osnivanju ili kako bi bolje pro ilirati rad već osnovanih vijeća. 1. Uvod Osnivanje i rad u sektorskim vijećima otvara za sindikalne i poslodavačke organizacije potencijal sudjelovanja u radu europskih krovnih vijeća i na takav način ono što je izrazito bitno u vremenu koje je pred nama; sudjelovanje u europskim projektima, odnosno proširenje programskih aktivnosti, ali i dodatni izvor projektnog inanciranja, što je od izrazite važnosti za sve organizacije koje imaju malo iskustva s jedinstvenim tržištem Unije i koje imaju u kriznim godinama značajna proračunska ograničenja. No, da bi mogle iskoristiti taj potencijal, ove organizacije se moraju značajnim dijelom organizacijski (resursno, ali i kroz poslovne procese) prilagoditi navedenom procesu, dakle i u pogledu strateškog planiranja, inancijskog planiranja i dr. 2. Sektorski i europski socijalni dijalog Sektorski socijalni dijalog odnosi se na rasprave, savjetovanja, pregovore i zajedničke akcije poslodavaca i sindikata oko širokog raspona pitanja i pitanja vezana uz područje rada sektora. Kao takav, sektorski dijalog * Mr. sc. Mario Švigir, specijalist za strateški razvoj i inancijsko planiranje u nepro itnom sektoru. je element europskoga socijalnog dijaloga i nacionalnoga socijalnog dijaloga i industrijskih odnosa. Na razini Europske Unije, ne samo tripartitni, već osobito bipartitni socijalni dijalog na razini sektora predstavlja važan doprinos strategiji EU za rast i radna mjesta, koji je kod nas nedovoljno razvijen. Na to je ukazano u svim dokumentima koji sadrže ocjene europskih tijela o razini razvoja socijalnog dijaloga u našoj zemlji. Naime, europski socijalni dijalog ima tradiciju više desetljeća, dimenzija savjetovanja u europskom socijalnom dijalogu prepoznata je u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik iz godine te u Rimskom ugovoru iz godine. Dodatno je pak unaprijeđena u Sporazumu europskih socijalnih partnera o socijalnom dijalogu iz godine. Napokon, socijalnim protokolom iz Maastrichta iz je ojačana, a trajno ugrađena u Ugovor o EU iz (čl i 139.) koji je pridodan Ugovoru članica EU. Europska komisija pak donosi Odluku od 20. svibnja godine, koja se bavi posebno sektorskom dimenzijom europskog socijalnog dijaloga i osnivanjem europskih sektorskih vijeća za socijalni dijalog. Ta vijeća su forum za izgradnju odnosa, razmjenu informacija, rasprave, savjetovanje, pregovaranje i zajedničke akcije sindikata i poslodavaca. Novi članak 152. Lisabonskog ugovora o funkcioniranju Europske Unije naglašava predanost Unije promicanju uloge europskih socijalnih partnera te podržavanju socijalnoga dijaloga. Također priznaje autonomiju europskih socijalnih partnera. Pored međuindustrijskog socijalnog dijaloga, sektorski socijalni dijalog sve je važniji dio alata europske vladavine tj. upravljanja Unije. Europski socijalni dijalog obuhvaća 145 milijuna radnika i 6 milijuna poduzeća. Na razini EU, sektorski socijalni dijalog uvažava autonomiju socijalnih partnera na način da omogućuje utjecaj socijalnih partnera u sektoru na budućnost sektora, kroz utjecaj na sektorske politike. Radi se, u strateškom smislu, ujedno o instrumentu koji optimalno doprinosi izgradnji: razumijevanja, izgradnji povjerenja, postizanja sporazuma i izrade konkretnih rezultata dijaloga od praktične, uporabne vrijednosti za poduzeća, sektor i nacionalnu ekonomiju (u konačnici, za radnike i poduzetnike). 124 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

127 POSLOVANJE SINDIKATA U svim novima članicama EU, pa tako i u Hrvatskoj, proces poticanja izgradnje strukture i organizacija sektorskog socijalnog dijaloga, kao premosnice za sudjelovanje u procesima europskog socijalnog dijaloga, potiče se od strane Europske komisije, nacionalnih tijela državne uprave zaduženih za razvoj socijalnog dijaloga kao europske politike i paradigme, ali se potiče i kroz aktivnosti krovnih europskih sektorskih sindikalnih i poslodavačkih organizacija. Kroz sredstva Europskog socijalnog fonda kao i kroz sredstva PROGESS fonda, inancijski se podupiru aktivnosti s tim ciljem. No, bitno je da akteri u sektoru prve korake prema osnivanju vijeća poduzmu sami. Stoga se u nastavku iznosi nekoliko korisnih informacija kako započeti sektorski socijalni dijalog. 3. Osnivanje i rad sektorskih vijeća U nastavku je prikazan hodogram za osnivanje vijeća, pregled potencijalnih tema zajedničkog rada prema pozitivnoj europskoj praksi te je pregled krovnih europskih sektorskih vijeća, kako bi se prikazala relativno velika leksibilnost u njihovu osnivanju, ali i ukazalo na potrebu edukacije i osnaživanja aktera na nacionalnoj razini u pogledu osnivanja i rada vijeća. U hodogramu za osnivanje i rad sektorskih vijeća izložene su ključne točke prema kojima čelnici, specijalisti, zaposleni u sindikatima i udrugama poslodavaca na poslovima strateškog planiranja mogu pristupiti pripremi za osnivanje istih. A) Hodogram za osnivanje i rad sektorskih vijeća 1. Identi iciranje sektora 2. Neformalni dijalog u sektoru 3. Izabir tema dugoročnog sektorskog dijaloga 4. Identi ikacija članica vijeća 5. Osnivanje vijeća 6. Koncipiranje sporazuma o osnivanju vijeća i izrada programskih dokumenata 7. Početak rada vijeća, akcijski planovi, priprema sjednica 8. Suradnja s državnim i drugim institucijama 9. Koncipiranje rezultata, oblikovanje rezultata rada vijeća 10. Follow up ciklus (ocjenjivački ciklus i preporuke za poboljšanje) B) Tehnike rada i teme za sektorska socijalna vijeća TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. Obzirom da se radi o procesima koji su odraz i dio europskih politika, Europska komisija politički, ali i inancijski i logistički podržava konkretne forme socijalnog dijaloga na europskoj razini. Kako dijalog ne bi ostao dijalog bez pisanog traga i rezultata u smislu zajedničkih platformi, rezultat rada vijeća bi trebao biti neki od sljedećih tipova dokumenata. Radi se dakle o objavljivanju: zajedničkih stajališta, objavljivanju ili populariziranju dobrih praksi, priručnika, okvirnih i specijalnih akcijskih planova, ispregovaranih sporazuma, deklaracija. Teme sektorskog dijaloga, koje su sadržaj rada samih vijeća se mijenjaju obzirom na vrijeme (prioritete) i sektorske speci ičnosti. No, zajedničke su grupe tema: obuka i cjeloživotno obrazovanje, restrukturiranje sektora, kompetencije zaposlenih potrebne za budućnost, uvjeti rada i image sektora, održivi razvoj, društvena odgovornost poduzeća, izvješćivanje o društvenim i okolišnim aspektima sustava nabave poduzeća u sektoru, društveno odgovorne javne nabave, demografsko starenje i utjecaj na sektor te utjecaj na diverzi iciranje sektora, ostvarivanje jednakih mogućnosti za muškarce i žene u sektoru. U nastavku, po uzoru na europsku praksu, sugeriramo i neke od tema europskog socijalnog dijaloga koje mogu biti korisne na etapu neformalnog i formalnog sektorskog socijalnog dijaloga (za koncipiranje sporazuma, plana i programa rada kao i detaljniju razradu plana aktivnosti sektorskih vijeća). C) Primjeri koncipiranja tema rada sektorskih socijalnih vijeća Ekonomske i sektorske politike Anticipiranje poslovnih promjena, prilagodba poslovnim promjenama u sektoru Restrukturiranje, sektorski razvoj i strukturalne promjene Utjecaj EU politika na razvoj sektora Vještine, obuka i cjeloživotno učenje u sektoru Pomoć radnicima pri unaprjeđivanju vještina i stjecanju budućnih potrebnih kompetencija Sustavi obuke za speci ične profesije Izrada sektorskih pro ila zanimanja te katalog kvali ikacija za rad u sektoru Cjeloživotno učenje i karijerno planiranje Standardi zapošljavanja, praksa zapošljavanja mladih radnika Zapošljavanje i uvjeti rada Rad na crno u sektoru Promicanje dostojanstvenog rada u sektoru Adekvatne leksigurne politike u sektoru Zdravlje i zaštita na radnom mjestu, jednake mogućnosti i nediskriminacijske prakse Prevencija sprječavanja nesreća, povreda, prevencija rizika, pitanje zaštite na radu Uporaba kemijskih proizvoda, stres, buka, nasilje, higijena Ravnopravnost u uvjetima rada i plaćama 125

128 POSLOVANJE SINDIKATA Kao što je čitljivo iz sljedeće tablice s popisom krovnih sektorskih vijeća na razini Europske unije koje u logističkom smislu podržava i prati Opća uprava za zapošljavanje Europske Komisije, područje osnivanja i rada vijeća je raznoliko te se ne mora poklapati sa statističkim klasi ikacijama djelatnosti niti s postojećom strukturom djelatnosti poslodavačkih udruga i sindikata na nacionalnoj razini zemalja članica. D) Popis sektorskih vijeća na europskoj razini Osnovana europska sektorska vijeća (kao krovna tijela na razini EU) Poljoprivredni sektor Audiovizualni sektor Bankarski sektor Sektor državne uprave Sektor kemijske industrije Sektor zračnog prometa Sektor trgovine Sektor graditeljstva Sektor cateringa Sektor obrazovanja Sektor kompleksa električne energije Sektor ekstraktivnih (resursnih) industrija Sektor hrane i pića Sektor obuće Sektor namještaja Sektor industrije plina Sektor bolnica i zdravstvenih djelatnosti Sektor hotela i restorana Sektor industrijskog čišćenja Sektor kopnenih plovnih putova Sektor osiguranja Sektor performativnih umjetnosti Sektor lokalne i regionalne uprave Sektor pomorstva Sektor metalske industrije Sektor papirne industrije Sektor osobnih i frizerskih usluga Sektor poštanskih djelatnosti Sektor pružanja sigurnosnih usluga Sektor profesionalnih igrača nogometa Sektor djelatnosti željezničkog prometa Sektor djelatnosti cestovnog prometa Sektor ribarstva Sektor brodogradnje Sektor industrije čelika Sektor proizvodnje šećera Sektor bojenja i proizvodnje kožnih predmeta Sektor telekomunikacijskih djelatnosti Sektor agencija za privremeno i povremeno zapošljavanje Sektor proizvodnje tekstila i odjeće Sektor proizvodnje i prerade drveta Neke udruge poslodavaca i neki sindikati će, poradi područja svoga rada, registracije, reprezentativnosti, interesa ili resursnih preduvjeta biti zainteresirani za osnivanje i za rad u nekoliko vijeća. Bitno je reći da postoji jedno iksno pravilo: vijeće može biti onoliko koliko ima kompetentnih sugovornika s obje strane, voljnih i spremnih upustiti se u europski socijalni dijalog na razini budućnosti sektora koje predstavlja. Ipak, preporuča se detaljnija edukacija, obuka i stručno praćenje dionika ovog dijaloga, do razine potpune funkcionalne samostalnosti. Od strateške je važnosti da se pristupanju vijeća pristupi prema koracima sugeriranim u hodogramu osnivanja, kako bi se prirodnim putem, bez žurbe i gotovih rješenja doista našlo područje i tempo rada te zainteresirani i za sektorski dijalog osnaženi i resursima pripremljeni socijalni partneri. Obzirom da se radi o jednoj od službenih politika EU, svakako da je rad vijeća podržan i od strane službenog tijela državne uprave zaduženog za sektorski socijalni dijalog u Republici Hrvatskoj. U Republici Hrvatska, to je Samostalna služba za socijalni dijalog u sklopu Ministarstva rada i mirovinskog sustava. 4. Administrativna pomoć za djelovanje sektorskih vijeća za socijalni dijalog u RH Tijelo državne uprave zaduženo za socijalni dijalog općenito, a onda i za sektorski socijalni dijalog u Republici Hrvatskoj je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, točnije Samostalna služba za socijalni dijalog unutar resornog ministarstva. Samostalna služba za socijalno partnerstvo obavlja organizacijske, stručne, administrativno-tehničke i druge poslove za potrebe nacionalnog Gospodarsko-socijalnog vijeća i njegovih povremenih i stalnih radnih tijela, sukladno Programu rada GSV-a i Poslovniku o radu GSV-a. U okviru djelovanja Samostalne službe za socijalno partnerstvo, potiče se i unapređuje suradnja socijalnih partnera te se između ostalog pruža pomoć i koordiniraju aktivnosti gospodarsko-socijalnih vijeća u jedinicama lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Samostalna služba za socijalno partnerstvo obavlja i drugi niz aktivnosti na koordinaciji, posredovanju i cjelovitom razvitku socijalnog dijaloga i partnerstva u RH od lokalne do nacionalne razine, a osobito potiče uspostavu i razvoj sektorskog socijalnog dijaloga između odgovarajućih udruga sindikata i udruga poslodavaca te resornih ministarstava te pruža organizacijsku administrativnu potporu aktivnostima sektorskih Socijalnih vijeća. 126 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

129 Desanka Sarvan * LOKALNA SAMOUPRAVA UDK Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama 1 (NN, br. 86/12) de inira se i pod određenim uvjetima ozakonjuje nezakonito izgrađena zgrada. Postupak uključuje i plaćanje naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, a način izračuna i njena visina ovise o nizu činjenica. U članku, autorica sustavno prikazuje postupak i način izračuna ove naknade. 1. Uvod Pod uvjetima i u postupku propisanom Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN, br. 86/12) ozakonjuje se nezakonito izgrađena zgrada koja je izgrađena u skladu s prostornim planom koji važi na dan stupanja na snagu toga Zakona, odnosno na dan podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju ili na dan donošenja rješenja o izvedenom stanju ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva te nezakonito izgrađena zgrada koja je izgrađena protivno tom planu, ako njezino ozakonjenje nije isključeno člankom 6. toga Zakona. Nezakonito izgrađenom zgradom smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja (u daljnjem tekstu: DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže. Nezakonito izgrađenom zgradom smatra se i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na * Desanka Sarvan, dipl.iur., Županija Istarska, Pula. 1 U daljnjem tekstu: ZPNIZ. DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje. Prema ZPNIZ, podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade, dužni su prije donošenja rješenja o izvedenom stanju platiti naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, odnosno prvi obrok naknade u slučaju obročne otplate iste. Naknada se utvrđuje rješenjem o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru koje po službenoj dužnosti donosi upravno tijelo JLS nadležno za poslove komunalnog gospodarstva na čijem se području nalazi zgrada za koju se donosi rješenje o izvedenom stanju 2. Upravno tijelo nadležno za donošenje rješenja o izvedenom stanju dužno je upravnom tijelu JLS dostaviti podatke potrebne za obračun iznosa naknade nakon što utvrdi da su ispunjeni svi drugi uvjeti propisani za donošenje rješenja o izvedenom stanju (čl. 25. ZPNIZ-a). 2. Mjerila za izračun naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru Vlada Republike Hrvatske donijela je na sjednici, dana 23. kolovoza godine, Uredbu o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru 3 (NN, br. 98/12). Visina ove naknada determinirana je: a) veličinom nezakonite zgrade ili dijela zgrade koji se ozakonjuje, b) namjeni iste zgrade ili dijela zgrade i c) položaju ove zgrade ili dijela zgrade u prostoru (loka- 2 Nadležna upravna tijela iz članka 6. stavka 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN, br. 90/11) obvezna su bila nadležnim upravnim tijelima JLS u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ZPNIZ predati spise predmeta za donošenje rješenja o naknadi i evidencije o donesenim rješenjima o izvedenom stanju i odbijenim zahtjevima te o naplati naknade. Do isteka tog roka poslove donošenja rješenja o naknadi nastavljaju obavljati nadležna upravna tijela, odnosno središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove graditeljstva i prostornoga uređenja. 3 U daljnjem tekstu: Uredba. TIM4PIN MAGAZIN 1/

130 LOKALNA SAMOUPRAVA 3. Primjeri izračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru Utjecaj faktora veličine (obujma), namjene i lokacije nezakonito izgrađene zgrade na visinu naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru razvidan je iz sljedećih primjera. ciji). Navedena tri faktora međusobno utječu na visinu naknade za konkretnu zgradu ili dio zgrade, te je prije izračuna potrebno utvrditi činjenice koje utječu na primjenu pojedinih koe icijenata. Veličina zgrade koja je ozakonjuje izražava se u obujmu, odnosno m 3, te s većim obujmom zgrade raste i jedinična vrijednost naknade izražena u kunama za prvih 300 m 3 jedinična vrijednost iznosi 4,00 kn/m 3, za obujam od 300m 3 do m 3, jedinična vrijednost iznosi 10,00 kn/m 3, nadalje za obujam od m 3 do m 3, jedinična vrijednost je 30,00kn/m 3 i za obujam preko m 3 jedinična vrijednost naknade je 75,00 kn/m 3, prema načelu da veća zgrada plaća veću naknadu za zadržavanje u prostoru (čl. 5. Uredbe). Namjena zgrade određena je kao parametar visine naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru putem koeficijenta namjene za zgradu poljoprivredne namjene, uključivo ribarstvo i akvakultura, koeficijent namjene je 0,30 te progresivno raste, tako da za zgradu industrijske, odnosno gospodarsko-proizvodne namjene iznosi 0,50, a za zgradu stambene ili druge namjene ( poslovni prostor, garaže) iznosi 1,00 (Uredba, čl.6.). Koe icijent lokacije utječe na visinu naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru na način da je za zgrade locirane unutar granica građevinskog područja koe icijent namjene najniži (1,00), dok za ozakonjenje nezakonito sagrađene zgrade na više vrijednom i najvrjednijem prostoru taj je koe icijent 3,00, te 5,00 i 7,00 (Uredba, čl.7.). Na ovaj način primjereno se vrednuje oštećenje prostora do kojega se došlo bespravnom izgradnjom na prostorima različite vrijednosti. PRIMJER 1. UTJECAJ POLOŽAJA ZGRADE U ODNOSU NA VISINU NAKNADE 1.1. Zgrada poljoprivredne namjene, uključivo ribarstvo i akvakultura obujma 800m 3 a) Unutar građevinskog područja VN = (obujam do 300 m 3 x 4,00 kn + obujam 500m 3 x 10,00 kn) x 0,30 x 1,00 = ( 1.200,00 kn ,00) x 0,30 x 1,00 = 1.860,00 kn b) Izvan građevinskog područja VN = (obujam do 300 m 3 x 4,00 kn + obujam 500m 3 x 10,00 kn) x 0,30 x 1,00 = = ( 1.200,00 kn ,00) x 0,30 x 1,00 = 1.860,00 kn Napomena: koe icijent lokacije je u slučaju a) i b) za zgradu poljoprivredne namjene jednak (1,00) c) U području gospodarske i zaštitne šume te šume sa posebnom namjenom, na vodnom dobru (osim za zgradu čija je namjena akvakultura) VN = (obujam do 300 m 3 x 4,00 kn + obujam 500m 3 x 10,00 kn) x 0,30 x 5,00 = (1.200,00 kn ,00) x 0,30 x 5,00 = 9.300,00 kn d) U zaštićenom obalnom području mora u pojasu do 100 m izvan građevinskog područja (osim za zgradu čija je namjena akvakultura) VN = (obujam do 300 m 3 x 4,00 kn + obujam 500m 3 x 10,00 kn) x 0,30 x 7,00 = ( 1.200,00 kn ,00) x 0,30 x 7,00 =13.020,00 kn Zaključak: visina naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade ili dijela zgrade veća je s obzirom na veću vrijednost prostora na kojem se nalazi (koe icijent lokacije) 1.1. Zgrada stambene namjene 800m 3 a) Unutar građevinskog područja VN = (obujam do 300 m 3 x 4,00 kn + obujam 500m 3 x 10,00 kn) x 1,00 x 1,00 = (1.200,00 kn ,00) x 1,00 x 1,00 = 6.200,00 kn b) Izvan građevinskog područja VN = (obujam do 300 m 3 x 4,00 kn + obujam 500m 3 x 10,00 kn) x 1,00 x 3,00 = ( 1.200,00 kn ,00) x 1,00 x 3,00 = ,00 kn c) U području gospodarske i zaštitne šume te šume sa posebnom namjenom, na vodnom dobru (osim za zgradu čija je namjena akvakultura) VN = (obujam do 300 m 3 x 4,00 kn + obujam 500m 3 x 10,00 kn) x 1,00 x 5,00 = (1.200,00 kn ,00) x 1,00 x 5,00 kn = ,00 kn d) U zaštićenom obalnom području mora u pojasu do 100 m izvan građevinskog područja (osim za zgradu čija je namjena akvakultura VN = (obujam do 300 m 3 x 4,00 kn + obujam 500m 3 x 10,00 kn) x 1,00 x 7,00 = ( 1.200,00 kn ,00) x 1,00 x 7,00 kn = ,00 kn Zaključak: visina naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade ili dijela zgrade u veća je s obzirom na veću vrijednost prostora na kojem se nalazi (koe icijent lokacije) 128 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

131 LOKALNA SAMOUPRAVA PRIMJER 2. UTJECAJ NAMJENE ZGRADE NA VISINU NAKNADE 2.1. Zgrade različitih namjena obujma 800m 3 unutar građevinskog područja a) Zgrada poljoprivredne namjene, uključivo ribarstvo i akvakultura VN = (obujam do 300 m 3 x 4,00 kn + obujam 500m 3 x 10,00 kn) x 0,30 x 1,00 = (1.200,00 kn ,00 kn) x 0,30 x 1,00 =1.860,00 kn b) Zgrada industrijske, odnosno gospodarske-proizvodne namjene VN = (obujam do 300 m 3 x 4,00 kn + obujam 500m 3 x 10,00 kn) x 0,50 x 1,00 (1.200,00 kn ,00 kn) x 0,50 x 1,00 = 3.100,00 kn c) Zgrada stambene i/ili druge namjene (poslovni prostor, garaža i dr.) VN = (obujam do 300 m 3 x 4,00 kn + obujam 500m 3 x 10,00 kn) x 1,00 x 1,00 = (1.200,00 kn ,00 kn) x 1,00 x 1,00 = 6.200,00 kn Zaključak: visina naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade ili dijela zgrade u veća je s obzirom na namjenu nekretnine za stambene i druge namjene (koe icijent namjene) Zgrade različitih namjena obujma 800m 3 izvan građevinskog područja a) Zgrada poljoprivredne namjene, ribarstva i akvakulture VN = (obujam do 300 m 3 x 4,00 kn + obujam 500m 3 x 10,00 kn) x 0,30 x 1,00 = (1.200,00 kn ,00 kn) x 0,30 x 1,00 =1.860,00 kn Napomena: koe icijent lokacije je u slučaju 2.1. i 2.2. za zgradu poljoprivredne namjene jednak (1,00) b) Zgrada industrijske, odnosno gospodarsko-proizvodne namjene VN = (obujam do 300 m 3 x 4,00 kn + obujam 500m 3 x 10,00 kn) x 0,50 x 3,00 = (1.200,00 kn ,00 kn) x 0,50 x 3,00 = 9.300,00 kn c) Zgrada stambene i/ili druge namjene (poslovni prostor, garaža i dr.) VN = (obujam do 300 m 3 x 4,00 kn + obujam 500m 3 x 10,00 kn) x 1,00 x 3,00 = (1.200,00 kn ,00 kn) x 1,00 x 3,00 = ,00 kn Zaključak: koe icijent namjene utječe na visinu naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade ili dijela zgrade. Naknada za zgrade iste namjene izvan građevinskog područja trostruko je veća u odnosu na zgrade iste namjene unutar granica građevinskog područja. PRIMJER 3. UTJECAJ VELIČINE (OBUJMA) ZGRADE NA VISINU NAKNADE 3.1. Zgrada stambene namjene unutar građevinskog područja a) Zgrada stambene namjene unutar građevinskog područja 500m 3 VN = (obujam do 300 m 3 x 4,00 kn + obujam 200m 3 x 10,00 kn) x 1,00 x 1,00 = (1.200,00 kn ,00 kn) x 1,00 x 1,00 = 3.200,00 kn b) Zgrada stambene namjene unutar građevinskog područja 3.300m 3 VN = (obujam do 300 m 3 x 4,00 kn + obujam 2700m 3 x 10,00 kn + obujam 300 m 3 x 30,00 kn) x 1,00 x 1,00 = = (1.200,00 kn ,00 kn ,00) x 1,00 x 1,00 = ,00 kn c) Zgrada stambene namjene unutar građevinskog područja 8000m 3 VN = (obujam do 300 m 3 x 4,00 kn + obujam 2700 m 3 x 10,00 kn + obujam m 3 x 30,00 kn + obujam m 3 x 75,00 kn) x 1,00 x 1,00 = (1.200,00kn ,00 kn ,00 kn ,00 kn) x 1,00 x 1,00 = ,00 kn Zaključak: visina naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade raste s većim obujmom zgrade tj. veličinom zgrade ili dijela zgrade Zgrada stambene namjene izvan granica građevinskog područja a) Zgrada stambene namjene izvan građevinskog područja 500m 3 VN = (obujam do 300 m 3 x 4,00 kn + obujam 200m 3 x 10,00 kn) x 1,00 x 3,00 = (1.200,00 kn ,00 kn) x 1,00 x 3,00 = 9.600,00 kn b) Zgrada stambene namjene izvan građevinskog područja 3.300m 3 VN = (obujam do 300 m 3 x 4,00 kn + obujam 2700m 3 x 10,00 kn + obujam 300 m 3 x 30,00 kn) x 1,00 x 3,00 = = (1.200,00 kn ,00 kn ,00 kn) x 1,00 x 3,00 = ,00 kn d) Zgrada stambene namjene izvan građevinskog područja 8000m 3 VN = (obujam do 300 m 3 x 4,00 kn + obujam 2700 m 3 x 10,00 kn + obujam m 3 x 30,00 kn + obujam m 3 x 75,00 kn) x 1,00 x 3,00 = =(1.200,00 kn ,00 kn ,00 kn ,00 kn) x 1,00 x 3,00 = ,00 kn Zaključak: visina naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade raste s većim obujmom zgrade tj. veličinom zgrade ili dijela zgrade, ovisno o položaju u prostoru (koe icijent lokacije). U konkretnom primjeru za zgradu jednake veličine izvan granica građevinskog područja naknada je trostruko veća (koe icijent lokacije 3,00). 4. Način plaćanja naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru Podnositelj zahtjeva prilikom podnošenja zahtjeva za ozakonjenje zgrade treba pisano navesti koji način plaćanja naknade odabire, odnosno izjasniti se namjerava li naknadu platiti jednokratno ili obročno, s naznakom roka otplate. Ako se podnositelj pisano ne izjasni o načinu plaćanja naknade, odnosno ako je utvrđeni iznos naknade 1.500,00 kn ili manje, upravno tijelo izdaje rješenje s jednokratnim plaćanjem 4. Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru jednu zgradu, odnosno dio zgrade koji se ozakonjuje, ne može biti manja od 500,00 kn 5. Ukoliko je iznos naknade po obujmu i namjeni utvrđen izračunom manji od 500,00kn, vrijednost te naknade određuje se u iznosu od 500,00 kn. Iznimno, naknada po obujmu i namjeni za pomoćnu zgradu u funkciji osnovne zgrade koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m² (ZPNIZ, NN, br. 86/12, čl. 14., -a,) iznosi 500,00 kn po zgradi 6. Naknadu podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade plaćaju na dva načina: 4 Uredba, čl. 8., st. 2.,. 5 Uredba, čl. 2, st. 3.,. 6 Uredba, čl. 4, st. 2.. TIM4PIN MAGAZIN 1/

132 LOKALNA SAMOUPRAVA a) jednokratno plaćanje naknade u roku od 30 dana od dana izvršnosti rješenja o obračunu naknade pri čemu: - stranka ostvaruje popust od 25%, - time da iznos naknade s obračunatim popustom ne može biti manji od 500,00 kn po zgradi, - jednokratnim plaćanjem smatra se plaćanje cjelokupnog iznosa naknade utvrđene rješenjem putem jedne ili više uplata. Propuštanjem plaćanja cjelokupnog iznosa naknade s popustom u roku, neovisno o tome da li plaćanje nije izvršeno u dijelu ili u cijelosti te neovisno o razlozima neplaćanja, obveznik nema pravo na popust i obvezan je platiti visinu naknade utvrđenu izračunom bez popusta, sa zateznom kamatom koja se obračunava na dospjeli neplaćeni dio tog iznosa bez popusta 7. b) obročno plaćanje naknade, s tim da se obročna otplata odobrava rješenjem o obračunu naknade na zahtjev podnositelja zahtjeva, odnosno vlasnika zgrade: - ako je njezin iznos veći od 1.500, 00 kuna, - u roku do 5 godina ili najduže 60 mjeseci, - s tim da prvi obrok ne smije biti manji od 5 % ukupnog iznosa naknade, odnosno ne manji od 1.000,00 kn, - dok obroci otplate moraju biti jednaki i ne manji od 300,00 kn mjesečno, - plaćanje obroka dospijeva mjesečno do 20-og dana u mjesecu 8. 7 Stavak 3. članka 10. Uredbe. 8 Članak 11. Uredbe. Za naplatu naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru važne su sljedeće posebne odredbe: a) ako podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnik zgrade ne plati obrok naknade određen rješenjem o obračunu naknade kojim je dopuštena obročna otplata, naplata se izvršava prisilnim putem. Rješenje o obračunu naknade u tom slučaju izvršava upravno tijelo JLS 9 na način i u postupku uređenom propisima o prisilnoj naplati poreznog duga 10. b) obvezniku kojem je nastupila izvršnost rješenja o naknadi, a nije izvršio jednokratno plaćanje ili uplatu prvog obroka naknade, nadležno tijelo će na njegov zahtjev i samo jednom, pod uvjetom da taj zahtjev podnese u roku 30 dana od dana izvršnosti rješenja, izmijeniti rješenje o naknadi i odrediti druge uvjete plaćanja u skladu s Uredbom, koji ne mogu biti isti kao u prvom rješenju. U tom slučaju, prvo rješenje o naknadi neće se izvršiti (Uredba, čl. 9.). c) u slučaju kada rješenje o izvedenom stanju bude poništeno ili oglašeno ništavim, upravno tijelo JLS po službenoj dužnosti oglašava ništavim rješenje o obračunu naknade. Na temelju tog rješenja, Republika Hrvatska i JLP(R)S dužne su podnositelju zahtjeva, odnosno vlasniku zgrade isplatiti plaćeni iznos naknade (članak 30. ZPNIZ-a). 9 JLS jedinica lokalne samouprave 10 ZPNIZ, čl. 28. i čl. 29., st. 1 i 2, Opći porezni zakon (NN, br. 147/08 i 18/11). NAJAVLJUJEMO! SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA OPĆINE, GRADOVE I ŽUPANIJE Zagreb, 28. siječnja TEMA RADIONICE JE: Obveze u svezi davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti i sustava inancijskog upravljanja te speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija uoči sastavljanja godišnjih inancijskih izvještaja i ostale aktualnosti primjena izmjena Zakona o proračunu i slično. Detaljan program radionice objavljen je na internet stranici TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

133 TIM4PIN INFO 1. Iznosi naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez poreza Pravilnikom o porezu na dohodak (NN, br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09 - ispravak, 146/09., 123/10., 137/11. i 61/12.) u čl. 7., 13., 16. i 45. određeni su neoporezivi iznosi kao primici koji se ne smatraju plaćom samo ako se isplaćuju zaposlenicima, odnosno stipendije redovnim studentima i učenicima. Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora i nagrada Br. Vrsta isplate Dopuštena isplata (u kunama) I. NAKNADE 1. Prijevozni troškovi na službenom u visini stvarnih izdataka putovanju 2. Troškovi noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka 3. Troškovi prijevoza na posao i s posla 4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe u visini stvarnih izdataka prema cijeni javnog prijevoza 2,00 kn po prijeđenom kilometru II. DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT 1. Dnevnice u zemlji (do 8 sati se ne 170,00 dnevno isplaćuje, 8 12 sati 1/2 dnevnice, preko 12 sati puna dnevnica, za udaljenosti najmanje 30 km) 2. Terenski dodatak u zemlji (mjesto 170,00 dnevno rada mora biti udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta društva i boravišta zaposlenika) 3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 dnevno 4. Pomorski dodatak 250,00 dnevno 5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 mjesečno 6. Dnevnice u inozemstvu Prema Odluci Vlade RH (Narodne novine br. 8/06., primjena od 18. siječnja III. OTPREMNINE I DAROVI 1. Otpremnina (pri odlasku u 8.000,00 kn mirovinu) 2. Dar djetetu do 15 godina života 600,00 kn godišnje 3. Dar posloprimcu samo u naravi (do 400,00 kn godišnje s PDV-om) 4. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.) 5. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice 1 IV. sveukupno 2.500,00 kn godišnje 3.326,00 kn POTPORE 1. Zbog invalidnosti zaposlenika 2.500,00 kn godišnje 2. U slučaju smrti zaposlenika 7.500,00 kn 3. U slučaju smrti člana uže obitelji 3.000,00 kn zaposlenika 4. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg 2.500,00 kn godišnje od 90 dana 5. Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda 2 6. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata 3 7. Darovanje za zdravstvene potrebe 4 8. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja 5 V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA 1. Za navršenih: 10 godina radnog staža 15 godina radnog staža 20 godina radnog staža 25 godina radnog staža 30 godina radnog staža 35 godina radnog staža 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina 2.000,00 kn 2.500,00 kn 3.000,00 kn 3.500,00 kn 4.000,00 kn 5.000,00 kn 1.500,00 kn VI. STIPENDIJE I NAGRADE ZA PRAKTIČNI RAD 1. Stipendije (kao potpora) ,00 kn mjesečno 2. Sportske stipendije i naknade za 1.600,00 kn mjesečno sport, usavršavanje 3. Stipendije studentima za izvrsna postignuća u znanju 4.000,00 kn mjesečno 4. Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada 5. Naknade za rad posredstvom učeničkih i studentskih udruga 1.600,00 kn mjesečno (može u gotovini) do ,00 kn godišnje NAPOMENE: Ako isplatitelj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se dopri- 1 Sukladno čl. 19. Zakona o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu ( NN, br. 139/12). 2 Sukladno čl. 9. st. 2. t Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08. i 80/10.) bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima dohodak od nesamostalnog rada (čl. 6. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak). 3 Sukladno čl. 9. st. 2. t Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa. 4 Sukladno čl. 9. st. 1. t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od Prije toga samo nezaposlenicima. 5 Sukladno čl. 9. t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može uplatiti u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kuna mjesečno. 6 Sukladno čl. 10. st. 1. t. 12. Zakona o porezu na dohodak. TIM4PIN MAGAZIN 1/

134 TIM4PIN INFO nosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak). Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema čl. 44. st. 16. Pravilnika o porezu na dohodak. IZNIMKA SU NEPROFITNE ORGANIZACIJE I PRORAČUNSKI KORISNICI koji osobama koje nisu u radnom odnosu mogu neoporezivo isplaćivati: - Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe tih organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad (dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, prema čl. 10. t. 11. Zakona o porezu na dohodak i čl. 5. st. 5. Pravilnika o porezu na dohodak). - Troškove noćenja i prijevoza na službenom putovanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro itnu organizaciju ili proračunskog korisnika Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina korisnika državnog proračuna Na temelju članka 19. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za godinu (Narodne novine, br.139/12.) osnovica za obračuna naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn. 2. Novi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike U Narodnim novinama br. 89/12, objavljen je novi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike uz Dodatak I. navedenom Kolektivnom ugovoru. U nastavku navodimo neke odredbe novog Kolektivnog ugovora koje se odnose na materijalna prava: prijevoz: - službenik/namještenik koji ima manje od 2 km od adrese stanovanja do adrese rada nema pravo na naknadu troškova prijevoza, - ako nije organiziran međumjesni prijevoz/ako je organiziran ali dolazi na posao osobnim automobilom, poslodavac može, ako mu je to povoljnije, isplatiti naknadu od 75 lp/km; ako je mjesto stanovanja udaljeno od mjesta rada više od 100 km i naknada troškova se utvrđuje u visini 65 lp/km, posebnom odlukom nadležnog ministra - u oba slučaja službenik/namještenik predaje ispunjeni i potpisani formular sa stvarnim dolaskom na posao automobilom i prijeđenim km za dolazak i povratak s posla u prošlom mjesecu, do 3. dana u mjesecu, - udaljenost između adrese stanovanja i adrese rada utvrđuje se prema stvarnom planeru putovanja HAK-a. Pri utvrđivanju 2 km - najkraća ruta uz korekciju za uređene pješačke nathodnike i pothodnike, a u ostalim slučajevima (kada nije organiziran međumjesni prijevoz i za više od 100 km) - najkraća ruta bez naplate sa suvremenim asfaltom, - naknada se ne isplaćuje za vrijeme godišnjeg odmora, rodiljnog dopusta, privremene spriječenosti za rad i druge dane kada službe nik/ namještenik nije obvezan dolaziti na posao, - ako se koristi prijevoz poslodavca - nema pravo na troškove prijevoza, osim za nepokriveni dio relacije, - u slučaju promjene maloprodajne cijene MB Eurosuper BS 95, prema podacima Ministarstva gospodarstva, za više od 20% od dana stupanja na snagu ovog KU, korigirat će se visina naknade u roku od 30 dana, - naknada se isplaćuje do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Dodatkom I. donesene su promjene po pitanju božićnica, regresa te jubilarnih naknada. U godini ne primjenjuju se odredbe Kolektivnog ugovora o isplati božićnica, dok se u godini ne primjenjuju odredbe o isplati božićnica i regresa. Po pitanju jubilarnih nagrada, one će se i dalje isplaćivati, ali uz izmijenjene uvijete. Pravo na jubilarnu nagradu u godini neće se primjenjivati za službenike koji navrše 5, 15, 25 i 35 godina neprekidne službe, a osnovica za isplatu jubilarnih nagrada u godini iznosi 900,00 kuna, za razliku od dotadašnjih 1.800,00 kn. 132 TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

135 TIM4PIN INFO Tablica 2. Iznosi jubilarnih nagrada za državne službenike i namještenike Godine neprekidne službe/rada u državnim tijelima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. Ugovoreno pravo Jubilarna nagrada za godinu Jubilarna nagrada za godinu 5 1 osnovica 1.800, , , ,00 osnovice 15 1, ,00 - osnovice 20 1, , ,00 osnovice 25 2 osnovice 3.600, , , ,00 osnovice 35 3 osnovice 5.400, osnovice 7.200, , osnovica 9.000, ,00 U i godini dnevnice i terenski dodaci su umanjeni Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike i Dodatkom I. na 150,00 kn, a navedeno se primjenjuje od dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora i Dodatka, 2. kolovoza Novi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama U Narodnim novinama br. 141/12. objavljeni su: Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatak I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama primjenjuje se od dana potpisa, 12.prosinca 2012., osim članka 67. (odredbe o naknadi za prijevoz), koji se primjenjuje od 1.siječnja Time je prestao važiti Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama iz godine (Narodne novine 115/10). Isto tako prava koja su uređena granskim kolektivnim ugovorima primjenjuju se sukladno odredbama tih ugovora dok se navedeni ne usklade s temeljnim kolektivnim ugovorom (rok za usklađenje je 30. dana od dana donošenja Temeljnog kolektivnog ugovora). Potpisom Dodatka I. ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje slijedećih materijalnih prava ugovorenih Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama: - božićnica se ne isplaćuje u i godini - regres za godišnji odmor neće se isplatiti u godini - visina dnevnice za službena putovanja u zemlji iznosi 150,00 kuna do god. - osnovica za isplatu jubilarnih nagrada iznosit će 500,00 kuna u godini Više o odredbama novog Temeljnog kolektivnog ugo vora za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatka I. pročitajte u članku, u ovom broju časopisa. NAPOMENA: Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorom (Narodne novine br. 117/12 od ). Navedenom Odlukom utvrđen je iznos dnevnice za službena putovanja i terenskog dodatka za dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorom u iznosu od 150,00 kn. 4. Plaće Tablica 3. Doprinosi iz plaće Doprinosi iz plaće - za mirovinsko osiguranje 20% - I. stup 15% - II. stup 5% Tablica 4. Doprinosi na plaću Doprinosi na plaću - za zdravstveno osiguranje 13% - za zaštitu zdravlja na radu 0,5% - za zapošljavanje i doprinos za (ili 1,6 + 0,1%)* poticanje zapošljavanja osoba s 1,7% invaliditetom (ili 1,6 + 0,2%)* * čl. 10 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Poslodavci koji zapošljavaju do 19 radnika plaćaju doprinos za zapošljavanje po stopi 1,7%, 133

136 TIM4PIN INFO dok oni koji zapošljavaju 20 i više radnika imaju obvezu plaćanja posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom pa doprinos za zapošljavanje obračunavaju po stopi 1,6%, a pritom primjenjuju stopu od 0,1% za izračun doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Poslodavac koji podliježe obvezi zapošljavanja invalida, a nije zaposlio odgovarajući broj osoba s invaliditetom poseban doprinos za zapošljavanje invalida plaća po stopi 0,2%. Poslodavac je obvezan uplatiti povećani doprinos (pored mirovinskog doprinosa 20%) za mirovinsko osiguranje na osnovicu na plaće radnika kojima se staž računa s povećanim trajanjem prema stopama prikazanim u tablici 5. Tablica 5. Staž osiguranja s povećanim trajanjem Za 12 mj. staža priznaje se Ukupna stopa doprinosa Stope doprinosa za radnike u I. stupu Stope doprinosa za radnike u II. stupu 14 mjeseci 4,86% 3,61% 1,25% 15 mjeseci 7,84% 5,83% 2,01% 16 mjeseci 11,28% 8,39% 2,89% 18 mjeseci 17,58% 13,07% 4,51% Tablica 6. Osobni odbici Osobni odbitak Faktor osobnog odbitka Svota osobnog odbitka Mjesečno od 1.3. Osnovni osobni 1, odbitak Uzdržavani član 0, (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi) Prvo dijete 0, Drugo dijete 0, Treće dijete 1, Četvrto dijete 1, Peto dijete 1, Šesto dijete 2, Sedmo dijete 3, Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8, 0,9 itd. Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) 0, Za 100% invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Umirovljenici područja posebne državne skrbi Područje posebne državne skrbi Brdsko-planinska područja Tablica 7. Stope poreza na dohodak 1, Visina mirovine, a najviše (najmanja 2.200) I. skupina II. skupina III. skupina Stope poreza na dohodak Mjesečna porezna osnovica 12% do 2.200,00 kn 25% iznad 2.200,00 kn do 8.800,00 kn (tj. daljnjih 6.600,00 kn) 40% iznad 8.800,00 kn Godišnja porezna osnovica za g. Stopa do ,00 kuna 12% od ,00 do ,00 kn, tj. na razliku od ,00 kn 22,83% od ,00 do ,00 kn, tj. na razliku od ,00 kn 25% od ,00 do ,00 tj. na razliku od ,00 kn 37,5% iznad ,00 kn 40% Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu određena Zakonom o minimalnom plaći (Narodne novine br. 67/08.). Od 1. lipnja do 31. svibnja 2013., prema objavi Državnog zavoda za statistiku minimalna plaća iznosi 2.814,00 kn (Narodne novine br. 60/12.), a primjenjuje se od 1. srpnja Osnovice za izračun plaća za korisnike državnog proračuna i javne službe za godinu - za državne službenike i namještenike osnovica je utvrđena u iznosu od 5.108,84 kn (Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike, Narodne novine, br. 40/09.) - za javne službe osnovica je utvrđena u iznosu od 5.108,84 kn (Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama, Narodne novine, br. 40/09.) 134 TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

137 TIM4PIN INFO - za državne dužnosnike osnovica je utvrđena u iznosu od 4.630,14 kn (Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika, Narodne novine, br.83/09.) - za suce i druge nositelje pravosudnih dužnosti osnovica je utvrđena u iznosu od 4.873,83 kn (Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, Narodne novine, br. 40/09.) 5. Stope zateznih kamata i eskontna stopa Tablica 8. Stope zateznih kamata i eskontna stopa KAMATE I RAZDOBLJE STOPA OBJAVA PRIMJENE ESKONTNA STOPA od do ,9% NN, br. 39/00 od do ,5% NN, br. 12/02 od do ,0% NN, br. 132/07, 75/08, 01/09, 76/09, 01/10, 82/10 i 01/11 od ,0% NN, br. 66/11, 01/12, 73/12,1/13 ZATEZNA KAMATA od do % NN, br. 72/02 0d do % NN, br.153/04 Zatezna kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i na odnose iz ugovora između trgovaca i osoba javnog prava* od do % od % Zatezne kamate u ostalim odnosima od do % od % čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) čl. 29. Zakona o obveznim odnosima *Prema čl. 26. st. 6. Zakona o obveznim odnosima, osobama javnog prava smatraju se osobe koje su obvezne postupati po propisima o javnoj nabavi, osim trgovačkih društava. U Narodnim novinama broj 2/13. od 3. siječnja godine objavljena je Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za inanciranje drugih javnih potreba u godini. TIM4PIN Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora organizira RADIONICU ZA KOMUNALNA PODUZEĆA, ŽUPANIJSKE RAZVOJNE AGENCIJE I TRGOVAČKA DRUŠTVA U VLASNIŠTVU JEDINICA LOKALNE I/ILI PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I/ILI DRŽAVE 8. veljače godine u Zagrebu, hotel Palace, s početkom u 10h do 15.30h TEMA RADIONICA JE: Obveze trgovačkih društava u svezi uspostave sustava inancijskog upravljanja, speci ičnosti inancijskog poslovanja i ugovorni odnosi s nadležnim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i ministarstvima Detaljan program radionica bit će objavljen na internet stranici Materijal: CD sa svim tekstovima i prezentacijama predavača te pisani materijal Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi: 750,00kn. Naknada za drugog i više polaznika iz iste institucije bez materijala 400,00kn. Prijave se mogu izvršiti na telefone Centra: 01/ , 01/ , 099/ , 099/ te na centar@tim4pin.hr Posjetite našu internet stranicu na i prijavite se. TIM4PIN MAGAZIN 1/

138 TIM4PIN Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora najavljuje SPECIJALIZIRANE RADIONICE PO POJEDINIM DJELATNOSTIMA PRORAČUNSKIH KORISNIKA NE PROPUSTITE INTERAKTIVNE RADIONICE S PUNO RAZGOVORA, RASPRAVA I RJEŠENJA KOJA SE NE PONAVLJAJU U ZAGREBU, HOTEL PALACE, OD 10h DO 15.30h RASPORED RADIONICA: DJEČJI VRTIĆI 14. siječnja USTANOVE U KULTURI 15. siječnja SUDOVI I ODVJETNIŠTVA 16. siječnja USTANOVE U SOCIJALNOJ SKRBI 17. siječnja FAKULTETI I INSTITUTI 18. siječnja USTANOVE U ZDRAVSTVU 21. siječnja JAVNE VATROGASNE POSTROJBE 22. siječnja OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE I UČENIČKI DOMOVI 23. siječnja OPĆINE, GRADOVI I ŽUPANIJE 28. siječnja TEMA RADIONICA JE: Obveze u svezi davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti i sustava inancijskog upravljanja te speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija uoči sastavljanja godišnjih inancijskih izvještaja i ostale aktualnosti primjena izmjena Zakona o proračunu i slično Detaljan program radionica objavljen je na internet stranici Materijal: CD sa svim tekstovima i prezentacijama predavača te pisani materijal Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi: 700,00kn (uključuje PDV). Naknada za drugog i više polaznika iz iste institucije bez materijala 400,00 kn. Prijave se mogu izvršiti na telefone Centra: 01/ (fax i tel), 01/ / , 099/ te na centar@tim4pin.hr Posjetite našu internet stranicu na i prijavite se online. TIM4PIN Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora najavljuje RADIONICE ZA OPĆINE, GRADOVE, ŽUPANIJE I PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE PO GRADOVIMA U VELJAČI RASPORED RADIONICA PO GRADOVIMA: Split 18.2., Šibenik 19.2., Zadar 20.2., Rijeka 21.2., Pula 22.2., Zagreb 25.2., Osijek 26.2., Bjelovar TEMA RADIONICA JE: Obveze proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika u svezi davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti i novosti u proračunskim propisima. Osvrt na najčešće nepravilnosti koje su uočili Ministarstvo inancija i Državni ured za reviziju te kako ih izbjeći. Detaljan program radionica bit će objavljen na internet stranici Materijal: Dva nova priručnika: Fiskalna odgovornost i inancijsko upravljanje - priručnik za čelnike na svim organizacijskim razinama i Fiskalna odgovornost - popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izviješća (uključuje CD sa svim materijalima) Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi: 800,00 kn (uključuje PDV i materijal). Naknada za drugog i više polaznika iz iste institucije bez materijala 400,00kn. Prijave se mogu izvršiti na telefone Centra: 01/ , 01/ , 099/ , 099/ te na centar@tim4pin.hr Posjetite našu internet stranicu na i prijavite se.

139 TIM4PIN ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE u Zagrebu, HOTEL PALACE, 31. sije nja i 1. velja e od 10.00h-16.00h 28. velja e i 1. ožujka od 10.00h-16.00h II. dan škole popunjavanje Upitnika pitanje po pitanje, detaljno o Izjavi o iskalnoj odgovornosti, planovima i izviješ ima Uspostaviti dobar sustav inancijskog upravljanja cilj je svakog prora unskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza ve i potreba svih koji u budu nosti žele do i do više inancijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro ure en sustav inancijskog upravljanja. Za sustav inancijskog upravljanja važno je razumjeti prora un i prora unske procese, a osobito primjenu Zakona o prora unu i podzakonskih akata. Cilj Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora je kroz ovu školu dati konkretan i detaljan pregled svih komponenti dobrog sustava inancijskog upravljanja te Vam omogu iti da sigurno i to no odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva inancija. PROGRAM ŠKOLE: I. DAN Pauza za ru ak (od 12.00h do 13.00h) II. DAN Pauza za ru ak (od 12.00h do 13.00h) Cijena škole je 1.600,00 kuna s uklju enim PDV-om i radnim materijalom (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Cijena uklju uje ru ak u pauzi i radni materijal za oba dana. Materijal za prvi dan uklju uje: CD sa prezentacijama predava a i knjigu Fiskalna odgovornost i inancijsko upravljanje priru nik za elnike na svim razinama. Materijal za drugi dan je knjiga Fiskalna odgovornost: popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izviješ a uz koju se dobije i CD sa svim materijalima - obrasci testiranja, Upitnik, Izjava, podloge za procedure i primjeri, Zakon o iskalnoj odgovornosti, Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila). Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku. centar@tim4pin.hr PRIJAVA ZA POHA ANJE ŠKOLE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA TIM4PIN Voditeljica: Ivana Maleti

140 SIGURAN PARTNER ZA BUDUĆNOST predstavlja Vam cjelovit i zaokružen proizvod koji sadrži integrirano informatičko rješenje i konzultantske usluge potrebne svakoj JLP(R)S i proračunskom korisniku, kako bi što uspješnije savladali izazove koji se pred njih postavljaju. Naša referentna lista govori za nas: 10 županija 72 grada 132 općine 360 proračunskih korisnika Uvjerite se i Vi u kvalitetu naših proizvoda i usluga!