listopad NOVINE Prisilna naplata

Transcript

1 listopad NOVINE Prisilna naplata

2

3 Riječ glavnog urednika Poštovani čitatelji! Impressum TIM4PIN MAGAZIN Časopis Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora Nakladnik: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Zagreb, Šumetlička 41 tel: 01/ , 01/ , 099/ , 099/ E-pošta: centar@tim4pin.hr OIB ; MBS ; Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb Za nakladnika: Kristina Kosor, mag.ing.oecoing. Glavni urednik: izv.prof.dr.sc. Davor Vašiček Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Mila Copić, mag.oec., Kristina Kosor, mag.ing.oecoing. Tajnica uredništva: Antonija Havidić, mag. oec. Uredništvo: izv.prof.dr.sc. Anto Bajo; Saša Bukovac, dr.vet.med.; dr.sc. Ivan Čevizović; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja, mag.iur.; mr. sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić, mag.iur.; Ana Zorić, mag.iur.; Danijela Stepić, mag. oec.; Desanka Sarvan, mag.iur.; Sabina Valić, mag. oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček. Ovogodišnje prekrasno bablje ljeto izgleda je iza nas. Samo dan-dva tmurnih oblaka i kiša koja sipi vrlo brzo su nas podsjetile da je pred nama jesen i da smo ušli u zadnje tromjesečje još jedne kalendarske i poslovne godine. No, vjerujemo da su pred nama ipak i sve ljepote jeseni. Tome se nadaju i brojni turisti koji ove godine, više nego ikad, nevoljko napuštaju naše turističke destinacije. Rezultati u turizmu prema najavama, a sada već i po konkretnim podacima, pokazuju da će biti zaista rekordna. Uz to i najave gospodarskog rasta makroekonomskih prognozera sve su optimističnije. Dobra je to okolnost za početak novog mandatnog razdoblja Vlade čije formiranje nestrpljivo očekujemo. Vjerujemo da će se to dogoditi puno brže i puno uspješnije nego li je to bilo prije manje od godinu dana. Glavni akteri i dalje su vodeći na političkoj pozornici. Osvježeni, iskusniji i vjerujemo, racionalniji u svojim idejnim projektima funkcioniranja vlasti. Od nove Vlade očekujemo i pravodobno donošenje Državnoga proračuna, koji će se odraziti i na realno planiranje na lokalnoj razini. U zakonodavnom okviru također možemo očekivati najavljene promjene u poreznom sustavu, ali i dovršetak započetih zakonskih dogradnji sustava upravljanja državnom imovinom, kao i niz drugih sistamskih mjera koje bi označile početak toliko spominjanih promjena i reformi na bolje. I dok čekamo, valja nam obavljati svoje tekuće zadatke koji prozlaze iz obveze tromjesečnog financijskog izvještavanja i pripremanja podloga za financijsko planiranje sljedećeg srednjoročnog razdoblja. Vjerujemo da će sadržaj ovoga broja časopisa, kao i prethodni tome doprinijeti. Približava se i vrijeme kada ćete početi razmišljati o stručnoj literaturi za sljedeću godinu. Nadamo se da ćete ostati s nama i potkraj mjeseca, u putit ćemo vam ponudu za nastavak pretplate za iduću godinu. Skrećemo vam pažnju da na našoj internetskoj stranici možete vidjeti niz aktivnosti i izdanja kojima smo do sada nastojali biti vam korisni u svakodnevnom radu. Do sljedećeg broja srdačno vas i s poštovanjem pozdravljam! Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog Oblikovanje naslovnice: DIBS Glavni urednik Slika naslovnice: dollarphotoclub.com Grafička priprema: Goga Vinter, Sveučilišna tiskara d.o.o. Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb Dr. sc. Davor Vašiček, izv. prof.

4 SEMINARI I RADIONICE U NAJAVI Planiranje proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izrada financijskih planova korisnika za razdoblje Planiranje i izrada plana nabave za proces, obveze i specifičnosti Škola računovodstva proračuna i proračunskih korisnika Specijalistička edukacija: upravljačko i troškovno računovodstvo u javnom sektoru Osiguranje plaćanja i ovrha tražbina od domaćih i stranih pravnih i fizičkih osoba Priprema i proved ba projekata iz Erasmus+ programa Detaljnije informacije o pojedinoj radionici možete pronaći na

5 Sadržaj RAČUNOVODSTVO Izmjene u proračunskom računovodstvu i računskom planu Mladenka Karačić Financijski izvještaji u sustavu proračuna za I. IX Ivana Jakir-Bajo FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Kako napreduje Hrvatska s ispunjavanjem maastrichtških kriterija konvergencije? Davor Galinec FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Financijsko planiranje u uvjetima nedonošenja proračuna JLP(R)S-a Hana Zoričić Iva Matijević POREZI I DOPRINOSI Odgovornost poslodavca za obračun plaće prema podacima na poreznoj kartici Mirjana Mahović Komljenović Mirovinsko osiguranje zaposlenih kod poslodavca sa sjedištem ili mjestom poslovanja u drugim državama članicama EU Sanja Rotim PLAĆE I NAKNADE Obveze javnih davanja u stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa Dražen Opalić INTERNA REVIZIJA I KONTROLA Nova Uputa za izradu strateškog i godišnjeg plana unutarnje revizije Danijela Stepić Davor Kozina JAVNA NABAVA Izvršenje i izmjene ugovora o javnoj nabavi Zoran Vuić EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Provedba Erasmus+ projekata pitanja i odgovori Mladenka Karačić Ispunjavanje prijavnog obrasca A za ESF projekte Alen Halilović POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Devetomjesečno financijsko izvještavanje neprofitnih organizacija Ivana Jakir-Bajo Jednostavno knjigovodstvo za neprofitne organizacije Hajdica Filipčić LOKALNA SAMOUPRAVA Mjesni odbori i vijeća nacionalnih manjina kao proračunski korisnici Ivana Jakir-Bajo Lokalni referendum Željka Tropina Godec TIM4PIN INFO Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina 91 Naknade korisnika državnog proračuna 92 Plaće 94 Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnosti za rad 95 Drugi dohodak 96 Primici izuzeti od ovrhe 97 Financijske obavijesti 98 Ostale informacije 49 PRAVO Prisilna naplata potraživanja od fizičkih osoba državljana Europske unije Gordana Muraja

6

7

8 EU PROJEKTI od ideje do realizacije Prakti an priru nik za pripremu i provedbu EU projekata Kome je priru nik namijenjen? U nancijskom razdoblju Republika Hrvatska na raspolaganju ima 10,7 milijardi eura. Prijavljivati projekte mogu korisnici državnog, lokalnog/regionalnog prora una, javne ustanove, javna trgova ka društva, nevladine i nepro tne organizacije, privatne obrazovne institucije, mikro, mali i srednji poduzetnici, start-upovi, poljoprivrednici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, vjerske zajednice, zadruge, udruge i dr. Korisnici koji su do sada uspješno aplicirali i povla ili sredstva kažu da je klju u pravovremenoj pripremi projekta i dokumentacije. Cijena: 300,00 kn Pripremite se na vrijeme uz prakti an priru nik za pripremu i provedbu EU projekata! Što dobivam kupnjom priru nika? Sve na jednom mjestu o EU projektima od A do Ž: Strateški dokumenti za korištenje ESI fondova (Europa 2020, Partnerski sporazum, Operativni programi) Pregled svih izvora nanciranja (EFRR, ESF, EPFRR, EFPR, ETS) Sažeti prikaz usvojenih operativnih programa za ESI fondove (prihvatljivi korisnici, aktivnosti, nancijske alokacije) Pregled otvorenih natje aja i natje aja u najavi Kako napisati projekt i pripremiti projektnu dokumentaciju? Kako planirati i pripremiti prora un projekta (od aktivnosti do kategorije troška u prora unu)? Osiguravanje revizorskog traga Javna nabava i podugovaranje u EU projektima Pra enje projekata u sustavu prora una Izvještavanje i pra enje provedbe. Autori: Ivana Maleti, Kristina Kosor, Matilda Copi, Katarina Ivankovi Kneževi, Nada Zrinuši, Božana Bešli, Saša Bukovac, Nataša Kulakowski, Mladenka Kara i, Marija Rajakovi, Marija Tufek i, Ivana Petri ko, Sabina Vali ; Urednica: Ivana Maleti 4 godine poslovanja 3 ekspertna podru ja: EU fondovi, javna nabava, nancije i ra unovodstvo 300 stru nih seminara Više od 6000 polaznika 11 stru nih izdanja Vaše narudžbe možete poslati: prijave@tim4pin.hr 01/ /

9 ! ERASMUS+ se pojavljuju u praksi. sudionika/projekta/aktivnosti u okviru programa CIJENA: Autori: 4 godine poslovanja Više od 300 seminara Više od 7000 polaznika 01/ /

10 ORGANIZIRA PRAKTIČNU RADIONICU NA TEMU: ŠKOLA RAČUNOVODSTVA PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH KORISNIKA Cilj škole Upoznati i usavršiti polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i financijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja proračuna i proračunskih korisnika, financijskim izvještavanjem, financijskim upravljanjem, fiskalnom odgovornošću i poreznim sustavom. Kome je škola namijenjena? Računovođama i financijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na operativnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima. Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja. Raspored škole I DAN Obilježja proračuna i proračunskih procesa Institucionalni i zakonski okvir sustava proračuna Obilježja i funkcije sustava proračuna Proračunski proces i klasifikacije u proračunu Riznica uređeni sustav upravljanja proračunom Nadzor i revizija u sustavu proračuna (državna revizija, interna revizija, sustav unutarnjih kontrola) Financijsko poslovanje i fiskalna odgovornost Planiranje proračuna i izrada financijskog plana metodologija i praktični primjeri II DAN Računovodstvo - primjeri knjiženja poslovnih događaja Osnove računovodstva proračuna Klasifikacija, mjerenje i priznavanje imovine i obveza - pravila i primjeri Klasifikacija, mjerenje i priznavanje prihoda - pravila i primjeri Klasifikacija, mjerenje i priznavanje rashoda - pravila i primjeri Vlastiti izvori, utvrđivanje i raspored financijskog rezultata III DAN Financijsko izvještavanje i oporezivanje u sustavu proračuna Financijski izvještaji i izvještaji o izvršavanju proračuna - načela, pravila, sadržaj i primjeri sastavljanja Porezni položaj proračunskih subjekata u sustavu PDV-a Praćenje i oporezivanje gospodarske djelatnosti porezom na dobit Osnove sustava javne nabave Plaće i oporezivanje dohotka MATERIJAL PREDAVAČI ODRŽAVANJE KOTIZACIJA UPLATE Knjiga/udžbenik: Računovodstvo proračunskih i neprofitnih organizacija, Računski plan proračuna, Prezentacije i drugi nastavni materijali Savjetnici TIM4PIN-a, predstavnici akademske zajednice i nadležnih ministarstava, Voditelj škole: Prof.dr.sc. Vesna Vašiček MJESTO Hotel Palace, Trg J. J. Strossmayera 10, Zagreb VRIJEME , 09:30 16:30 h 3.000,00 kn (uključen PDV, nastavni materijal, ručak i kava u pauzi) IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR poziv na broj: OIB; model: 00; svrha uplate: ime i prezime polaznika Detaljnije o programu i prijavi na

11 UDK RAČUNOVODSTVO Izmjene u proračunskom računovodstvu i računskom planu Mladenka Karačić * Radi otklanjanja nedostataka koji su se pokazali kod primjene računskog plana za proračunsko računovodstvo koji je u primjeni od 1. siječnja godine, Ministarstvo financija pripremilo je izmjene i dopune Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 124/14, 115/15 i 87/16; dalje u tekstu: Pravilnik). Navedene izmjene i dopune odnose se u najvećem dijelu na prijenose EU sredstava te prijenose unutar općeg proračuna, a primjenjivat će se u računovodstvenom eviden ranju od 1. siječnja godine, te u procesu planiranja proračuna i financijskih planova za razdoblje Prijenosi unutar općeg proračuna 1.1. Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna Podskupina 367 Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnos koja je uvedena godine još uvijek stvara probleme jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Podaci ove podskupine u postupku konsolidacije trebaju se eliminira s podacima iskazanim na podskupini 671 Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnos proračunskih korisnika. Podskupina 671 razvrstana je na razini odjeljka, a podskupina 367 na razini osnovnog računa što ne omogućuje usporedivost u financijskim izvještajima. Kako se prihodi proračunskih korisnika iz nadležnog proračuna eviden raju u okviru razreda 6 Prihodi poslovanja, a pomoći drugim sektorima države eviden- raju se na razredu 3 Rashodi poslovanja, bez obzira na to za što će ih primatelj koris, nije prihvaćen prijedlog da se prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna eviden raju u okviru razreda 3, 4 i 5. Umjesto toga, iz podskupine 367 brisan je odjeljak 3671 Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnos s pripadajućim osnovnim računima, a otvoreni su novi odjeljci i osnovni računi: 3672 Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje rashoda poslovanja Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje rashoda poslovanja * Mladenka Karačić, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za nabavu nefinancijske imovine Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za nabavu nefinancijske imovine 3674 Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financijsku imovinu i otplatu zajmova Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financijsku imovinu i otplatu zajmova. Članak 82. Pravilnika dopunjen je tako da se u obvezne korekcije rezultata na kraju godine uključuju se i prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za nabavu nefinancijske imovine Pomoći proračunskim korisnicima iz nenadležnog proračuna Iz podataka podskupine 636 Pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan nije bilo razvidno daju li se pomoći iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, što nije omogućavalo određivanje pripadnos podsektoru države (središnjoj ili lokalnoj). Stoga su, kako bi se izbjegle eventualne greške, brisani osnovni računi: Tekuće pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan i Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan. Umjesto toga otvoreni su novi osnovni računi: Tekuće pomoći iz državnog proračuna proračunskim korisnicima proračuna JLP(R)S-a Tekuće pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna JLP(R)S-a koji im nije nadležan 9

12 RAČUNOVODSTVO UDK Kapitalne pomoći iz državnog proračuna proračunskim korisnicima proračuna JLP(R)S-a Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna JLP(R)S-a koji im nije nadležan Prijenosi sredstava između proračunskih korisnika Proračunski korisnici financiraju se iz nadležnog proračuna, iz vlas h prihoda koje ostvaruju na tržištu, iz namjenskih prihoda, pomoći, donacija. Među m, događa se da proračunski korisnici u nadležnos istog proračuna jedni drugima prenose sredstva, što dovodi do dvostrukog iskazivanja prihoda i rashoda u proračunu. Primjerice, proračunski korisnik raspiše natječaj na koji se može javi i proračunski korisnik iz nadležnos istog proračuna. Prijenos sredstava od jednog proračunskog korisnika drugom na temelju natječaja nije prihod ostvaren na tržištu, a ne može se klasificira ni kao pomoć. Za takav poslovni događaj do sada nije bio predviđen račun u računskom planu. Stoga su proračunski korisnici ovakve prijenose sredstava različito iskazivali, primjerice prihod kao 636 Pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna, koji im nije nadležan ili Sufinanciranje cijene usluge, par cipacije i slično, a rashod kao 366 Pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna ili 363 Pomoći unutar općeg proračuna. Kako bi se omogućilo eliminiranje međusobnih prijenosa u postupku konsolidacije, otvorene su nove podskupine, odjeljci i osnovni računi za eviden ranje ovakvih prijenosa sredstava i na prihodnoj i na rashodnoj strani: 369 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna 3691 Tekući prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna Tekući prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna 3692 Kapitalni prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna Kapitalni prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna 3693 Tekući prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava Tekući prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava 3694 Kapitalni prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava Kapitalni prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava 639 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna 6391 Tekući prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna Tekući prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna 6392 Kapitalni prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna Kapitalni prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna 6393 Tekući prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava Tekući prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava 6394 Kapitalni prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava Kapitalni prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava. Prihodi se iskazuju kada su naplaćeni i raspoloživi. Stoga se i rashodi na temelju ovih prijenosa iskazuju u trenutku plaćanja, a ne po nastanku događaja te nije bilo potrebno otvara račune obveza. Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna mogu bi samo iznimka, ne pravilo. To je naglašeno dodatkom stavka 10. u članku 52., te stavka 4. u članku 67.: Podskupina 369 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna obuhvaća prijenose koje iznimno proračunski korisnici daju drugim proračunskim korisnicima u nadležnos istog proračuna na temelju propisa ili natječaja, a uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija, odnosno upravnog jela za financije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Podskupina 639 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna obuhvaća prijenose koje iznimno proračunski korisnici prime od drugih proračunskih korisnika u nadležnos istog proračuna na temelju propisa ili natječaja, a uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija odnosno upravnog jela za financije jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prethodnu suglasnost nije potrebno traži za prijenose EU sredstava Potraživanja za povrat u nadležni proračun Redovna djelatnost proračunskih korisnika financira se iz nadležnog proračuna. Iz sredstava koja su do 31. prosinca primili iz nadležnog proračuna, proračunski

13 UDK RAČUNOVODSTVO korisnici podmiruju svoje obveze za zaposlene, za isporučenu robu i obavljene usluge iskazane u bilanci na dan 31. prosinca. Ako nadležni proračun ne naloži drugačije, sva preostala sredstva koja su doznačena iz proračuna, a za koja nisu iskazane obveze u Bilanci na dan 31. prosinca, potrebno je vra na račun proračuna. U Bilanci na dan 31. prosinca proračunski korisnici više doznačena sredstva, prije povrata u proračun, iskazuju kao stanje na računu Obveze proračunskih korisnika za povrat u proračun. Kod povrata h sredstava u proračun (u sljedećoj godini) zatvara se račun U financijskom izvještaju proračuna (razine 13 i 22) sva sredstva doznačena proračunskom korisniku iz nadležnos iskazana su kao rashod na podskupini 367 Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnos, dok proračunski korisnik dio primljenih sredstava za koji nema iskazane obveze ne priznaje kao prihod. Kako bi se olakšao postupak konsolidacije, otvoreni su novi odjeljak i osnovni račun za iskazivanje potraživanja proračuna od proračunskih korisnika iz nadležnos : 1294 Potraživanja proračuna od proračunskih korisnika za povrat u nadležni proračun Potraživanja proračuna od proračunskih korisnika za povrat u nadležni proračun 1.5. Obveze za pomoći unutar općeg proračuna Iskazivanje obveza na odjeljku 2365 Obveze za pomoći unutar općeg proračuna znači da se rashod podskupine 363 Pomoći unutar općeg proračuna eviden ra po nastanku događaja. Među m, ako netko u sustavu proračuna iskaže rashod na podskupini 363, netko drugi u istom sustavu treba iskaza prihod na podskupini 636 Pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan. Navedene podskupine potrebno je eliminira u postupku konsolidacije. Kako se prihodi iskazuju u trenutku naplate, eliminacija se može proves, samo ako se i rashodi iskažu u trenutku naplate, što znači da nema potrebe za računima obveza. Stoga su brisani sljedeća podskupina, odjeljci i osnovni računi obveza: 236 Obveze na temelju sredstava pomoći unutar općeg proračuna 2365 Obveze za pomoći unutar općeg proračuna Obveze za pomoći državnom proračunu tekuće Obveze za pomoći državnom proračunu kapitalne Obveze za pomoći županijskim, gradskim i općinskim proračunima tekuće Obveze za pomoći županijskim, gradskim i općinskim proračunima kapitalne Obveze za pomoći izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna tekuće Obveze za pomoći izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna kapitalne Obveze za pomoći izvanproračunskim korisnicima županijskih, gradskih i općinskih proračuna tekuće Obveze za pomoći izvanproračunskim korisnicima županijskih, gradskih i općinskih proračuna kapitalne Potraživanja za prihode iz proračuna U proračunskom računovodstvu prihodi se priznaju u izvještajnom razdoblju u kojem su postali raspoloživi i pod uvjetom da se mogu izmjeri. Proračunski korisnici iskazuju prihod iz nadležnog proračuna na podskupini 671 Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnos proračunskih korisnika u trenutku kad sredstva naplate na svoj račun ili kad nadležni proračun s računa proračuna pla obvezu proračunskog korisnika iz nadležnos. Kako se ne radi o recipročnom prihodu, nema potrebe za knjiženje potraživanja i obračunatog prihoda. Stoga su brisani sljedeći odjeljci i pripadajući osnovni računi: 1671 Potraživanja za prihode iz proračuna za financiranje redovne djelatnos proračunskih korisnika Potraživanja za prihode za financiranje rashoda poslovanja Potraživanja za prihode za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine Potraživanja za prihode za financiranje izdataka za financijsku imovinu i otplatu zajmova 9671 Obračunani prihodi iz proračuna za financiranje redovne djelatnos proračunskih korisnika Prihodi za financiranje rashoda poslovanja Prihodi za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje izdataka za financijsku imovinu i otplatu zajmova. U podskupini 167 Potraživanja za prihode iz proračuna ostaju odjeljci 1672 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun i 1673 Potraživanja za prihode od HZZO-a na temelju ugovornih obveza. 2. Praćenje EU sredstava 2.1. Prijenosi EU sredstava subjek ma izvan općeg proračuna Na zahtjev sta s ke u prošlim izmjenama računskog plana otvorena je podskupina 384 Prijenosi EU sred- 11

14 RAČUNOVODSTVO UDK stava subjek ma izvan općeg proračuna, koja je trebala osigura posebno praćenje prijenosa EU sredstava subjek ma izvan sustava proračuna. Pri tom za sta s ku nije bilo važno radi li se o trgovačkim društvima, neprofitnim organizacijama ili građanima. Kako kod EU projekata dio sredstava obično treba osigura iz nacionalnih sredstava, na ovakav način, dio doznačen iz EU sredstava iskazivan je na podskupini 384, dok je dio doznačen iz nacionalnih sredstava iskazivan na drugim podskupinama, ovisno o vrs primatelja: 35 Subvencije i 386 Kapitalne pomoći za trgovačka društva, poljoprivrednike i obrtnike 381 i 382 Tekuće i kapitalne donacije za neprofitne organizacije 371 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i 372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna za građane i kućanstva. Kako bi se osiguralo da se jedan poslovni događaj iskazuje u okviru iste skupine računa, podskupina 384 Prijenosi EU sredstava subjek ma izvan općeg proračuna je brisana, a otvorena je nova podskupina, odjeljci i osnovni računi rashoda i obveza, prema povima korisnika izvan općeg proračuna: 353 Subvencije trgovačkim društvima, zadrugama, poljoprivrednicima i obrtnicima iz EU sredstava 3531 Subvencije trgovačkim društvima, zadrugama, poljoprivrednicima i obrtnicima iz EU sredstava Subvencije trgovačkim društvima, zadrugama, poljoprivrednicima i obrtnicima iz EU sredstava 2353 Obveze za subvencije trgovačkim društvima, zadrugama, poljoprivrednicima i obrtnicima iz EU sredstava Obveze za subvencije trgovačkim društvima, zadrugama, poljoprivrednicima i obrtnicima iz EU sredstava 3715 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja iz EU sredstava Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja iz EU sredstava Obveze za naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja iz EU sredstava 3723 Naknade građanima i kućanstvima iz EU sredstava Naknade građanima i kućanstvima iz EU sredstava Obveze za ostale naknade građanima i kućanstvima iz EU sredstava 3813 Tekuće donacije iz EU sredstava Tekuće donacije iz EU sredstava 3823 Kapitalne donacije iz EU sredstava Kapitalne donacije iz EU sredstava 3864 Kapitalne pomoći iz EU sredstava Kapitalne pomoći subjek ma u javnom sektoru iz EU sredstava Kapitalne pomoći subjek ma izvan javnog sektora iz EU sredstava Kapitalne pomoći subjek ma izvan općeg proračuna iz EU sredstava Rashodi za donacije iskazuju se u trenutku plaćanja, jer u pravnom smislu za donatora nije nastao poslovni događaj s karakterom obveza. Stoga nije bilo potrebe za otvaranjem računa obveza Prihodi od pomoći na temelju prijenosa EU sredstava Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski korisnici i izvanproračunski korisnici mogu prima EU sredstva iz državnog proračuna, direktno od ins tucija i jela Europske unije ili preko partnera iz drugih zemalja. Također mogu EU sredstva prosljeđiva jedni drugima. Među m, za iskazivanje prihoda temeljem prijenosa EU sredstava u računskom planu postojala je samo podskupina 638 Pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava na kojoj su, u nedostatku odgovarajućeg osnovnog računa, u i godini iskazivani svi prihodi na temelju prijenosa EU sredstava. Novim izmjenama i dopunama računskog plana omogućeno je praćenje prihoda od prijenosa EU sredstava, izmjenom naziva skupine 638 te odjeljaka 6381, 6382, 1638 i 9638, tako da su brisane riječi: iz državnog proračuna, te otvaranjem novih osnovnih računa nutar navedenih odjeljaka. 638 Pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava 6381 Tekuće pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava Tekuće pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava Tekuće pomoći iz proračuna JLP(R)S-a na temelju prijenosa EU sredstava Tekuće pomoći od proračunskog korisnika drugog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava Tekuće pomoći od izvanproračunskog korisnika na temelju prijenosa EU sredstava 6382 Kapitalne pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava Kapitalne pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava Kapitalne pomoći iz proračuna JLP(R)S-a na temelju prijenosa EU sredstava

15 UDK RAČUNOVODSTVO Kapitalne pomoći od proračunskog korisnika drugog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava Kapitalne pomoći od izvanproračunskog korisnika na temelju prijenosa EU sredstava 1638 Potraživanja za pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava Potraživanja za tekuće pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava Potraživanja za kapitalne pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava Potraživanja za tekuće pomoći iz proračuna JL- P(R)S-a na temelju prijenosa EU sredstava Potraživanja za kapitalne pomoći iz proračuna JLP(R)S-a na temelju prijenosa EU sredstava Potraživanja za tekuće pomoći od proračunskog korisnika drugog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava Potraživanja za kapitalne pomoći od proračunskog korisnika drugog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava Potraživanja za tekuće pomoći od izvanproračunskog korisnika na temelju prijenosa EU sredstava Potraživanja za kapitalne pomoći od izvanproračunskog korisnika na temelju prijenosa EU sredstava 9638 Pomo ći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava Tekuće pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava Kapitalne pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava Tekuće pomoći iz proračuna JLP(R)S-a na temelju prijenosa EU sredstava Kapitalne pomoći iz proračuna JLP(R)S-a na temelju prijenosa EU sredstava Tekuće pomoći od proračunskog korisnika drugog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava Kapitalne pomoći od proračunskog korisnika drugog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava Tekuće pomoći od izvanproračunskog korisnika na temelju prijenosa EU sredstava Kapitalne pomoći od izvanproračunskog korisnika na temelju prijenosa EU sredstava Ako proračun ili proračunski korisnik EU sredstva primi preko neprofitnih organizacija ili trgovačkih društava u tuzemstvu, ta sredstva se iskazuju kao donacije. Kao prihod od donacija iskazat će se i sredstva primljena od neprofitne organizacije, koja je ta ista organizacija primila iz proračuna ili od proračunskog korisnika, a koji je ta sredstva primio iz EU izvora. U ovakvim slučajevima ne koriste se prethodno navedeni odjeljci i osnovni računi za prijenos EU sredstava. Među m, ako se radi o EU projektu, a sredstva se ne dobiju direktno od ins tucija i jela Europske unije ili iz državnog proračuna, nego od glavnog partnera koji je u inozemstvu, taj prihod se iskazuje kao prihod od EU. 3. Subvencije i pomoći zadrugama Do sada u računskom planu nije postojao račun za iskazivanje subvencija i kapitalnih pomoći zadrugama. Na zadruge se primjenjuju pojedine odredbe Zakona o trgovačkim društvima, ali one nisu trgovačka društva. Za subvencije i kapitalne pomoći zadrugama koje su pravne osobe ne mogu se koris odjeljci 3523 Subvencije poljoprivrednicima i obrtnicima te 3863 Kapitalne pomoći poljoprivrednicima i obrtnicima koji se odnose se na fizičke osobe. Stoga su otvoreni novi računi, a podskupini 352 te nekim odjeljcima i osnovnim računima izmijenjeni su nazivi. U nastavku se daje pregled podskupine 352, odjeljaka 2352, 3862, 3862 s pripadajućim osnovnim računima uključujući i račun s iskazanim promjenama naziva i novim računima: 352 Subvencije trgovačkim društvima, zadrugama, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora 3521 Subvencije kreditnim i ostalim financijskim ins tucijama izvan javnog sektora Subvencije kreditnim ins tucijama izvan javnog sektora Subvencije osiguravajućim društvima izvan javnog sektora Subvencije ostalim financijskim ins tucijama izvan javnog sektora 3522 Subvencije trgovačkim društvima i zadrugama izvan javnog sektora Subvencije trgovačkim društvima izvan javnog sektora Subvencije zadrugama 3523 Subvencije poljoprivrednicima i obrtnicima Subvencije poljoprivrednicima Subvencije obrtnicima 2352 Obveze za subvencije trgovačkim društvima, zadrugama, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora Obveze za subvencije kreditnim i ostalim financijskim ins tucijama izvan javnog sektora Obveze za subvencije trgovačkim društvima i zadrugama izvan javnog sektora Obveze za subvencije poljoprivrednicima i obrtnicima 13

16 RAČUNOVODSTVO UDK Kapitalne pomoći kreditnim i ostalim financijskim ins tucijama te trgovačkim društvima i zadrugama izvan javnog sektora Kapitalne pomoći trgovačkim društvima izvan javnog sektora Kapitalne pomoći kreditnim ins tucijama izvan javnog sektora Kapitalne pomoći osiguravajućim društvima izvan javnog sektora Kapitalne pomoći ostalim financijskim ins tucijama izvan javnog sektora Kapitalne pomoći zadrugama 3863 Kapitalne pomoći poljoprivrednicima i obrtnicima Kapitalne pomoći poljoprivrednicima Kapitalne pomoći obrtnicima Obveze za kapitalne pomoći kreditnim i ostalim financijskim ins tucijama te trgovačkim društvima i zadrugama izvan javnog sektora 4. Ispravak vrijednos nefinancijske imovine Kako bi se osiguralo jednako iskazivanje početka obračuna ispravka vrijednos dugotrajne nefinancijske imovine, u Pravilniku je u članku 19. dodan novi stavak 6.: Početak ispravka vrijednos dugotrajne nefinancijske imovine je prvi dan mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojem je sredstvo stavljeno u uporabu. Nadalje, u popisu stopa ispravka vrijednos dugotrajne imovine, koji je sastavni dio Pravilnika, u skupini sredstava II. Oprema i postrojenja dodan novi redak i redni broj 5: Znanstvena oprema gdje je propisan vijek trajanja od dvije godine i stopa ispravka vrijednos od 50 %. Ovo je uvedeno radi usklađenja s međunarodnom praksom koja znanstvenu opremu koja se vodi kao dugotrajna nefinancijska imovina priznaje kao zasebnu skupinu sredstava s višom stopom ispravka vrijednos od drugih sredstava, jer se takva imovina ubrzano troši i brzo postaje zastarjela za provođenje znanstvenih istraživanja. 5. Stupanje na snagu i primjena izmjena i dopuna Pravilnika Pravilnik stupa na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama, br. 87/16 tzn. od 29. rujan 2016., a primjenjuje se na računovodstveno eviden ranje od 1. siječnja Računovodstveno eviden ranje za godinu obavit će se prema dosadašnjim odredbama Pravilnika. Izmjene i dopune pravilnika u vezi s ekonomskom klasifikacijom primjenjuju se u procesu izrade proračuna i financijskih planova za razdoblje od do PLANIRANJE PRORAČUNA JLP(R)S I IZRADA FINANCIJSKIH PLANOVA KORISNIKA ZA RAZDOBLJE Zagreb, hotel Palace, 17. listopada PROGRAM: 1. Izmjene i dopune Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu pregled svih novih računa Računskog plana primjena novog Računskog plana za potrebe planiranja primjeri knjigovodstvenih evidencija 2. Priprema financijskih planova škola, ustanova u zdravstvu, JVP-a, ustanova u kulturi, dječjih vr ća i ostalih proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ključni elementi sadržaja financijskog plana mogućnosti sukcesivnog uključivanje prenesenog rezultata u financijski plan za iduće trogodišnje razdoblje 3. Način uključivanja vlas h i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave preduvjeti za uključivanje na koji način pratiti ostvarivanje i trošenje ovih prihoda provođenjem knjigovodstvenih evidencija, a kako izvještajno kako uključiti ustanove u zdravstvu i škole 4. Devetomjesečno financijsko izvještavanje 5. Strateški planovi unutarnje revizije za i godišnji planovi unutarnje revizije za 2017 za županije i gradove te ins tucije iz nadležnos nova Uputa Ministarstva financija novos u metodologiji izrade strateških i godišnjih planova unutarnje revizije korištenje informacija iz proračuna, odnosno financijskih planova i financijskih izvještaja za potrebe izrade strateških i godišnjih planova unutarnje revizije nova struktura strateških i godišnjih planova unutarnje revizije (minimalni elemen strukture propisani novom Uputom) 6. Porezne aktualnos gospodarske djelatnosti proračunskih korisnika i oporezivanje dobiti porezni položaj JLP(R)S u sustavu PDV-a i oporezivanju prometa nekretninama 7. Primjeri korištenja aplikacije po mogućim situacijama promjena oznake izvješća (kod iste vrste prihoda) promjena OIB-a (kod iste vrste prihoda) promjena vrste prihoda ili općine (uz moguću promjenu oznake izvješća) povrat više uplaćenog iznosa zatvaranje naplaćenih kamata Naknada za sudjelovanje: 800,00 kn po sudioniku (uključen PDV i materijal) Predavači: Mjesto: Datum i vrijeme održavanja: TIM4PIN sa suradnicima Zagreb, 17. listopada 2016., iz Porezne uprave Hotel Palace 10:00-15:00

17 UDK RAČUNOVODSTVO Financijski izvještaji u sustavu proračuna za I. IX Ivana Jakir-Bajo * Autorica u tekstu podsjeća sve obveznike u sustavu proračuna na obvezu sastavljanja i dostave devetomjesečnih financijskih izvještaja. Osvrnut će se i na nepravilnos koje su uočene u sastavljanju tromjesečnih i polugodišnjih financijskih izvještaja. 1. Uvod Financijski izvještaji za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna sastavljaju se i predaju sukladno odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 124/14 i 115/15) i Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 3/15, 93/15 i 135/15). Posljednje izmjene i dopune ovih važećih Pravilnika bile su u godini. U najavi su i nove izmjene i dopune Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu. Među m, one neće utjeca na način provođenje knjigovodstvenih evidencija u godini. Izmjene i dopune računskog plana koris t će se u procesu planiranja za razdoblje , a u računovodstvenom eviden ranju tek s 1. siječnjem Financijski izvještaji koji se sastavljaju za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna jesu: * Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija RH, Zagreb. Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima na Obrascu: PR-RAS Izvještaj o obvezama na Obrascu: OBVEZE i Bilješke. Obrazac: PR-RAS i Obrazac: OBVEZE nisu iden čni obrascima koji su se koris li na devetomjesečju godine. Među m, is su se već primjenjivali kod sastavljanja financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka i 1. siječnja do 30. lipnja Za razliku od financijskih izvještaja koji se predaju Financijskoj agenciji (dalje u tekstu: FINA), Bilješke uz Obrazac: PR-RAS kojeg su obvezni sastavi državni proračun, proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te izvanproračunski korisnici državnog proračuna, ne dostavljaju se FINA-i, ni Ministarstvu financija, nego se čuvaju kod obveznika sastavljanja. Proračunski korisnici državnog proračuna te proračunski i izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne sastavljaju Bilješke za navedeno razdoblje. Rokovi predaje financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna jesu: Za proračune, proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 10. listopada Za izvanproračunske korisnike državnog proračuna i izvanproračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 20. listopada Više o financijskim izvještajima koji se sastavljaju za devetomjesečje godine pročitajte u nastavku teksta. 2. Obrasci i rokovi Proračunski korisnici državnog proračuna sastavljaju i predaju do 10. listopada za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2016.: Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima na Obrascu: PR-RAS i FINA-i Izvještaj o obvezama na Obrascu: OBVEZE FINA-i i nadležnom razdjelu. Od početka ove godine, proračunski korisnici državnog proračuna više ne sastavljaju mjesečne Izvještaje o obvezama, već za razdoblja od 1. siječnja do 30. rujna, od 1. siječnja do 30. lipnja, od 1. siječnja do 30. rujna i za proračunsku godinu. Korisnici predaju Izvještaje o obvezama, za sva razdoblja, razdjelu kojem pripadaju prema organizacijskoj klasifikaciji državnog proračuna i FINA-i. Proračunski korisnici državnog proračuna razine razdjela sastavljaju konsolidirani Izvještaj o obvezama za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna do 17. listopada i predaju ga FINA-i. 15

18 RAČUNOVODSTVO UDK Izvanproračunski korisnici državnog proračuna sastavljaju i predaju do 20. listopada FINA-i za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2016.: Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima na Obrascu: PR-RAS i Izvještaj o obvezama na Obrascu: OBVEZE. OBVEZNIK PRORAČUNSKI KORISNICI DRŽAVNOG PRORAČUNA IZVANPRO- RAČUNSKI KORISNICI DRŽAVNOG PRORAČUNA FINANCIJSKI ROK IZVJEŠTAJI Izvještaj o prihodima 10. listopada i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS) Izvještaj o obvezama 10. listopada (Obrazac: OBVEZE) Konsolidirani 17. listopada Izvještaj o obvezama Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS) Izvještaji o obvezama (Obrazac: OBVEZE) i Bilješke PREDAJA FINI FINA nadležni razdjel FINA 20. listopada FINI (bez Bilješki) Podsje mo da su izvanproračunski korisnici državnog proračuna: Hrvatske ceste, Hrvatske vode, Centar za restrukturiranje i prodaju, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Fond za zaš tu okoliša i energetsku učinkovitost i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna obvezni su prema Pravilniku o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna sastavlja i Bilješke, ali one se ne predaju FINA-i, već ostaju kod korisnika. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sastavljaju i predaju do 10. listopada FINA-i za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2016.: Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima na Obrascu: PR-RAS i Izvještaj o obvezama na Obrascu: OBVEZE. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su obvezne prema Pravilniku o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna sastavlja i Bilješke, ali one se ne predaju FINA-i, već ostaju kod jedinice. Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sastavljaju za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima na Obrascu: PR-RAS i predaju ga FINA-i do 10. listopada Županijske uprave za ceste sastavljaju i predaju FI- NA-i do 20. listopada za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima na Obrascu: PR-RAS. Vidljivo je da za razliku od proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, korisnici na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini ne sastavljaju Izvještaj o obvezama za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna OBVEZNIK JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PRORAČUNSKI KORISNICI JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTE FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS) Izvještaji o obvezama (Obrazac: OBVEZE) i Bilješke Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS) Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS) ROK PREDAJA 10. listopada FINI (bez Bilješki) 10. listopada FINI 20. listopada FINI Mjesni odbori i vijeća nacionalnih manjina ne moraju sastavlja zasebne devetomjesečne financijske izvještaje, ako nemaju račun i djeluju u okviru jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te su sve njihove ak vnos iskazane u proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zbog činjenice da mjesni odbori i vijeća nacionalnih manjina koji nemaju svoje račune nemaju obvezu sastavljanja financijskih izvještaja i njihove predaje FINA-i, Ministarstvo financija, Državni zavod za sta- s ku i Hrvatska narodna banka ne može ni konsolidira izvještaje jedinica i mjesnih odbora, odnosno vijeća nacionalnih manjina. Zbog navedenog jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u Obrascu: PR-RAS, razine 22 i razine 23, iskazuju rashode mjesnih odbora i vijeća nacionalnih manjina po prirodnoj vrs rashoda i ne koriste podskupinu 367. Ako posluju preko vlas tog računa, mjesni odbori i vijeća nacionalnih manjina obvezni su, primjenjujući odredbe Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, sastavlja devetomje-

19 UDK RAČUNOVODSTVO sečni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima financijske izvještaje. Ovaj Izvještaj se do 10. listopada predaje isključivo nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali ne i FINA-i. To je uvijek istaknuto okružnicama Ministarstva financija (raspoložive na h p://www. mfin.hr/hr/financijsko-izvjestavanje-1-2). Ministarstvo fi nancija je prikupljalo podatke o broju mjesnih odbora i vijeća nacionalnih manjina koji posluju preko svojih računa kako bi utvrdilo oportunost predaje is h FINA-i. Među m, do daljnjih uputa Ministarstva financija, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u Obrascu: PR-RAS razine 22 i 23 iskazuju rashode mjesnih odbora i vijeća nacionalnih manjina, koji se financiraju iz prihoda proračuna po prirodnoj vrs rashoda i ne koriste podskupinu Popunjavanje Obrasca: PR-RAS Prethodne su godine proračunski korisnici, kako državnog proračuna, tako i proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali i izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 1. siječnja do 30. rujna sastavljali Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima na Obrascu: PR-RAS u kojem nisu bili obvezni popuni stupac Ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine. Iza navedene upute Ministarstva financija stajao je opravdani razlog. Prethodne godine su prvi put ovi obveznici sastavljali za devet mjeseci cjelovi Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, umjesto skraćene inačice Izvještaja o prihodima i rashodima proračunskih korisnika na Obrascu: S-PR-RAS. Među m, više ne postoji zapreke da se za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna popunjavaju svi stupci Obrasca: PR-RAS, izuzev za korisnike koji su osnovani početkom godine i oni korisnici koji su s 1. siječnjem prešli iz neprofitnog u proračunski sustav. Nadalje, Obrazac: PR-RAS koji će se sastavlja za devet mjeseci godine razlikuje se u samom sadržaju od obrasca: PR-RAS koji se sastavljao za isto razdoblje prethodne godine u sadržaju jedne AOP oznake. Riječ je o AOP 639 na kojem će se, umjesto iznosa iskazanog u glavnoj knjizi na podskupini 191, unosi iznos koji je u glavnoj knjizi eviden ran na skupini računa 19 Rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata prihoda (ak vna vremenska razgraničenja). Podsje mo, u okviru skupine računa 19 Rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata prihoda (ak vna vremenska razgraničenja) iskazane su sljedeće tri podskupine računa sa svojim odjeljcima i osnovnim računima: 191 Unaprijed plaćeni rashodi budućih razdoblja 192 Nedospjela naplata prihoda 193 Kon nuirani rashodi budućih razdoblja. Među m, najčešća primjena računa iz ove skupine manje se odnosi na unaprijed plaćene rashode budućih razdoblja, kao što su primjerice pretplate za časopise, premije osiguranja, članarine ili nedospjelu naplatu prihoda, već ponajprije na kon nuirane rashode budućih razdoblja čija je primjena bila pojašnjena u članku 39. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 124/14 i 115/15). Rashodi koji nastaju kon nuirano i obračunavaju se za kalendarska razdoblja jekom proračunske godine (u pravilu mjesečno) kao što su: rashodi za zaposlene, komunalne usluge, opskrba energen ma, telekomunikacijske usluge, najamnine i zakupnine, naknade za rad predstavničkih i izvršnih jela, naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade i slično, uključuju se u rashode razmjerno broju mjeseci u razdoblju za koje se izvještaji sastavljaju. Kon nuirani rashodi koji se ne uključuju u tekuće izvještajno razdoblje iskazuju se kao ak vna vremenska razgraničenja kon nuirani rashodi budućih razdoblja. Tako obveznik koji u svojoj glavnoj knjizi ima iskazanih 10 obveza za neki kon nuirani rashod, neće dese rashod uključi u devetomjesečni financijski izvještaj, već će ga iskaza kao ak vno vremensko razgraničenje, u okviru podskupine 193 Kon nuirani rashodi budućih razdoblja. Iznimka su oni korisnici koji su u svojim financijskim planovima za tekuću godinu predvidjeli, odnosno osigurali sredstva za navedeni rashod (moguće i njegovo djelomično podmirenje u kojem se slučaju ostali nepokriveni iznos i nadalje iskazuje na razgraničenju). Također, i novoosnovani proračunski korisnici, odnosno proračunski korisnici koji su osnovani jekom godine, kon nuirane rashode iskazuju razmjerno broju naplaćenih prihoda u razdoblju za koje se izvještaji sastavljaju. Rashodi koji se ne uključuju u tekuće izvještajno razdoblje iskazuju se kao ak vna vremenska razgraničenja. Više puta je Ministarstvo financija, jekom 2015., okružnicama o predaji financijskih izvještaja is calo da, u skladu s odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu, jedinice lokalne ili područne samouprave u Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (razine 22) sredstva namijenjena proračunskim korisnicima iz svoje nadležnos iskazuju isključivo na podskupini računa 367 Prijenosi proračunskim korisnicima za financiranje redovne djelatnos, a proračunski korisnici (razine 21 i 31) prihode koje ostvare iz proračuna nadležne jedinice u okviru podskupine 671 Prihodi iz nadlež- 17

20 RAČUNOVODSTVO UDK nog proračuna za financiranje redovne djelatnos proračunskih korisnika. Bez obzira na upozorenja, dio predanih Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca i od 1. siječnja do 31. ožujka ponovno nije pravilno sastavljen. Ako jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave ima proračunske korisnike u Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima razine 22 mora ima popunjen AOP 234 Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnos (odjeljak 367). U Izvještaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave razine 23 ne smiju bi popunjeni AOP 128 Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnos proračunskih korisnika i AOP 234 Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnos. Iako u glavnoj knjizi jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave prijenosi njenim proračunskim korisnicima mogu bi eviden rani prema prirodnoj vrs rashoda, u financijskom izvještaju jedinice (razine 22) ovi prijenosi iskazuju se isključivo na podskupini računa 367 (i to po gotovinskom načelu, dakle IZVJEŠTAJ O PRIHODIMA I RASHODIMA, PRIMICIMA I IZDACIMA za razdoblje 1. siječnja do 31. ožujka godine Obrazac PR-RAS VP 151 Obveznik RKP: 00000, MB: Razina:, Razdjel: 000 Djelatnost: Djelatnost nije upisana iznosi u kunama, bez lipa Račun iz Ostvareno u izvještajnom Ostvareno u izvještajnom Indeks NAZIV AOP rač. plana razdoblju prethodne godine razdoblju tekuće godine (5/4) PRIHODI I RASHODI POSLOVANJA 367 Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelantos (AOP 235) Svi proračunski korisnici u svojim Izvještajima razina 21 i 31 moraju ima popunjen AOP 127 Prihodi iz nadležnog proračuna i od HZZO-a na temelju ugovornih obveza (podskupina 67). samo plaćeni rashodi korisnika financirani iz prihoda jedinice). Proračunski korisnici jedinica u svojim izvještajima (razine 21 i 31) istovremeno iskazuju prihode iz nadležnog proračuna za financiranje svoje redov- IZVJEŠTAJ O PRIHODIMA I RASHODIMA, PRIMICIMA I IZDACIMA za razdoblje 1. siječnja do 31. ožujka godine Obrazac PR-RAS VP Obveznik RKP: 00000, MB: Razina:, Razdjel: 000 Djelatnost: Djelatnost nije upisana Račun iz Ostvareno u izvještajnom Ostvareno u izvještajnom Indeks NAZIV AOP rač. plana razdoblju prethodne godine razdoblju tekuće godine (5/4) PRIHODI I RASHODI POSLOVANJA 67 Prihodi iz nadležnog proračuna i od HZZO-a na temelju ugovornih obveza (AOP ) 671 Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnos proračunskih korisnika (AOP 129 do 131) iznosi u kunama, bez lipa

21 UDK RAČUNOVODSTVO ne djelatnos u okviru podskupine 671, također po gotovinskom načelu. U procesu izrade konsolidiranog financijskog izvještaja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (razine 23), prihodi koje proračunski korisnici ostvare iz proračuna nadležne jedinice iskazani u okviru podskupine 671 u izvještajima razina 21 i 31, te prijenosi korisnicima iskazani u okviru podskupine 367 u izvještaju razine 22, sučeljavaju se i u potpunos eliminiraju. Ako jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave koje u svojoj nadležnos imaju proračunske korisnike, prilikom sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja utvrde da pojedini proračunski korisnici nisu ispravno iskazali podatke o sredstvima primljenim za financiranje redovne djelatnos, trebaju te proračunske korisnike upozori na potrebu predaje ispravljenih financijskih izvještaja u FINA-u. Rad i poboljšanja kvalitete financijskih izvještaja potrebno je uspostavi sustav praćenja i usklađenja podataka jedinica i njihovih proračunskih korisnika jekom godine. Okružnicom o sastavljanju i predaji financijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja (klasa: /16-01/12; ur. broj: ) od 1. srpnja dana je posebna uputa u svezi s knjiženjem poslovnih događaja, koji se odnose na centre za socijalnu skrb, a koje se potrebno i nadalje drža. Sva sredstva koja su jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave doznačuju centrima za socijalnu skrb sukladno Odluci o minimalnim financijskim standardima, kriterijima i mjerilima za financiranje materijalnih i financijskih rashoda centara za socijalnu skrb i troškova ogrjeva korisnicima koji se griju na drva iskazuju se u financijskim izvještajima na podskupini računa 366 Pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna. Sredstva za ogrjev jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazuju na podskupini 372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna. Podatke koji se odnose na izvještajno razdoblje potrebno je prilagodi ovom načinu iskazivanja. Centri za socijalnu skrb sredstva koja ostvare od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazuju na osnovnom računu u okviru podskupine 636 Pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan. 4. Popunjavanje Obrasca: OBVEZE Na AOP-u 001 Obrasca: OBVEZE iskazuje se početno stanje obveza na dan 1. siječnja 2016., koje odgovara stanju obveza na kraju prosinca godine. To se početno stanje, u skladu s izmjenama Pravilnika, iskazuje u Izvještajima o obvezama za sva razdoblja u godini, uključujući i proračunsku godinu. Dakle, promjene u stanju obveza iskazuju se od 1. siječnja kumula vno, uvijek u odnosu na 1. siječnja, a ne kao prethodne godine u odnosu na početak mjeseca, odnosno tromjesečja. To je posebno istaknuto kod sastavljanja Izvještaja o obvezama za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2016., kada se promjene u stanju obveza sagledavaju uzimajući u obzir stanje iskazano na dan 1. siječnja 2016., a ne 30. lipnja Proračunski korisnici državnog proračuna na AOP 001 Stanje na početku izvještajnog razdoblja u svim razdobljima godine (dakle i za devet mjeseci godine) ne unose stanje iskazano na AOP-u 038 Stanje obveza na kraju izvještajnog razdoblja Obrasca: OBVEZE za prosinac godine, već podatak iskazan na AOP-u 163, umanjen za podatak iskazan na AOP-u 221 Obrasca: BILANCA (29 Odgođeno plaćanje rashoda i prihodi budućih razdoblje) za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca Nadalje, proračunski korisnici državnog proračuna od godine više ne primjenjuju Uputu o načinu popunjavanja Obrasca: OBVEZE (Klasa: /04-01/281, Ur. broj: /04-1, od 1. rujna 2004.) na temelju koje su pri ispunjavanju mjesečnog izvještaja o obvezama, obveze koje su utvrđene u mjesecu za koji se podnosi izvještaj, a koje su plaćene u sljedećem mjesecu do dana sastavljanja izvještaja, iskazivali kao podmirene u mjesecu za koji se podnosi izvještaj. To znači da će i korisnici državnog proračuna, kao i svi ostali obveznici sastavljanja i predaje Obrasca: OBVE- ZE, na AOP-u 020 Podmirene obveze u izvještajnom razdoblju iskaziva samo obveze koje su podmirene u razdoblju od 1. siječnja do zadnjeg dana razdoblja za koje se podnosi izvještaj. U Obrascu: OBVEZE za devet mjeseci godine ovi će korisnici iskaza kao podmirene obveze one koje su podmirili zaključno sa 30. rujnom

22 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK Kako napreduje Hrvatska s ispunjavanjem maastrichtških kriterija konvergencije? Davor Galinec * Nakon pristupanja u punopravno članstvo EU, svaka nova država članica preuzima i obvezu pristupanja ekonomskoj i monetarnoj uniji (EMU), za što je potrebno ispuni i određene preduvjete, odnosno zadovolji uvjete konvergencije propisane maastrichtškim kriterijima. Države članice EU koje još nisu uvele euro (osim Danske i Velike Britanije koje su izuzete) svake dvije godine prolaze proces ocjene zadovoljavanja kriterija konvergencije od strane Europske središnje banke i Europske komisije, a glavni nalazi objavljuju se u tzv. Izvješću o konvergenciji. Hrvatska je prvi put bila uključena u taj proces u sklopu Izvješća o konvergenciji (engl. Convergence Report) godine, o čemu smo već pisali na stranicama TIM4PIN Magazina. U međuvremenu je završen i novi ciklus ocjenjivanja, čije je glavne nalaze javno objavila Europska središnja banka (ESB) 7. lipnja ove godine. U nastavku slijedi prikaz glavnih nalaza ESB-ovog Izvješća o konvergenciji 2016, s naglaskom na ocjenu koju je dobila Republika Hrvatska Uvod * Dr. sc. Davor Galinec, glavni savjetnik, Sektor sta s ke, Hrvatska narodna banka. Stavovi autora izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove ins tucije u kojoj je zaposlen ni drugih ins tucija koje se spominju u radu, ni ih na bilo koji način obvezuju. Izvješće o konvergenciji Europske središnje banke za godinu (tzv. Convergence Report 2016) objavljeno je 7. lipnja ove godine, a njime je obuhvaćeno sedam država članica: Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska. Izradom ovog Izvješća o konvergenciji ESB ispunjava svoju obvezu iz članka 140. Ugovora da najmanje jednom svake dvije godine ili na zahtjev države članice s odstupanjem izvješćuje Vijeće EU o napretku koji su države članice s odstupanjem ostvarile u ispunjavanju svojih obveza u odnosu na ostvarenje ekonomske i monetarne unije. U Izvješću se analizira stupanj održive konvergencije (ekonomska konvergencija) i procjenjuje usklađenost sa statutarnim zahtjevima koje nacionalne središnje banke trebaju ispuni kako bi postale sastavni dio Eurosustava (tzv. pravna konvergencija). Pri ocjeni održivos konvergencije u Izvješću se uzima u obzir i djelovanje poboljšanog okvira gospodarskog upravljanja EU-a (npr. Pakt o stabilnos i rastu, Postupak makroekonomskih neravnoteža). Ispunjavanje brojčanih konvergencijskih kriterija u određenom trenutku nije samo po sebi jamstvo za nesmetano pridruživanje ekonomskoj i monetarnoj uniji. Države koje uvode euro moraju moći dokaza održivost svojih konvergencijskih procesa. Stoga su u mnogim promatranim zemljama potrebne trajne prilagodbe ekonomskih poli ka, s naglaskom na osiguranje dugotrajne održivos i poboljšanja povezanih s fiskalnim kriterijima. Cilj strukturnih reformi trebao bi bi uspostava pouzdanih ins tucija i dobrog gospodarskog upravljanja, čime će se stvori povoljni uvje za učinkovitu upotrebu kapitala i radne snage te fleksibilna tržišta rada i proizvoda. Preduvjet za održivu konvergenciju je makroekonomska stabilnost, a posebice zdrava fiskalna poli ka. Visok stupanj fleksibilnos na tržiš ma proizvoda i rada nužan je za sprječavanje makroekonomskih šokova. Mora postoja kultura stabilnos, s dobro ukorijenjenim inflacijskim očekivanjima koja pogoduju ostvarenju stabilnos cijena. Povoljni uvje za učinkovitu upotrebu kapitala i radne snage u gospodarstvu potrebni su za povećanje ukupne faktorske produk vnos i dugoročnoga gospodarskog rasta. Održiva konvergencija također zah jeva učinkovite ins tucije i po cajno poslovno okružje. Visok stupanj ekonomske integracije s Europodručjem potreban je za pos zanje sinkronizacije poslovnog ciklusa. Nadalje, moraju se uves primjerene makrobonitetne poli ke (kako bi se spriječio rast makroekonomskih neravnoteža, kao što su prekomjerna povećanja cijena imovine i ciklusi naglog rasta i pada kredita) te primjeren okvir za nadzor financijskih ins tucija.

23 UDK FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE 2. Opća ocjena pos gnute konvergencije za promatrane države članice U glavnim zaključcima Izvješća koji su navedeni u priopćenju za sak 1 povodom objave ESB-ovog Izvješća o konvergenciji 2016 navodi se da su u razdoblju najnovijih proširenja EU-a mnoge države članice ostvarile znatan napredak na putu prema sudjelovanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji, da sedam promatranih država članica ispunjava većinu kvan ta vnih ekonomskih kriterija (ali nijedna ne ispunjava sve obveze iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije, uključujući kriterije pravne konvergencije), te da je za uspješno uvođenje eura potrebna održiva konvergencija. U pogledu kretanja cijena (inflacija), ESB u svom priopćenju za sak i u skraćenom tekstu Izvješća na hrvatskom jeziku 2 navodi da su se razlike između promatranih zemalja znatno smanjile, što upućuje na to da je u posljednje vrijeme u tom području ostvaren napredak prema konvergenciji. Tijekom referentnog dvanaestomjesečnog razdoblja od svibnja do travnja godine, razina inflacije u EU-u bila je vrlo niska, uglavnom kao posljedica znatnog pada cijena na e. To se je odrazilo i na referentnu vrijednost za određivanje kriterija stabilnos cijena, koja iznosi 0,7 % godišnje. Kriterij cijena je u referentnom razdoblju ispunilo šest od sedam promatranih zemalja. Švedska je zabilježila višu razinu cijena u odnosu na referentnu, dok su Bugarska, Hrvatska, Poljska i Rumunjska zabilježile nega vne stope inflacije. Iako se u sljedećim godinama očekuje umjereno povećanje inflacije, postoji zabrinutost u vezi s dugoročnom održivošću konvergencije inflacije u nekoliko promatranih zemalja. Treba napomenu da su stope inflacije u Cipru i Rumunjskoj isključene su iz izračuna referentne vrijednos (koja iznosi 0,7 %), jer su inflacijska kretanja jekom referentnog razdoblja u m državama rezul rala su dvanaestomjesečnom prosječnom stopom inflacije od 1,8 % i 1,3 % u travnju Te se dvije države pri izračunu referentne vrijednos smatraju iznimkom, jer su u obje države stope inflacije jekom referentnog razdoblja bile znatno niže od usporedivih stopa u ostalim državama članicama i posljedica su iznimnih činitelja. Vidljivo je i određeno poboljšanje na području fiskalnih kriterija. Šest promatranih zemalja zabilježilo je u godini omjer fiskalnog deficita i BDP-a manji od referentne vrijednos od 3 % BDP-a. Iznimka je bila Hrvatska, koja je trenutno jedina od svih promatranih država u kojoj se još provodi fiskalna konsolidacija u sklopu Postupka prekomjernog proračunskog deficita, radi njegovog otklanjanja do kraja godine. Što se če visine konsolidiranog duga opće države, Hrvatska i Mađarska bile 1 Dostupno na hrvatskom jeziku na: h ps:// press/pr/date/2016/html/pr hr.html. 2 Dostupno na: h ps:// cr hr.pdf?ce7322de838ff99a2c8a9850ef su jedine države članice u kojima je omjer duga i BDP-a bio iznad referentne vrijednos od 60 %, s me da se je u Hrvatskoj taj omjer od godine na dalje povećao, dok se je u Mađarskoj neznatno smanjio. Poljski omjer duga i BDP-a bio je iznad 50 % u U Češkoj i Švedskoj omjer je bio ispod 50 %, u Rumunjskoj ispod 40 %, a u Bugarskoj ispod 30 %. Ni jedna od promatranih zemalja nije sudjelovala u europskom tečajnom mehanizmu ERM II. U Švedskoj, Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj tečaj je pokazivao rela vno visok stupanj kolebljivos jekom referentnog dvogodišnjeg razdoblja između dva Izvješća. Iznimka su bile valute Bugarske i Hrvatske. U Bugarskoj postoji režim valutnog odbora u odnosu na euro, a u Hrvatskoj je na snazi režim u kojemu se tečajem upravlja unutar uskog raspona fluktuacije. Većina drugih promatranih valuta oslabjela je u odnosu na euro u referentnom razdoblju, poglavito poljski zlot. Nasuprot tome, češka kruna i hrvatska kuna umjereno su ojačale u odnosu na euro. Povezano s konvergencijom dugoročnih kamatnih stopa, u svih sedam promatranih država zabilježene su dugoročne kamatne stope niže od referentne vrijednos od 4 %, što znači da nisu zabilježene promjene u odnosu na situaciju u vrijeme objave prethodnog Izvješća za godinu. Najniže dugoročne kamatne stope zabilježene su u Češkoj i Švedskoj. 3. Ocjena pos gnute konvergencije u Hrvatskoj Što se če zadovoljavanja kriterija nominalne konvergencije u Hrvatskoj, situacija je slijedeća: 1.) Stabilnost cijena u travnju dvanaestomjesečna prosječna stopa inflacije mjerena HICP-om u Hrvatskoj iznosila je 0,4 %, odnosno bila je znatno ispod referentne vrijednos za kriterij stabilnos cijena od 0,7 %. Očekuje se da će ta stopa osta uglavnom nepromijenjena jekom sljedećih mjeseci. Dvanaestomjesečna prosječna stopa inflacije mjerena HIPC-om fluktuirala je u rela vno širokom rasponu od 0,4 % do 6,0 % u posljednjih 10 godina, a prosjek u tom razdoblju iznosio je umjerenih 2,3 %. Tijekom i godine inflacija je u Hrvatskoj pala na najnižu zabilježenu razinu zahvaljujući niskim cijenama sirovina i slaboj domaćoj potražnji. U prva če ri mjeseca prosječna godišnja stopa inflacije mjerena HIPC-om iznosila je 0,6 % i uglavnom je posljedica pada cijena sirove na e i prehrambenih proizvoda, ali i smanjenja administra vno reguliranih cijena plina za kućanstva. Odabiri poli ke imali su važnu ulogu u određivanju dinamike inflacije u Hrvatskoj u proteklom desetljeću, poglavito usmjerenost monetarne poli ke na stabilnost cijena. Cilj Hrvatske narodne banke jest ostvari stabilnost cijena preko režima čvrsto upravljanoga fluktuirajućeg tečaja u odnosu na euro. Tijekom razdoblja snažne gospodarske ekspanzije hrvatska monetarna poli ka bila je ograničena režimom čvrsto upravljanoga fluktuirajućeg tečaja, a stajalište cjelokupne poli ke (uključujući 21

24 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK fiskalnu poli ku) nije bilo dovoljno čvrsto da spriječi gomilanje makroekonomskih neravnoteža. Očekuje se da će inflacija poras u sljedećim godinama, ali će osta na umjerenoj razini; u dugoročnom razdoblju postoji zabrinutost kada je riječ o održivos konvergencije inflacije u Hrvatskoj. Prema Ekonomskoj prognozi Europske komisije u proljeće 2016., prosječna godišnja inflacija mjerena HIPC-om i nadalje će bi nega vna, 0,6 % u 2016., a u porast će na 0,7 %. Očekuje se da će inflacijski pri sci osta obuzdani s obzirom na slab gospodarski rast. Rizici za inflacijske izglede uglavnom su uravnoteženi. Pozi vni rizici odnose se na kretanja administra vno reguliranih cijena, dok se nega vni odnose na povećanu neizvjesnost glede kretanja globalnoga gospodarstva, što bi moglo smanji vanjske cjenovne pri ske. Gledajući dalje unaprijed, proces dos zanja vjerojatno će doves do pozi vnih razlika inflacije u odnosu na Europodručje, s obzirom na to da su BDP po stanovniku i razine cijena još uvijek znatno niži u Hrvatskoj nego u Europodručju. Da bi se spriječio rast prekomjernih cjenovnih pri saka i makroekonomskih neravnoteža, proces dos zanja moraju poduprije odgovarajuće poli ke. 2.) Fiskalna disciplina u Hrvatskoj je u godini zabilježen deficit konsolidirane opće države od 3,2 % BDP-a (što je više od referentne vrijednos od 3 % BDP-a). Omjer konsolidiranog duga opće države i BDP-a bio je 86,7 % (što je dosta iznad referentne vrijednos od 60 %). U usporedbi s godinom, omjer deficita i BDP-a smanjio se za 2,3 postotna boda, dok se pokazatelj omjera duga povećao za 0,2 postotna boda. BDP-a. Europska komisija prognozira da će se u omjer fiskalnog deficita i BDP-a manjka smanji na 2,7 %, a omjer državnog duga poveća na 87,6 % BDP-a. Što se če ostalih fiskalnih pokazatelja, vrijednost omjera fiskalnog deficita i BDP-a premašila je vrijednost omjera državnih inves cija i BDP-a jekom razdoblja od do 2014., a pretpostavlja se da se to dogodilo i u godini. Odlukom Vijeća EU Hrvatska se od početka godine nalazi u Postupku prekomjernog proračunskog deficita, s utvrđenim rokom za korekciju deficita ispod referentne razine od 3 % BDP-a do kraja godine. Proljetne Ekonomska prognoze Europske komisije predviđaju da će proračunski deficit bi ispod referentne vrijednos od 3 % BDP-a u 2016., ali upućuje i na postojanje rizika odstupanja od zahtjeva za strukturnom prilagodbom deficita. Isto tako, očekuje se unatoč planiranom poboljšanju strukturnog deficita u godini (pod pretpostavkom nepromijenjenih poli ka) neće uspje ispuni fiskalni zahtjevi glede srednjoročnog cilja i referentne vrijednos smanjenja duga. Nasuprot tome, srednjoročna strategija fiskalne poli ke u Hrvatskoj (prikazana u nacionalnom Programu konvergencije iz 2016.) prognozira da će strukturni fiskalni deficit bi 1,2 % BDP-a u 2016., 1,1 % BDP-a u i 0,8 % BDP-a u 2018., što je već ispod najniže razine srednjoročnog cilja (a to je strukturni deficit od 1,7 % BDP-a od nadalje). Stoga postoji prostor za dodatne mjere kako bi se osiguralo pridržavanje Pakta o stabilnos i rastu u godini. Omjer duga i BDP-a gotovo se je udvostručio od pojave krize u 2009., zbog nepovoljnih gospodarskih uvjeta i velikih primarnih deficita. Omjer duga rastao je brzo i kon nuirano, s 49 % BDP-a u na 86,7 % BDP-a u Ovo snažno povećanje bilo je potaknuto postojano visokim primarnim defici ma, rastućim razlikama između kamatnih stopa na dug i stopa rasta gospodarstva zbog nepovoljnih gospodarskih uvjeta te znatnim usklađivanjima deficita i duga. Posebno intenzivno usklađivanje deficita i duga u godini uglavnom je posljedica predfinanciranja za prvu polovinu (zaduženje u za podmirenje obveza koje dospijevaju u prvoj polovici godine). Razina i struktura državnog duga š te Hrvatsku u određenoj mjeri od djelovanja kamatnih šokova, dok istodobno postojanje velikog udjela duga nominiranog u stranim valutama upućuje na to da bi fiskalni saldo bio vrlo osjetljiv na promjenu tečaja. Udio državnog duga s kratkoročnim dospijećem je nizak (6,7 % u 2015.). Uzimajući u obzir činjenicu da je dugoročni dug u potpunos ugovoren s nepromjenjivim kamatnim stopama, fiskalni saldo rela vno je neosjetljiv na promjene kamatnih stopa na tržiš ma. Ipak, velik udio javnog duga nominiran je u stranim valutama (78,6 % u 2015.), i to uglavnom u euru (74,4 % ukupnog duga). Uzimajući u obzir velik udio državnog duga u BDP-u, može se zaključi da je fiskalni saldo vrlo osjetljiv na tečajne promjene. Režim čvrsto upravljanoga fluktuirajućeg tečaja u odnosu na euro koji primjenjuje Hrvatska narodna banka smanjuje veliku osjetljivost fiskalnoga salda na promjene tečaja eura u odnosu na kunu. Dio javnoga duga nominiranog u stranim valutama i dio duga s dugoročnim dospijećem blizu su svojih srednjoročnih trendova, iako je udio duga u eurima na blago uzlaznoj putanji. U svakom slučaju, Hrvatska treba poboljša svoj nacionalni fiskalni okvir. Fiskalna strategija treba se usredotoči na pitanja koja se odnose na sastav kako bi javna potrošnja postala više usmjerena na rast i zaposlenost. U provedbi Specifičnih preporuka za države članice iz godine o fiskalnom upravljanju ostvaren je skroman napredak, jer najavljene mjere nisu bile donesene. Izazovi u hrvatskom fiskalnom okviru odnose se na operacionalizaciju i neovisnost Povjerenstva za fiskalnu poli ku i reviziju Zakona o fiskalnoj odgovornos. Nadalje, potpuno prihvaćanje brojčanih fiskalnih pravila, kontrola rashoda preko revizija potrošnje i učinkovito planiranje proračuna ključni su za poboljšanje hrvatskoga fiskalnog okvira. 3.) Stabilnost tečaja jekom dvogodišnjeg referentnog razdoblja (u razdoblju između dva Izvješća o konvergenciji) hrvatska kuna nije sudjelovala u ERM-u II, već se njome trgovalo prema fleksibilnom tečajnom režimu koji uključuje čvrsto upravljani fluktuirajući tečaj valute. Tečaj kune bio je stabilan jekom referentnog razdoblja, a njome se trgovalo po tečaju blizu njezinoga

25 UDK FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE prosječnoga tečaja u svibnju od 7,595 kuna za euro, koji se upotrebljava kao referentna vrijednost u ogledne svrhe (s obzirom na to da ne postoji središnji paritet u mehanizmu ERM II). Tečaj na dan 18. svibnja iznosio je 7,488 kuna za euro, što je za 1,4 % više od njegove prosječne razine zabilježene u svibnju U referentnom razdoblju maksimalno odstupanje prema gore i prema dolje u odnosu na referentnu vrijednost bilo je +/- 1,7 %. Gledano u duljem roku, tečaj hrvatske kune prema euru nominalno je deprecirao za 3 % u posljednjih 10 godina. Kretanje tečaja hrvatske kune prema euru odraz je strategije Hrvatske narodne banke da ograniči tečajne fluktuacije povremenim tržišnim intervencijama. Hrvatska narodna banka provela je dvije devizne intervencije na početku 2015., pri čemu je prodala euro za domaću valutu. Cilj je bio smanji deprecijacijske pri ske koje su banke prouzročile pri prilagođavanju svoje devizne pozicije u situaciji kad je vlada odlučila zamrznu tečaj u odnosu na švicarski franak za otplatu kredita na razini tečaja koji se primjenjivao prije odluke švicarske središnje banke da prestane održava ciljani minimalni tečaj u odnosu na euro. Nadalje, od rujna Hrvatska narodna banka poduzela je niz mjera da smanji pri ske na deviznim i novčanim tržiš ma koje su izazvale zakonske promjene kojima je uređena konverzija kredita u švicarskim francima. U referentnom razdoblju razlika između kratkoročnih kamatnih stopa i tromjesečnog EURIBOR-a bila je, prosječno, na niskoj razini. Razlika se povećala krajem trećeg tromjesečja zbog navedenih zakonskih promjena, a potom se smanjila, jer su mjere Hrvatske narodne banke smanjile pri ske na novčana tržišta. Realni efek vni tečaj hrvatske kune deprecirao je jekom posljednjih 10 godina, no ovaj pokazatelj treba tumači s oprezom, jer je jekom tog razdoblja Hrvatska bila podvrgnuta procesu ekonomske konvergencije, što otežava bilo koju povijesnu procjenu kretanja realnog tečaja. 4.) Dugoročne kamatne stope jekom referentnog razdoblja od svibnja do travnja dugoročne kamatne stope u Hrvatskoj iznosile su prosječno 3,7 %, što je ispod referentne vrijednos od 4,0 % za kriterij konvergencije kamatnih stopa. Dugoročne kamatne stope u Hrvatskoj spus le su se s razine od iznad 8 % u na 3,6 % u godini, a pad je bio prekinut trima epizodama rasta dugoročnih kamatnih stopa. Prvi rast bio je u razdoblju od do 2012., kada su dugoročne kamatne stope porasle s oko 6 % na gotovo 8 %. Drugo razdoblje rasta zamijećeno je u u uvje ma smanjenja kreditnih rej nga. Dugoročne kamatne stope nastavile su pada početkom 2014., a pad je prekinut povećanjem prinosa u Taj se rast djelomično može pripisa slabom gospodarskom okružju i zakonskim promjenama povezanima s konverzijom kredita u švicarskim francima te povećanoj poli čkoj neizvjesnos nakon izbora. Agencije za dodjelu rej nga ocijenile su da su izgledi za kreditni rej ng Hrvatske jekom i nega vni. Razlika između dugoročnih kamatnih stopa u Hrvatskoj u odnosu na Europodručje povećala se od početka 2013., a na kraju promatranog razdoblja iznosila je 2,7 postotnih bodova. Razlika kamatnih stopa povećavala se jekom financijske krize i 2009., a smanjivala se od nadalje. Posljednje povećanje premašivalo je ono zabilježeno u Europodručju, a uvelike je odražavalo dugoročna strukturna pitanja i slab gospodarski rast, unatoč rela- vno otpornom financijskom sektoru. Razlika između dugoročnih kamatnih stopa u odnosu na prinos zemalja Europodručja s rej ngom AAA iznosila je 3,4 postotna boda na kraju promatranog razdoblja. Tržišta kapitala u Hrvatskoj manja su i znatno su manje razvijena od onih u Europodručju, ali su među najrazvijenijima u zemljama Srednje i Istočne Europe. Nebankovni financijski sektor rela vno je velik u odnosu na usporedive zemlje, a nebankovne ins tucije također imaju važniju ulogu u financijskom posredovanju. U razdoblju od financijske krize posebno je porasla važnost mirovinskih fondova. 4. Zaključna razmatranja Kao što je opće poznato, Hrvatska je tradicionalno visoko eurizirana država, većina depozita stanovništva u hrvatskim bankama deponirana je u eurima i većina kredita koje su hrvatske banke odobrile stanovništvu vezana je valutnom klauzulom uz kretanja tečaja eura. Na prvi pogled može nam se čini da de facto imamo sve idealne predispozicije za uvođenje eura kao zakonskog sredstva plaćanja u Hrvatskoj, no Europska središnja banka i ostale europske ins tucije inzis raju na ispunjavanju de iure kriterija u obliku kriterija konvergencije definiranih Ugovorom iz Maastrichta. Osim ispunjavanja če ri nominalna kriterija ekonomske konvergencije jekom referentnog razdoblja koje prethodi izradi Izvješća o konvergenciji, treba uze u obzir i učinke pravne konvergencije. Prema nalazima ESB-ovo Izvješća o konvergenciji 2016, može se zaključi da Hrvatska trenutno zadovoljava nominalne kriterije stabilnos cijena (uz naznaku da postoji zabrinutost kada je riječ o budućim kretanjima cijena) i dugoročnih kamatnih stopa na državne obveznice. Kriterij stabilnos tečaja formalno se ne može preispita, jer Hrvatska još uvijek ne par cipira u tečajnom mehanizmu ERM2. Kriterij fiskalne discipline Hrvatska trenutno uopće ne zadovoljava jer su vrijednos proračunskog deficita i duga više od referentnih vrijednos propisanih Ugovorom iz Maastrichta, zbog čega se Hrvatska i nalazi u Postupku prekomjernog proračunskog deficita. Hrvatska bi mogla formalno izaći iz Postupka prekomjernog deficita sredinom godine, ako do kraja godine ostvari fiskalni deficit manji od 2,7 % BDP-a, sukladno Preporuci Vijeća o okončanju situacije prekomjernog deficita iz siječnja godine, a koja se temelji na odredbama članka 126(7) Ugovora o funkcioniranju EU) i ako ekonomske prognoze Komisije za Hrvatsku budu ukazivale da će Hrvatska bi u stanju i u budućnos kontrolira svoje javne financije, a posebno kretanja deficita i duga opće države. 23

26 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK Financijsko planiranje u uvje ma nedonošenja proračuna JLP(R)S-a Hana Zoričić * Iva Ma jević ** Provođenjem suš nske kontrole uočene su nepravilnos kod ispunjavanja Upitnika o fiskalnoj odgovornos iz područja Planiranja proračuna/financijskog plana. Naime, kod obveznika sastavljanja i predaje Izjave o fiskalnoj odgovornos pojavile su se nedoumice u vezi s davanjem odgovora na pitanja iz područja planiranja u situaciji kada proračun općine/grada/županije nije donesen do kraja godine. U nastavku se daje pojašnjenje na koji način ispravno odgovori na pojedina pitanja. 24 Nedonošenje proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave utječe na način popunjavanja Upitnika o fiskalnoj odgovornos, ne samo jedinice lokale i područne (regionalne) samouprave, već i kod proračunskih korisnika. Pitanja koja se odnose na izradu i donošenje prijedloga financijskog plana, odnosno prijedloga proračuna, a kod kojih su se pojavile nedoumice u slučaju nedonošenja proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave do kraja godine, odnose se na: Pitanje iz Upitnika broj 7. Financijski plan proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži prihode i primitke iskazane po vrstama, rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasifikacijama te obrazloženje prijedloga financijskog plana. Pitanje iz Upitnika broj 8. Obrazloženje financijskog plana proračunskog korisnika državnog proračuna i proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika, obrazložene programe, zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi, usklađene ciljeve, strategiju i programe s dokumen ma dugoročnog razvoja, ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, izvještaj o pos gnu m ciljevima i rezulta ma programa temeljenim na pokazateljima uspješnos iz nadležnos proračunskog korisnika u prethodnoj godini, te ostala obrazloženja i dokumentaciju. * Hana Zoričić, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb. ** Iva Ma jević, mag. oec., Grad Karlovac. Pitanje iz Upitnika broj 15. Uz proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika za iduću proračunsku godinu, donijele su se i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine. Na ova pitanja nije moguće da djelomičan odgovor. Naime, u praksi postoje situacije u kojima proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije donesen od strane županijske skupš ne, gradskog ili općinskog vijeća do 31. prosinca, kao ni odluka o privremenom financiranju (istu u tom slučaju donosi povjerenik Vlade Republike Hrvatske). U tom slučaju javile su se nedoumice kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i kod njihovih proračunskih korisnika oko odgovora na prethodno navedena pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos. U ovakvoj situaciji, a pri popunjavanju Upitnika o fiskalnoj odgovornos, različito je postupanje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i postupanje njezinih proračunskih korisnika. U slučaju da proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije usvojen od strane županijske skupš ne, gradskog ili općinskog vijeća do 31. prosinca, kao ni donesena odluka o privremenom financiranju, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na pitanje broj 15. iz Upitnika odgovara s NIJE PRIMJENJIVO. Razlog tome jest činjenica da formalno proračuna nema i stoga se nema što tes ra. S druge strane, kod proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u praksi su primijećeni sljedeća postupanja prilikom odgovaranja na prethodno navedena pitanja iz Upitnika:

27 UDK FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE 1. Proračunski korisnici nisu ni dali svoje financijske planove na donošenje upravnim vijećima i ostalim upravljačkim jela, jer proračun nije donesen od strane županijske skupš ne, gradskog ili općinskog vijeća do 31. prosinca te su na pitanja 7., 8. i 15. iz Upitnika odgovarali s NIJE PRIMJENJIVO. 2. Proračunski korisnici su kao uzorak tes ranja na gore navedena pitanja uzimali prijedloge financijskih planova donesene od strane čelnika, a koje su u predviđenom roku dostavili upravnom odjelu za financije nadležnog proračuna i na predmetna pitanja odgovarali potvrdnim odgovorom. 3. Proračunski korisnici su kao uzorak tes ranja na gore navedena pitanja uzimali financijske planove donesene od strane upravnih vijeća i drugih upravljačkih jela i na predmetna pitanja odgovarali NIJE PRIMJENJIVO, jer proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije donesen od strane županijske skupš ne, gradskog ili općinskog vijeća do 31. prosinca. Nedonošenje proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave od strane županijske skupš ne, gradskog ili općinskog vijeća do 31. prosinca, ne ograničava proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da svoj prijedlog financijskog plana podnese na donošenje upravnom vijeću/školskom odboru/ostalim upravljačkim jelima do kraja godine. Upravno vijeće proračunskog korisnika, odnosno ostala upravljačka jela dužna su donije financijski plan do kraja godine. Moguće je da će određene dijelove financijskog plana proračunskog korisnika bi potrebno mijenja zbog novih spoznaja o visini financijskih sredstava namijenjenih proračunskom korisniku nakon donošenja proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. U tom slučaju dijelove financijskog plana donesenog od strane upravnog vijeća i ostalih upravljačkih jela proračunskih korisnika potrebno je uskladi s usvojenim proračunom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tako da se u sljedećoj proračunskoj godini naprave izmjene i dopune financijskog plana. Izmjene i dopune financijskog plana provode se po istoj proceduri prema kojoj se i usvajao financijski plan na kraju godine. S obzirom na sve navedeno, proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na pitanja br. 7., 8. i 15. iz Upitnika mogu da isključivo odgovor: DA ili NE, ovisno o tome je li financijski plan donesen od upravnog vijeća, odnosno ostalih upravljačkih jela proračunskih korisnika, a nikako s NIJE PRIMJENJIVO, kao što to treba učini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u slučaju nedonošenja proračuna. Bez obzira na to što proračun nadležne jedinice nije donesen od strane županijske skupš ne, gradskog ili općinskog vijeća do 31. prosinca, upravno vijeće i drugo upravljačko jelo proračunskog korisnika dužno je obavi jednu od svojih osnovnih zadaća, a to je donošenje financijskog plana. PLANIRANJE I IZRADA PLANA NABAVE ZA PROCES, OBVEZE I SPECIFIČNOSTI Raspored predavanja Zagreb, 19. listopada Planiranje u javnoj nabavi organizacija izrade plana nabave- interne procedure planiranja i dionici u procesu planiranja planiranje potreba za redovno poslovanje - utvrđivanje predmeta nabave usklađivanje procijenjene vrijednosti s osiguranim sredstvima planiranje bagatelne nabave povezivanje stavki plana s financijskim planom ili proračunom koji su izvori informacija za provedbu istraživanja tržišta nabave kako se izrađuje specifikacije predmeta nabave temeljem provedenog istraživanja tržišta obveze izrade plana nabave prema ZJN izmjene i dopune plana nabave primjer plana nabave novine koje donosi novi ZJN vezano uz plan nabave Planiranje pojedinačne nabave planiranje pojedinog postupka/načina nabave koji je cilj izrade pojedinačnih planova nabave koji je sadržaj pojedinačnog plana nabave kako primijeniti rezultate iz prethodnih nabava u procesu planiranja? Kontrola izvršenja ugovora i registar ugovora kako provjeriti rezultate efikasnog planiranja? * detaljnije o programu i prijavi na 25

28 POREZI I DOPRINOSI UDK Odgovornost poslodavca za obračun plaće prema podacima na poreznoj kar ci Mirjana Mahović Komljenović * Na temelju iskazanih podataka na poreznoj kar ci obrascu PK, radniku, umirovljeniku i fizičkoj osobi koji ostvaruje primitke od nesamostalnog rada, priznaje se osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka. Osobni odbitak se može koris samo ako je radnik, umirovljenik i fizičke osoba predala poreznu kar cu poslodavcu odnosno ispla telju primitaka. Ako poslodavac uoči da su na poreznoj kar ci radnika netočno upisani podaci, tada postoji obveza poslodavca da od radnika zatraži ispravak podataka, ili da o uočenim nepravilnos ma pisano izvijes nadležnu ispostavu Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu radnika Uvod Za svakog radnika, umirovljenika i osobu koja ostvaruje plaću i mirovinu, odredbama članka 46. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04 do 136/15), te članku 66. i 67. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 do 137/15), propisano je vođenje porezne kar ce Obrasca PK radi pravilnog utvrđivanja i usmjeravanja obračunanog predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak. Radniku, umirovljeniku ili osobi koja ostvaruje plaću i mirovinu se pri svakoj ispla primitaka od nesamostalnog rada u jeku poreznog razdoblja, može dohodak umanji za neoporezivi dio odnosno osobni odbitak, samo ako je poslodavcu predana porezna kar ca. Poreznu kar cu besplatno izdaje nadležna ispostava Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu radnika i osobe koja ostvaruje plaću, kada radnik i osoba koja ostvaruje plaću, prvi put počinje radi. Radnik i osoba koja ostvaruje plaću i mirovinu na temelju podnesenog zahtjeva treba od nadležne ispostave Porezne uprave zatraži Obrazac PK i preda ga svom poslodavcu ili ispla telju plaće i mirovine, osim umirovljenika za kojeg podatke iz Obrasca PK pri umirovljenju poreznog obveznika dostavlja Porezna uprava elektronički Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Porezna kar ca trajno pra radnika u razdoblju dok ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada. * Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Ministarstvo financija Porezna uprava, Zagreb. Poslodavac i ispla telj plaće i mirovine obvezan je čuva obrazac PK i na temelju podataka iz Obrasca PK dužan je obračunava osobni odbitak svakog radnika, te obračunani porez na dohodak uplaćiva prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika koje je upisano u poreznoj kar ci. 2. Primici za koje se izdaje porezna kar ca Porezna kar ca izdaje se poreznim obveznicima koji jekom poreznog razdoblja ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada, a prema članku 14., stavcima 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak, to su: Primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos (plaća, primici po osnovi naknada, potpora i nagrada iznad propisanih iznosa, premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike iznad propisanog iznosa). Poduzetnička plaća koja ulazi u rashod pri utvrđivanju poreza na dobit. Primici (plaća) fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva za rad u m društvima. Primici (plaća) članova predstavničkih i izvršnih jela državne vlas i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji im se isplaćuje za rad u m jelima i jedinicama. Naknada plaće osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz domovinskog rat I. skupine, prema posebnom propisu. Mirovine ostvarene na temelju uplata doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje te mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu.

29 UDK POREZI I DOPRINOSI 2.1. Obveze poslodavca i ispla telja plaće Poslodavac i ispla telj plaće obvezan je obrazac PK da radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) pri raskidu radnog odnosa, radi predaje Obrasca PK novom poslodavcu i ispla telju plaće. Prema članku 66., stavku 4. Pravilnika o porezu na dohodak, u slučaju raskida radnog odnosa i prestanka rada kod tog poslodavca ili ispla telja plaće, poslodavci i ispla telji plaće su za svoje potrebe, odnosno potrebe poreznog nadzora, dužni zadrža presliku ili ovjereni prijepis Obrasca PK, koji je uručen radniku ili osobi koja ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada. Među- m, poslodavac je obvezan obrazac PK i privremeno uruči radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke koji se oporezuju na način propisan za dohodak od nesamostalnog rada, a zbog predočenja nadležnoj ispostavi Porezne uprave, radi upisa promjena osobnih podataka i podataka o osobnom odbitku. Pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada, može se koris osobni odbitak samo kod onog poslodavca ili ispla telja plaće i mirovine, kod kojeg se nalazi porezna kar ca radnika ili umirovljenika. Svi drugi poslodavci i ispla telji plaće i mirovine, kojima radnik nije predao poreznu kar cu, dužni su obračuna porez na dohodak na primitke od nesamostalnog rada, bez korištenja prava na osobni odbitak. Tako na primjer, ako je radniku kod jednog poslodavca prestao radni odnos 4. listopada 2016., poslodavac je radniku bio dužan vra poreznu kar cu, radi čega pri ispla plaće u studenom za listopad 2016., plaću neće moći umanji za osobni odbitak. 3. Gubitak ili uništenje porezne kar ce Pri obračunu dohotka od nesamostalnog rada, poslodavac se koris podacima koji su upisani na poreznoj kar ci. Svaki radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada, može ima samo jednu poreznu kar cu, te može jekom poreznog razdoblja koris osobni odbitak samo ako je poslodavcu ili ispla telju plaće ili mirovine predana porezna kar ca. U slučaju otuđenja, gubitka, uništenja ili drugog načina nestanka Obrasca PK, nadležna ispostava Porezne uprave će na zahtjev radnika ili druge osobe koja ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada, bez naknade izda novu poreznu kar cu, s naznakom duplikat. 4. Podaci koje sadrži porezna kar ca Porezna kar ca obrazac PK sadrži podatke o izdavatelju kar ce, opće podatke te OIB poreznog obveznika kojem se porezna kar ca izdaje, osobne odbitke, umanjenje poreza po osnovi statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, podatke o prebivalištu i boravku na područjima za koje su propisane olakšice za poreznog obveznika i/ili uzdržavanih članova njegove uže obitelji, te nadnevak od kojeg upisani podaci vrijede. U obrazac PK upisuju se podaci o osobnom odbitku radnika, osobi koja ostvaruje plaću ili umirovljeniku, koristeći posebne oznake, i to: Šifra Naziv oznake A radnik/osoba koja ostvaruje plaću B umirovljenik ili korisnik obiteljske mirovine I invalidnost poreznog obveznika, uzdržavanog člana uže obitelji, djeteta (čl. 36., st. 2., t. 3. Zakona) I* invalidnost 100 % ili na temelju invalidnos utvrđeno pravo na tuđu pomoć i njegu (čl. 36., st. 2., t. 3. ili 4.zakona) V invalidnost hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata S supružnik U uzdržavani član uže obitelji D1 prvo dijete D2 drugo dijete D3 treće dijete (i za svako daljnje dijete upisuje se sljedeća brojčana oznaka) P1 područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u i. skupinu po stupnju razvijenos prema posebnom propisu o regionalnom razvoju RH i područje Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara P2 područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II skupinu po stupnju razvijenos prema posebnom propisu o regionalnom razvoju RH U poreznu kar cu se upisuje i kratki opis promjena koje utječu na visinu faktora osobnog odbitka poreznog obveznika kao i druge promjene koje utječu na pravilno utvrđivanje i usmjeravanje poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. 5. Potrebna dokumentacija za izdavanje i promjenu podataka na poreznoj kar ci Svaku promjenu osobnih podataka i podataka koji utječu na neoporezivi dio dohotka, može na poreznu kar- cu upisa samo ona ispostava Porezne uprave koja je nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, umirovljenika ili osobe koja ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada. Stoga promjene koja utječe na osobni odbitak, (u vezi s uzdržavanim članovima uže obitelji i djecom, promjenom prebivališta ili uobičajenog boravišta kao i druge promjene koje imaju utjecaja na neoporezivi dio dohotka primjerice postotak osobnog odbitka koji pripada osobi s kojom porezni obveznik dijeli taj osobni odbitak) radnik, umirovljenik ili druga osoba koja ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada treba prijavi nadležnoj ispostavi 27

30 POREZI I DOPRINOSI UDK Porezne uprave u roku od 30 dana od dana nastanka promjene, uz dostavu odgovarajućih isprava. Samo onaj poslodavac koji ima u posjedu poreznu kar cu radnika, može pri ispla plaće koris osobni odbitak, i to u onom iznosu i prema poreznim faktorima koji su upisani na njegovoj poreznoj kar ci. Prilikom upisivanja podataka o osobnim odbicima, Porezna uprava provjerava je li se odbici za uzdržavanu djecu i druge uzdržavane članove uže obitelji poreznog obveznika već koriste i u kojem dijelu kod bračnog druga ili drugih članova uže obitelji Dokumentacija za izdavanje i promjenu podataka za poreznog obveznika Za izdavanje porezne kar ce kao i za promjenu podataka na poreznoj kar ci za poreznog obveznika, potrebno je dostavi sljedeću dokumentaciju: osobna iskaznica na uvid rješenje kojim se utvrđuje invalidnost ili tjelesno oštećenje poreznog obveznika prema faktoru 0,30 osnovnog osobnog odbitka ili faktoru 1,00 osnovnog osobnog odbitka, ako se radi o osobi kojoj je rješenjem na temelju posebnih propisa utvrđena invalidnost po jednoj osnovi 100 % ili koja radi invalidnos ima pravo na tuđu pomoć i njegu. Osobe s invaliditetom svoj status dokazuju rješenjem donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaš vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te prema drugim posebnim propisima kojima je utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje. Porezni obveznik može po osnovi invalidnos ili tjelesnog oštećenja u istom poreznom razdoblju koris ili faktor 0,30 ili faktor 1,00 osnovnog osobnog odbitka Dokumentacija za izdavanje i promjenu podataka za uzdržavane članove uže obitelji Potrebna dokumentacija za izdavanje porezne kar ce te za promjenu podataka na poreznoj kar ci za uzdržavane članove uže obitelji: izvadak i potvrda iz ma ce rođenih, vjenčanih i umrlih rješenje o utvrđenoj invalidnos prema faktoru 0,30 (djelomična invalidnost ili tjelesno oštećenje) ili faktor 1,00 (100 % invalidnost kada se ostvaruje pravo na tuđu pomoć i njegu) izvaci i potvrde iz registra životnog partnerstva sudsko rješenje o obvezi plaćanja alimentacije za bivšeg bračnog ili izvanbračnog odnosno životnog i neformalnog životnog partnera potvrda nadležnog jela o usvojenju djeteta i skrbništvu potvrde o prebivalištu ili uobičajenom boravištu potvrda o redovnom školovanju na školama i fakulte ma potvrda nadležnog jela za zapošljavanje i druge potvrde o primicima, a radi propisanog limita od ,00 kn na godišnjoj razini za 2016., te sve druge isprave kojima se potvrđuju činjenice u svezi s korištenjem osobnog odbitka. Prema članku 67., stavku 3. Pravilnika o porezu na dohodak, izvanbračna zajednica, odnosno neformalno životno partnerstvo utvrđuje se sukladno posebnim propisima iz područja obiteljskog prava, odnosno propisa koji uređuju životno partnerstvo osoba istog spola, a može se dokaza podnošenjem rješenja o ostvarenju partnerske skrbi, rješenja o uzdržavanju, rješenja o obiteljskoj mirovini, rješenja o pravu na zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaš tu u skladu s posebnim propisima, rješenja kojim se ostvaruje socijalna skrb u zajedničkom kućanstvu, rješenja o nasljeđivanju ili potvrde o zajedničkoj imovini upisanoj u zemljišnim knjigama, te sličnim ispravama javnih jela. Ako radnik treba mijenja podatke koji su upisani na njegovoj poreznoj kar ci, zatražit će privremeno od poslodavca svoju poreznu kar cu, koju će predoči ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu, radi upisa promjena osobnih podataka te novih podataka o osobnom odbitku. Prema tome, poslodavac je obvezan čuva poreznu kar cu, ali je treba i privremeno uruči radniku, na njegovo traženje, a radi promjene upisanih podataka. Sukladno članku 36., stavku 9. Zakona, u slučaju promjena podataka o osobnim odbicima u jeku mjeseca, osobni odbitak se uvijek zaokružuje na puni mjesec u korist poreznog obveznika. Primjerice, ako je dijete rođeno 28. listopada radnik ima pravo na povećanje osobnog odbitka za dijete od 1. listopada 2016., ali je dužan upisa promjenu podataka na svojoj poreznoj kar ci. U nastavku se daje primjer popunjenog zahtjeva za promjenu podataka na poreznoj kar ci za poreznu obveznicu Lauru Kralj, kojoj se radi rođenja prvog djeteta povećava faktor osobnog odbitka za 0,50. Radi promjena podataka, poslodavac joj je privremeno uručio poreznu kar cu, a povećani osobni odbitak se zaokružuje u korist poreznog obveznika na puni mjesec.

31 UDK POREZI I DOPRINOSI Laura Kralj Podnositelj zahtjeva osoba koja predaje zahtjev Zagreb, B. Magovca 12 Adresa stanovanja U Zagrebu, ZAHTJEV MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA PODRUČNI URED ZAGREB Ispostava Zagreb za poreze građana A. ZA IZDAVANJE POREZNE KARTICE B. ZA PROMJENU PODATAKA NA POREZNOJ KARTICI (zaokruži A ili B) I. OPĆI PODACI O POSLOPRIMCU POREZNOM OBVEZNIKU: I.I. IME I PREZIME: Ana Car I.II. OIB: I.III. ADRESA STANOVANJA (prebivališta, adresa s osobne iskaznice ili uobičajeno boravište, adresa s uvjerenja MUP-a o prijavljenom boravištu): Božidara Magovca 12, Zagreb II. PODACI ZA PROMJENU PODATAKA NA POREZNOJ KARTICI (zaokruži ) 1. prijava uzdržavanog člana 5. unos oznake umirovljenika 2. odjava uzdržavanog člana 6. unos oznake invalidnos ili HRVI 3. promjena adrese 7. promjena OIB-a 4. promjena prezimena 8. zatvaranje porezne kar ce III. PODACI O UZDRŽAVNIM ČLANOVIMA KOJI SE PRIJAVLJUJU /ODJAVLJUJU 1. Ime i prezime: Laura Kralj srodstvo: D1 2. OIB: Invalidnost: DA NE 4. osobni odbitak se dijeli: Ime i prezime suuzdržavatelja OIB Postotak podjele IV. SLUŽBENA ZABILJEŠKA: A. porezna kar ca se može izda. Obavljen je uvid i dokumentacija je vraćena podnositelju. B. porezna kar ca se ne može izda Potpis podnositelja zahtjeva Laura Kralj 6. Utvrđivanje visine osobnog odbitka ili neoporezivog dijela dohotka Prema članku 36., stavku 1. Zakona o porezu na dohodak, a sa primjenom od 1. siječnja 2015., osnovni osobni odbitak fizičke osobe utvrđen je u svo od 2.600,00 kn (faktor 1,0), za svaki mjesec poreznog Potpis službene osobe razdoblja za koji se utvrđuje porez. Osnovni osobni odbitak uvijek se priznaje za svih 12 mjeseci u godini. Poreznim obveznicima koji imaju prebivalište ili uobičajeno boravište na područjima koja su prema posebnim propisima razvrstana u I. skupinu potpomognu h područja i područje Grada Vukovara, utvrđen je osobni odbitak u iznosu od 3.500,00 kn, dok 29

32 POREZI I DOPRINOSI UDK za osobe koje imaju prebivalište i žive na potpomognutom području II. skupine, uvećani osobni odbitak iznosi 3.000,00 kn. Za navedene porezne obveznike, uvećani osnovni osobni odbici priznaju se u godišnjoj poreznoj prijavi, dok se pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada jekom poreznog razdoblja, priznaju osobni odbici kao i ostalim fizičkim osobama prema članku 36., stavcima 1. i 2. Zakona. Osobni odbitak umirovljenika za ostvarenu mirovinu na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za MO, i na temelju prijašnjih uplata premija osiguracijelos, radi čega je po toj osnovi nastalo različito porezno opterećenje jekom godine. 7. Uzdržavani članovi i faktori osobnog odbitka Obveznicima poreza na dohodak pripada pravo na neoporezivi dio dohotka osnovni osobni odbitak koji je utvrđen u mjesečnoj svo od 2.600,00 kn (faktor 1,00), a is se uvećava za uzdržavane članove uže obitelji, djecu te za moguću invalidnost ako postoji, prema propisanim faktorima, pri čemu se stečena prava po pojedinim faktorima osobnog odbitka zbrajaju: Osobni odbitak poreznog obveznika i uzdržavanih članova FAKTOR Izvan potpomognu h područja Mjesečno Godišnje Na potpomognu m područjima i području Grada Vukovara I. skupina II. skupina mjesečno godišnje mjesečno godišnje osnovni osobni odbitak 1, , , , , , ,00 uzdržavani član uže obitelji 0, , , , , , ,00 prvo dijete 0, , , , , , ,00 drugo dijete 0, , , , , , ,00 treće dijete 1, , , , , , ,00 četvrto dijete 1, , , , , , ,00 peto dijete 1, , , , , , ,00 za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,80, 0,90 itd. djelomična invalidnost 0,30 780, , , ,00 900, , % invalidnost (ako je poreznom obvezniku, uzdržavanom članu obitelji ili djetetu na temelju posebnih propisa utvrđena invalidnos od 100 % ili radi invalidnos imaju pravo na tuđu njegu i pomoć) 1, , , , , , ,00 umirovljenici u visini mirovine, najmanje 2.600,00 i najviše 3.800,00 najmanje ,00 i najviše ,00 30 nja za dokup dijela mirovine na teret poslodavaca te kod ostvarene mirovinske rente na temelju prijašnjih uplata sredstava na teret poslodavca, priznaje se u visini mirovine i mirovinske rente ostvarene u poreznom razdoblju, najmanje 2.600,00 kn, a najviše do 3.800,00 kn mjesečno. Osnovni osobni odbitak poreznog obveznika (što uključuje i umirovljenika), uvećava se za uzdržavane članove uže obitelji, djecu te za invalidnost, ako ista postoji. Posebno se is če da je prema članku 38. Zakona o porezu na dohodak, poslodavac i ispla telj primitka koji nije jekom godine redovno isplaćivao plaću ili mirovinu, obvezan napravi godišnji obračun poreza na dohodak sa zadnjom isplatom dohotka od nesamostalnog rada, ako osobni odbitak nije korišten u Prema odredbi članka 36., stavka 4. Zakona o porezu na dohodak, uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez na dohodak i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od ,00 kn. Iznimno, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu odnosno pri utvrđivanju iznosa od ,00 kuna godišnje, ne uzimaju se u obzir primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora (i osobne invalidnine prema Zakonu o socijalnoj skrbi), doplatka za djecu, potpora za opremu novorođenog djeteta koje isplaćuju na temelju svojih općih akata jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, obiteljskih mirovina koje primaju djeca nakon smr roditelja.

33 UDK POREZI I DOPRINOSI Nadalje, a prema članku 53., stavku 2. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 137/15) koji je na snazi do 24. prosinca 2015., u iznos od ,00 ne uključuje se ni primici koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uzdržavanje od roditelja ili članova uže obitelji, te primici koji predstavljaju naknadu stvarno nastalih troškova, kao što su naročito naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom i naknada troškova službenog putovanja. Prema članku 53., stavcima 5 i 6. Pravilnika, uzdržavanom djecom se smatraju djeca koju roditelji, staratelji, usvojitelji, poočimi i pomajke uzdržavaju, dijete povjereno na skrb, ako živi zajedno sa skrbnikom kao i djeca nakon završetka redovnog školovanja i sve do prvog zapošljavanja, ako su prijavljena Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Prvim zapošljavanjem smatra se rad u radnom odnosu na određeno ili neodređeno vrijeme prema posebnim propisima. Ako radni odnos prestane, dijete se dalje smatra uzdržavanim članom uže obitelji za kojeg porezni obveznik ima pravo na osobni odbitak. Porezni obveznik može koris dio osobnog odbitka za dijete, ako je dijete nakon prestanka radnog odnosa nastavilo školovanje ili ako je dijete u jeku redovnog školovanja u poreznom razdoblju obavljalo sezonske poslove, ali pod uvjetom da nije ostvarilo oporezive ili neoporezive primitke veće od ,00 kn. Drugim uzdržavani članovi uže obitelji smatra se bračni drug poreznog obveznika, roditelji poreznog obveznika i roditelji njegova bračnog druga te preci i potomci u izravnoj liniji, a i bivši bračni drugovi za koje porezni obveznik plaća alimentaciju, te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu. Među m, prema izmijenjenim odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, a sa primjenom od 1. siječnja drugim uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju se bračni i izvanbračni drug, odnosno životni partner i neformalni životni partner poreznog obveznika, roditelji poreznog obveznika i roditelji njegova bračnog i izvanbračnog druga, odnosno životnog partner i neformalnog životnog partnera Oporezivi i neoporezivi primici uzdržavanih članova Pri određivanju ukupno ostvarenih primitaka za uzdržavanog člana, zbrajaju se svi njegovi neoporezivi primici te bruto iznosi oporezivih primitaka, koje je uzdržavani član ostvario jekom kalendarske godine kao poreznog razdoblja, a koji se uspoređuju s iznosom godišnjeg limita od ,00 kn. Vrlo često oporezivi i neoporezivi primici zbrojeni na godišnjoj razini, prelaze granični iznos od ,00 kn, radi čega porezni obveznici koji su jekom koris li osobni odbitak za uzdržavanog člana, a uzdržavani član je ostvario veće primitke od propisanog limita, gube pravo na dio osobnog odbitka koji je iskorišten jekom godine. Radi toga će Porezna uprava, na temelju podataka s kojima raspolaže o oporezivim i neoporezivim primicima iskazanim u Obrascu JOPPD, sama u posebnom postupku napravi godišnji obračun poreza, te rješenjem utvrdi razliku za uplatu poreza na dohodak i prireza na godišnjoj razini. Primjerice, student koji je bio uzdržavani član svom roditelju je jekom ostvario neoporezivi primitak preko studentskog servisa u svo od 8.000,00 kn, te je primio če- ri s pendije u neoporezivom iznosu od 1.600,00 kn mjesečno, što sveukupno za iznosi ,00 kn (8.000,00 kn ,00 kn (4 mj. x 1.600,00 kn). Neovisno od toga što je ostvario neoporezive primitke, radi prekoračenja graničnog iznosa od ,00 kn na godišnjoj razini, student ne može za cijelu godinu bi uzdržavani član svom roditelju, radi čega će roditelju u posebnom postupku godišnjeg obračuna poreza za 2015., Porezna uprava sama izda porezno rješenje za 2015., te utvrdi razliku poreza za uplatu Dokazivanje statusa uzdržavanih članova za bračnog ili izvanbračnog druga odnosno životnog partnera i neformalnog životnog partnera Prema članku 53., stavku 10. Pravilnika o porezu na dohodak, status uzdržavanih članova uže obitelji dokazuje se na temelju sudskih odnosno izvansudskih pravomoćnih presuda, a ako pravomoćna presuda nije donijeta, tada se status uzdržavanih članova uže obitelji dokazuje na temelju vjerodostojnih isprava te javih i ovjerenih isprava. U vezi s dokazivanjem statusa uzdržavanih članova bračnog ili izvanbračnog druga odnosno životnog partnera i neformalnog životnog partnera, te podataka na temelju kojih će nadležna ispostava Porezne uprave popuni poreznu kar cu, Središnji ured Ministarstva financija, izdao je i mišljenje pod brojem: Kl: /15-01/119; Ur. broj: /15-1 od 19. siječnja 2015., iz kojeg se navodi dio: izvanbračna zajednica postoji kao trajna zajednica između osoba različitog spola u kojoj ni jedan partner nije u braku ili izvanbračnoj zajednici, a čiji se status utvrđuje u parničnom ili izvanparničnom postupku. S obzirom na to da nije taksa vno utvrđeno na koji se način dokazuje izvanbračna zajednica, pojedinačna odluka ovisit će o diskrecijskoj ocjeni pojedinog suca donesena u parničnom ili izvanparničnom postupku. Najčešće se provodi postupak saslušanja stranaka ili svjedoka, pri čemu se mogu priloži isprave kao š o su potvrde o boravištu na istoj adresi stanovanja ili izvodi iz ma čnih 31

34 POREZI I DOPRINOSI UDK knjiga rođenih te ovjerovljene izjave kod javnog bilježnika kojima stranke potvrđuju postojanje zajedničkog života, emocionalnu i ekonomsku povezanost ili druge interese koji ih vežu na zajednički život bez obzira na moguće postojanje namjere sklapanja braka. Ako obveznik ne posjeduje sudsku odnosno izvansudsku pravomoćnu presudu, mogu se prihva vjerodostojne isprave kao što su primjerice izvaci i potvrde iz registra životnog partnerstva, odnosno izvodi iz ma čne knjige rođenih ili potvrde o skrbništvu te izjavljene i potpisane izjave pod materijalnom, kaznenom i moralnom odgovornošću ovjerene kod javnih bilježnika samih obveznika. Iz navedenog se može zaključi da je za priznavanje uzdržavanog člana uže obitelji i upisivanja istog na poreznoj kar ci poreznog obveznika, potrebno posjedova sudsku odnosno izvansudsku pravomoćnu presudu, a ako porezni obveznik istu ne posjeduje, tada se kao vjerodostojne isprave mogu prihva izvaci i potvrde iz registra životnog partnerstva, odnosno izvodi iz ma- čne knjige rođenih ili potvrde o skrbništvu, kao i pod materijalnom, kaznenom i moralnom odgovornošću izjavljene i potpisane izjave, koje su ovjerene kod javnih bilježnika, a kojima se dokazuje status uzdržavanih članova za bračnog ili izvanbračnog druga odnosno životnog partnera i neformalnog životnog partnera Uvje za priznavanje osobnog odbitka po osnovi invalidnos temeljem odluke inozemnog jela Člankom 36.st.2. Zakona o porezu na dohodak, propisano je da reziden mogu uveća osobni odbitak u visini: 0,3 osnovnog osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe s invaliditetom, te 1,0 osnovnog osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost po jednoj osnovi 100% i/ili ako radi invalidnos imaju na temelju posebnih propisa, pravo na doplatak za pomoć i njegu. U tom slučaju porezni obveznik ne može koris osobni odbitak od 0,3. Za upisivanje podataka na poreznoj kar ci te korištenjem prava na uvećani osobni odbitak, porezni obveznici su dužni dostavi vjerodostojne isprave (čl. 67. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak), i to rješenje o utvrđenoj invalidnos, kojeg na temelju zahtjeva poreznog obveznika koji se podnosi nadležnom područnom uredu HZMO prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika. Ako je prebivalište poreznog obveznika u inozemstvu, nadležna je područna ustrojstvena jedinica na čijem je području bilo posljednje prebivalište. O navedenom je Ministarstvo financija Porezna Uprava izdala mišljenje: Kl: /16-01/1340; Ur. broj: /16-2 od 10. lipnja iz kojeg se navodi dio: Isprave o utvrđenoj invalidnos što su ih u inozemstvu izdala nadležna javna jela, prevedene na hrvatski jezik i ovjerene, sukladno Zakonu o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu, mogu bi vjerodostojne isprave kakve dokazuju pravo obveznika na uvećani osobni odbitak, uz uvjet da jednak nalaz i mišljenje mogu steći u postupku vještačenja pred ovlaštenim vijećem vještaka Zavoda za vještačenje. Ako je upitno može li se i u kojem postotku prizna tjelesno oštećenje, treba pribavi rješenje nadležnog područnog ureda HZMO, a s obzirom da teret dokazivanja snosi obveznik za činjenice što umanjuju ili ukidaju porez. 8. Odgovornost ispla telja u vezi s netočnim podacima Pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada, radniku se priznaje osobni odbitak na temelju podataka iz porezne kar ce koju je radnik predao poslodavcu/ispla telju primitka (plaće) i mirovine, pri čemu se predujam poreza na dohodak i prireza, uplaćuje na uplatne račune grada ili općine prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu radnika. Među m, sukladno odredbi članka 70., stavka 3. Pravilnika o PDV-u, poslodavac i ispla telj plaće i mirovine, nije odgovoran za uplatu poreza na dohodak od nesamostalnog rada, ako zbog netočnih ili nepotpunih podataka o osobnom odbitku i adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta, koje je na poreznoj kar ci upisala nadležna ispostava Porezne uprave, obračuna i upla manji porez ili obračunani porez i prirez pogrešno usmjeri. Ako poslodavac prema vlas m saznanjima ili iz drugih okolnos, uoči da su iskazani podaci o osobnom odbitku ili adresi prebivališta radnika na poreznoj kar ci netočni, dužan je zatraži od radnika, umirovljenika ili druge osobe koja ostvaruje plaću, da izmijeni netočno upisane podatke na poreznoj kar ci po svojoj nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Ali, ako u navedenom slučaju radnik, umirovljenik ili osoba koja ostvaruje primitke (plaću), ne dostavi poslodavcu ispravljenu poreznu kar cu, poslodavac je o uočenim netočnim podacima dužan pisano izvijes nadležnu ispostavu Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika, koja će nakon toga proves postupak točnog utvrđivanja činjeničnog stanja. Prema tome, obveze poslodavca kao ispla telja plaće i mirovine su pravilno uplaćivanje obračunanog poreza na dohodak i prireza prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu radnika, a prema podacima koji su iskazani na poreznoj kar ci. Ako se na poznoj kar ci radnika uoče

35 UDK POREZI I DOPRINOSI netočno upisani osobni podaci i podaci o osobnom odbitku, tada postoji obveza poslodavca da od radnika zatraži ispravak podataka, ili da o uočenim nepravilnos ma pisano izvijes nadležnu ispostavu Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu radnika. 9. Dvojbe oko prijavljenog prebivališta Za potrebe oporezivanja, pojam prebivališta i uobičajenog boravišta propisano je člankom 38. stavcima od 1. do 3. Općeg poreznog zakona (NN, br. od 147/08 do 44/16), prema kojim odredbama porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine, pri čemu boravak u stanu nije obvezan. No, ako porezni obveznik u RH ima u vlasništvu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava, odlazi na rad ili obavlja djelatnost. Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu, smatra se da ima prebivalište u tuzemstvu. Prema odredbama članka 38., stavka 4. OPZ-a, uobičajenim boravištem smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine, odnosno mjesto u kojem se porezni obveznik zadržava pod okolnos ma na temelju kojih se može zaključi da u tome mjestu i na tom području ne boravi smo privremeno. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine. Osim u odredbama OPZ-a, pojmovi prebivališta i boravišta uređeni su i odredbama Zakona o prebivalištu (NN, br. 144/12 i 158/13), prema kojem su građani dužni MUP-u (kao nadležnom jelu koje vodi propisane evidencije i izdaje potvrde o prebivalištu, boravištu i promjeni adrese stanovanja), prijavi : Prebivalište kojim se smatra mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza u vezi s životnim interesom kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi. Boravište kojim se smatra mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj gdje osoba privremeno boravi, ali se na toj adresi nije trajno nastanila. Boravište se prijavljuje ako traje dulje od tri mjeseca ili je uvjetovano ostvarivanjem samo pojedinih prava i obveza vezanih za životne interese (zaposlenje, obrazovanje, dugotrajno liječenje i druge interese). Prema članku 4. Zakona o prebivalištu, boravište se može prijavi na razdoblje do godinu dana, a ako osoba u mjestu i na adresi prijavljenog boravišta namjerava boravi i nakon isteka roka od godine dana, dužna je u roku od 15 dana od isteka toga roka produži prijavu boravišta, s me da boravište ne može traja duže od dvije godine. Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da odredbe OPZ-a različito propisuju utvrđivanje uobičajenog boravišta poreznog obveznika u odnosu na odredbe Zakona o prebivalištu kojeg primjenjuje MUP, stoga činjenica da MUP izdaje potvrdu boravka za građane, nikako ne može bi dostatna za ocjenu o mjestu uobičajenog boravišta u smislu odredbi članka 38., stavka 4. OPZ-a. Stoga je na temelju navedenih odredbi OPZ-a, a za potrebe oporezivanja, važno točno utvrdi prebivalište ili uobičajeno boravište radnika, jer se porez na dohodak od nesamostalnog rada i prirez porezu na dohodak, ako je propisan gradskom ili općinskom odlukom, uplaćuje u korist proračuna jedinica lokalne (regionalne) samouprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu radnika. U slučaju kada poslodavci uoče da su na poreznoj kar ci radnika netočno upisani podaci o njegovom prebivalištu ili uobičajenom boravištu, dužni su od radnika zatraži ispravak podataka, ili o uočenim nepravilnos ma pisano izvijes nadležnu ispostavu Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu radnika. 10. Zaključak Osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka, priznaje se na temelju porezne kar ce, koju za radnika besplatno izdaje nadležna ispostava Porezne uprave. Na temelju podataka iz porezne kar ce, poslodavac i ispla telj plaće i mirovine utvrđuje neoporezivi dio dohotka svakog radnika. Ispravni podaci na poreznoj kar ci preduvjet su za pravilno utvrđivanje i usmjeravanje obračunanog poreza na dohodak i prireza. Radnik koji ostvaruje primitke od nesamostalnog rada može ima samo jedan Obrazac PK. Pri svakoj ispla plaće u jeku poreznog razdoblja, radniku se dohodak može umanji za neoporezivi dio dohotka, samo ako je poslodavcu predao svoju poreznu kar cu. Poslodavac je dužan čuva poreznu kar cu te je na zahtjev uruči radniku radi upisa promjena osobnih podataka i podataka o osobnom odbitku. Svaku promjenu podataka u vezi s uzdržavanim članovima uže obitelji i djecom, promjenu prebivališta ili uobičajenog boravišta, radnik, umirovljenik ili druga osoba koja ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada, dužna je prijavi ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Ako se na poreznoj kar ci radnika uoče netočno upisani osobni podaci i podaci o osobnom odbitku, tada postoji obveza poslodavca da od radnika zatraži ispravak podataka, ili da o uočenim nepravilnos ma pisano izvijes nadležnu ispostavu Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu radnika. 33

36 POREZI I DOPRINOSI UDK Mirovinsko osiguranje zaposlenih kod poslodavca sa sjedištem ili mjestom poslovanja u drugim državama članicama EU Sanja Ro m * Poslodavci koji nisu registrirani u Hrvatskoj, već imaju registrirano sjedište ili mjesto poslovanja u drugim državama članicama EU, mogu zapošljava hrvatske državljane, a istovremeno i poslodavci iz Hrvatske mogu zapošljava državljane drugih država članica. Slijedom navedenog, kada radnici na koje se primjenjuje zakonodavstvo RH obavljaju određene poslove za pravne osobe iz država članica EU, takva strana pravna osoba dužna je ispunjava sve obveze propisane Uredbama EU, te je izjednačena u pravima i obvezama sa tuzemnim poslodavcima, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: Zavod), nadležan je za određivanje zakonodavstva o socijalnoj sigurnos Uvod Ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju 1 (EU) donio je korjenite promjene na tržištu rada, a me i u mirovinskom sustavu. Nakon 1. srpnja godine društva iz država članica EU više ne mogu osnova predstavništvo u Republici Hrvatskoj, a sva do tada postojeća predstavništva, osnovana od strane osnivača sa sjedištem u državi članici EU, sa 1. srpnja godine brisana su po sili zakona iz registra predstavništva u Republici Hrvatskoj. Bivša predstavništva koja su s namjerom obavljanja gospodarske djelatnos na teritoriju Republike Hrvatske nastavila obavlja djelatnost u obliku trgovačkog društva, ili podružnice pravne osobe iz države članica EU ili obrta, bila su dužna svoje radnike s danom 1. srpnja odjavi s mirovinskog osiguranja, sklopi novi ugovor o radu, te ih prijavi kao radnike novonastalog društva, podružnice ili obrta, a ona koja nisu nastavila obavlja djelatnost bila su dužna odjavi radnike s danom 1. srpnja Novonastala trgovačka društva, podružnice ili obr, što se če socijalnog sustava, imaju ista prava i obveze propisane Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN, br. 157/13.,151/14.,33/15.,93/15. dalje u tekstu: ZOMO), * Sanja Ro m, dipl. iur., viši koordinator za organizaciju poslovnog sustava, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb. 1 Pravni propisi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnos primjenjuju se i u državama Europskog gospodarskog prostora (EGP): Norveškoj, Lihtenštajnu i Islandu, te u Švicarskoj, pa se pojam države članice u tekstu odnosi i na navedene države. Zakonom o porezu na dohodak (NN, br. 177/ /15. dalje u tekstu: ZOPD), odnosno Zakonom o doprinosima (NN, br. 84/ /14. dalje u tekstu: ZD), kao i tuzemni poslodavci. Za osnivače iz trećih zemalja kao i za osnivače iz država Europskog gospodarskog prostora (EGP) koje nisu članice EU, obveza registriranja stranih predstavništava na teritoriju Republike Hrvatske i dalje je na snazi. Stupanjem na snagu Zakona o provedbi uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnos (NN, br. 54/13. dalje u tekstu: Zakon), 1. srpnja 2013., na području koordinacije sustava socijalne sigurnos na obveze i prava iz sustava socijalne sigurnos primjenjuju se Uredbe EU: Uredba (EZ) broj 883/2004. Europskoga parlamenta i Vijeća od 29. travnja o koordinaciji sustava socijalne sigurnos, izmijenjena Uredbom (EZ) broj 988/2009 Europskoga parlamenta od 16. rujna o izmjenama Uredbe (EZ) broj 883/2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnos, a obje se primjenjuju od 1. svibnja godine (Osnovna uredba). Uredba (EZ) broj 987/2009. Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. rujna kojom se utvrđuje postupak provedbe Uredbe (EZ) broj 883/2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnos, koja se također primjenjuje od 1. svibnja Uredba (EU) broj 1231/2010. Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. studenoga godine, o proširenju primjene Uredbe (EZ) broj 883/2004. i

37 UDK POREZI I DOPRINOSI Uredbe (EZ) broj 987/2009. na državljane trećih zemalja koji m uredbama još nisu obuhvaćeni isključivo na temelju svojeg državljanstva, a primjenjuje se od 1. siječnja Uredba (EU) broj 1244/2010. Europskoga parlamenta i Vijeća, od 9. prosinca 2010., o izmjenama i dopunama Uredbe (EZ) broj 883/2004., Europskoga parlamenta i Vijeća o koordinaciji sustava socijalne sigurnos i Uredbe (EZ) broj 987/2009. Europskoga parlamenta i Vijeća o utvrđivanju postupka provedbe Uredbe (EZ) broj 883/2004., a primjenjuje se od 12. siječnja Uredba (EU) broj 465/2012. Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012., koja mijenja Uredbu 883/04 i Uredbu 987/09, a primjenjuje se od 28. lipnja Tako poslodavci koji nisu registrirani u Republici Hrvatskoj, već imaju registrirano sjedište ili mjesto poslovanja u drugim državama članicama Europske unije, mogu zapošljava hrvatske državljane, a istovremeno i poslodavci iz Republike Hrvatske mogu zapošljava državljane drugih država članica. Slijedom navedenog, kada radnici na koje se primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske obavljaju određene poslove za pravne osobe iz država članica EU, takva strana pravna osoba dužna je ispunjava sve obveze propisane Uredbama EU, te je izjednačena u pravima i obvezama sa tuzemnim poslodavcima. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: Zavod), nadležan je za određivanje zakonodavstva o socijalnoj sigurnos koje se primjenjuje prema uredbama EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnos, te prema odredbi članka 9. Zakona provodi upravni postupak radi donošenja odluke o zakonodavstvu države članice koje se primjenjuje na osiguranika. 2. Određivanje primjenjivog zakonodavstva ( skanica A1) Socijalna sigurnost u uvje ma jedinstvenog tržišta rada pos že se isključivanjem mogućnos da određena osoba istodobno bude osigurana u dvije države članice, ili da uopće ne bude osigurana. Prema odredbama Glave II Uredbe 883/2004 (Uredba), osnovno pravilo koje se primjenjuje pri određivanju primjenjivog zakonodavstva jest da se nadležno zakonodavstvo određuje prema mjestu rada (lex loci laboris), pa se tako na osobu koja obavlja djelatnost kao zaposlena osoba u državi članici primjenjuje zakonodavstvo te države članice. Navedeno pravilo primjenjuje se kad osoba ima prebivalište u drugoj državi članici i kada je registrirano sjedište ili mjesto poslovanja poslodavca u drugoj državi. To znači da će se na osobu koja je zaposlena u Republici Hrvatskoj primjenjiva hrvatsko zakonodavstvo i u slučaju kada je ta osoba zaposlena kod poslodavca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici. Od navedenog pravila postoje određene iznimke, te se isto ne odnosi na: Osobe zaposlene kod poslodavca koji redovno obavlja svoju djelatnost u drugoj državi članici, a koje su od strane tog poslodavca upućene (izaslane) na rad u Republiku Hrvatsku, na koje se i nadalje primjenjuje zakonodavstvo države članice iz koje su upućene na rad (ma čne države), pod određenim uvje ma. Zaposlene osobe koje obavljaju djelatnost istodobno ili naizmjence u dvije ili više država članica, u kojem slučaju se primjenjuje zakonodavstvo države članice u kojoj imaju prebivalište (ako u toj državi obavljaju značajan dio djelatnos ), ili zakonodavstvo države članice u kojoj se nalazi registrirano sjedište odnosno mjesto poslovanja poslodavca koji ga zapošljava. Prilikom određivanja primjenjivog zakonodavstva Zavod, nakon provedenog postupka provjere svih okolnos pojedinog slučaja, donosi odluku o zakonodavstvu koje se primjenjuje i izdaje potvrdu na skanici propisanoj odlukom Administra vne komisije za koordinaciju sustava socijalne sigurnos ( skanicu A1), ako je određeno da se primjenjuje hrvatsko zakonodavstvo. Tiskanica A1 izdaje se za sve osobe koje rade u državi članici različitoj od nadležne države članice, uključujući izaslane radnike, te zaposlene i samozaposlene osobe koje rade u dvije ili više država članica. Tiskanica A1, smatra se odlukom u upravnom postupku, ima svojstvo rješenja u upravnom postupku, te vrijedi na čitavom području EU kao dokaz o zakonodavstvu koje se na osobu primjenjuje, da se doprinosi plaćaju u navedenoj državi članici i da ne postoji obveza plaćanja doprinosa u drugim državama članicama u kojima se obavlja djelatnost u svojstvu zaposlene ili samozaposlene osobe. Nakon 1. srpnja 2013., za izdavanje potvrde A1 nadležne su područne službe i područni uredi Zavoda prema mjestu registriranog sjedišta ili mjestu poslovanja poslodavca. Zahtjevi za izdavanje potvrde A1 dostupni su na internetskoj stranici Zavoda u rubrici Članstvo u Europskoj uniji od 1. srpnja Vaše mogućnos. U slučaju kada je ugovor o radu zaključen između radnika koji rad obavlja u Republici Hrvatskoj i poslodavca iz jedne od država članica Europske unije ili država EGP-a, koji nije registriran u Republici Hrvatskoj, ne provodi se postupak određivanja mjerodavnog zakonodavstva i izdavanja potvrde A1, nego se primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske u skladu s općim pravilom navedene Uredbe. 35

38 POREZI I DOPRINOSI UDK Obvezno mirovinsko osiguranje osoba koje su zaposlene kod poslodavca sa sjedištem u inozemstvu, na koje se u skladu s pravnim propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnos primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske U sustavu mirovinskog osiguranja, sukladno odredbi članka 9. stavka 4. ZOMO-a, obvezno se osiguravaju osobe koje su zaposlene kod poslodavca sa sjedištem u inozemstvu (državama članicama EU), na koje se u skladu s pravnim propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnos primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske. To je osnova mirovinskog osiguranja i slučaj kada se kao mjerodavno primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske Prijava u sustav mirovinskog osiguranja Prijava o početku poslovanja Da bi se poslodavac s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u državama članicama EU koji zapošljava osobu prema kojoj se, sukladno Uredbi (EZ) br. 883/2004., primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske mogao prijavi u sustav mirovinskog osiguranja, prethodno mora podnije zahtjev za dodjeljivanje osobnog iden fikacijskog broja (OIB) sukladno odredbama Zakona o osobnom iden fikacijskom (NN, br. 60/08) broju i provedbenih propisa donesenih na temelju tog zakona (ako već nema dodijeljen OIB). Zahtjev se predaje osobno ili po zakonskom zastupniku odnosno opunomoćeniku Ministarstva financija, Područnom uredu Zagreb, Avenija Dubrovnik 32, Zagreb. Na temelju podnesenog zahtjeva Porezna uprava dodjeljuje OIB poslodavcu iz zemalja članica Europske unije. Kako bi is poslodavac mogao izvrši obvezu obračuna i plaćanja doprinosa kako je propisano člancima od 19. do 26. ZD-a, prethodno je sukladno odredbama ZOMO-a i Pravilnika o vođenju ma čne evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (NN, br. br. 159/13., 22/15. i 57/15. dalje u tekstu: Pravilnik), obvezan uspostavi odgovarajuću prijavu na mirovinsko osiguranje. U slučajevima sklapanja ugovora o radu između radnika koji rad obavlja u Republici Hrvatskoj i poslodavca iz jedne od država članica Europske unije i EGP koji nije registriran u Republici Hrvatskoj (ima sjedište u državi članici Europske unije, a nema registriranu podružnicu u Republici Hrvatskoj), sukladno odredbama Pravilnika, iznimno, u postupku zaprimanja prijava za vođenje ma čne evidencije, poslodavac kao obveznik uspostavljanja prijava, ne popunjava prijavu o početku poslovanja obveznika doprinosa M-11P/eM-11P, već Zavod podatke o poslodavcu preuzima od Porezne uprave (OIB servis), prema OIB-u poslodavca. Radnik Zavoda koji radi na zaprimanju prijava popunjava internu skanicu prijave o početku poslovanja obveznika doprinosa-m-11p (ne popunjava ju poslodavac), koja se dostavlja na mikrofilmiranje. Tako se prije ažuriranja podataka o obvezniku i dodjeli registarskog broja u Zavodu, podaci o obvezniku doprinosa preuzimaju se iz OIB servisa Porezne uprave u Bazu OIB-a Zavoda. U slučaju da je poslodavac iz jedne od država članica Europske unije, koji nije registriran u Republici Hrvatskoj fizička osoba (samostalni obveznik doprinosa), koja zapošljava radnike na internoj prijavi M-11P podatak u obilježju vrsta obveznika doprinosa šifrira se šifrom 998 obveznik fizička osoba iz države članice Europske unije, a u slučaju da je poslodavac pravna osoba, šifrira se šifrom 999 obveznik pravna osoba iz države članice Europske unije). Dostava informacije obvezniku o početku poslovanja nakon zaprimanja i ažuriranja podataka prve prijave o početku osiguranja ( skanica M-1P/obrazac em-1p) radnika u Republici Hrvatskoj provodi se tako da se po unosu podataka ska hard-copy ekrana transakcije upita na ažurirane podatke o obvezniku doprinosa, is ovjeri, te uruči osiguraniku/obvezniku ili njegovom opunomoćeniku Prijava o početku osiguranja U slučaju poslodavca koji ima sjedište u državi članici Europske unije, a nema registriranu podružnicu u Republici Hrvatskoj, obveznik podnošenja prijave o početku osiguranja ( skanica M-1P/obrazac em-1p) na temelju sklopljenog ugovora o radu, odnosno prijave o prestanku osiguranja ( skanica M-2P/obrazac em-2p) kod prestanka radnog odnosa radnika je poslodavac ili opunomoćenik (radnik, odvjetnik, odvjetničko društvo, knjigovodstveni servis) na osnovi punomoći radnika. Prema Pravilniku, obvezna dokumentacija za priznanje svojstva osiguranika iz članka 9. stavka 4. ZOMO-a je: prijava o početku osiguranja ( skanica M-1P/obrazac em-1p) i dokaz o zasnovanom radnom odnosu (ugovor o radu). U slučaju prestanka svojstva osiguranika potrebno je Zavodu dostavi : prijavu o prestanku osiguranja ( skanica M-2P/ obrazac em-2p) i dokaz o prestanku radnog odnosa. Kada se sjedište poslodavca nalazi izvan Republike Hrvatske, u drugoj državi članici Europske unije, rok za podnošenje prijava za vođenje ma čne evidencije iznosi 60 dana (čl. 112., st. 6. ZOMO).

39 UDK POREZI I DOPRINOSI Tablica 1: Potrebna dokumentacija za osiguranike iz članka 9., stavka 4. ZOMO-a, obveznik podnošenja prijave i rok za podnošenje Članak ZOMO-a Čl. 9. st. 4. Osnova osiguranja Osobe zaposlene kod poslodavca sa sjedištem u inozemstvu (državama članicama EU) na koje se, u skladu s propisima EU, primjenjuje zakonodavstvo RH (Uredba EU 883/04) Dokumentacija za priznanje svojstva osiguranika prijava o početku osiguranja ( skanica M-1P) dokaz o zasnovanom radnom odnosu Dokumentacija za prestanak svojstva osiguranika prijava o prestanku osiguranja ( skanica M-2P) dokaz o prestanku radnog odnosa Obveznik podnošenja prijavno-odjavnih podataka poslodavac (ako ima sjedište u državi članici EU, a nema registriranu podružnicu u RH) ili opunomoćenik (radnik, odvjetnik, odvjetničko društvo, knjigovodstveni servis) na osnovi punomoći radnika Rok za podnošenje prijave 60 dana 4. Utvrđivanje obveze doprinosa za osiguranike iz članka 9. stavka 4. ZOMO-a 4.1. Obveza doprinosa prema plaći i ostalim primicima uz plaću Prema članku 21. stavku 1. Provedbene uredbe 987/2009. poslodavac s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja izvan nadležne države članice dužan je ispunjava sve obveze utvrđene zakonodavstvom koje se primjenjuje na njegove zaposlenike, a posebno obvezu doprinosa, kao da ima registrirano sjedište ili mjesto poslovanja u nadležnoj državi članici. Sukladno odredbi članka 19. a stavka 1. ZD-a obveznik doprinosa iz osnovice je osiguranik, a obveznik doprinosa na osnovicu je poslodavac sa sjedištem ili mjestom rada u drugoj državi članici ili druga osoba koja umjesto poslodavca osiguraniku isplaćuje plaću. Obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja svih doprinosa je poslodavac ili druga osoba, koja umjesto poslodavca osiguraniku isplaćuje plaću. Odredbom članka 22. stavka 2. Provedbene uredbe 987/2009 propisano je da se poslodavac kojemu mjesto poslovanja nije u onoj državi članici čije se zakonodavstvo primjenjuje i zaposlenik mogu sporazumje da zaposlenik može ispunjava poslodavčeve obveze povezane s uplatom doprinosa u njegovo ime, ne dovodeći u pitanje poslodavčeve temeljne obveze, te je poslodavac dužan posla obavijest o takvom dogovoru nadležnoj ustanovi te države članice. Odredbe Zakona o doprinosima usklađene su s ovom odredbom, pa je tako člankom 248.a propisano da umjesto poslodavca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici obvezu doprinosa, sukladno članku 21. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 987/2009, može preuze osiguranik zaposlenik. Tako umjesto poslodavca, obvezu obračunavanja, obvezu plaćanja doprinosa te obvezu podnošenja izvješća (Obrasca JOPPD) može preuze zaposlena osoba, pa u tom slučaju preuzimatelj odgovara za svotu obračunanog doprinosa, kao jamac platac u smislu odredaba Općeg poreznog zakona (NN, br. 147/08., 18/11., 78/12., 136/12., 73/13., 26/15. i 44/16.). Status preuzimatelja stječe se na temelju podneska potpisanog od strane poslodavca i zaposlene osobe preuzimatelja obveze doprinosa. Podnesak se predaje Poreznoj upravi na obrascu Sporazum o preuzimanju obveze doprinosa (INO PRE-DOP). Važno je naglasi da se obveze doprinosa i u slučaju preuzimanja od zaposlenika i nadalje eviden raju prema OIB u poslodavca. Mjesečna osnovica za obračun doprinosa jest plaća. Osim prema plaći, poslodavac je dužan doprinose obračuna i prema ostalim primicima oporezivim porezom na dohodak, koje povrh mjesečne plaće isplaćuje zaposleniku. Također i poslodavci s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici prilikom obračuna doprinosa prema plaći na odgovarajući način primjenjuju odredbe o najnižoj mjesečnoj osnovici, najvišoj mjesečnoj osnovici i najvišoj godišnjoj osnovici za obračun doprinosa. 37

40 POREZI I DOPRINOSI UDK U nastavku se daje pregled vrsta doprinosa, stopa (tablica 2.). Tablica 2. Vrsta doprinosa Rb Vrsta doprinosa 1. Doprinosi iz osnovice 1.1. Doprinos za mirovinsko osiguranje 1.2. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) 2. Doprinosi na osnovicu 2.1. Doprinos za zdravstveno osiguranje 2.2. Doprinos za zaš tu zdravlja na radu 2.3. Doprinos za zapošljavanje Stopa 20 % (I stup) ili 15 % (II stup) 5 % (II stup) 15 % 0,5 % 1,7 % Osnovica Plaća 4.2. Obveza doprinosa za staž osiguranja s povećanim trajanjem Obveznik uspostave obrasca JOPPD poslodavac (ako ima sjedište u državi članici EU, a nema registriranu podružnicu u RH) ili opunomoćenik (radnik, odvjetnik, odvjetničko društvo, knjigovodstveni servis) na osnovi punomoći radnika U slučajevima kada poslodavac sa registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici zapošljava osobu na radnom mjestu na kojemu se, sukladno propisima o stažu osiguranja s povećanim trajanjem i posebnim propisima, staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, obvezan je obračuna i upla dodatne doprinose za staž osiguranja s povećanim trajanjem. Radna mjesta i zanimanja na kojima se staž računa s povećanim trajanjem utvrđena su Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (NN, br. 71/99, 46/07 i 41/08). Za navedene radnike poslodavac je obvezan plaća još i povećani doprinos na plaće, na istu osnovicu kao za redovne doprinose, te se u tom slučaju na mjesečnu osnovicu (plaću) obračunavaju sljedeći doprinosi: Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem. U nastavku se daje pregled stopa za obračun dodatnih doprinosa za staž osiguranja s povećanim trajanjem (tablica 3.), kada se ovisno o radnom mjestu, za svakih 12 mjeseci efek vnog rada računa više mjeseci i prema članku 13. stavku 1. ZD-a raspoređuje se na dio doprinosa za I. stup, te dio za II. stup, kako slijedi: Tablica 3. Pregled stopa za obračun dodatnih doprinosa za staž osiguranja s povećanim trajanjem Rb Staž osiguranja s povećanim trajanjem Stope I stup MO Osiguranik samo u I stupu Osiguranik u I. i II. stupu Stope II stup MO Osiguranik u II. stupu 1. 12/14 4,86 % 3,61 % 1,25 % 2. 12/15 7,84 % 5,83 % 2,01 % 3. 12/16 11,28 % 8,39 % 2,89 % 4. 12/18 17,58 % 13,07 % 4,51 % 4.3. Obveza izvještavanja O vrs i iznosu obveze doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, poslodavac s registriranim sjedištem ili mjestom rada u drugoj državi članici dužan je sastavi obračunsku ispravu te sastavi izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu, te doprinosima Obrazac JOPPD i dostavi ga Poreznoj upravi. Ako su se poslodavac i zaposlenik sporazumjeli o preuzimanju obveze od strane zaposlenika i o tome obavijes li Poreznu upravu po obrascu INOPRE DOP, zaposlenik postaje obveznik podnošenja Obrasca JOPPD, ali se obveza doprinosa eviden ra na OIB poslodavca. Ako poslodavac sam (ili po opunomoćeniku) podnosi Obrazac JOPPD upisuje se oznaka podnositelja izvješća: 1 ili 5, a pod podnositeljem izvješća upisuju se podaci poslodavca te se na Obrascu iskazuju podaci o svim radnicima koji nisu preuzeli obvezu obračunavanja, plaćanja doprinosa te podnošenja izvješća. Ako je obvezu obračunavanja, plaćanja doprinosa, te podnošenja Obrasca JOPPD preuzeo radnik, na stranici A Obrasca JOPPD upisuje se oznaka podnositelja 12, pod podnositeljem izvješća (III.1) upisuju se podaci radnika, a pod obveznikom plaćanja (III.2) upisuju se podaci poslodavca. 38

41 UDK PLAĆE I NAKNADE Obveze javnih davanja u stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa Dražen Opalić * Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa regulirani su odredbama Zakona o radu odnosno odredbama Zakona o po canju zapošljavanja. U ovome članku prikaza ćemo koje obveze javnih davanja postoje prema ovome obliku rada. 1. Obveze plaćanja doprinosa Kako obveza doprinosa za određenu kategoriju osiguranika, pa tako i za osobe koje se stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, ovisi o prethodno utvrđenom statusu u osiguranju, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN, br. 157/13, 151/14, 33/15 i 93/15), odnosno prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13 i 137/13) osobe koje se stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa smatraju se obvezno osiguranim osobama prema: članku 9. stavku 1. točki 3. (osobe koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom stručnom osposobljavanju za rad) i članku 9. stavku 1. točki 4 (osobe koje se stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, prema posebnim propisima) Zakona o mirovinskom osiguranju, odnosno: članku 7. stavku 1. točki 5. (osobe koje se stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, odnosno koje se stručno osposobljavaju za rad uz mogućnost korištenja mjera ak vne poli ke zapošljavanja, sukladno posebnim propisima) i članku 7. stavku 4. (osobe koje se stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, odnosno koje se stručno osposobljavaju za rad uz mogućnost korištenja mjera ak vne poli ke zapošljavanja, sukladno posebnim propisima obvezno se osiguravaju i za slučaj ozljede na radu i profesionalne boles ). Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Slijedom tako propisanog obveznog osiguranja za ovu skupinu osiguranika osobe Zakonom o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14) propisana je obveza doprinosa te obveza * Dražen Opalić, Ministarstvo financija RH, Zagreb. obračunavanja i plaćanja doprinosa, i to tako da je za osiguranika po osnovi stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (čl. 9., st. 1., t. 4. Zakona o doprinosima) obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja svih doprinosa jest poslodavac, koji je primio osiguranika radi stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Mjesečna osnovica za obračun doprinosa umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 1. Na mjesečnu osnovicu poslodavac je dužan obračunava sljedeće doprinose: 1) Doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 20 %, odnosno po stopi od 15 % za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje. 2) Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) po stopi od 5 % 3) Doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 15 % 4) Doprinos za zaš tu zdravlja na radu po stopi od 0,5 %. Obveza doprinosa za osobe koje se prvi put zapošljavaju Za osobu koja se prvi put zapošljava 2 poslodavac jednu godinu ne obračunava doprinose na osnovicu, odnosno 36 mjeseci za osobe u obrtničkim zanimanjima u veza- 1 Osnovicu propisuje ministar financija Naredbom koja se donosi za svaku godinu posebno. Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za godinu objavljena je u Narodnim novinama, broj 125/15. Prema toj Naredbi najniža osnovica za obračun doprinosa za iznosi 2.812,95 kuna. 2 Osoba koja se prvi put zapošljava jest fizička osoba koju poslodavac, po osnovi ugovora o stručnom osposobljavanju za rad prijavljuje na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje te do dana početka osiguranja nema eviden ran staž u mirovinskom osiguranju, osim po osnovi roditelja koji obavlja roditeljske dužnos, ni je staž mirovinskog osiguranja ostvario kod inozemnog nositelja obveznoga mirovinskog osiguranja. 39

42 PLAĆE I NAKNADE UDK nom obrtu i zanimanjima u kojima je obavljanje poslova uvjetovano članstvom u strukovnim udrugama osnovanim sukladno posebnom propisu. Dokazi u vezi s prvom zapošljavanje prema Zakonu o doprinosima Za osobu koja se prvi put zapošljava poslodavac je dužan o tome osigura dokaz. Dokaz je ispis službenih podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nema eviden ran staž u mirovinskom osiguranju. Za osobu koja se prvi put zapošljava stranca poslodavac je dužan o tome osigura dokaz. Dokaz je pisana isprava nositelja obveznog mirovinskog osiguranja države stranca izdan u skladu s međudržavnim ugovorom o socijalnom osiguranju iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nema eviden ran staž u obveznom mirovinskom osiguranju. Prekidi i produljenje korištenja prava Za osobu koja se prvi put zaposlila, a za vrijeme trajanja prve godine zaposlenja: ostvaruje pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja ostvaruje pravo na naknadu plaće na teret državnog proračuna ili radni odnos miruje radi dragovoljnog služenja vojnog roka u oružanim snagama Republike Hrvatske, obračun doprinosa bez obveze obračuna doprinosa na osnovicu, kod istog poslodavca, produžuje se razmjerno broju dana za koje je ostvarivao pravo na naknadu plaće odnosno u kojima je radni odnos mirovao. U slučaju kada osoba koja se prvi put zapošljava zbog provedenog spajanja, pripajanja ili dugih oblika reorganizacije dosadašnjeg poslodavca nastavlja stručno osposobljava za rad kod novog poslodavca, ta osoba zadržava status osobe koja se prvi put zapošljava pod uvjetom da je novi poslodavac u cijelos preuzeo sve obveze iz ugovora o stručnom osposobljavanju za rad s dosadašnjim poslodavcem, te da se razdoblje osiguranja po osnovi rada kod novog poslodavca neposredno nastavlja na razdoblje osiguranja po osnovi rada kod dosadašnjeg poslodavca. Utvrđivanje razdoblja Kada je mjesečna osnovica propisana kao umnožak iznosa prosječne plaće i određenoga koeficijenta, a razdoblje u osiguranju kraće je od mjesec dana, iznos osnovice za taj mjesec razmjeran je broju dana u osiguranju u odnosu na ukupan broj dana toga mjeseca (članak 202. Zakona o doprinosima). Razmjerni dio obveze izračunava se prema navedenome izračunu: 40 Pregled razmjernih dijelova osnovice za obračun doprinosa za osiguranike/obveznike doprinosa po osnovi stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa za godinu. Mjesečna osnovica za 2016 godinu: 2.812,95 kuna razmjerna osnovica se izračunava: 2.812,95/broj dana u mjesecu*broj dana u osiguranju dana u osiguranju/ mjesec siječanj 90,74 181,48 272,22 362,96 453,70 544,44 635,18 725,92 816,66 907,40 998, , , , , ,85 veljača 97,00 194,00 290,99 387,99 484,99 581,99 678,99 775,99 872,98 969, , , , , , ,97 ožujak 90,74 181,48 272,22 362,96 453,70 544,44 635,18 725,92 816,66 907,40 998, , , , , ,85 travanj 93,77 187,53 281,30 375,06 468,83 562,59 656,36 750,12 843,89 937, , , , , , ,24 svibanj 90,74 181,48 272,22 362,96 453,70 544,44 635,18 725,92 816,66 907,40 998, , , , , ,85 lipanj 93,77 187,53 281,30 375,06 468,83 562,59 656,36 750,12 843,89 937, , , , , , ,24 srpanj 90,74 181,48 272,22 362,96 453,70 544,44 635,18 725,92 816,66 907,40 998, , , , , ,85 kolovoz 90,74 181,48 272,22 362,96 453,70 544,44 635,18 725,92 816,66 907,40 998, , , , , ,85 rujan 93,77 187,53 281,30 375,06 468,83 562,59 656,36 750,12 843,89 937, , , , , , ,24 listopad 90,74 181,48 272,22 362,96 453,70 544,44 635,18 725,92 816,66 907,40 998, , , , , ,85 studeni 93,77 187,53 281,30 375,06 468,83 562,59 656,36 750,12 843,89 937, , , , , , ,24 prosinac 90,74 181,48 272,22 362,96 453,70 544,44 635,18 725,92 816,66 907,40 998, , , , , ,85 dana u osiguranju/ mjesec siječanj 1.542, , , , , , , , , , , , , , ,95 veljača 1.648, , , , , , , , , , , , ,95 ožujak 1.542, , , , , , , , , , , , , , ,95 travanj 1.594, , , , , , , , , , , , , ,95 svibanj 1.542, , , , , , , , , , , , , , ,95 lipanj 1.594, , , , , , , , , , , , , ,95 srpanj 1.542, , , , , , , , , , , , , , ,95 kolovoz 1.542, , , , , , , , , , , , , , ,95 rujan 1.594, , , , , , , , , , , , , , ,72 listopad 1.542, , , , , , , , , , , , , , ,95 studeni 1.594, , , , , , , , , , , , , ,95 prosinac 1.542, , , , , , , , , , , , , , ,95

43 UDK Obveza poreza na dohodak Člankom 10., stavkom 19. Zakona o porezu na dohodak propisano je da se porez na dohodak ne plaća na novčane pomoć polaznicima stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Nadalje, odredbama članka 45., stavka 3. Pravilnika o porezu na dohodak oporezivim primicima ne smatraju se naknade što ih ispla telji isplaćuju osobama koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom prak čnom radu, na dobrovoljnoj praksi ili na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, i to: Naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka. Naknade troškova noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka. Naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. Ako na određenom području odnosno udaljenos nema organiziranog prijevoza, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini cijene prijevoza, koja je utvrđena na približno jednakim udaljenos ma na kojima je organiziran prijevoz. Naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte. Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koris i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnoga javnoga prijevoza. Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kune po prijeđenom kilometru. PLAĆE I NAKNADE Dnevnice u zemlji do 170,00 kuna za službeno putovanje koje traje više od 12 sa dnevno. Za službena putovanja u zemlji koja traju više od 8, a manje od 12 sa, neoporezivi dio dnevnica iznosi do 85 kuna. Dnevnice u inozemstvu do iznosa i pod uvje ma utvrđenim propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna. Terenski dodatak u zemlji do 170,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u zemlji, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika. Terenski dodatak u inozemstvu do 250,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u inozemstvu, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika. Pomorski dodatak do 250,00 kuna dnevno. Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kuna dnevno. Naknade za odvojeni život od obitelji do 1.600,00 kuna mjesečno. Per diem dnevnice u ukupnom iznosu, koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnos poslodavca. Oporezivim primicima ne smatraju se ni troškovi stručnog ispita koje uplaćuje poslodavac, odnosno ispla telj za osobe koje se nalaze na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa kod tog poslodavca, odnosno ispla telja. 41

44 INTERNA REVIZIJA I KONTROLA UDK Nova Uputa za izradu strateškog i godišnjeg plana unutarnje revizije Danijela Stepić * Davor Kozina ** Ministar financija donio je Uputu za izradu strateškog i godišnjeg plana unutarnje revizije 1. Stupanjem na snagu ove Upute (1. rujna 2016.) stavljeni su izvan snage određeni dijelovi i dodatak 5. Priručnika za unutarnje revizore (ver 4.0) iz studenoga 2010., koji se odnose na metodologiju strateškog i godišnjeg planiranja unutarnje revizije 2. Što donose nove Upute autori pojašnjavaju u nastavku Uvod 12 Uputom se uređuje metodologija izrade strateškog i godišnjeg plana unutarnje revizije te minimalni elemen strukture strateškog i godišnjeg plana unutarnje revizije Obveznici primjene Odredbe Upute obvezujuće su za unutarnje revizore u proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđenim u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje imaju uspostavljenu unutarnju reviziju (dalje u tekstu: korisnici proračuna). Odredbe Upute mogu primijeni i unutarnji revizori u trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge pravne osobe, kojima je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđene u Registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornos (dalje u tekstu: trgovačka društva i druge pravne osobe) Svrha Upute Uputa ima za cilj daljnje unaprjeđenje kvalitete strateškog i godišnjeg planiranja unutarnje revizije u * Danijela Stepić, mag. oec., Ministarstvo financija, Zagreb. ** Davor Kozina, mag. oec., Ministarstvo financija, Zagreb. 1 Klasa: /16-01/326; Ur. broj: ; od 1. rujna Točke i poglavlja koja se stavljaju izvan snage navedena su u prijelaznim i završnim odredbama Upute. javnom sektoru. Uputa je pripremljena, uzimajući u obzir određene nedostatke uočene prilikom analiza strateških i godišnjih planova unutarnje revizije, kao i odredbe nove regula ve u području unutarnje revizije usvojene jekom 2016., naročito odredbe novog Pravilnika o unutarnjoj reviziji u javnom sektoru. Namjera je osigura bolje povezivanje planova i usmjerenja rada unutarnje revizije s ciljevima i priorite ma u poslovanju ins tucija i ins tucija iz nadležnos, s priorite ma i mjerama iz nacionalnih strateških dokumenata (npr. Nacionalni program reformi za relevantne godine), nedostacima i slabos ma u sustavima unutarnjih kontrola utvrđenim od strane vanjske revizije (Državni ured za reviziju, komercijalne revizije), ali i drugih vanjskih ins tucija, te unaprijedi kvalitetu procjene rizika, odnosno načine utvrđivanja rizičnih, a značajnih područja u koja se treba usmjeri ak vnošću unutarnje revizije, osobito u uvje ma proširenog opsega djelovanja i ograničenih revizorskih resursa. Naime, neka od ključnih pitanja na koja trebaju odgovori strateški i godišnji plan unutarnje revizije, su sljedeća: Zašto su određena područja odabrana za revidiranje? Kako će unutarnja revizija svojim radom u razdoblju za koje se planovi donose pomoći ins tuciji i u kojim područjima? S obzirom na to da su revizorski resursi ograničeni, a veliki je broj potencijalnih područja revidiranja unutarnji revizori trebaju proves kvalitetne pripreme za izradu strateškog i godišnjeg plana unutarnje revizije, utvrdi značajna područja poslovanja, proves kvalitetnu procjenu rizika od strane same unutarnje revizije, te unutar značajnih i rizičnih područja poslovanja predloži prioritete revidiranja koje će za m uskladi s rukovodstvom te uzimajući u obzir raspoložive re-

45 UDK INTERNA REVIZIJA I KONTROLA surse unutarnje revizije pripremi konačnu listu područja za revidiranje. Treba istaknu i da je u novom Pravilniku o unutarnjoj reviziji u javnom sektoru člankom 19. definirano da je rukovoditelj unutarnje revizije obvezan osigura da je strateški plan unutarnje revizije pripremljen na temelju procjene rizika obavljene od strane unutarnje revizije te da su ciljevi i ak vnos unutarnje revizije dosljedni ciljevima i priorite ma ins tucija. Stavkom 2. istog članka Pravilnika propisani su minimalni izvori informacija koje unutarnji revizori trebaju razmotri za potrebe izrade strateškog plana unutarnje revizije, a uključuju sljedeće: a) Strateške i druge planske dokumente koji sadrže ciljeve i prioritete u poslovanju ins tucije i ins tucija iz nadležnos. b) Proračun, odnosno financijski plan ins tucije i ins tucija iz nadležnos. c) Financijska i druga izvješća o poslovanju ins tucije i ins tucija iz nadležnos. d) Informacije dobivene iz prethodno obavljenih unutarnjih revizija. e) Procjenu rukovodstva o rizicima i priorite ma u vezi s poslovnim funkcijama, sustavima, programima, projek ma, ak vnos ma i poslovnim procesima. f) Stručne kompetencije i broj unutarnjih revizora. 2. Metodologija izrade strateškog plana unutarnje revizije Metodologija izrade strateškog plana unutarnje revizije u novim Uputama razrađena je po nekoliko elemenata, koji se detaljno opisuju u nastavku: razdoblje pripreme strateškog plana unutarnje revizije organizacijska struktura i djelokrug rada unutarnje revizije veza ciljeva unutarnje revizije s ciljevima i priorite- ma ins tucije utvrđivanje potencijalnih područja revidiranja i rangiranje njihove značajnos utvrđivanje i procjena rizika kod izrade strateškog plana određivanje prioritetnih područja revidiranja ažuriranje strateškog plana Razdoblje pripreme strateškog plana unutarnje revizije Unutarnja revizija u suradnji s odgovornom osobom ins tucije i višim rukovodstvom ak vnos na pripremi i izradi strateškog i godišnjeg plana unutarnje revizije provodi u zadnjem tromjesečju tekuće godine za naredno razdoblje. S obzirom na to da je unutarnjoj reviziji znatno proširen opseg revidiranja (na proračunske i izvanproračunske korisnike iz nadležnos te na trgovačka društva i druge pravne osobe iz nadležnos ) potrebno je više vremena za izradu strateškog plana, koji će uvaži ovakav prošireni djelokrug rada. Ako je unutarnja revizija uspostavljena u nekoj od ins tucija iz nadležnos, rukovoditelj unutarnje revizije uspostavljene u ministarstvu/županiji/gradu i rukovoditelj unutarnje revizije na razini ins tucije iz nadležnos u obvezi su najkasnije u studenom mjesecu tekuće godine održa sastanke i razmijeni informacije za potrebe procjene rizika i utvrđivanja potencijalnih revizija horizontalnih i ver kalnih procesa Organizacijska struktura i djelokrug rada unutarnje revizije U strateškom planu unutranje revizije u uvodnom dijelu, potrebno je ukratko opisa kako je organizacijski uspostavljena jedinica za unutarnju reviziju, pozva se na pravilnik/uredbu o unutarnjem ustrojstvu u dijelu koji se odnosi na unutarnju reviziju, te ukratko naves odnos između broja sistema ziranih i popunjenih radnih mjesta unutarnjih revizora, zato da se jasno naznače raspoloživi revizorski resusursi. S obzirom na to da je jednicama za unutarnju reviziju u ministarstvima, županijama i gradovima znatno proširen opseg djelovanja preporuka je da se u prilogu strateškog plana navede popis svih ins tucija iz nadležnos (proračunskih i izvanproračunskih korisnika te trgovačkih društava i drugih pravnih osoba) za koje se obavlja unutarnja revizija odnosno popis onih ins tucija iz nadležnos koje imaju uspostavljenu vlas tu jedinicu za unutarnju reviziju i s kojima se surađuje prilikom izrade strateškog plana unutarnje revizije. Ako se radi o zajedničkim jedinicama za unutarnju reviziju (npr. zajedničke jedinice za unutarnju reviziju u sustavu zdravstva), potrebno je naves nazive ins tucija koje su obuhvaćene zajedničkom jedinicom za unutarnju reviziju Veza ciljeva unutarnje revizije s ciljevima i priorite ma ins tucije Ciljevi i ak vnos unutarnje revizije trebaju bi dosljedni ciljevima i priorite ma ins tucije i ins tucija iz nadležnos za koje se obavlja unutarnja revizija. S me u vezi, za potrebe izrade strateškog plana unutarnji revizori trebaju uze u obzir, odnosno pregleda ciljeve i prioritete u poslovanju ins tucije i ins tucija iz nadležnos, odnosno minimalno razmotri sljedeće: Strateške i druge planske dokumente ins tucije i ins tucija iz nadležnos. Prioritete i ak vnos koje su sadržane u Nacionalnom programu reformi i Programu konvergencije Republike Hrvatske, a koje se odnose na ins tuciju i ins tucije iz nadležnos. 43

46 INTERNA REVIZIJA I KONTROLA UDK Prioritete u poslovanju ovisno o ulozi ins tucije u sustavu upravljanja EU fondovima (npr. uloga upravljačkog jela, posredničkog jela razine 1, posredničkog jela razine 2 i sl.). Na temelju provedene analize strateških i drugih planskih dokumenata, programa i projekata sadržanih u proračunu, odnosno financijskom planu, unutarnji revizori ukratko će rezimira najznačajnije ciljeve i prioritete u poslovanju ins tucije i ins tucija iz nadležnos i naves ih u strateškom planu unutarnje revizije. Preporuka je strateške ciljeve navodi za korisnike proračuna razine razdjela, odnosno prvu razinu za koju se obavlja funkcija unutarnje revizije, npr. razina ministarstva, županije, grada. Za prvu razinu korisnika proračuna (ministarstva, županije, grad) potrebno je naves i programe i ključne kapitalne projekte iz proračuna odnosno financijskog plana, te njihove iznose i projekcije za naredne dvije godine. Za ins tucije iz nadležnos koje najčešće nemaju definirane strateške ciljeve, navest će se ključni programi i funkcije koje one provode i realizacijom kojih doprinose realizaciji strateških ciljeva za svoje nadležne ins tucije, odnosno za koje su im dodijeljena sredstva iz proračuna odnosno financijskog plana. Zajedničke jedinice za unutarnju reviziju uspostavljene u sustavu zdravstva i sveučilišta, trebaju uze u obzir strateške ciljeve njihovih nadležnih ministarstava, kao i ciljeve i prioritete sadržane u Nacionalnom programu reformi. Unutarnji revizori trebaju uze u obzir i očekivane promjene u poslovanju ins tucije i ins tucija iz nadležnos, koje imaju ili bi mogle ima relevantan značaj za poslovanje ins tucije i ins tucija iz nadležnos. Primjeri takvih promjena mogu bi : Kapitalni i inves cijski projek koji se planiraju proves u narednom trogodišnjem razdoblju. Mogućnos korištenja EU fondova. Promjene u poslovanju koje mogu uslijedi nakon što je došlo do promjena zakonodavnog okvira koji utječe na poslovanje ins tucija i ins tucija iz nadležnos. Daljnja informa zacija određenih poslovnih sustava, uvođenje lokalne riznice. Ostalo, ovisno o specifičnos ma u poslovanju. Za potrebe strateškog plana unutarnji revizori trebaju sagleda stanje financijskog upravljanja i sustava unutarnjih kontrola u ins tuciji i ins tucijama iz nadležnos. U tu svrhu minimalno trebaju razmotri, odnosno uze u obzir: Izvješća vanjske revizije (Državnog ureda za reviziju, Agencije za reviziju sustava provedbe programa EU, gdje je primjenjivo) za ins tucije i ins tucije iz nadležnos. Financijska izvješća ins tucije i ins tucija iz nadležnos. Izjave o fiskalnoj odgovornos ins tucija i ins tucija iz nadležnos. Prethodna izvješća unutarnje revizije. Druge izvore informacija ovisno o specifičnos poslovanja ins tucije. Primjerice, potrebno je naves mišljenje Državnog ureda za reviziju izraženo na temelju obavljenih revizija u ins tuciji i ins tucijama iz nadležnos, a preporuka je iskaza mišljenja za prethodne tri godine, kako bi se ukazalo na trend. Također je potrebno ukratko naves područja u kojima su vanjski revizori ukazali na nedostatke i slabos u sustavima unutarnjih kontrola te ukaza na stanje provedbe preporuka vanjske revizije. Isto tako treba uze u obzir i informacije sadržane u financijskim izvješćima, posebice stanje dospjelih obveza, potraživanja, realizacije kapitalnih/ inves cijskih projekata i sl. Potrebno je uze u obzir Izjave o fiskalnoj odgovornos za ins tuciju i ins tucije iz nadležnos, kao i planove otklanjanja slabos i nepravilnos sastavljene uz Izjavu o fiskalnoj odgovornos, prethodna izvješća unutarnje revizije i druge izvore informacija ovisno o specifičnos poslovanja ins tucije i ins tucija iz nadležnos i sl. Na temelju dostupnih informacija iz prethodno navedenih dokumenata i provedenih analiza is h od strane unutarnje revizije, kao i obavljenih razgovora s rukovodstvom u strateškom planu unutarnje revizije potrebno je ukratko naves osnovne informacije o stanju financijskog upravljanja i sustava unutarnjih kontrola u ins tuciji i ins tucijama iz nadležnos. Informacije o ciljevima i priorite ma u poslovanju ins tucije i ins tucija iz nadležnos, očekivanim budućim promjenama u poslovanju, stanju razvijenos financijskog upravljanja i sustava unutarnjih kontrola, neophodne su unutarnjim revizorima da bi lakše mogli odradi sve ostale faze koje slijede u metodologiji strateškog planiranja, odnosno utvrđivanje svih potencijalnih područja revidiranja, njihove značajnos i rizičnos. Također, navedene informacije su važne kako bi unutarnja revizija prilikom određivanja svojih ciljeva i usmjerenja rada imala jasnu polaznu točku i usmjerenje kojem treba teži. Potrebno je naglasi da će se ciljevi i usmjerenje rada unutarnje revizije moći konkretnije iskaza tek kada se obave svi koraci u izradi strateškog plana, odnosno nakon što se utvrde prioritetna područja revidiranja. Za izražavanje ciljeva i doprinosa rada unutarnje revizije preporuka je izbjegava uopćene formulacije (npr. unutarnja revizija doprinosi ekonomičnom, učinkovitom i djelotvornom načinu rada), koje su nedovoljno prilagođene potrebama i okolnos ma poslovanja ins tucije. U zavisnos od utvrđenih područja revidiranja i njihove povezanos s ciljevima i priorite ma u poslovanju

47 UDK INTERNA REVIZIJA I KONTROLA ins tucija i ins tucija u nadležnos potrebno je što je moguće konkretnije izrazi ciljeve i usmjerenje rada unutarnje revizije za naredno trogodišnje razdoblje. Primjeri ciljeva, odnosno usmjerenja rada unutarnje revizije mogu bi : 1) Jačanje sustava kontrola u području naplate prihoda po raznim osnovama. 2) Doprinos smanjivanju nega vnih nalaza vanjske revizije u području upravljanja imovinom. 3) Jačanje sustava upravljanja i kontrola za potrebe racionalizacije u poslovanju, ostvarivanja mogućih ušteda na određenim kategorijama rashoda, veće mogućnos korištenja EU fondova i sl Potencijalna područja revidiranja Izrada strateškog plana unutarnje revizije zah jeva da unutarnji revizori sveobuhvatno sagledaju sva potencijalna područja revidiranja. Potencijalna područja revidiranja uključuju sve poslovne sustave, funkcije, programe, projekte, ak vnos, poslovne procese koje/ koji mogu bi predmet revizije. Izvori informacija koje unutarnji revizori mogu koris za utvrđivanje potencijalnih područja revidiranja uključuju primjerice: sheme organizacijskog ustroja ins tucije i ins tucija iz nadležnos strateške i godišnje planove rada ins tucije i ins tucija iz nadležnos proračun odnosno financijski plan ins tucije i ins tucija iz nadležnos planove razvoja poslovanja ins tucije i ins tucija iz nadležnos nadležnos ins tucije i temeljne funkcije i područja poslovanja koja iz toga proizlaze ulogu ins tucije u sustavu upravljanja EU fondova te funkcije i ak vnos, koje iz toga proizlaze (upravljačko jelo, posredničko jelo razine 1, posredničko jelo razine 2) razgovore s rukovodstvom. Rukovoditelj unutarnje revizije odlučuje o pristupu koji će koris za utvrđivanje potencijalnih područja revidiranja. U razmatranju pristupa koji će koris može se uze sljedeće: Prema zajedničkim/horizontalnim procesima (npr. ključni procesi financijskog upravljanja ili područja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos, odnosno procesi iz proračunskog ciklusa, planiranje, izvršavanje proračuna, javna nabava, računovodstvo i izvještavanje). Prema organizacijskom ustroju (npr. uprave, upravni odjeli, sektori, skupine ins tucija iz nadležnos agencije, škole, vr ći, ustanove u kulturi i sl.). Prema programima, projek ma (npr. ključni programi iz proračuna odnosno financijskog plana, kapitalni i inves cijski projek, zajednički programi koji se provode u suradnji s drugim ins tucijama, ili programi u čijoj provedbi sudjeluje više organizacijskih jedinica i ins tucija iz nadležnos, EU programi i projek i sl.). Prema funkcionalnim područjima ili vrstama usluge, koje ins tucija osigurava krajnjim korisnicima (npr. visoko obrazovanje, srednje obrazovanje, osnovno školsko obrazovanje, na lokalnoj i regionalnoj razini to mogu bi funkcije iz nadležnos grada, odnosno županije i sl. ). Prema kombiniranom pristupu (kombinacija više prethodno navedenih pristupa). Primjerice potencijalna područja revidiranja mogu se utvrdi korištenjem kombiniranog pristupa tako da su: Utvrđeni zajednički horizontalni procesi koji se provode u svim organizacijskim cjelinama i u svim ins tucijama iz nadležnos, a uključuju procese iz proračunskog ciklusa. Utvrđeni su programi i kapitalni projek koji se planiraju proves u razdoblju na koje se odnosi strateški plan, uključujući programe i projekte sufinancirane EU fondovima. Utvrđene su temeljne funkcije iz nadležnos županije/grada unutar kojih su grupirane ins tucije iz nadležnos (npr. komunalne djelatnos, društvene djelatnos, zdravstvena zaš ta, kultura, obrazovanje, smještaj djece u vr ćima i sl.). Nakon što se utvrde potencijalna područja revidiranja potrebno je procijeni njihovu značajnost. Značajnost potencijalnih područja revidiranja može se procjenjiva u odnosu na: a) Doprinos područja ostvarenju ciljeva i prioriteta ins tucije i ins tucija iz nadležnos. b) Financijsku značajnost/vrijednost područja (financijski iznos u proračunu za realizaciju funkcije, programa, projekta, ak vnos, potencijalne obveze, dospjele obveze i potraživanja vezane uz određeno područje i sl.). c) Utjecaj područja ili učinak na vanjske interesne skupine (npr. građane, poduzetnike, potencijalne korisnike EU fondova i sl.). d) Utjecaj područja odnosno učinak na unutarnje sustave (npr. informa zacija poslovnih sustava, uvođenje sustava riznice i sl.). e) Složenost područja (npr. veliki broj ins tucija uključen u realizaciju neke funkcije, ak vnos, važno za potrebe određivanja revizija horizontalnih i ver kalnih procesa). f) Ostalo, primjerice, ranjivost područja (ins tucije iz nadležnos s malim brojem zaposlenih, trgovačka društva, komunalna poduzeća s malim brojem zaposlenih i sl.). 45

48 INTERNA REVIZIJA I KONTROLA UDK Funkcijama, programima, projek ma, ak vnos ma i sl., gdje god je moguće potrebno je pridruži i podatke o financijskim iznosima sadržanim u proračunu odnosno financijskom planu za sljedeću godinu i projekcije za sljedeće dvije godine. Razinu značajnos povećava više povezanih kategorija. Primjerice značajni su oni programi čija je financijska vrijednost velika, koji imaju značajan učinak na vanjske interesne skupine (građane, poduzetnike) i u čijoj provedbi sudjeluje više organizacijskih jedinica ili ins tucija iz nadležnos. Među m, jesu li značajna područja poslovanja ujedno i rizična? Odgovor na ovo pitanje trebaju da unutarnji revizori na temelju obavljene procjene rizika, sljedećeg koraka u metodologiji strateškog planiranja Utvrđivanje i procjena rizika kod izrade strateškog plana Za potrebe izrade strateškog plana unutarnji revizori utvrđuju rizike na razini potencijalnih područja revidiranja, utvrđuju faktore rizika te procjenjuju učinke i vjerojatnost rizika. a) Utvrđivanje rizika Utvrđivanje rizika podrazumijeva utvrđivanje događaja ili problema koji mogu nasta i utjeca na realizaciju ciljeva, prioriteta, funkcionalnih ak vnos, realizaciju programa, projekata i slično. Za potrebe utvrđivanja rizika unutarnji revizori mogu koris sljedeće izvore informacija: Razgovore s rukovodstvom i prikupljanje informacija o poteškoćama, problemima u poslovanju. Analizu registara rizika, gdje je primjenjivo. Analizu strateških i opera vnih planova ins tucija i ins tucija iz nadležnos i izvješća o realizaciji. Analizu financijskih izvješća ins tucije i ins tucija iz nadležnos. Analizu izvješća od strane unutarnje i vanjske revizije, proračunskog nadzora te izvješća drugih inspekcijskih službi. Analizu izjava o fiskalnoj odgovornos za ins tuciju i ins tucije iz nadležnos, kao i analizu izvješća o provedenim kontrolama izjava o fiskalnoj odgovornos za ins tucije iz nadležnos. Funkcionalne analize ak vnos, programa, projekata i slično provedene od strane rukovodstva ili od strane vanjskih ins tucija. Ostale izvore informacija ovisno o specifičnos ma u poslovanju. Unutarnji revizori mogu utvrđene rizike grupira po određenim skupinama i podskupinama. Primjerice temeljna podjela može bi na: a) strateške rizike b) opera vne rizike. Unutar strateških i opera vnih rizika može se radi daljnja podjela u sljedeće podskupine: financijski rizici reputacijski rizici rizici za korisnike usluga poli čki rizici rizici ljudskih resursa rizici informacijskih sustava i tehnologije rizici upravljanja imovinom i slično. Rukovoditelj unutarnje revizije u suradnji s rukovoditeljima ins tucije određuje pristup, koji će se koris u kategorizaciji rizika. Važno je da rizici budu kategorizirani na način koji je relevantan za potrebe ins tucije i ins tucija iz nadležnos. Nakon što se utvrde i grupiraju rizici, rizike je potrebno procijeni kako bi se mogli rangira, utvrdi priorite i donije odluka na koje rizike se treba usmjeri. b) Faktori rizika Unutarnji revizori trebaju utvrdi faktore rizika za potrebe objek vnije procjene učinka i vjerojatnos nastanka rizika. Faktori rizika uključuju događaje, okolnos, trendove koji se događaju u poslovanju (npr. porast prenesenih obveza za analizirano razdoblje, porast dospjelih nenaplaćenih potraživanja, porast pritužbi korisnika usluga, porast nepravilnos u nalazima vanjske revizije, pad u napla prihoda po raznim osnovama, mogućnos korištenja fondova EU, složenost organizacije, česte izmjene regula ve, složenost regula ve i drugo ovisno o specifičnos ma u poslovanju), a koji utječu na mogućnost pojave rizika, odnosno povećavaju vjerojatnost da se rizici mogu dogodi, te da su njihovi učinci značajni. Faktori rizika uključuju i određene karakteris ke kao što su primjerice financijska značajnost, reputacija ins tucije, interes korisnika usluga i sl., koje povećavaju ili mogu poveća učinak, odnosno posljedice rizika. Analizom određenih faktora rizika, kao što su primjerice analize trendova porasta ili smanjenja određenih financijskih pokazatelja (npr. trend porasta prenesenih obveza, nenaplaćenih potraživanja, pada prihoda, trend porasta pritužbi, sudskih troškova i ostalo ovisno o specifičnos ma u poslovanju) unutarnji revizori osigurat će objek vniju podlogu za procjenu financijskih učinaka, odnosno iskazivanje učinka rizika u financijskim iznosima. Utvrđene faktore rizika potrebno je razmatra u zavisnos jedan od drugoga, jer i manje značajni faktori rizika u kombinaciji s više faktora rizika mogu u konačnici rezul ra značajnim učinkom i/ili velikom vjerojatnošću da će se rizik ostvari. Stoga je važno da unutarnja revizija razmatra povezanost faktora rizika i njihove kombinacije kod procjene rizika. Preporuka je da utvrđene faktore rizika i njihovu međuzavisnost unutarnji revizori rasprave s rukovodstvom.

49 UDK INTERNA REVIZIJA I KONTROLA c) Procjena vjerojatnos i učinka Procjena učinka odnosi se na procjenu značajnos posljedice, ako se rizik ostvari. Unutarnji revizori određuju kategorije učinka (veliki, srednji, mali). Procjena vjerojatnos obuhvaća procjenu kolika je vjerojatnost da se neki rizik odnosno nepovoljni događaj dogodi. Unutarnji revizori određuju kategorije vjerojatnos (velika, srednja, mala). Procjenu učinka i vjerojatnos unutarnji revizori napravit će na temelju analize utvrđenih faktora rizika, informacija i podataka prikupljenih u intervjuima s rukovodstvom, analize dostupne dokumentacije i ostalih izvora podataka i informacija. Razinu rizičnos pojedinih područja revidiranja, unutarnji revizori utvrđuju procjenom ukupne izloženos riziku koja uzima u obzir vjerojatnost nastanka rizika i procijenjeni učinak rizika (umnožak vjerojatnos i učinka). Rezultat utvrđivanja rizika i procjene rizičnos unutarnji revizori trebaju ukratko rezimira u strateškom planu unutarnje revizije. Drugim riječima, u strateškom planu unutarnje revizije treba bi navedeno, koji su se izvori informacija koris li za utvrđivanje rizika, koji su se faktori rizika koris li i koji su to najznačaniji rizici na temelju kojih se donosi prijedlog prioriteta za revidiranje Određivanje prioritetnih područja revidiranja Nakon što su utvrđena sva potencijalna područja revidiranja, njihova značajnost i rizičnost, unutarnja revizija donosi prijedlog prioriteta revidiranja, uvažavajući svoje raspoložive resurse. Ovakav sveobuhvatni pristup u kojem unutarnja revizija prvo sagledava sva potencijalna područja revidiranja, za m određuje značajna, pa rizična područja je neophodan, kako bi unutarnja revizija imala čvrsto uporište da su područja revidiranja odabrana uzimajući u obzir dva ključna kriterija značajnost i rizičnost. U pro vnom, ako se unutarnji revizori za potrebe strateškog planiranja odmah usmjere na procjenu rizika po procesima i ak vnos ma bez izrade jedne šire analize cjelokupnog poslovanja i značajnos područja poslovanja, može se dogodi da se odaberu rizična područja koja nisu toliko značajna za ins tuciju. Prijedlog prioritetnih područja za revidiranje rukovoditelj unutarnje revizije raspravlja s višim rukovodstvom ins tucije i po potrebi, a u zavisnos od veze utvrđenih područja za revidiranje s poslovanjem ins tucija iz nadležnos, raspravlja se i s rukovoditeljima ins tucija iz nadležnos. Komentare i prijedloge rukovoditelja unutarnji revizori uzimaju u razmatranje i po potrebi provode dodatna usuglašavanja s rukovodstvom. Preporuka je također da se naznači i veza prioritetnih područja revidiranja s ciljevima unutarnje revizije, odnosno s usmjerenjem rada unutarnje revizije. Jedan cilj Slika. 1. Odnos potencijalnih područja revidiranja, značajnih područja, rizičnih područja i prioriteta revidiranja potencijalna područja revidiranja značajna područja rizična područja Lista prioriteta revidiranja za trogodišnje razdoblje (rizično i značajno) odnosno usmjerenje rada unutarnje revizije može bi u vezi s više prioritetnih područja revidiranja. Rezultat svih ovih prethodnih koraka treba se saže u jedan tablični prikaz da je jasno vidljivo što su bili izvori informacija za odabir prioriteta revidiranja u trogodišnjem razdoblju i veza prioriteta revidiranja s ciljevima rada unutarnje revizije Izrada konačnog prijedloga strateškog plana i ažuriranje strateškog plana Konačni prijedlog strateškog plana rukovoditelj unutarnje revizije dostavlja na usvajanje odgovornoj osobi ins tucije najkasnije do 31. prosinca tekuće godine za naredno trogodišnje razdoblje. Strateški plan se pregledava i ažurira svake godine, kako bi odražavao značajne promjene do kojih dolazi u ciljevima, priorite ma i ak vnos ma ins tucije i ins tucija iz nadležnos te rezultate provedbe procjene rizika. Nakon isteka treće godine za razdoblje koje obuhvaća Strateški plan, unutarnja revizija ponovit će sveobuhvatnu procjenu rizika. Odgovorna osoba ins tucije odobrava svaku izmjenu Strateškog plana. 3. Metodologija izrade godišnjeg plana unutarnje revizije Godišnji plan unutarnje revizije izrađuje se za jednu kalendarsku godinu, a priprema ga rukovoditelj unutarnje revizije u skladu s raspoloživim resursima na temelju strateškog plana. U slučaju potreba, a u vezi s značajnijim promjenama, koje se mogu javi u poslovanju jekom godine i koje utječu na ak vnos unutarnje revizije, godišnji plan će se ažurira. Svaku izmjenu godišnjeg plana odobrava odgovorna osoba ins tucije. U godišnjem planu unutarnje revizije treba bi jasno i logički obrazložena veza sa strateškim planom unutarnje revizije na temelju kojeg se donosi. U slučaju odstupanja od strateškog plana potrebno je naves razloge za odstupanja, kao na primjer, smanjeni kapacite jedinice za unutarnju reviziju ili ponovljena procjena rizika. 47

50 INTERNA REVIZIJA I KONTROLA UDK Tablica 1. Veza prioritetnih područja revidiranja s provedenim analizama i procjenom rizika Prioritetna područja za revidiranje Poveznice Ciljevi unutarnje revizije xy Doprinos strateškim priorite ma Nacionalni program reformi Financijska značajnost Upravljanje i korištenje EU fondova Nalazi vanjske revizije (DUR, ARPA) Razina rizičnos Zahtjev rukovodstva Ostalo 48 U godišnjem planu unutarnje revizije mogu se naves i ostale ak vnos koje unutarnja revizija planira proves jekom godine kao što su ažuriranje strateškog i izrada godišnjeg plana unutarnje revizije za naredno razdoblje, praćenje provedbe preporuka unutarnje revizije i učinaka njihove realizacije, izrada mišljenja o funkcioniranju sustava unutarnjih kontrola, moguće obavljanje izvanrednih revizija po zahtjevu rukovodstva (ad-hoc revizije), suradnja s jedinicama za unutarnju reviziju uspostavljenim u ins tucijama iz nadležnos, organizacija tromjesečnih/polugodišnjih sastanaka i slično. Raspored revizijskih resursa potreban za obavljanje revizije (broj unutarnjih revizora za svaku pojedinačnu reviziju) može se razradi u posebnoj točki ili poglavlju godišnjeg plana unutarnje revizije gdje se može i obrazloži potreba dodatnih resursa, ako postojeći resursi unutarnje revizije nisu dovoljni za potrebe revidiranja svih potencijalno utvrđenih područja revidiranja. U Godišnjem planu potrebno je naves jesu li provedene sve planirane pojedinačne revizije odnosno osvrnu se na revizije prenesene iz prethodne godine. Ako neizvršene revizije neće bi uključene u tekući Godišnji plan, potrebno je obrazloži razlog, npr: U procesu godišnjeg ažuriranja Strateškog plana, procijenjeno je da je rizik za predmetni proces/organizacijsku jedinicu smanjen s visokog rizika na srednji rizik, pa će ista revizija bi provedena iduće godine. Konačni prijedlog godišnjeg plana rukovoditelj unutarnje revizije dostavlja na usvajanje odgovornoj osobi ins tucije najkasnije do 31. prosinca tekuće godine za narednu godinu. Za područja koja su određena kao prioritetna područja revidiranja u prvoj godini strateškog plana utvrđuju se sustavi, procesi, ak vnos koje će bi predmet revidiranja u godini za koju se donosi godišnji plan. Za svaku pojedinačnu reviziju koja je uključena u godišnji plan potrebno je odredi : cilj koji se obavljanjem revizije planira pos ći opseg koji se će se revidira procjenu potrebnih resursa okvirno vremensko razdoblje početka i završetka revizije. Dodatni podaci koji se mogu naves za svaku pojedinačnu reviziju, koja je uključena u godišnji plan mogu bi : razina rizika (visok, srednji ili nizak) ustrojstvene jedinice kod kojih se planira obavi revizija ins tucije iz nadležnos kod kojih se planira obavi- revizija, npr. škole, vr ći, komunalna poduzeća u vlasništvu i sl. revizorske metode. Poželjno je ove informacije predstavi u tabličnom prikazu. Potrebno je također naves konkretne ak vnos i vezu s pojedinačnim revizijama koje unutarnja revizija planira proves jekom godine za koju se donosi plan i njihovu vezu s konkretnim ciljem unutarnje revizije, odnosno usmjerenjem rada unutarnje revizije. 4. Zaključak Novom regula vom u području unutarnje revizije u javnom sektoru jedinicama za unutarnju reviziju, osobito u ministarstvima, županijama i gradovima proširen je opseg djelovanja na trgovačka društva. Regula va je također jasno obvezala da se u izradi strateškog plana unutarnje revizije mora napravi referenca na strateške planske dokumente ins tucije, prioritete poslovanja, financijska i druga izvješća o poslovanju ins tucije i ins tucija iz nadležnos, promjene u poslovanju ins tucije i ins tucija iz nadležnos. Uvažavajući novos u regula vi i novu metodologiju za izradu strateškog plana unutarnje revizije koju je donio ministar financija, strateške planove za razdoblje , treba pripremi kao potpuno nove dokumente, odnosno nije ih dovoljno pripremi tako da se samo ažuriraju prethodni strateški planovi za razdoblje

51 UDK PRAVO Prisilna naplata potraživanja od fizičkih osoba državljana Europske unije Gordana Muraja * Naplata tražbina od dužnika iz druge države je složena, jer treba poznava jezik i propise te se izbori s raznim preprekama. No stvaranje prostora na kojem će svakom građaninu i pravnoj osobi bi moguće poslova na cijelom teritoriju EU, jedna je od glavnih ideja radi koje je nastala Europska unija. Mogućnost učinkovite prisilne naplate tražbina u prekograničnim sporovima jedan je od uvjeta za funkcioniranje unutarnjeg EU tržišta. Zato se dugi niz godina radilo na razvoju instrumenta, koji će vjerovniku omogući brzu i učinkovitu naplatu u postupku, koji se u svim državama članicama odvija na temelju is h pravila. 1. Uvod * Gordana Muraja, mag. iur., odvjetnica u Velikoj Gorici. Samo po sebi udruživanje u Europu nije puno promijenilo u činjenici da se za naplatu duga, kad je dužnik stranac, treba upu u drugu državu. Opće je načelo da je za tužbu nadležan sud, koji je opće mjesno nadležan za tuženika. Dakako, ovom se načelu često propisuju izuzetci, pa za svaki konkretan slučaj treba zna o kakvom se predmetu radi. No čak i za utvrđivanje mjesne nadležnos treba poznava jezik i pravo države u kojoj tuženika treba tuži. Pravni sustavi zemalja koje su se udružile u EU nisu jednako razvijeni, nemaju jednake polazne postavke te nemaju jednake postupke. Zato u postupcima koji se vode u inozemstvu ne treba računa na rješenja koje sa sobom donosi hrvatsko zakonodavstvo, na predmnijeve na koje smo veoma navikli, a zapravo spadaju u red pravnih fikcija. Tu govorimo, primjerice, o svim onim situacijama u kojima nas domaće zakonodavstvo upućuje na neko rješenje koje ne moramo posebno ni ugovara da bi ono bilo primijenjeno na posao oko kojeg je nastao spor. Zbog svega toga naplata tražbine u inozemstvu, od stranaka koje su boravile u Hrvatskoj, a imaju prebivalište u inozemstvu i uspjele su o ći u svoju državu, a da nisu podmirile račun, zapravo nije jednostavna. Kao i kod vođenja spora na domaćem terenu, tužitelj treba uloži vrijeme i novac, a zbog svih ovih nepozna h elemenata povezanih s primjenom stranog prava i postupak pred jelima strane države, naplata može bi neizvjesna. Zbog svega toga mnogi naši poslovni subjek odustaju od naplate malih iznosa računajući na to da je jednostavnije dug otpisa, nego se izloži svim mukama vođenja postupka u stranoj državi. 2. Europski platni nalog Upravo zbog svih h razloga Europska unija dugi je niz godina radila na instrumentu, koji će omogući- učinkovitu naplatu u prekograničnim slučajevima, pojednostavi i ubrza prekogranične postupke, koji se odnose na nesporne novčane tražbine te smanji troškove naplate takvih tražbina. Rad je urodio Uredbom (EZ) br. 1896/2006. Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca o uvođenju Europskog postupka za izdavanje platnoga naloga prema SL L EU br. L 399 od (dalje u tekstu: Uredba 1896/2006. o EPN-u), kojim je uveden postupak za europski platni nalog. U skladu s obilježjima koja uredbe imaju u nomenklaturi EU zakonodavstva, Uredba 1896/2006. o EPN-u u cijelos je obvezujuća za države članice i u svim državama članicama se primjenjuje neposredno, osim Danske koja nije sudjelovala u usvajanju ove Uredbe i u kojoj se ovaj postupak ne može primijeni. Ipak, radi provođenja Uredbe 1896/2006. o EPN-u države članice morale su utvrdi sud nadležan za provođenje postupka za izdavanje europskog platnog naloga te u svoje zakonodavstvo unije odredbe o pojedinim detaljima koji trebaju bi riješeni, primjerice utvrdi iznos sudskih pristojbi i slično. U Republici Hrvatskoj na snazi je i Pravilnik o načinu podnošenja zahtjeva za izdavanje europskog platnog naloga i prigovora pro v europskog platnog naloga (NN, br. 124/13) kao provedbeni propis. 49

52 PRAVO UDK Polje primjene Postupak izdavanja Europskog platnog naloga (dalje u tekstu: EPN) ograničen je na građanske i trgovačke predmete u prekograničnim pravnim predme ma. Građansko pravo obuhvaća obvezne odnose koji nastaju između građana, te između građana i pravnih osoba, a izrazom trgovačko pravo označavaju se obvezni odnosi koji nastaju između pravnih osoba, koje obavljaju registriranu djelatnost. Sama Uredba 1896/2006. o EPN-u nabrajanjem postupaka u kojima je nije moguće primijeni (čl. 2. Uredbe 1896/2006. o EPN-u) izričito isključuje svoju primjenu u poreznim, carinskim i upravnim predme ma, te u predme ma koji se odnose na odgovornost države za radnje i propuste u izvršavanju javnih ovlas. Nije moguće primijeni ni u području vlasničkih prava iz bračnih odnosa, nasljednog prava uključujući oporučno pravo; stečaj, postupke koji se odnose na likvidaciju platežno nesposobnih društava i drugih pravnih osoba, sudske nagodbe, nagodbe i druge slične postupke; socijalno osiguranje te tražbine iz izvanugovornih obveza, osim ako su one bila predmetom sporazuma između stranaka ili je došlo do priznanja duga, ili se ne odnose na dugove čiji je iznos određen, a koji proizlaze iz zajedničkog vlasništva na nepokretnim stvarima. Za potrebe primjene Uredbe 1896/2006. o EPN-u prema članku 3., prekogranični je svaki predmet u kojem barem jedna stranka ima svoje prebivalište ili redovno boravište u državi članici različitoj od one u kojoj se nalazi sud koji vodi postupak. 4. Područje primjene Postupak za izdavanje EPN-a primjenjuje za naplatu dospjelih novčanih tražbina, čiji je iznos određen člankom 4. Uredbe 1896/2006. o EPN-u. Kako bismo si predočili što se može pos ći europskim platnim nalogom treba ima na umu da je on zapravo instrument ovršnog prava. Ako bismo ga trebali usporedi s instrumen ma koje poznajemo u hrvatskom pravu, možemo reći da je najsličniji ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Vjerovnik tužitelj traži naplatu na temelju nespornog vjerodostojnog dokumenta primjerice, računa koji uz prijedlog za izdavanje mora priloži. Nadležni sud razmatra jesu li ispunjene sve pretpostavke, te po okončanju tog ispi vanja izdaje platni nalog. Dužnik tuženik dobiva platni nalog koji mu nalaže da podmiri dug. Slično kao i kod ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, ako dužnik uloži prigovor na EPN, predmet odlazi u parnicu. 5. Nadležnost za vođenje postupka Nadležnost je pravo i dužnost javnopravnog jela da rješava u određenom pravnom postupku. Pravila o nadležnos najčešće idu na ruku tuženiku, koji se u pravnom postupku brani od tužiteljeva zahtjeva, pa otuda i pravilo da je za tužbu nadležan sud opće mjesno nadležan za tuženika. Za razrješivanje pitanja nadležnos Uredba 1896/2006. o EPN-u člankom 6. upućuje na Uredbu (EU) br. 1215/2012. Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca o nadležnos, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (preinačena) SL L EU br. L 351/1 od , inače poznatu i pod nazivom Brussels I. Uredba br. 1215/2012. o nadležnos također polazi od općih načela za utvrđivanje nadležnos, a onda razrađuje pojedine situacije i uvodi cijeli niz iznimaka od općih načela. Ona utvrđuje da osobe s domicilom 1 u državi članici, bez obzira na njihovo državljanstvo, treba tuži pred sudovima domicilne države, odnosno države u kojoj ima prebivalište. Dio koji je zanimljivo istaknu u svjetlu područja primjene Uredbe 1896/2006 o EPN-u nalazimo u Odjeljku 2, članku 7. Uredbe br. 1215/2012., o nadležnos koji propisuje da osoba s domicilom u državi članici može bi tužena u drugoj državi članici u stvarima koje su povezane s ugovorom, i to pred sudom u mjestu izvršenja konkretne obveze. U slučaju prodaje robe mjesto izvršenja obveze je mjesto u državi članici u kojoj je roba dostavljena ili je trebala bi dostavljena sukladno ugovoru, a u slučaju pružanja usluga to je mjesto u državi članici u kojoj su usluge pružene ili trebale bi pružene. Uredba 1896/2006 o EPN-u i sama uvodi iznimku od ovog pravila za sporove u kojima je jedna od stranaka potrošač, koji je ugovor sklopio izvan djelokruga svojeg zanimanja i profesije prema članku 6., stavku 2. Uredbe 1896/2006 o EPN-u. Ako se potrošač pro vi zahtjevu za naplatu, nadležan je sud države članice u kojoj tuženik ima prebivalište, u smislu članka 59. Uredbe (EZ) br. 44/2001. Ovdje dolazimo do pitanja koje često susrećemo i u našem zakonodavstvu. Naime, Uredba 44/2001., na koju izričito upućuje članak 6. stavak 2., uređivala je pitanja nadležnos prije nego ju je zamijenila Uredba (EU) br. 1215/2012. o nadležnos, koja sada uređuje to područje. Budući da se Uredbe izravno primjenjuju u državama članicama, i da noviji propis zamjenjuje stariji, ovo je područje uređeno člancima važeće Uredbe o nadlež- 1 Iako rječnik prevodi izraz domicil kao mjesto stalnog boravka, prebivalište, a i u različi m dokumen ma EU ćemo pronaći: Domicile is defined as a permanent home, odnosno da se m izrazom označava prebivalište, u službenom prijevodu na hrvatski Uredbe o nadležnos koris se izraz domicil, a u članku 56. čak i formulacija: domicil ili prebivalište. Stoga u ovom dijelu članka u kojem se govori o Uredbi o nadležnos koris mo izraz: domicil.

53 UDK PRAVO nos. No činjenica da se tekst važećeg propisa poziva na nevažeći propis može u praksi stvori probleme, pa o tome treba vodi računa. Iz Uredbe br. 1215/2012. o nadležnos slijedi da za naplatu tražbine za uslugu pruženu pravnoj osobi u Hrvatskoj tužitelj može traži izdavanje EPN od Trgovačkog suda u Zagrebu, koji je jedini sud u Hrvatskoj nadležan za njegovo izdavanje 2. Kad se radi o fizičkoj osobi, iz Uredbe br. 1215/2012. o nadležnos i odredbama o nadležnos za potrošačke ugovore slijedi da su fizičke osobe uvijek potrošači kad zaključuju ugovore izvan njihove profesionalne ili gospodarske djelatnos i da se u svim takvim slučajevima nadležnost utvrđuje prema odredbama članaka iste Uredbe. Radi učinkovite naplate svakako je poželjno pozorno prouči odredbe o nadležnos, te u skladu s prirodom ugovora koji nastaje izvidje može li se mjesna nadležnost promijeni ugovorom zaključenim sa strankom. Naime, kad su potrošači u pitanju Uredba o nadležnos postavlja i neke uvjete pod kojima se nadležnost može ugovori. Iz navedenog je jasno da treba zna osnovne podatke o tuženiku, najmanje ime, prezime i adresu prebivališta, a neće bi višak ni oznaka službenog dokumenta kojim se tuženik služi za iden fikaciju, da bi prijedlog za izdavanje EPN-a uopće bilo moguće podnije. Ujedno se radi o podacima neophodnima za utvrđivanje nadležnos za donošenje EPN. 6. Podnošenje prijedloga za izdavanje EPN Cijeli je postupak zasnovan na primjeni propisanih obrazaca. Zahtjev za izdavanje naloga, komunikacija suda s tužiteljem i tuženikom, pa i izdavanje EPN-a sve se to radi na propisanim obrascima koji su dio Uredbe 1896/2006. o EPN-u. Svi su obrasci dostupni na jezicima država članica, pa to može u velikoj mjeri olakša i njihovo ispunjavanje. Naime, kad je jednom ispunjen obrazac na jeziku koji poznajemo, lakše ga je preves i prepisa u obrazac na stranom jeziku, a da pri tome prijevod samog obrasca već imamo. Prikaz svih detalja postupka izdavanja naloga, kao i sve okolnos o kojima pri tome treba vodi računa prelaze okvire ovog članka. Obrasci i informa vni tekstovi o EPN-u dostupni su na mrežnim stranicama Europskog portala e-pravosuđa, na adresi h ps://e-jus ce.europa.eu/. I mada na stranicama nalazimo zaista mnogo podataka koji u velikoj mjeri olakšavaju snalaženje s poje- 2 V. čl. 4. Pravilnika o načinu podnošenja zahtjeva za izdavanje europskog platnog naloga i prigovora pro v europskog platnog naloga, NN, br. 124/2013. dinim EU instrumen ma, prak čni vodič za primjenu Uredbe 1896/2006. o EPN-u nema svoju inačicu na hrvatskom. 7. Izvršenje EPN-a Nakon donošenja europskog platnog naloga i proteka roka od 30 dana u kojem ovršenik može uloži- prigovor, nadležni sud će bez odgađanja proglasi EPN ovršnim prema članku 18. Uredbe 1896/2006. o EPN-u, također koristeći standardni obrazac iz priloga Uredbi o EPN-u. EPN koji je postao ovršan u državi članici porijekla (u državi u kojoj ga je izdao nadležni sud) priznaje se i ovršava u drugoj državi članici bez potrebe za proglašenjem ovršnos i bez bilo kakve mogućnos da se njegovo priznanje ospori prema članku 19. Uredbe 1896/2006. o EPN-a. No i od tog pravila postoje izuzetci, jer i unatoč ovom instrumentu između tužitelja i tuženika mogu se istovremeno odvija i drugi pravni postupci. Ovrha po pravomoćnom EPN-u provodi se prema pravu države u kojoj ga je potrebno izvrši. Svaki vjerovnik koji je dobio ovršni naslov, u našem slučaju EPN, u jednoj državi članici može ga rela vno jednostavno i je ino prenije u drugu državu članicu na ovrhu. No provođenje ovrhe zavisi o zakonodavstvu i postupcima koje se bitno razlikuju među državama članicama. Također, blokiranje bankovnih računa uobičajeni je postupak ovrhe za novčane tražbine, a s me nastaju problemi, ako dužnik ima račune u različi m zemljama. Želi li vjerovnik istodobno djelova na bankovne račune dužnika u više država članica, to može bi zamršeno i skupo. Zbog svih h problema EU je razvila i postupak za europski nalog za blokadu računa. Ovo je područje uređeno Uredbom (EU) br. 655/2014. Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja o uspostavi postupka za europski nalog za blokadu računa, kako bi se pojednostavila prekogranična naplata duga u građanskim i trgovačkim stvarima prema SL L EU br. 189 od , koja će se u državama članicama (osim Irske, Ujedinjenog Kraljevstva i Danske) primjenjiva od 18. siječnja godine. Važna je značajka ovog postupka da je moguće da sudovi jedne države članice izdaju nalog na temelju kojeg se mogu blokira bankovni računi dužnika u bilo kojoj državi članici. Nalog bi trebalo izdava bez saslušanja dužnika kako bi ga se onemogućilo u prebacivanju sredstava jekom vremena koje je potrebno za provedbu naloga. Kao protuteža tome, postupak predviđa zaš tne mjere za dužnike kako bi se osiguralo da blokirani iznos odgovara iznosu zakonitog potraživanja vjerovnika i da je dužnik pravodobno dobio priliku doći na sud i ospori nalog. 51

54 JAVNA NABAVA UDK Izvršenje i izmjene ugovora o javnoj nabavi Zoran Vuić * Ugovor o javnoj nabavi mora bi sklopljen u skladu s uvje ma određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom, a za m slijedi izvršenje ugovora koje također mora bi u skladu s m uvje ma i odabranom ponudom. U ovom članku autor navodi i analizira odredbe članka 105. Zakona o javnoj nabavi o izvršenju i izmjenama ugovora te odredbe Direk ve 2014/24/EU o izmjenama ugovora jekom njegova trajanja Uvod Naručitelj na osnovi rezultata i pregleda ocjene ponuda donosi odluku o odabiru kojom se odabire najpovoljnija ponuda ponuditelja s kojim će se sklopi ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum. Odluka o odabiru postaje izvršna nakon proteka roka mirovanja (uz propisane iznimke), a izvršnošću odluke nastaje ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni sporazum. Nadalje, Zakon propisuje da naručitelj ne smije sklopi ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni sporazum ni pristupi izvršenju prije izvršnos odluke o odabiru. Dakle, za mogućnost sklapanja te kasnijeg izvršenja ugovora o javnoj nabavi bitan je trenutak izvršnos odluke o odabiru. Ugovorne strane, a pogotovo naručitelj i odgovorna osoba naručitelja moraju ima u vidu da Zakon u članku 182., stavku 1., točki 11. propisuje prekršaj pravne osobe ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave: ako sklopi ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum koji nije u skladu s uvje ma određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom (čl. 105., st. 1.). Zakon ne propisuje prekršaj koji bi sankcionirao nezakonito postupanje naručitelja prilikom izvršenja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma. Među m, takvo postupanje treba promatra u kontekstu članka 105., stavka 4. Zakona, koji propisuje da se izmjene ugovora o javnoj nabavi za vrijeme njegova trajanja smatraju novim ugovorom za koji je javni naručitelj obvezan proves novi postupak javne nabave, ako su te izmjene bitne u odnosu na sadržaj osnovnog ugovora i predstavljaju namjeru ugovornih strana da ponovno određuju osnovne elemente toga ugovora. * Zoran Vuić, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva Uprava za sustav javne nabave, Zagreb. Bitne izmjene ugovora o javnoj nabavi u smislu prethodne odredbe propisane su člankom 105., stavkom 5. Zakona, primjerice, bitne izmjene su one koje znatno proširuju predmet ugovora na robu, radove ili usluge koje nisu obuhvaćene osnovnim ugovorom. U tom slučaju, postojala bi mogućnost dokazivanja da postupanje naručitelja, ako ugovorne strane bitno izmjene ugovor bez provedbe novog postupka javne nabave ima obilježja prekršaja propisanog članka 182., stavka 1., točke 1. Zakona, dakle: ako nabavi robu, radove ili usluge bez provođenja postupka javne nabave propisanog ovim Zakonom osim u slučajevima kada to Zakon dopušta. Kako bi se razjasnila i precizirala odgovornost u vezi s izvršenjem ugovora, odnosno, kako bi se otklonile moguće nedoumice odgovaraju li naručitelj i odgovorna osoba naručitelja za nezakonito postupanje u vezi s izvršenjem ugovora o javnoj nabavi, uključujući bitne izmjene ugovora, kao moguće buduće norma vno rješenje nameće se propisivanje prekršaja za naručitelja i odgovornu osobu, ako izvršavaju ugovor o javnoj nabavi suprotno uvje ma određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom ili ako ugovor mijenjaju jekom njihova trajanja u suprotnos s odredbama Zakona o javnoj nabavi. 2. Kontrola izvršenja ugovora Nakon što je ugovor o javnoj nabavi sklopljen, slijedi njegovo izvršenje. Isto pravilo koje vrijedi kod sklapanja ugovora o javnoj nabavi vrijedi i za izvršenje tako da ugovorne strane izvršavaju ugovor o javnoj nabavi u skladu s uvje ma određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom. U pogledu obveze kontrole izvršenja Zakon sadrži sljedeću bitnu odredbu: javni naručitelj obvezan je kontrolira je li izvršenje ugovora o javnoj nabavi u skladu s uvje ma

55 UDK JAVNA NABAVA određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom. Zakon ne propisuje nikakvu daljnju razradu navedene zakonske obveze. Stoga se prepušta naručiteljima da odrede način kontrole, osobe koje će provodi kontrolu, sadržaj kontrole tj. što će sve kontrola obuhvaća, postupanje kada se utvrdi da se ugovor ne izvršava sukladno uvje ma određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom itd. Nadalje, Zakon ne propisuje da izvršenje ugovora podliježe kontroli od strane nekog nadležnog jela. Stoga se kao jedno od mogućih budućih norma- vnih rješenja, uz kontrolu od strane naručitelja kao do sada, nameće potreba propisivanja nadležnos za provođenje kontrole izvršenja ugovora, primjerice u inspekcijskom nadzoru. Time bi se, uz propisivanje prekršaja za nezakonitos u izvršenju ugovora, mogao pos ći značajan preven vni učinak radi sprječavanja nezakonitos u vezi s izvršenjem ugovora. Uz navedeno, potrebno je napomenu da Zakon u članku 105., stavku 8. propisuje da se na odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obveza iz ugovora o javnoj nabavi, uz odredbe ovoga zakona, na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima. 3. Bitne izmjene ugovora Izvršenje ugovora o javnoj nabavi trebalo bi bi u skladu s uvje ma određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom. S obzirom na sadržaj dokumentacije za nadmetanje odnosno sve uvjete koje ona može sadržava te slijedom toga, sadržaj odabrane ponude, postavlja se pitanje jesu li dozvoljena bilo kakva odstupanja u izvršenju ugovora. U tom smislu treba ima u vidu odredbe članka 105., stavka 4. Zakona o izmjenama ugovora o javnoj nabavi, a koje propisuju sljedeće: Izmjene ugovora o javnoj nabavi za vrijeme njegova trajanja smatraju se novim ugovorom za koji je javni naručitelj obvezan proves novi postupak javne nabave, ako su te izmjene bitne u odnosu na sadržaj osnovnog ugovora i predstavljaju namjeru ugovornih strana da ponovo određuju osnovne elemente toga ugovora. Analizom navedene odredbe može se doći do zaključka da ona uređuje dvije moguće situacije u vezi s izmjenom ugovora jekom njegova izvršenja (trajanja): 1) Ako su izmjene bitne u odnosu na sadržaj osnovnog ugovora i predstavljaju namjeru ugovornih strana da ponovno određuju osnovne elemente toga ugovora u tom slučaju je potrebno proves novi postupak javne nabave radi takvih bitnih izmjena. 2) Ako izmjene nisu bitne u odnosu na sadržaj osnovnog ugovora i ne predstavljaju namjeru ugovornih strana da ponovno određuju osnovne elemente toga ugovora u kojem slučaju nije potrebno proves novi postupak javne nabave radi takvih izmjena koje nisu bitne. Zakon nadalje u članku 105., stavku 5. propisuje pod kojim uvje ma, odnosno koje izmjene se smatraju bitnim izmjenama ugovora. Dakle, ako naručitelj prilikom izvršenja ugovora o javnoj nabavi ocijeni da su se stekli uvje, odnosno pojavila potreba za takvim bitnim izmjenama, da bi izmjena ugovora bila dopuštena sukladno Zakonu, naručitelj mora proves novi postupak javne nabave u kojem će bi donesena nova odluka o odabiru i sklopljen novi ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum. Zakon kao bitne izmjene ugovora o javnoj nabavi propisuje izmjene koje: 1) Uvode uvjete koji bi, da su bili određeni u osnovnom postupku javne nabave, omogućili sudjelovanje dodatnih ponuditelja uz one koji su sudjelovali ili različi h ponuditelja od onih koji su sudjelovali, ili odabir drugačije ponude od odabrane. 2) Ili znatno proširuju predmet ugovora na robu, radove ili usluge koje nisu obuhvaćene osnovnim ugovorom. 3) Ili mijenjaju ekonomsku ravnotežu u korist ponuditelja na način koji nije bio predviđen u uvje ma osnovnog ugovora o javnoj nabavi. 4) Ili mijenjaju ugovornu stranu odabranog ponuditelja. Zakon nadalje, u članku 105., stavku 6. propisuje uvjete pod kojima se izmjene ugovora o javnoj nabavi neće smatra bitnim izmjenama: 1) Mogućnost izmjene ugovora (opseg i priroda mogućih izmjena, uvje pod kojima izmjene mogu nasta ) bila je predviđena na jasan i nedvojben način u dokumentaciji za nadmetanje i ugovoru o javnoj nabavi, pod uvjetom da to ne omogućuje promjenu pravne prirode ugovora o javnoj nabavi. 2) Ukupna vrijednost svih izmjena bez PDV-a manja je od 10 % iznosa osnovnog ugovora o javnoj nabavi bez PDV-a, pod uvjetom da to ne mijenja pravnu prirodu ugovora o javnoj nabavi. 3) Do promjene ugovorne strane odabranog ponuditelja došlo je na temelju pravnog sljedništva, koje je posljedica njegove statusne promjene pod uvjetom da to nije izvršeno radi izbjegavanja primjene ovoga Zakona te da gospodarski subjekt koji postaje nova ugovorna strana zadovoljava sve uvjete i zahtjeve koji su bili predviđeni u osnovnom postupku javne nabave. Dakle, pod navedenim uvje ma neće se radi o bitnim izmjenama ugovora pa naručitelj sukladno članku 53

56 JAVNA NABAVA UDK , stavku 4. Zakona ne bi morao proves novi postupak javne nabave. Ako ne mora proves postupak javne nabave, nameće se daljnji zaključak da naručitelj može ugovor izmijeni npr. dodatkom ugovora, a to u bi znači da naručitelj nije izvršavao ugovor o javnoj nabavi sukladno sadržaju osnovnog ugovora (čl. 105., st. 4. Zakona), ali je ipak izvršenje ugovora s takvom izmjenom dopušteno i sukladno Zakonu. Pored propisanih uvjeta pod kojima se izmjene ugovora o javnoj nabavi neće smatra bitnima, Zakon u članku 105., stavku 7. dopušta još jednu izmjenu ugovora, ako se radi o izmjeni ugovora o građenju. Zakon propisuje da u tom slučaju nije potrebno sklapanje dodatka ugovora o građenju, stoga se takva izmjena također ne bi smatrala bitnom izmjenom ugovora, odnosno, radilo bi se o izmjeni ugovora koja je dopuštena bez obveze provedbe novog postupka javne nabave. Zakon propisuje sljedeće uvjete za takvu izmjenu: Ako se prema ugovoru o građenju u skladu s običajima i praksom u graditeljstvu ukupna cijena utvrđuje konačnim obračunom, neovisno o tome je li građenje ugovoreno po sustavu ključ u ruke ili se ta cijena utvrđuje primjenom jediničnih cijena prema stvarno izvedenim radovima obračuna m u skladu s građevinskom knjigom. Za slučaj da ukupan iznos prema konačnom obračunu nije viši od 5 % od predvidive cijene građenja utvrđene ugovorom te da je ugovorom o građenju tako određeno. 4. Izmjene ugovora prema Direk vi Direk va 2014/24/EU, za javne naručitelje, u članku 72. sadrži odredbe o izmjeni ugovora jekom njegova trajanja (Napomena: Direk va 2014/25/EU za sektorske naručitelje na vrlo sličan način uređuje isto pitanje). Navedenu Direk vu treba ima u vidu s obzirom na potrebu usklađivanja Zakona o javnoj nabavi s njenim odredbama. Analizom odredbi Direk ve 2014/24/EU može se uoči veći broj novina, odnosno drugačijeg uređenja izmjena ugovora o javnoj nabavi u odnosu na važeći Zakon. Direk va određuje da je ugovore i okvirne sporazume moguće mijenja bez novog postupka nabave u skladu s ovom Direk vom u svim sljedećim slučajevima: 1. Izmjena cijene ili opcija revizijske klauzule o izmjenama ugovora Ako su izmjene, bez obzira na njihovu novčanu vrijednost, predviđene u prvotnoj dokumentaciji o nabavi po jasnim, preciznim i nedvosmislenim revizijskim klauzula, koje mogu uključiva klauzule o izmjeni cijene, ili opcija. U m klauzulama navodi se opseg i priroda mogućih izmjena ili opcija, kao i uvje u kojima se mogu upotrijebi. Njima se ne predviđaju izmjene ili opcije koje bi izmijenile cjelokupnu prirodu ugovora ili okvirnog sporazuma. Radi boljeg razumijevanja mogućnos ovih izmjena u nastavku se navodi uvodni dio Direk ve (111). U njemu se navodi: da bi javni naručitelji trebali u pojedinim ugovorima, ima mogućnost izmjena ugovora u obliku revizijskih klauzula ili opcija, no takve klauzule ne bi im trebale omogući neograničenu diskreciju. U ovoj Direk vi trebalo bi stoga odredi mjeru u kojoj je moguće mijenja prvotni ugovor. Stoga bi trebalo pojasni da dovoljno jasno sastavljene revizijske klauzule ili opcije mogu na primjer predvidje indeksaciju cijena ili osigura da je komunikacijska oprema koja se isporučuje jekom određenog razdoblja prikladna i u slučaju izmjene komunikacijskih protokola ili drugih tehnoloških izmjena. Također bi trebalo bi moguće predvidje u okviru dovoljno jasnih klauzula prilagodbe ugovora izazvane tehničkim poteškoćama, koje su se pojavile jekom izvođenja ili održavanja. Trebalo bi također podsje da bi ugovori mogli, na primjer, uključiva i standardno održavanje kao i predvidje ak vnos izvanrednog održavanja koje bi mogle bi potrebne za osiguravanje kon nuiteta javnih usluga. 2. Dodatni radovi, usluge ili roba Za dodatne radove, usluge ili robu koju isporučuje početni ugovaratelj, koja se pokazala potrebnom i koja nije uključena u prvotnu nabavu, ako promjena ugovaratelja: a) nije moguća zbog gospodarskih ili tehničkih razloga, kao što su zahtjevi za međuzamjenjivošću i interoperabilnošću s postojećom opremom, uslugama ili instalacijama koje se nabavljaju u okviru prvotne nabave i b) prouzročila bi značajne poteškoće ili znatno udvostručavanje troškova za javnog naručitelja. Među m, bilo koje povećanje cijene ne smije bi veće od 50 % vrijednos prvotnog ugovora. Ako je učinjeno nekoliko uzastopnih izmjena, to se ograničenje primjenjuje na vrijednost svake izmjene. Takve uzastopne izmjene ne smiju ima za cilj zaobilaženje ove Direk ve. U svrhu izračuna cijene ažurirana je cijena referentna vrijednost kada ugovor uključuje klauzulu o indeksaciji. Direk va u uvodnom dijelu (108) pojašnjava uvjete ove izmjene ugovora. Navodi se: da se javni naručitelji mogu naći u situacijama kada su potrebni dodatni radovi, roba ili usluge; u m slučajevima može bi opravdana izmjena prvotnog ugovora bez novog postupka nabave, osobito kada su dodatne isporuke namijenjene za djelomične

57 UDK JAVNA NABAVA zamjene ili za proširenje postojećih usluga, robe ili instalacija, kada bi promjena dobavljača obvezivala javnog naručitelja da nabavi materijal, radove ili usluge s drukčijim tehničkim svojstvima, što bi dovelo do neusklađenos ili nerazmjernih tehničkih poteškoća u radu i održavanju. Napominje se da je javni naručitelj koji je izmijenio ugovor iz navedenih razloga obvezan to objavi na propisani način. 3. Nepredvidive okolnos Ako su ispunjeni svi sljedeći uvje : a) do potrebe za izmjenom došlo je zbog okolnos koje pažljivi javni naručitelj nije mogao predvidje b) izmjenom se ne mijenja cjelokupna priroda ugovora c) svako povećanje cijene nije veće od 50 % vrijednos prvotnog ugovora ili okvirnog sporazuma ako je učinjeno nekoliko uzastopnih izmjena, to se ograničenje primjenjuje na vrijednost svake izmjene takve uzastopne izmjene ne smiju ima za cilj zaobilaženje ove Direk ve. U svrhu izračuna cijene ažurirana je cijena referentna vrijednost kada ugovor uključuje klauzulu o indeksaciji. Direk va, u uvodnom dijelu (109) pojašnjava uvjete ove izmjene ugovora. Navodi se: da javni naručitelji mogu bi suočeni s vanjskim okolnos ma koje nisu mogli predvidje u trenutku dodjele ugovora, posebno ako će za izvršenje ugovora bi potrebno duže razdoblje. U tom slučaju potreban je određeni stupanj fleksibilnos kako bi se ugovor prilagodio m okolnos ma bez provođenja novog postupka nabave. Pojam nepredvidivih okolnos podrazumijeva okolnos koje nisu mogle bi predviđene usprkos temeljnoj pripremi prvotne dodjele od strane javnog naručitelja, uzimajući u obzir sva dostupna sredstva, narav i obilježja određenog projekta, dobru praksu u određenom području te potrebu osiguravanja prikladnog odnosa između sredstava potrošenih na pripremu dodjele i njezinu predviđenu vrijednost. Među m, to se ne može primjenjiva u slučajevima u kojima izmjena uzrokuje promjenu naravi cjelokupne nabave, primjerice, zamjenom radova, robe ili usluga koje je potrebno nabavi nečim različi m ili temeljnom promjenom vrste nabave, jer se u takvim slučajevima može pretpostavi mogući utjecaj na rezultate. Napominje se da je javni naručitelj, koji je izmijenio ugovor iz navedenih razloga obvezan to objavi na propisani način. 4. Zamjena ugovoratelja Ako novi ugovaratelj zamjenjuje onoga kojemu je javni naručitelj prvotno dodijelio ugovor uslijed: a) Nedvosmislene revizijske klauzule ili opcije u skladu s točkom (a) članka 72. Direk ve (Napomena: vidi: 1. Izmjena cijene ili opcija revizijske klauzule o izmjenama ugovora). b) Općeg ili djelomičnog pravnog sljedništva prvotnog ugovaratelja, nakon restrukturiranja poduzeća, uključujući preuzimanje, spajanje, stjecanje ili insolventnost, od strane drugog gospodarskog subjekta koji ispunjava prvotno utvrđene kriterije za kvalita vni odabir, pod uvjetom da to ne znači druge značajne izmjene ugovora te da nema za cilj zaobilaženje primjene ove Direk ve. ili c) U slučaju da sam javni naručitelj preuzme obveze glavnog ugovaratelja prema svojim podugovarateljima, ako je takva mogućnost predviđena u nacionalnom zakonodavstvu u skladu s člankom 71. (Napomena članak 71., Direk ve obveza neposrednog plaćanja podugovorateljima). Direk va, u uvodnom dijelu (110) pojašnjava uvjete ove izmjene ugovora. Navodi se: da, u skladu s načelima jednakog postupanja i transparentnos, uspješan ponuditelj ne bi trebao, primjerice, ako je ugovor raskinut zbog nedostataka u izvedbi, bi zamijenjen drugim gospodarskim subjektom bez ponovnog nadmetanja. Među m, uspješan ponuditelj koji izvršava ugovor trebao bi moći, posebno ako je ugovor dodijeljen većem broju poduzeća, iskusi određene strukturne promjene jekom izvršavanja ugovora, poput isključivo internih reorganizacija, preuzimanja, spajanja i kupnji ili insolventnos. Takve strukturne promjene ne bi trebale automatski podrazumijeva potrebu za provedbom novih postupaka nabave za sve javne ugovore koje taj ponuditelj izvršava. 5. Vrijednost izmjene Nadalje, bez bilo kakve potrebe za provjerom jesu li ispunjeni uvje iz stavka 4. točaka od (a) do (d) Direk ve 2014/24/EU, (Napomena: vidi: 1. 4.) ugovore je jednako moguće izmijeni bez potrebe za novim postupkom nabave u skladu s ovom Direk vom, ako je vrijednost izmjene manja od sljedećih vrijednos : a) Od pragova iz članka 4. Direk ve (Napomena: europski pragovi) i b) od 10 % prvotne vrijednos ugovora za ugovore o uslugama i nabavi robe i 15 % prvotne vrijednos ugovora za ugovore o radovima. Među m, izmjena ne smije mijenja cjelokupnu prirodu ugovora ili okvirnog sporazuma ako je učinjeno nekoliko uzastopnih izmjena, vrijednost se procjenjuje na temelju neto kumula vne vrijednosti uzastopnih izmjena 55

58 JAVNA NABAVA UDK u svrhu izračuna cijene ažurirana je cijena referentna vrijednost kada ugovor uključuje klauzulu o indeksaciji. Direk va, u uvodnom dijelu (107) pojašnjava uvjete ove izmjene ugovora. Navodi se: da izmjene ugovora čiji su rezultat neznatne izmjene vrijednos ugovora do određene razine uvijek bi trebale bi moguće bez potrebe provođenja novog postupka nabave. S m ciljem te kako bi se osigurala pravna sigurnost, ova bi Direk va trebala predvidje pragove de minimis ispod kojih nije potrebno provodi novi postupak nabave. Izmjene ugovora iznad h pragova trebale bi bi moguće bez potrebe provođenja novog postupka nabave u onoj mjeri u kojoj su u skladu s relevantnim uvje ma iz ove Direk ve. 6. Ako izmjene, bez obzira na njihovu vrijednost, nisu značajne u smislu stavka 4., članka 72. Direk- ve. Direk va u članku 72., stavku 1., točki e) određuje mogućnost izmjena bez obveze provedbe novog postupka javne nabave, ako izmjene bez obzira na njihovu vrijednost nisu značajne u smislu stavka 4., članka 72. Direk ve. Nadalje, a u vezi s takvom mogućnos izmjena, Direk va u članku 72., stavku 4. navodi koje se izmjene ugovora ili okvirnog sporazuma smatraju značajnima, a radi se o sljedećim izmjenama: Izmjena ugovora ili okvirnog sporazuma jekom njegova trajanja smatra se značajnom, ako njome ugovor ili okvirni sporazum postaju značajno različi po svojoj naravi od prvotno zaključenog. U svakom slučaju, ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 2., članka 72. Direk ve (Napomena: vidi: točke 1. 5.), izmjena se smatra značajnom, ako je ispunjen jedan ili više od sljedećih uvjeta: a) izmjenom se unose uvje koji bi, da su bili dio prvotnog postupka nabave, dopus li prihvaćanje drugih natjecatelja od onih koji su prvotno odabrani ili prihvaćanje ponude različite od ponude koja je izvorno prihvaćena ili privlačenje dodatnih sudionika u postupak nabave b) izmjenom se mijenja ekonomska ravnoteža ugovora ili okvirnog sporazuma u korist ugovaratelja na način koji nije predviđen prvotnim ugovorom ili okvirnim sporazumom c) izmjenom se značajno povećava opseg ugovora ili okvirnog sporazuma d) ako novi ugovaratelj zamijeni onoga kojemu je prvotno javni naručitelj dodijelio ugovor, osim u slučajevima navedenima u stavku 1., točki (d), članku 72. Direk ve (Napomena: vidi točku 4.). Direk va, u uvodnom dijelu (107) pojašnjava uvjete ove izmjene ugovora. Navodi se: da je potrebno pojasni uvjete u kojima izmjene ugovora jekom njegova izvršavanja zah jevaju pokretanje novog postupka nabave, uzimajući u obzir relevantnu sudsku praksu Suda Europske unije. Pokretanje novog postupka nabave potrebno je u slučaju materijalnih izmjena prvotnog ugovora, pogotovo u slučaju izmjena opsega i sadržaja uzajamnih prava i obveza stranaka, uključujući raspodjelu prava intelektualnog vlasništva. Takve izmjene ukazuju na namjeru stranaka da ponovno pregovaraju o ključnim uvje ma tog ugovora. To posebno može bi slučaj ako bi izmijenjeni uvje utjecali na rezultate postupka da su bili dio prvotnog postupka. Zaključno, Direk va u članku 72., stavku 5. određuje da se novi postupak nabave zah jeva u skladu s ovom Direk vom za druge izmjene odredaba ugovora ili okvirnog sporazuma za vrijeme njegovog trajanja, osim onih navedenih u stavcima 1. i 2., članku 72. Direk ve (Napomena: točke osim značajnih izmjena navedenih uz točku 6.). Dakle, može se zaključi da je naručitelj, osim za izuzete izmjene, obvezan proves novi postupak javne nabave za sve značajne (bitne) izmjene ugovora o javnoj nabavi jekom njegova trajanja (izvršenja). 5. Raskid ugovora Kao novinu, treba istaknu da Direk va u članku 73. propisuje moguće razloge raskida ugovora o javnoj nabavi, a jedan od razloga može bi vezan uz značajnu (bitnu) izmjenu ugovora. Tako Direk va propisuje da su države članice dužne osigura da javni naručitelji mogu, barem u sljedećim okolnos ma i pod uvje ma koji su određeni primjenjivim nacionalnim pravom, raskinu ugovor jekom njegova trajanja ako je: a) Ugovor značajno izmijenjen, što bi zah jevalo novi postupak nabave na temelju članka 72. Direk ve. b) U vrijeme dodjele ugovora ugovaratelj je bio u jednoj od situacija iz članka 57. stavka 1. te je stoga trebao bi isključen iz postupka nabave. c) Ugovor se nije trebao dodijeli ugovaratelju u svjetlu ozbiljne povrede obveza prema Ugovorima i ovoj Direk vi, a koju je proglasio Sud Europske unije u postupku iz članka 258. UFEU-a. Direk va, u uvodnom dijelu (112) obrazlaže: da su javni naručitelji ponekad suočeni s okolnos ma koje zah jevaju rani raskid javnih ugovora kako bi se zajamčila sukladnost s obvezama prema pravu EU u području javne nabave. Države članice stoga bi trebale osigura da javni naručitelji imaju mogućnost, pod uvje ma određenima nacionalnim pravom, raskinu javni ugovor jekom njegova trajanja ako tako zah jeva pravo EU.

59 UDK EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Provedba Erasmus+ projekata pitanja i odgovori Mladenka Karačić * Autorica u članku daje pregled pitanja i odgovora u vezi s provedbom projekata koji se financiraju iz Erasmus+ programa. Oporezivanje PDV-om P: Korisnik međunarodnog projekta Europske unije pod nazivom Erasmus+ Sport Program za Hrvatsku je jedan sportski savez. Fakultet je partner. Zadatak Fakulteta u tom projektu je organizacija konferencije. Fakultet je dužan osigura prostor, tehničku podršku, sastavi izvješće, osigura novčanu naknadu za izradu izvješća, naknadu moderatoru, putne troškove te je dužan ispostavi račun za održavanje te konferencije sportskom savezu. S obzirom na to da je Fakultet ustanova koja je registrirana, između ostaloga, za školovanje odnosno obrazovanje kadrova za potrebe tjelesnog odgoja, zdravstvene kulture i sporta, da je korisnik projekta sportski savez koji je također usko povezan sa sportom, te se radi o konferenciji koja je također usko povezana sa sportom, pitanje je treba li obračuna PDV na navedenu uslugu ili se može pozva na članak 39. Zakona o porezu na dodanu vrijednost 1 Oslobođenja za određene djelatnos od javnog interesa pod točkom m) Usluge usko povezane sa sportom i tjelesnim odgojem, što ih obavljaju neprofitne pravne osobe osobama koje se bave sportom ili sudjeluju u tjelesnom odgoju? O: Navedeno izuzeće moguće je primijeni, ako je sve usko povezano sa sportom. Člankom 63.a Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 79/13, 85/13 - ispravak, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15) uređeno je da se primatelj usluge može sportom ili tjelesnim odgojem bavi profesionalno ili amaterski, pa je ostavljen dosta širok prostor. Među m, ovdje se fakultet pojavljuje kao organizator konferencije i to je usluga koja se pruža savezu. Po svom sadržaju to nije usluga usko povezana sa sportom. Iako je tema konferencije u vezi sa sportom, organizacija konferencije ne ovisi o sadržaju same konferencije. Sukladno tome, ako je fakultet porezni obveznik, trebao bi obračuna PDV. * Mladenka Karačić, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb. 1 NN, br. 73/13, 148/13,143/14; Rješenje USRH 99/13, 153/13 P: Molim Vas za mišljenje u vezi s obračunom PDV-a na uslugu prema inozemstvu. Radi se o Erasmus+ projektu u kojem je Fakultet suradnik na istom. Fakultet, koji je u sustavu PDV-a, treba ispostavi račun za uslugu (opća usluga administra vni poslovi) prema stranom sportskom savezu, koji je neprofitna organizacija i nije u sustavu PDV-a (u ugovoru stoji VAT no. not aplicable). Treba li Fakultet na fakturi zaračuna i pla PDV u Hrvatskoj ili se može pozva na prijenos porezne obveze? O: Ako fakultet za strani sportski savez obavlja uslugu, načelno smo mišljenja da se neprofitna organizacija (strani sportski savez) treba registrira za potrebe PDV-a, odnosno moraju ima PDV ID broj za transakcije unutar EU, te da se onda i porezna obveza prenosi na njih, bez obzira na to što nisu porezni obveznici PDV-a u pravom smislu riječi. Ipak, za svaki slučaj, bilo bi dobro provjeri o kojim se uslugama točno radi možda su slučajno u skupini onih koje se oporezuju u Hrvatskoj. I na kraju, ako ne bi imali PDV ID morali biste se ponaša kao da je usluga obavljena krajnjem potrošaču i zaračuna HR PDV. P: Ins tut je s Agencijom za mobilnost i programe EU sklopio ugovor o provedbi projekta Erasmus+. Partneri na projektu su iz država članica EU (Grčka, Rumunjska, Bugarska, Italija). Plaćanje za provedbu projekta provodi se dinamikom 60 % i 40 % po izvješću o napretku i evaluaciji Agencije. Ins tut je obveznik poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit. Projekt Erasmus+ nije na popisu oslobođenja od PDV-a. Tre ra li se provedba projekta, ak vnost cjeloživotno obrazovanje, kao oporeziva usluga ili ne? Jasno je da se prilikom sklapanja ugovora s podugovaračima iz Republike Hrvatske ne može koris oslobođenje poreza na dodanu vrijednost (primjerice za usluge prevođenja, skanja materijala, intelektualnih usluga). Jasno je i da se ugovori sklapaju prema troškovniku predviđenom planom projekta u bruto iznosu. 57

60 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK Upitno je: Je li Ins tut obvezan obračuna i upla porez na dodanu vrijednost za provedbu ovog projekta? Je li Ins tut obvezan prikaza ovaj projekt kao prihod od gospodarske djelatnos? Je li Ins tut obvezan traži od svojih partnera iz EU ulazne račune na kojima će pisa klauzula prijenos porezne obveze? O: Ako Ins tut obavlja tržišne usluge za projektne partnere iz zemalja članica EU, radi se o prihodu od gospodarske djelatnos. Među m, Ins tut je u ovom slučaju vjerojatno partner na projektu. U tom slučaju projektni partneri ne ispostavljaju fakturu i nema obračuna PDV-a. P: Naše kolegice su u sklopu EU projekta sudjelovale na sastanku u Opa ji. Organizator sastanka voljan je refundira Gradu troškove puta s me da Grad izda fakturu. Organizator je upu o sljedeći zahtjev: U vezi s nadoknadom troškova za kolegice koje su sudjelovale na sastanku u Opa ji, molim da nam vaš Grad pošalje fakturu na iznos od 338,10 kuna (+ PDV ako je Grad u sustavu PDV-a). Izračun za navedeni iznos je usklađen s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj i iznosi 100,84 kilometra x dva smjera (ZPU-OP-PU) x 0,22 x 7,62 kune = 338,10 kuna. Grad je u sustavu PDV-a za zakup poslovnog prostora. Treba li stoga izda fakturu za refundaciju (naknadu) putnih troškova s PDV-om? O: Grad će izda odobrenje za refundaciju troškova u navedenom iznosu bez zaračunavanja PDV-a. U ovom slučaju ne radi se o djelatnos povezanoj s oporezivom, te će u odobrenju naves da se PDV ne zaračunava na temelju članka 6., stavka 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Dnevnice i refundacija troškova P: U školi se provode ak vnos u vezi s projektom financiranim iz ERASMUS+ programa. U sklopu projekta profesori idu na službena putovanja u inozemstvo. Rečeno im je da za troškove službenog puta, koji obično traju više dana i za udaljenost do 2000 kilometara imaju paušal od 575 eura po sudioniku. Kako u računovodstvu pravda ta sredstva? Trebaju li se obračuna devizne dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna te tome pridoda izdatke za smještaj i prijevoz ili dnevnice per diem? Što učini ako je obračunani iznos manji ili viši od paušala. Iz Županije, koja je partner u projektu rekli su nam da, ako je ukupni izdatak veći od paušala, razlika se može ispla, ako želimo, iz naših sredstava. Koju dokumentaciju treba priloži putnom nalogu i kako to prikaza u Obrascu JOPPD? O: U većini EU programa moguće su paušalne isplate. Među m, problem se javlja kada se paušalni iznos treba odgovarajuće računovodstveno eviden ra odnosno postavlja se pitanje kako računovodstveno proves i ispla veći iznos sukladno ugovoru, a da is bude sukladno Zakonu o proračunu i drugim financijskim i računovodstvenim ak ma (Vama relevantnima). Najčešći primjer za paušale je upravo naknada za službena putovanja. Kod putovanja je potrebno razlikova da je profesoru moguće vrši dvije, čak i tri vrste isplate, odnosno obračuna, i to: 1) Isplatu dnevnica i ostalih troškova službenog puta sukladno nacionalnom zakonodavstvu kada se isplata vrši po stvarnim troškovima. Primjerice: profesor je putovao u Italiju (Rim) i putovanje je trajalo 3 dana (2 noćenja). Isplaćene su mu 3 dnevnice za inozemno putovanje (3 * 70 eura = 210 eura). Trošak noćenja je 100 eura (2 * 100 eura = 200 eura). Ukupni trošak putovanja je 410 eura. Ovdje treba vodi računa i o broju sa provedenih na putu (za 2 noćenja moguće je ostvari 2 dnevnice, 2,5 ili pak 3 dnevnice). Da bi se ovakav trošak pravdao potrebno je dostavi putni nalog, obračun, izvješće s puta, dnevni red, dokaz da je naknada isplaćena osobi, račun hotela. Ako su nastali ostali troškovi putovanja potrebno je dostavi i dokaze iste, primjerice avionska karta, cestarina, tunelarina, parking, itd. 2) Isplatu per diema što se veže isključivo uz noćenje. Znači, gleda se koliko je noćenja profesor ostvario. Ovo je link na stranice na kojima je dostupan popis svih zemalja i maksimalan iznos koji se može ispla za pojedini per diem: h ps://ec.europa.eu/europeaid/sites/devco/files/perdiem-rate pdf. Osnovna razlika između per diema i naših dnevnica je ta što se per diem veže isključivo uz noćenje i potrebno je dostavi putni nalog, obračun, račun za smještaj kao dokaz noćenja (to je najmjerodavniji dokaz za isplatu per diema) i dokaz da je naknada isplaćena osobi. U primjeru navedenom gore ako je profesor ostvario 2 noćenja, a per diem za Italiju iznosi 230 eura, njemu se isplaćuju 2 per diema (2 * 230 eura = 460 eura). Ništa drugo mu se ne isplaćuje, ni mu se plaća trošak noćenja već je is pokriven iz per diema. Isto je u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o porezu na dohodak. Za evidenciju per diema u proračunskom računskom planu predviđen je osnovni račun Dnevnice per diem. Što se če savjeta Županije, većina korisnika do sada nije isplaćivala per dieme, iako ih je imala planirane, već je isplaćivala dnevnice po nacionalnom zakonodavstvu. Neki su pak isplaćivali razliku i to na sljedeći način: primjerice, imate u proračunu paušal od 575 eura. Trošak je kao u primjeru a) 410 eura. Razlika

61 UDK EUROPSKA UNIJA I FONDOVI između planiranog i izvršenog je 165 eura (575 eura 410 eura). Tu razliku se može profesoru obračuna- kao drugi dohodak. U konačnici, iz projekta će bi prihvatljiv onaj iznos, koji je do planiranog (575 eura). Dakle, 165 eura se može ispla profesoru, i to na dva načina: a) 165 eura može bi bruto iznos, od čega je cca. pola neto iznos koji se isplaćuje profesoru (i cijeli iznos će Vam se refundira iz EU sredstava) ili b) ćete na taj iznos razliku do bruto iznosa sami pokri- iz vlas h sredstava (pa će onda bruto bi npr. 330 eura, od čega se profesoru isplaćuje 165 eura a ostalo su doprinosi i porezi). Tečajne razlike P: U vezi s preračunavanjem tečaja eura u kune kod Erasmus projekta koje provodi Agencija za mobilnost i programe EU, na internetskoj stranici INFOE- URO nađen je kalkulator za obračun tečaja, a pitanje glasi: primjerice kada 100 eura troškova preračunavam u kune (sredstva u eurima doznačena su 3. studenoga, 17. studenoga isplaćena je akontacija za službeno putovanje, a u prosincu treba ispla razliku). Je li ispravno unije jedan mjesec u kalkulator, jer je započeo prije mjesec dana ili sam to krivo razumjela? O: Ispravno ste razumjeli preračun iz eura u kune. Sredstva su doznačena u studenome i tada je isplaćena akontacija. Za razliku od tečaja Hrvatske narodne banke i tečaja komercijalnih banaka, Inforeuro tečaj poznaje samo mjesečni tečaj. Dakle, unesete mjesec i automatski vam se preračuna protuvrijednost iznosa u kunama. Željeli bismo vam skrenu pažnju na jednu osnovnu stvar koja se često u praksi događa, a to je da osobe u financijama i računovodstvo nemaju primjerak ugovora za navedeni projekt, koji se provodi. Ako is nemate, svakako projektnog menadžera tražite primjerak, kopiju. To napominjemo zato što je pitanje tečaja, preračunavanja kod plaćanja i izvještavanja spomenuto u ugovoru. Bitno je zna što u istome stoji kako ne bilo nekakvih odstupanja. Knjiženje neutrošenih sredstava P: Tijekom prethodne godine završio nam je jednogodišnji projekt iz sredstava EU fondova. Dio sredstava je ostao i utrošen je u prethodnoj godini. Među m, jedan manji dio je ostao na kontu 23957, koji je prenesen u ovu godinu, jer ga nismo uspjeli potroši. Kako bih ga ove godine po završnom obračunu htjela prebaci na prihode, u dvojbi sam knjiže li se sredstva na prihode u skupini 63 (s obzirom na to da je projekt prošle godine završen) ili ih je ispravnije prenije na ostale prihode u skupini 65? Radi se o malom iznosu (oko kuna), no bez obzira na to htjela bih izvrši pravilno knjiženje. O: Ako se radi o EU sredstvima i ako ih ne treba vra-, u tekućoj godini treba zatvori obvezu za predujam i prizna prihod u skupini 63. Znači, is prihod i izvor koji je priznat za dio sredstava potrošenih u prethodnoj godini. P: U Uputama Ministarstva financija stoji: Proračunski korisnici (primatelji sredstava) u svom knjigovodstvu sva sredstva primljena do trebaju iskaza kao prihod, bez iskazivanja na vremenskim razgraničenjima dijela koji se odnosi na sljedeću godinu. Odnosi li se to i na sredstva primljena za EU projekte K1 i K2. Napominjemo da smo prethodnu godinu završili sa znatnim minusom zbog projekta IPA IV, a za koji sredstva još nismo dobili u cijelos? O: Navedeno se odnosi na prihode od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa. Takvi prihodi se prema Uputama Ministarstva financija od iskazuju u cijelost, bez iskazivanja na vremenskim razgraničenjima. Primljena sredstva od EU iskazuju se sukladno Pravilniku o proračunskom računovodstvu i računskom planu kao obveze za primljene predujmove 23957, a priznaju kao prihod na temelju i u iznosu nastalih rashoda. Financiranje i otvaranje posebnog žiroračuna P: Unazad nekoliko mjeseci bila sam prisutna na jednoj edukaciji na kojoj se razgovaralo o otvaranju posebnog žiroračuna za sredstava dobivena na natječajima za EU projekte. Naime, jedan od koraka početka provedbe projekta je otvaranje posebnog računa u banci za sredstva iz fondova EU. Ako sam dobro shva la, proračunski korisnik ne smije otvara dodatne račune već sve transakcije mora provodi preko postojećeg žiroračuna. Na seminaru je bilo nekoliko proračunskih korisnika koji su otvorili nove žiroračune, jer bez toga nisu mogli proći na natječajima. Molim Vas za informaciju kako ispravno postupi, jer se Fakultet prijavljuje na natječaj. O: Ministarstvo financija, Državna riznica i dalje ima isto mišljenje, odnosno smatra da se ne bi trebali otvara dodatni računi, jer se svi projek mogu pra - preko jednog računa, a posebne evidencije se mogu osigura računovodstveno preko anali čkih računa (konta). S navedenim se slaže i Nacionalni fond. P: U našoj školi provodi se projekt Erasmus+, ak vnost Suradnja za inovacije i razmjena dobre prakse. Agencija za mobilnost i programe EU doznačila 59

62 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK je sredstva na poseban školski podračun. Ostaju li pasivne kamate koje s žu 1. siječnja na podračunu kao prihod projekta ili je taj iznos kamata prihod škole tj. mora se prebaci na glavni školski račun? O: Smatramo da ih možete na kraju godine prebaci na glavni račun, ali svakako prije toga treba provjeri što stoji u ugovoru. Napominjemo da u nekim ugovorima stoji da ostvarene kamate treba vra na račun projekta dok u nekim da kamate treba pribroji prihodu ostvarenom iz projekta i kao takve koris. P: U godini (krajem godine) na poseban račun otvoren kod komercijalne banke pris gla su sredstva za financiranje EU projekta. U masi sredstava umjesto na obvezama za predujam sredstva su ostala iskazana na kontu prihoda i kao takva ostala su i vidljiva u strukturi viška prihoda godine. Utroška (rashoda) u godini nije bilo. U godini s posebnog računa dolazi do značajnog korištenja sredstava koja su planirana kao rashodi (i izvor financiranja EU fondovi) na posebnim stavkama unutar projekta EU (prema proračunskim klasifikacijama). Postoji li način da se izvrši korekcija rezultata (a da se ne dira u početno stanje), tako da u godini sučelimo i prihode i rashode po osnovi tog projekta? O: Ako su prihodi u prethodnoj godini prizna u cijelos, rashodi se pokrivaju iz prenesenog viška. Među m, moguće je napravi ispravak početnog stanja tako da se zaduži račun rezultata, a odobri račun Obveze za EU predujmove. U tom slučaju u trenutku nastanka troškova u tekućoj godini priznaju se prihodi od EU u visini nastalih troškova, uz zaduženje računa Putni troškovi i neoporezive isplate P: Fakultetu su dodjeljena sredstva iz EU fondova za provedbu ak vnos mobilnos. Radi se o dva projekta: 1.) U prvom projektu, znanstvenik je zaposlenik fakulteta i u okviru projektnih ak vnos odlazi u Škotsku na tri mjeseca. Možemo li primjeni članak 7., stavak 13. Pravilnika o porezu na dohodak i neoporezivo nadoknadi troškove smještaja i prehrane. 2.) U drugom slučaju znanstvenik (hrvatski državljanin) dolazi iz Belgije na dvije godine u RH i zasnovat će radni odnos na Fakultetu. U proračunu projekta predviđen mu je iznos za troškove smještaja. Mogu li se troškovi (mobility allowance) ispla neoporezivo, prema gore navedenom članku Pravilnika. O: Smatramo da se u vašim slučajevima radi o dohotku od nesamostalnog rada, pri čemu treba ispoštova Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Kolege iz Porezne uprave preporučuju da pročitate mišljenja Porezne uprave te da im se obra te sa svojim upitom kako biste, nakon očitovanja Porezne uprave bili sigurni da ispravno postupate. P: Radi se o sredstvima koje zaposlenici dobivaju na natječaju Sveučilišta iz fonda Erasmus+ za putovanja u inozemstvo na temelju individualne mobilnos nastavnog i nenastavnog osoblja za akademsku godinu. Iz tog fonda se isplaćuju sredstva za pojedinačnu potporu po danu za svaku zemlju i troškove puta, koji su definirani na temelju ekonomskih troškova. Do sada smo imali slučaj da su troškovi puta bili veći od doznačenih sredstava, pa tu nije bilo problema jer smo doznačili samo iznos definiran ugovorom. Sada nam se javljaju slučajevi putovanja u Sloveniju i Bugarsku u kojem su troškovi niži od ugovorenih. Sveučilište nam je odgovorilo da sredstva koja su namijenjena za pojedinog zaposlenika odnosno osobu koja je mobilnost ostvarila trebamo ispla osobi bez obzira na to što po obračunu ispada manje, te da trebamo sami iznaći način kako ćemo to ostvari. Molim vas za pomoć naročito, jer će nam se ova problema ka javlja i kod obračuna putnih troškova drugih projekata. Kako ispla razliku sredstava i kako ih knjiži, da li kao neku vrstu naknade? Kakav je porezni tretman u tom slučaju? Ili knjiži prema ugovoru iznose troškova premda oni realno nisu takvi? O: Korisnik je obvezan doznači financijsku potporu sudioniku mobilnos za proračunske kategorije putovanje/ pojedinačna potpora / jezična potpora u cjelokupnom ugovorenom iznosu. U ugovorima koji se potpisuju s korisnikom za ak vnost 103 mobilnos za programske zemlje postoji isključivo i samo opcija u kojoj je korisnik dužan ispla sredstva sudioniku mobilnos. Financijska potpora u svrhu usavršavanja nastavnom i nenastavnom osoblju odabranom na natječaju koja se dodjeljuje po Ugovoru o dodjeli financijske potpore prema Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 79/13 u članku 2. i 160/13 u članku 3.) je neoporeziva. Korisnik svojem zaposleniku, sudioniku mobilnos izdaje putni nalog za vrijeme koje će proves na usavršavanju, dok će sve troškove puta pla sam zaposlenik iz dodijeljene financijske potpore, koja mu je isplaćena na temelju ugovora. Zakonodavac je navedenim člancima Pravilnika predvidio: (13) Porez na dohodak ne plaća se, u skladu

63 UDK EUROPSKA UNIJA I FONDOVI s člankom 10. točkom 20. Zakona, na ukupni iznos primitaka koji se kao bespovratna sredstva fizičkim osobama isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz fondova i programa Europske unije po jelima akredi ranim u skladu s pravilima Europske komisije u Republici Hrvatskoj, izravno ili po posredniku, za provedbu ak vnos mobilnos u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja za pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane i smještaja, te za realizaciju projektnih ak vnos koje prijavljuju fizičke osobe (izdaci za najam prostora, osiguranje, opremu i materijale i drugo), a u skladu s financijskom uredbom Europske komisije, pod uvjetom da su osigurane vjerodostojne isprave sukladno propisima Europske komisije (ugovor, završno izvješće, račun i drugo). Iznos do kojeg se mogu neoporezivo ispla primici utvrđuju jela akredi rana u skladu s pravilima Europske komisije u Republici Hrvatskoj kojima se isplaćuju primici, na temelju propisa ili sporazuma s Europskom komisijom, te na temelju izvršenih analiza kojima se utvrđuje visina h primitaka. Obveze nositelja projekta P: Program Erasmus+ je namijenjen za financiranje projekata povezanih sa obrazovanjem (u našem slučaju bi se radilo o obrazovanju osoba s invaliditetom). Naime, austrijski partner je ponudio da budemo nositelji u provedbi projekta obrazovanja osoba s invaliditetom, koji bi se financirao iz programa Erasmus+. Nas zanima sljedeće: Je li za takvu vrstu financiranja potrebno otvaranje posebnog žiroračuna? Koja je procedura oko eviden ranja ovih prihoda sredstava u Državnom proračunu (novi pod izvor financiranja)? Mora li se otvori posebna ak vnost u proračunu (vjerojatno da), po kojoj bi se pra li troškovi provedbe projekta? Treba li za ovakvu vrstu projekta u računovodstvenom smislu vodi posebnu evidenciju, kako u svrhu financijskog izvještavanja, tako i u svrhu posebnog praćenja prihoda i rashoda prema proračunskim klasifikacijama i izvorima financiranja? Kako se vrijednost projekta procjenjuje do iznosa od eura, a kao nositelj morali bi osigura- avans od 25 % od iznosa projekta (oko eura, odnosno oko kuna), koje su mogućnos za provedbu istog, jer se radi o velikim sredstvima, za koja u ovom trenutku kao Zavod ne možemo jamči da će bi odobrena u proračunu? O: Svi izvori financiranja mogu se pra preko jedinstvenog računa državnog proračuna. Stoga nije potrebno otvaranje posebnog računa za Erasmus+ projekte. Erasmus+ projek u državnom proračunu pripadaju izvoru financiranja 51 Pomoći EU. EU projekte je poželjno u državnom proračun u pra preko posebnih ak vnos. Pojedine projekte koji se financiraju iz EU sredstava najprije treba financira iz nacionalnih sredstava, a nakon cer ficiranja (priznavanja) isplaćenih troškova s že refundacija u iznosu prizna h troškova, i to često u sljedećoj proračunskoj godini. Za ovakva plaćanja u državnom proračunu otvoren je izvor financiranja 55 Refundacije iz pomoći EU s podizvorima: 551 Europski poljoprivredni jamstveni fond (EAGF) i 559 Ostale refundacije iz pomoći EU. U slučaju Erasmus+ projekata moguće je koris izvor 559, ako korisnik ne može sredstva predfinanciranja osigura iz vlas h prihoda. Kako refundacija dolazi naknadno, nakon plaćanja troškova iz nacionalnih sredstava, ovakvi projek utječu na deficit. Zato je korištenje izvora 55 moguće samo ako je projekt planiran u okviru ovog izvora. Ako ak vnos i/ili projek nisu planirani u financijskom planu, na temelju važećih propisa proračunski korisnik ne može naknadno zatraži u proračunu otvaranje nove proračunske adrese (novi izvor, ak vnost i stavka), osim kod izmjena i dopuna proračuna. Ako sredstva utvrđena financijskim planom nisu dostatna, moguće ih je osigura izmjenama i dopunama proračuna i/ili preraspodjelom sredstava. Kod unosa računa (zahtjeva za plaćanje) u SAP sustav državne riznice, uspostavljena je kontrola trošenja do visine planiranih sredstava, a ne, kao kod ostalih prihoda od pomoći, do visine uplaćenih sredstava. Ako je predfinanciranje osigurano iz proračunskih sredstava (izvor 55), refundirana sredstva nisu na raspolaganju korisniku projekta. Plaćanje predfinanciranja iz državnog proračuna korisnik eviden ra zaduženjem odgovarajućeg računa obveza i odobrenjem računa skupine 671 Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnos proračunskih korisnika. Istovremeno zadužuje se račun odjeljka 1632 Potraživanja za pomoći od međunarodnih organizacija te ins tucija i jela EU, a odobrava račun odjeljka 9632 Pomoći od međunarodnih organizacija te ins tucija i jela EU (tekuće odnosno kapitalne pomoći od ins tucija i jela EU). Kad se refundacija upla na račun državnog proračuna, korisnik zatvara obračunani prihod i potraživanje. 61

64 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK Ispunjavanje prijavnog obrasca A za ESF projekte Alen Halilović * Prijavni obrazac A dio je integriranog informacijskog sustava za upravljanje europskim strukturnim i inves cijskim fondovima u razdoblju od godine (ESIF MIS ). Prilikom prijave projekata svaki prijavitelj ima obavezu ispuni pitanja unutar prijavnog obrasca A i uvrs ga u svoju prijavnu dokumentaciju. U nastavku donosimo specifične preporuke za kvalitetno ispunjavanje prijavnog obrasca za projekte namijenjene za prijavu na natječaje Europskog socijalnog fonda. 62 * Alen Halilović, mag. oec., Zagreb. Aplikaciji za unos prijavnog obrasca A. dio (internetska adresa aplikacije jest h ps://esif-wf.mrrfeu.hr) može se pristupi u bilo kojem trenutku pristupom na internetsku adresu aplikacije, i to korištenjem jednog od popularnih internetskih preglednika, npr. Internet Explorer, Mozilla Firefox, Google Chrome. Na toj stranici možete pogleda pozive za dostavu projektnog prijedloga koje možete dodatno filtrira prema ak vnim i isteklim pozivima. Za lakše pronalaženje određenog poziva za dostavu projektnih prijedloga možete koris tražilicu. U tražilici možete upisa bilo koji podatak koji želite pronaći (na primjer: dio šifre ili dio naziva poziva za dostavu projektnih prijedloga). Prijavni obrazac A sastoji se od sedam stranica. Na prvoj stranici unose se osnovni podaci o projektu te osnovni podaci o prijavitelju, na drugoj podatci o projektnim partnerima te podatci o lokaciji projekta, na trećoj podatci o opisu projekta, na četvrtoj obrazloženje projekta, na petoj se unose informacije na temu upravljanja elemen ma projekta i proračunom, šestoj podatci o financiranju projekta te na sedmoj podatci o de minimis potporama, državnim potporama, horizontalnim temama i promidžbenim mjerama. Na prvoj stranici potrebno je obra pozornost da prilikom unosa podataka o prijavitelju da se obavezno provjeri je li prihvatljiv za financiranje iz strukturnih fondova na temelju kriterija navedenih u Uputama za prijavitelje. Prijavitelj mora bi svjestan odgovornos koju uloga korisnika nosi u cjelokupnom ciklus projekta (upravljanje projektom, raspisivanje javne nabave, ugovaranje, proces plaćanja dobavljačima/ izvođačima, izvještavanje, nadzor provedbe, promidžba i zadržavanje dokumenata u svrhu osiguravanja odgovarajućeg revizijskog traga). Osim prihvatljivos prijavitelja bitno je dobro razmisli oko naziva projekta. Naziv treba bi sažet, opisan u odnosu na sadržaj projekta, jedinstven te prikladan za korištenje u daljnjoj iden fikaciji projekta (ne više od 10 riječi). Na drugoj stranici potrebno je unije opće podatke o partnerima u projektu. Kao i za prijavitelja bitno je provjeri da partner u projektu odgovara kriterijima navedenim u Uputama za prijavitelje i da doprinosi ispunjavanju ciljeva projekta. Poželjno je odabra partnera s kojim je prijavitelj do sada surađivao i koji ima kvalitete reference za ak vno sudjelovanje u provedbi projekta. Također je prednost, ako je partner do sada radio s ciljanim skupinama, ima iskustva u provedbi sličnih projekata te nadopunjuje specifična područja koja su bitna za provedbu projekta, a prijavitelj nema iskustva u tom području (npr. ako udruga razvija svoj prvi projekt na temu razvoja društvenog poduzetništva kvalitetan je partner organizacija, koja radi na promociji društvenog poduzetništva i provela je do sada društveno poduzetničke djelatnos ). Kod unosa podataka o lokaciji projekta nije potrebno unosi lokaciju sjedišta prijavitelja i partnera u projektu, nego je potrebno obuhva lokaciju na kojoj se provode ak vnos. Ako nije moguće iden ficira- županiju/županije za lokaciju projekta, naznači oznakom: x NUTS 2 regiju. Ako nije moguće iden ficira NUTS 2 regiju za lokaciju projekta, naznači oznakom: x obje NUTS 2 regije. Ako će se projektne ak vnos izvodi u inozemstvu, naznačite opciju: Izvan Hrvatske. Na trećoj stranici unose se informacije o relevantnos projekta u smislu pos zanja općeg cilja Poziva za dostavu projektnih prijedloga te informacije o sposobnos prijavitelja i partnera za uspješnu provedbu projekta. Stranica sadrži tri pitanja: svrha i opravda-

65 UDK EUROPSKA UNIJA I FONDOVI nost projekta, informacije o provedbenim kapacite ma prijavitelja i odabiru partnera te kratki opis kako će održivost rezultata projekta bi zajamčena nakon završetka projekta. Kod objašnjavanje svrhe i prihvatljivos projekta potrebno je naznači ključni problem na koji se želi riješi i objasni ga navođenjem ključnih sta s čkih podataka. Projektna svrha, za razliku od projektnih ciljeva, nije specifična i često iz nje same ne možemo zna kako će se pos ći ono što je navedeno ni koji će bi konkretni rezulta projekta. Svrha govori o tome što će u budućnos bi drukčije u odnosu na danas, ali u kontekstu širem od samog projekta. Za odgovor na ovo pitanje potrebno je detaljno prouči istraživanja na projektnu temu te trenutno stanje ciljane skupine obuhvaćene projektnim ak vnos ma. Poželjno je da se prikažu rezulta iz različi h istraživanja te sažeto i realno predstavi, kako će pridonije rješavanju središnjeg problema. Informacije o provedbenim kapacite ma prijavitelja i partnera (ako je primjenjivo) trebaju pruži ocjenjivaču uvid u iskustvo u upravljanju projek ma vrijednos slične prijavljenom projektu, stručnos prijavitelja u području iz kojeg prijavljuje projekt (profesionalne kvalifikacije), te sve kapacitete za kvalitetno provođenje projekta. Prijavitelj treba realno ocijeni svoje kapacitete te objasni kako planira nadomjes kapacitete, iskustvo i znanje koje mu nedostaje za kvalitetu provedu projekta (uključenje partnera u projektu, angažman vanjskog suradnika ili tvrtke za podršku pri provedbi projekta). Održivost rezultat projekta označava nastavak djelovanja rezultata i ciljeva projekta nakon formalnog završetka, odnosno nakon završetka financiranja ugovornog jela. Aspek održivost sastoje se od financijske, poli čke, okolišne i administra vne održivos. U odgovoru je potrebno opisa konkretne mjere koje se planiraju primijeni jekom provedbe i po završetku projekta po svim aspek ma (ako je primjenjivo). Također je bitno objasni kako se planira osigura- prijenos rezultata projekta na druge organizacije (npr. web-stranica ili publikacija u kojoj se nalaze sve informacije o projektu, načinu provedbe ak vnos i svim potencijalnim rizicima koji se mogu dogovori u provedbi i načinu sprječavanja is h). Na stranici če ri potrebno je definira sve ciljeve projekta s pripadajućim pokazateljima (indikatorima) kojima se dokazuje uspješnost projekta u ostvarenju zadanih ciljeva. Ciljevi projekta (u prijavnici je moguće unije do tri cilja) pomažu utvrđivanju na koji se način projekt uklapa u ciljeve definirane u Uputama za prijavitelje, sektorske poli ke, regionalne razvojne poli ke, nacionalne razvojne poli ke i EU poli ke. Specifični ciljevi moraju ima sljedeće karakteris ke 1 : Realis čnost dos žni su s postojećim financijskim i materijalnim resursima u okviru zadanog vremena. Specifičnost progres se može pripisa projektu, a ne nečem drugome. Mjerljivost uspjeh projekta tj. postotak ostvarenja ciljeva mora bi moguće izmjeri. Pokazatelji mogu bi unaprijed definirani u Uputama za prijavitelje, ali prijavitelj može i sam definira pokazatelje relevantne za svoj projekt. Projek koji izravno ne doprinose ostvarenju minimalno jednog od unaprijed određenih pokazatelja (kako je navedeno u Uputama za prijavitelje), neće se smatra prihvatljivim za financiranje. Svaki pokazatelj potrebno je realno kvan ficira tj. utvrdi ciljnu vrijednost. Ako projekt bude odobren za financiranje, nedovoljna realizacija utvrđenih ciljnih vrijednos može rezul- ra povlačenjem dijela dodijeljenih sredstava. Primjer dobro definiranog cilja: Osnivanje zadruge po modelu društvenog poduzetništva na području Primorsko goranske županije te osposobljavanje 10 zadrugara na temu razvoja poduzetničkih vješ na i izrade poslovnog plana. Na stranici pet unosi se elemen projekta i proračun. Element projekta predstavlja veće logičko grupiranje ak vnos tj. rada na projektu. Svaka ak vnost je direktno povezana s elementom troškovnika, te ju je pri pisanju budžeta za projekt potrebno tako i definira, te objasni mjerljivim rezulta ma koji se očekuju. Za svaku stavku troška potrebno je napisa obrazloženje, te direktno poveza s ak vnos ma koje se provode jekom projekta. De minimis pravilo primjenjuje se za dodjelu bespovratnih sredstava iz programa IPA, ali i drugih programa. Navedeno pravilo temelji se na pretpostavci da u većini slučajeva, mali iznosi državnih potpora ne utječu na trgovinu i konkurenciju između država članica EU, te su sukladno tome i potpore male vrijednos dopuštene. Prema de minimis pravilu ukupna vrijednost pomoći koja je dodijeljena jednoj organizaciji ne smije prijeći iznos od eura neto u periodu od tri financijske godine, a ograničenje iznosa se smanjuje na eura za one tvrtke koje djeluju u cestovno-prometnom sektoru. Troškove koji su povezani s provedbom projektnih ak- vnos, potrebno je definira po oznakama. Tu spadaju: troškova koji potpadaju pod opseg drugog fonda, prihvatljivih troškova za kupovinu zemljišta, iznos 1 Odraz Upravljanje projektnim ciklusom i pristup logičke matrice. 63

66 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK prihvatljivih troškova za stanovanje, iznos za troškove obračunane po fiksnoj stopi, troškove obračunane po standardnoj veličini jediničnih troškova, troškove obračunane primjenom fiksnih iznosa te indirektni troškovi. Indirektni troškovi predstavljaju troškove koji nisu direktno povezani s provedbom projektnih ak vnos, ali se defini vno povećavaju provedbom projektnih ak vnos, te je neophodno osigura određeni iznos budžeta za njihovo pokrivanje. Na stranici šest potrebno je pruži informaciju o ukupnim troškovima (prihvatljivim i neprihvatljivim) potrebnim za pos zanje navedenih ciljeva projekta s pripadajućim pokazateljima. Prijavitelj mora unije sva javna (doprinos za provedbu projekta prijavitelja i/ili partnera koji su utvrđeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika) i privatna sredstva (sredstva koja ne odgovaraju definiciji javnih sredstava). U odjelu Izvor financiranja prihvatljivih troškova projekta potrebno je odredi ukupno prihvatljive troškove i očekivane izvore financiranja za prihvatljive troškove. Ukupno prihvatljive troškove potrebno je razdijeli na iznos potpore koji se očekuje, kao i iznos koji će sam prijavitelj i/ili partner da iz vlas h sredstava za provedbu projekta. Kod procjene neto prihoda projekta i metoda procjene neto prihoda bitno je zna da u skladu s člankom 61. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća izračun neto prihoda ne primjenjuje se na: Operacije ili dijelove operacija koje podržava isključivo Europski socijalni fond. Operacije čiji ukupan prihvatljivi trošak ne prelazi EUR. Tehničku pomoć. Potporu za ili od financijskih instrumenata. Operacije za koje se javna potpora daje u obliku fiksnog iznosa ili standardnih jediničnih troškova. Operacije provedene u skladu sa zajedničkim akcijskim planom. Također, ne primjenjuje se na de minimis potpore i usklađene državne potpore MSP-ovima osim ako je drugačije navedeno u odredbama Uputa za prijavitelje. Na stranici sedam osim unosa podataka o de minimis i državnim potporama prijavitelj mora obrazloži doprinosi li i na koji način projekt horizontalnim temama: jednakim mogućnos ma, održivom razvoju i zaš okoliša, te promicanju načela dobrog upravljanja. Primjeri ak vnos u području promicanja jednakih mogućnos : Terenske ak vnos kojima se osigurava najveća moguća pokrivenost ciljnih skupina. Primjena ciljanih mjera, jačanje poduzetničke i poslovne kulture među skupinama u nepovoljnom položaju. Usvajanje poli ke ravnopravnos /suzbijanja diskriminacije na radnom mjestu. Edukacija za zaposlenike o jednakim mogućnos ma i nediskriminaciji. Primjena pozi vnih mjera kojima se uklanjaju stereo pi u informacijskim i komunikacijskim ak vnos ma. Primjeri ak vnos u području održivog razvoja i zaš te okoliša: Uvođenje novih tehnologija i korištenje digitalnih medija. Efikasno korištenje uredskog materijala (reciklaža). Izbjegava zloupotrebu prirodnih resursa radi očuvanja okoliša. Maksimalno smanjeno ulaganje u opremu. Kupnja materijala i opreme s najvećim pozi vnim učinkom na okoliš. Educiranje zaposlenika o temama održivog razvoja. Primjeri ak vnos za promicanje načela dobrog upravljanja: Uključivanje zaposlenika u donošenje odluka. Transparentnost poslovanja. Odgovornost prema članovima i korisnicima. Jasno podijeljene uloge i odgovornos. Unaprijed utvrđena pravila funkcioniranja, vrijednosni sustav djelovanja, sustav programskog planiranja, plan nadzora i procjenu utjecaja, sustav međusobnog komuniciranja. Promidžbene mjere definiraju se prema ciljnim skupinama projekta. Različite vrste medija različito utječu na ciljane skupine, te ih je potrebno dobro definira kako bi iste imale što veći učinak na ciljne skupine, kao i na samu vidljivost i promidžbu projekta, te ispunjenje rezultata projekta. 64

67 UDK POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Devetomjesečno financijsko izvještavanje neprofitnih organizacija Ivana Jakir-Bajo * S obzirom na to da 20. listopada is če rok za predaju financijskog izvještaja neprofitnih organizacija za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2016., u tekstu autorica podsjeća na navedenu obvezu. 1. Uvod Neprofitne organizacije za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna predaju do 20. listopada Financijskoj agenciji Skraćeni izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: S-PR-RAS-NPF. Obrazac: S-PR-RAS-NPF istovjetan je Obrascu kojeg su neprofitne organizacije predavale za prvo tromjesečje ove godine. Obrazac: S- PR-RAS-NPF dan je u prilogu Pravilnika. Neprofitnim organizacijama iznimno je važno poš va obvezu i rokove predaje financijskih izvještaja za razdoblja jekom godine. Posljedice mogu ima značajan financijski efekt. Neprofitne organizacija koje u prethodnoj godini nisu sastavili i predali financijske izvještaje sukladno Pravilniku o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija (NN, br. 31/15; dalje u tekstu: Pravilnik) često se ne mogu javlja na natječaje koje su raspisala državna jela u godini jer je dokaz o predaji financijskih izvještaja za sva razdoblja jekom godine i samu godinu u propisanim rokovima jedan od nužnih uvjeta. Drugo, Ministarstvo financija prekršajno kažnjava neprofitne organizacije koje ne predaju financijske izvještaje na vrijeme. U nastavku teksta daje se pregled obveznika i sadržaja devetomjesečnog financijskog izvještaja. 2. Obveznici devetomjesečnog financijskog izvještaja Devetomjesečni financijski izvještaj predaju neprofitne organizacije koje su obveznice vođenja dvojnog knjigovodstva, uključujući i neprofitne organizacije od čijeg je osnivanja prošlo tri ili manje godina te neprofitne organizacije koje udovoljavaju uvje ma * Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija RH, Zagreb. za vođenje jednostavnog knjigovodstva, ali su se odlučile za vođenje dvojnog knjigovodstva. Važno je istaknu da sindika i druge neprofitne organizacije s organizacijskim dijelovima (podružnicama) koji nemaju pravnu osobnost (svoj ma čni broj i OIB) podnose jedan financijski izvještaj na razini pravne osobe. Poslovanje podružnica bez pravne osobnos i ma ce mora bi obuhvaćeno jednim financijskim izvještajem. Stoga, organizacijski dijelovi (podružnice) bez pravne osobnos ne podnose devetomjesečni financijski izvještaj FINA-i. Neprofitna organizacija koja vodi jednostavno knjigovodstvo nije obvezna sastavlja ni predava devetomjesečni financijski izvještaj (financijski izvještaj za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2016.). Ipak potrebno je istaknu da se neprofitna organizacija tek nakon proteka prve tri godine od osnivanja, može odluči za vođenje jednostavnog knjigovodstva, i to pod sljedećim uvje ma: Ako joj je vrijednost imovine na kraju svake od prethodne tri godine uzastopno manja od ,00 kuna. I ako joj je godišnji prihod u svakoj od prethodne tri godine uzastopno manji od ,00 kuna godišnje. U tom slučaju, da bi vodila jednostavno knjigovodstvo, neprofitna organizacija mora donije Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela i o tome na Obrascu: RNO-P obavijes Ministarstvo financija. Neprofitna organizacija je obvezna prve tri godine od osnivanja vodi dvojno knjigovodstvo, što znači da su neprofitne organizacije osnovane jekom 2014., i godine dužne vodi dvojno knjigovodstvo, neovisno o visini prihoda i vrijednos imovine. To znači i da takve neprofitne organizacije moraju 65

68 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK preda financijski izvještaj za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2016., ako su u tom razdoblju imale poslovnih događaja. Devetomjesečni financijski izvještaj obvezne su preda i neprofitne organizacije koje su odlučile vodi dvojno knjigovodstvo iako udovoljava uvje ma za vođenje jednostavnog knjigovodstva. Vjerske zajednice su, sukladno odredbama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (NN, br. 121/14 dalje u tekstu: Zakon), izuzete od obveze sastavljanja i predaje financijskih izvještaja i upisa u Registar neprofitnih organizacija. Među m, pravne osobe kojima su osnivači vjerske zajednice i koje nisu osnovane radi ostvarivanja dobi (primjerice caritasi) obveznici su sastavljanja i predaje devetomjesečnog financijskog izvještaja (ako ne udovoljavaju uvje ma za vođenje jednostavnog knjigovodstva). 3. Način i rokovi predaje Obrasca: S-PR- RAS-NPF Neprofitna organizacija obveznik vođenja dvojnog knjigovodstva i neprofitna organizacija koja udovoljava uvje ma za vođenje jednostavnog knjigovodstva, a nije donijela Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela, sastavlja Skraćeni izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: S-PR-RAS-NPF za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna. Ovaj Obrazac predaje se Financijskoj agenciji (dalje u tekstu: FINA) do 20. listopada Dakle, rokovi se nisu mijenjali u odnosu na prethodnu godinu, kao ni Obrazac: S-PR-RAS-NPF. Neprofitna organizacija uz financijski izvještaj u elektroničkom obliku predaje i Referentnu stranicu ovjerenu potpisom zakonskog zastupnika i pečatom. Referentna stranica objavljena je u prilogu Pravilnika i jednaka je za sve financijske izvještaje. Neprofitne organizacije neće bi u mogućnos preda devetomjesečni financijski izvještaj ako prethodno nisu upisane u Registar i nemaju RNO broj, a FINA neće zaprima financijske izvještaje nakon predviđenog roka. Za upis u Registar neprofitnih organizacija potrebno je ispuni Obrazac: RNO i dostavi ga na adresu: MINISTARSTVO FINANCIJA (Sektoru za izvršavanje državog proračuna), Katančićeva 5, Zagreb. Zakonom su propisane i novčane kazne za neupis u Registar, i to u iznosu od: 5.000,00 kuna do ,00 kuna za neprofitnu organizaciju koja vodi dvojno knjigovodstvo 5.000,00 kuna do ,00 kuna za zakonskog zastupnika neprofitne organizacije koja vodi dvojno knjigovodstvo 1.000,00 kuna do ,00 kuna za neprofitnu organizaciju koja vodi jednostavno knjigovodstvo i 1.000,00 kuna do ,00 kuna za zakonskog zastupnika neprofitne organizacije koja vodi jednostavno knjigovodstvo. Financijski izvještaj na Obrascu: S-PR-RAS-NPF za devetomjesečno razdoblje čuva se do predaje financijskog izvještaja za isto razdoblje sljedeće godine. 66

69 UDK POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Jednostavno knjigovodstvo za neprofitne organizacije Hajdica Filipčić * Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija (NN, br. 10/08, 7/09, 158/13, 1/14 i 44/14; dalje u tekstu: Uredba), koja je bila na snazi od do kraja godine, bila je propisana obveza sastavljanja i predaje financijskih izvještaja za neprofitne organizacije obveznice vođenja dvojnog knjigovodstva. Neprofitna organizacija kojoj je vrijednost imovine bila uzastopno u prethodne tri godine manja od ,00 kuna na razini godine i godišnji prihod uzastopno u prethodne tri godine manji od ,00 kuna na razini godine, mogla je donije Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva, pa u skladu s me, nije bila u obvezi vođenja dvojnog knjigovodstva i sastavljanja te predaje financijskih izvještaja. 1. Uvod * Hajdica Filipčić, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb. Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (NN, br. 121/14; dalje u tekstu: Zakon) koji je stupio na snagu 1. siječnja godine, zbog potrebe da se sta s čkim podacima obuhva cijeli neprofitni sektor te osigura javnost i transparentnost poslovanja posebno u područjima koja se odnose na financijsko izvještavanje, uvodi obvezu dostave financijskih izvještaja svim neprofitnim organizacijama, ali prilagođeno visini prihoda i vrijednos imovine. Dakle novost uvedena Zakonom, u odnosu na Uredbu, je propisano sastavljanje i predaja godišnjeg financijskog izvještaja za neprofitne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo. Sukladno članku 12. Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija (NN, br. 31/15) navedene neprofitne organizacije sastavljaju i predaju godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima na Obrascu: G-PR-IZ-NPF. Obvezu tromjesečnog, polugodišnjeg i godišnjeg izvještavanja i nadalje zadržava neprofitna organizacija koja vodi dvojno knjigovodstvo. U skladu s člankom 9. stavkom 1. Zakona, neprofitna organizacija vodi knjigovodstvo po načelu dvojnog knjigovodstva, a prema rasporedu računa iz računskog plana za neprofitne organizacije. No, Zakon iznimno, kao i Uredba ranije, dozvoljava da zakonski zastupnik neprofitne organizacije može donije Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela, ako je vrijednost imovine na kraju svake od prethodne tri godine uzastopno manja od ,00 kuna i godišnji prihod u svakoj od prethodne tri godine uzastopno manji od ,00 kuna godišnje te djeluje najmanje tri godine. U godišnji prihod (iz navedenog kriterija) ulaze samo prihodi iz tekuće godine (razred 3), a ne ulazi preneseni višak iz prethodne godine. Odluka o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela važeća je dok neprofitna organizacija zadovoljava navedene uvjete odnosno do opoziva. O Odluci neprofitna organizacija obavještava Ministarstvo financija dostavom obavijes o promjeni podataka u Registru neprofitnih organizacija na Obrascu: RNO-P. 2. Poslovne knjige jednostavnog knjigovodstva Pravilnikom o neprofitnom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 1/15) propisan je način vođenja jednostavnog knjigovodstva, poslovne knjige, iskazivanje primitaka i izdataka, popis dugotrajne imovine i utvrđivanje poslovnog rezultata. Neprofitna organizacija koja zadovoljava kriterije za vođenje jednostavnog knjigovodstva dužna je vodi najmanje: 1. knjigu blagajne, 2. knjigu primitaka i izdataka, 3. knjigu ulaznih računa, 4. knjigu izlaznih računa i 5. popis dugotrajne nefinancijske imovine primjenom jednostavnog knjigovodstva i novčanog računovodstvenog načela. Osim navedenih poslovnih knjiga, neprofitna organizacija može vodi druge knjige i pomoćne evidencije prema posebnim propisima i svojim potrebama Sadržaj poslovnih knjiga Sve poslovne knjige sadrže opće podatke o neprofitnoj organizacija: naziv, adresu, OIB, RNO broj i šifru djelatnos. 67

70 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK Knjiga blagajne sadrži najmanje sljedeće podatke: redni broj, datum, broj i oznaku knjigovodstvene isprave, opis poslovne promjene i iznos gotovinske novčane transakcije. U Knjigu blagajne unose se kronološkim redom podaci o gotovinskim uplatama i isplatama. 2. Knjiga primitaka i izdataka sadrži najmanje sljedeće podatke o svim gotovinskim i negotovinskim primicima i izdacima uključujući i obračunska plaćanja: redni broj, datum / razdoblje primitka/izdatka, broj i naziv knjigovodstvene isprave na temelju koje se unosi podatak, opis poslovne promjene, iznos primitka i iznos izdatka. 3. Knjiga ulaznih računa sadrži najmanje sljedeće podatke: redni broj, podaci o primljenom računu: broj i datum, podaci o dobavljaču: naziv, sjedište i OIB te ukupni iznos računa (s PDV-om). 4. Knjiga izlaznih računa sadrži najmanje sljedeće podatke: redni broj, podatke o izdanom računu: broj i datum, podatke o kupcu: naziv, sjedište i OIB te podatke o ukupnom iznosu računa (s PDV-om). 5. Popis dugotrajne nefinancijske imovine sadrži najmanje sljedeće podatke o dugotrajnoj imovini: redni broj, vrsta dugotrajne imovine s osnovnim iden fikacijskim obilježjem (naziv, marka i sl.), datum i broj dokumenta po kojem je imovina nabavljena, nabavnu vrijednost i datum i opis otuđenja (prodaja, donacija, uništenja). Na kraju poslovne godine zaključuju se sve poslovne knjige osim popisa dugotrajne nefinancijske imovine Način vođenja poslovnih knjiga Pri vođenju jednostavnog knjigovodstva, u poslovnim knjigama se iskazuju poslovne promjene tek kada nastanu prome gotovog novca te prihodi i rashodi prema novčanom načelu. Novčano računovodstveno načelo znači da se učinci transakcija i ostalih događaja priznaju ne kada nastanu, već kada se primi ili ispla- novac i/ili novčani ekvivalent. Sredstva primljena iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugih izvora smatraju se primicima i eviden raju u Knjizi primitaka i izdataka u trenutku primitka. Primljeni predujmovi, kredi i zajmovi također se smatraju primicima i eviden raju u Knjizi primitaka i izdataka u trenutku naplate. Dani predujmovi, jamčevni polozi te dani zajmovi smatraju se izdacima i eviden raju u Knjizi primitaka i izdataka u trenutku plaćanja. Financijski rezultat poslovne godine iskazuje se kao višak ili manjak primitaka, a utvrđuje se kao razlika ukupnih primitaka u odnosu na ukupne izdatke po svima osnovama po kojima su ostvareni u izvještajnom razdoblju. 3. Eviden ranje poslovnih promjena u propisanim poslovnim knjigama jednostavnog knjigovodstva U nastavku dajemo primjer eviden ranja poslovnih promjena u poslovnim knjigama za jednostavno knjigovodstvo. Napominjemo da se radi o vrlo jednostavnom primjeru s malim brojem poslovnih promjena na temelju kojih ćemo pokaza kako i u kojim poslovnim knjigama eviden ra najčešće poslovne događaje, te kako ispravno ispuni godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima za neprofitne organizacije Primjer Udruga Nova nada je tri godine uzastopno imala prihode manje od ,00 kuna i vrijednost imovine manju od ,00 kuna, pa je 1. siječnja donijela Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela i o tome obavijes la Ministarstvo financija putem Obrasca: RNO-P. Udruga Nova nada, Zagreb, Dubravica 20, OIB: , MB: , RNO broj: , osnovana je godine. Na dan 1. siječnja stanje na žiroračunu iznosilo je 100,00 kn, stanje blagajne 0,00 kn. Udruga Nova nada nije u sustavu poreza na dodanu vrijednost. Za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca Udruga Nova nada je u knjigama jednostavnog knjigovodstva provela sljedeće poslovne promjene: 1) Ivan Ivić, Zagreb upla o u gotovini članarinu za siječanj g. 100,00 kn (UPL-1/15; ) UPL uplatnica. 2) Kupljeni obrasci u Narodnim novinama, Zagreb, OIB: , račun br. 10/1/1 na 100,00 kn plaćen gotovinom (ISP-1/15; ) ISP isplatnica. 3) Hrvatski telekom, Zagreb, OIB: , za uslugu dostavio račun br. 15/2/1 od na 50,00 kn (IZV-1) IZV izvod poslovne banke. 4) Strojopromet d.o.o., Zagreb, OIB: , na temelju Ugovora o donaciji br. 1/2015 od upla o je 7.000,00 kn (IZV-2) 5) Konzum d.d., Zagreb, OIB: dostavio je račun br na 500,00 kn od za kupljene proizvode u Prodavaonici 12 u Zagrebu: Valuta računa je ) Udruga Nova nada Zagreb ispostavila je Konzumu d.d. Zagreb, račun br. 2/1/1 ( ) na 500,00 kn za uslugu promidžbe (članovi dijelili propagandni materijal). Na temelju Izjave o prijeboju i dogovora između Konzum d.d. i Udruge Nova nada izvršena je kompenzacija računa na dan

71 UDK POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA 7) Jedinica lokalne samouprave (Grad Zagreb) upla- la je, na temelju provedenog natječaja, donaciju za redovno djelovanje udruge u iznosu 5.000,00 kn (IZV-3) 8) VE-MIL, Zagreb, OIB: , dostavio je račun br. 125/1/1 od za osnovno sredstvo PRINTER PH LASER JET P-2035 na iznos 4.200,00 kn (IZV-4). Dana na Skupš ni Udruge Nova nada odlučeno je primanje u redovan radni odnos jednog radnika, na radno mjesto administratora s bruto plaćom 4.934,30 kn. Radnik Petar Perić iz Zagreba počeo je s radom Radnik uplaćuje samo I. stup mirovinskog osiguranja. 9) 12) Plaća (IZV-5) ) Prijevoz na posao i s posla (IZV-6) Slika 1. Knjiga izlaznih računa Red. br. Naziv: Slika 2. Knjiga ulaznih računa Naziv: UDRUGA NOVA NADA UDRUGA NOVA NADA KNJIGA IZLAZNIH RAČUNA Mjesto: ZAGREB Adresa: DUBRAVICA 20 KNJIGA ULAZNIH RAČUNA Mjesto: ZAGREB Adresa: DUBRAVICA Knjiženje poslovnih promjena u propisanim poslovnim knjigama U Knjigu izlaznih računa kronološkim se redom upisuju svi računi koje je Udruga Nova nada ispostavila jekom poslovne godine. U gornjem primjeru ispostavljeni su računi za: redni broj 1. članarinu redni broj 2. usluge. Budući da Udruga Nova nada nije u sustavu poreza na dodanu vrijednost na računima ne iskazuje porez na dodanu vrijednost (PDV) već na račune stavlja sljedeću napomenu: PDV nije obračunan na temelju članka 90. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Knjiga izlaznih računa zaključuje se na kraju poslovne godine. Obrazac: OIB: RNO broj: Ma čni broj: Šifra djelat.: 9499 Broj računa Datum Valuta Naziv kupca Sjedište OIB Iznos računa s PDV-om Datum naplate Način plaćanja u gotovini putem obračunsko računa plaćanje /1/ IVAN IVIĆ ZAGREB , UPL-1/ /1/ KONZUM ZAGREB , kompenz 6 *** 600,00 Obrazac: OIB: RNO broj: Ma čni broj: Šifra djelat.: 9499 IRA URA KPI Red. br. Broj računa Datum Valuta Naziv dobavljača Sjedište OIB Iznos računa s PDV-om Datum plaćanja Način plaćanja u gotovini putem računa obračunsko plaćanje /1/ Narodne novine Zagreb , ISP-1/ /2/ Hrvatski telekom Zagreb , IZV Konzum Zagreb , kompenz /1/ Ve-Mil Zagreb , IZV KPI *** 4.850,00 69

72 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK U Knjigu ulaznih računa upisuju se kronološkim redom svi računi koje je Udruga Nova nada primila jekom poslovne godine. Kao što je već spomenuto, svi računi knjiže se u ukupnom iznosu (zajedno s PDVom), jer Udruga Nova nada nije u sustavu poreza na dodanu vrijednost pa ne može odbi pretporez po ulaznim računima. U Primjeru su eviden rani ulazni računi za trgovačku robu, materijal, uslugu i nabavu dugotrajne nefinancijske imovine. Knjiga ulaznih računa zaključuje se na kraju poslovne godine. Razdoblje sastavljanja Knjige blagajne ovisi o obujmu uplata i isplata, pa se ista može vodi dnevno, tjedno ili prema potrebi. Na kraju razdoblju za koji se sastavlja, Knjiga blagajne se zaključuje i radi se rekapitulacija iz koje je vidljivo početno i završno stanje blagajne. Kao prilog uz Knjigu blagajne prilažu se uplatnice i isplatnice na temelju kojih su eviden rane promjene u Knjizi blagajne. Slika 3. Knjiga blagajne KNJIGA BLAGAJNE Naziv: UDRUGA NOVA NADA Obrazac: BLAGAJNA Mjesto: ZAGREB Adresa: DUBRAVICA 20 OIB: Ma čni broj: Šifra djelat.: 9499 RNO broj: Red.br. Datum Dokument Opis poslovne Iznos gotovinske transakcije Broj Oznaka promjene Uplaćeno Isplaćeno Stanje blagajne /15 UPLATNICA IVAN IVIĆ RN 1/1/1 100,00 100, /15 ISPLATNICA NARODNE NOVINE 50,00 50,00 3 0,00 4 0,00 5 0,00 #### 0,00 UKUPNO 100,00 50,00 50,00 REKAPITULACIJA IZVJEŠTAJA Početno stanje blagajne 0,00 Ukupno primljeno sredstava 100,00 Ukupno isplaćeno sredstava 50,00 Završno stanje blagajne 50,00 Blagajnik: Obračunao: Odobrio: 70 Knjiženje poslovnih događaja u Knjizi blagajne obavlja se na temelju vjerodostojnih isprava. Blagajnička isprava je pisani dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni u blagajničkom poslovanju i temelj za unošenje podataka u Knjigu blagajne. U našem Primjeru blagajničke isprave su: za uplatu u blagajnu: uplatnica za isplatu iz blagajne: isplatnica. Blagajničke isprave ispostavljaju se u trenutku nastanka poslovnog događaja (uplate/isplate).

73 UDK Slika 3.a Uplatnica Naziv: UDRUGA NOVA NADA Adresa: ZAGREB, DUBRAVICA 20 OIB: UPLATNICA broj 1/15 na IZNOS 100,00 kn POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Slika 3.b Isplatnica Naziv: UDRUGA NOVA NADA Adresa: ZAGREB, DUBRAVICA 20 OIB: ISPLATNICA broj 1/15 na IZNOS 100,00 kn iznos primljen IVAN IVIĆ Zagreb kome: NARODNE NOVINE, Zagreb OIB: za: RN 1/1/1 članarina za 1/15 za: RN 10/1/1 od obrasci U Zagrebu, godine. Likvidator: Blagajnik Upla telj U Zagrebu, godine. Likvidator: Blagajnik Ispla telj Slika 4. Popis dugotrajne nefinancijske imovine Naziv: UDRUGA NOVA NADA POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE Obrazac: DI Mjesto: ZAGREB Adresa: DUBRAVICA 20 OIB: RNO broj: Ma čni broj: Šifra djelat.: 9499 Red. VRSTA DUGOTRAJNE IMOVINE DOKUMENT NABAVE NABAVNA OTUĐENJE br. Naziv Dobavljač Datum Broj VRIJEDNOST Datum Opis PRINTER PH LASER JET P-2035 VE-MIL / RN 125/1/ ,00 Dugotrajna nefinancijska imovina je imovina čiji je vijek upotrebe duži od jedne godine i koja duže od jedne godine zadržava is pojavni oblik, a pojedinačna je nabavna vrijednost veća od 3.500,00 kuna. Dugotrajna nefinancijska imovina obuhvaća: Neproizvedenu dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu (zemljišta, paten, licence i ostalo). Proizvedenu dugotrajnu imovinu (građevinske objekte, postrojenja i opremu, prijevozna sredstva, knjige, umjetnička djela i ostale izložbene predmete, višegodišnje nasade i osnovno stado, ulaganja u računalne programe i ostalo). Plemenite metale i ostale pohranjene vrijednos. Sitni inventar. Izdatak za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine iskazuje se u Knjizi primitaka i izdataka u cijelos u trenutku plaćanja, jer se u jednostavnom knjigovodstvu imovina ne amor zira. U primjeru je nabavljeno računalo koje se eviden ra u Popisu dugotrajne imovine na temelju računa dobavljača. Popis dugotrajne nefinancijske imovine ne zaključuje se na kraju poslovne godine. 71

74 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK Slika 5. Knjiga primitaka i izdataka KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA Naziv: UDRUGA NOVA NADA Obrazac: KPI Red br. Mjesto: ZAGREB Adresa: DUBRAVICA 20 OIB: RNO broj: Ma čni broj: Šifra djelat.: 9499 DATUM PRIMITKA / IZDATAKA BROJ I NAZIV KNJIGOVOD- STVENE ISPRAVE PODACI O PRIMICIMA / IZDACIMA OPIS PRIMICI UKUPNI IZDACI UKUPNO POSLOVNE PROMJENE AOP U GOTOVINI NA ŽIRO RAČUN OBRAČUNSKA PLAĆANJA PRIMICI U GOTOVINI PUTEM ŽIRO RAČ. OBRAČUNSKA PLAĆANJA (6+7+8) ( ) UPL-1/15 IVAN IVIĆ ,00 100, ISP-1/15 NARODNE NOVINE ,00 100, IZV-1 HRVATSKI TELEKOM ,00 50, IZV-2 STROJOPROMET , , KOMPENZACIJA KONZUM ,00 500, KOMPENZACIJA KONZUM ,00 500, IZV-3 GRAD ZAGREB , , IZV-4 VE-MIL , , IZV-5 NETO PLAĆA- 11/ , , IZV-5 DOPRIN. IZ PLAĆE 11/ ,86 986, IZV-5 POREZ I PRIREZ 11/ ,79 190, IZV-5 DOPRIN. NA PLAĆU 11/ ,70 848, IZV-6 PRIJEVOZ 11/ ,00 360,00 UKUPNO 100, ,00 500, ,00 100, ,00 500, ,00 IZDACI 72 Knjiga primitaka i izdataka je evidencija o dnevnim i ukupnim primicima i izdacima neprofitne organizacije u poslovnoj godini. Podaci se u Knjigu primitaka i izdataka unose tek nakon uplata odnosno isplate novčanih sredstava. Iz Primjera je vidljivo da se u Knjizi primitaka i izdataka eviden raju i novčani ekvivalen. U ovom primjeru to je kompenzacija koja je, sukladno Izjavi o prijeboju koju je Udruga Nova nada dostavila Konzumu d.d., provedena 15. kolovoza Donacija jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Grada Zagreba za redovnu djelatnost Udruge Nova nada i donacija koju je na temelju Ugovora o donaciji upla o Strojopromet d.o.o. iz Zagreba eviden rane su u Knjizi primitaka i izdataka na temelju i s datumom izvoda poslovne banke na kojem je uplata navedenih donacija vidljiva. Nadalje, u Knjizi primitaka i izdataka eviden rana je i bruto plaća jednog radni- ka (neto plaća, doprinosi, porez i prirez i doprinosi na plaću), te prijevoz za mjesec studeni. Knjiga primitaka i izdataka zaključuje se na kraju poslovne godine. Pojašnjenje u vezi sa sadržajem Knjige primitaka i izdataka u Primjeru Budući da obveznici jednostavnog knjigovodstva za eviden ranje poslovnih promjena ne koriste računski plan za neprofitne organizacije, u financijskom izvještaju pozicije primitaka i izdataka te financijski rezultat nisu brojčane već opisne. Godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima sastavlja se iz podataka unesenih u Knjigu primitaka i izdataka (dalje u tekstu: KPI) koja po svojoj strukturi ne omogućuje direktan unos podataka u financijski izvještaj. Radi lakšeg snalaženja, ali i zbog povezivanje KPI s godišnjim financijskim izvještajem, u danom Primjeru u KPI je dodan

75 UDK POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA stupac AOP iz godišnjeg financijskog izvještaja o primicima i izdacima. Kod unošenja poslovne promjene u KPI, u stupac AOP upisuje se AOP oznaka iz financijskog izvještaja na kojoj će promjena bi iskazana. Način na koji će neprofitna organizacija podatke iz poslovnih knjiga prenije u KPI, te dalje u godišnji financijski izvještaj ovisi o unutarnjem ustrojstvu računovodstva i načinu vođenja poslovnih knjiga jednostavnog knjigovodstva koje je neprofitna organizacija propisala Statutom ili drugim najvišim aktom. Budući da je cijeli Primjer izrađen u Excel tablicama, autorici je za povezivanje KPI i financijskog izvještaja najjednostavniji način bio upravo opisani način dodavanja stupca AOP iz financijskih izvještaja u KPI. Na opisan način moguće je vodi poslovne knjige jednostavnog knjigovodstva samo u slučaju kada neprofitna organizacija ima malo poslovnih događaja jekom poslovne godine. Upravo zbog povezivanja KPI i financijskog izvještaja potrebno je, kod neprofitnih organizacija s velikim brojem poslovnih događaja, pažljivo odabra računalni program koji podržava povezivanje podataka u poslovnim knjigama za jednostavno knjigovodstvo i propisanog financijskog izvještaja za jednostavno knjigovodstvo. 4. Godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima Članom 12. Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija propisano je da neprofitna organizacija koja udovoljava uvje ma za vođenje jednostavnog knjigovodstva i koja je donijela Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela, sastavlja godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima za prethodnu poslovnu godinu. Izvještaj se sastavlja na Obrascu: G-PR-IZ-NPF. Godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima na Obrascu: G-PR-IZ-NPF sadrži sljedeće podatke: stupac 1 redni broj stupac 2 opis stupac 3 AOP oznaka stupac 4 ostvareno u prethodnoj poslovnoj godini stupac 5 ostvareno u tekućoj poslovnoj godini. U zaglavlje Obrasca: G-PR-IZ-NPF upisuju se sljedeći podaci: Naziv obveznika, poštanski broj, mjesto, adresa sjedišta, RNO broj, ma čni broj, OIB, račun, šifra djelatnos, šifra županije, šifra grada/općine i oznaka razdoblja. U podnožje Obrasca: G-PR-IZ-NPF upisuju se sljedeći podaci: Zakonski zastupnik, osoba za kontakt, telefonski broj, adresa e-pošte, datum sastavljanja izvještaja, potpis zakonskog zastupnika i MP mjesto za pečat. Budući da je Udruga Nova nada tri godine vodila dvojno knjigovodstvo i početkom godine promijenila način vođenja knjigovodstva, ne upisuje podatke u stupac Ostvareno u prethodnoj poslovnoj godini. Iz financijskog izvještaja vidljivo je da podaci o ukupnim primicima i izdacima iz Knjige primitaka i izdataka odgovaraju podacima u financijskom izvještaju Rezultat poslovanja za godinu Udruga Nova nada ostvarila je godine višak primitaka u iznosu od 1.607,00 kn. Iz prethodne poslovne godine prenesen je višak primitaka u iznosu od 100,00 kn. Stanje na žiroračunu na dan 31. prosinca bilo je 1.707,00 kn. Stanje blagajne na dan 31. prosinca bilo je 50,00 kn. Izradom godišnjeg financijskog izvještaja o primicima i izdacima Udruga Nova nada zaključila je poslovnu godinu. O pos gnu- m rezulta ma zakonski zastupnik Udruge Nova nada izvijes t će članove na redovnoj sjednici Skupš ne. 5. Predaja godišnjeg financijskog izvještaja o primicima i izdacima Godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima predaje se Ministarstvu financija, odnosno drugoj ins tuciji koju Ministarstvo financija ovlas za zaprimanje i obradu financijskih izvještaja u roku od 60 dana od isteka poslovne godine. Godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima u elektroničkom obliku objavljen je na internetskoj stranici Ministarstva financija ( Neprofitne organizacije Financijsko izvještavanje) i dio je objedinjenih financijskih izvještaja za neprofitne organizacije. Uz navedeni financijski izvještaj u elektroničkom obliku Ministarstvu financija, odnosno drugoj ins tuciji koju Ministarstvo financija ovlas za zaprimanje i obradu financijskih izvještaja, predaje se i Referentna stranica ovjerena potpisom zakonskog zastupnika i pečatom. Osim financijskog izvještaja u elektroničkom obliku, neprofitna organizacija može Ministarstvu financija, odnosno drugoj ins tuciji, koju Ministarstvo financija ovlas za zaprimanje i obradu financijskih izvještaja, preda financijski izvještaj na propisanom obrascu u papirnatom obliku. Zbog pogrešaka koje su moguće kod ručnog unosa podataka iz papirna h obrazaca u bazu FINA-e, sukladno Upu za izradu i predaju financijskih izvještaja neprofitnih organizacija za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca objavljenoj na navedenoj internetskoj stranici, preporuča se predaja financijskih izvještaja u elektroničkom obliku. 73

76 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK Slika 6. Godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ O PRIMICIMA I IZDACIMA za razdoblje od _ _ do Obrazac: G-PR-IZ-NPF Naziv obveznika: UDRUGA NOVA NADA Poštanski broj: Mjesto: ZAGREB Adresa sjedišta: DUBRAVICA 20 RNO broj: Ma čni broj: OIB: Račun: HR Oznaka razdoblja: Šifra djelatnosti: 9499 Šifra grada/općine: 133 Šifra županije: u kunama (bez lipa) RED.BR. OPIS AOP Ostvareno u prethodnoj Ostvareno u tekućoj poslovnoj godini poslovnoj godini I. PRIMICI 1. Primici od prodaje roba i pružanja usluga ,00 2. Primici od članarina i članskih doprinosa ,00 3. Primici iz javnih izvora na temelju posebnih zakona Primici od donacija (od 4.1.do 4.6.) , iz državnog proračuna iz proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave , od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija od trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba , od građana i kućanstava iz ostalih izvora Primici od kamata i ostale financijske imovine Primici od zakupa, iznajmljivanja i ostale nefinancijske imovine Primici od prodaje dugotrajne imovine Ostali primici (od naknade štete, refundacija i sl.) 014 PRIMICI UKUPNO ,00 II. IZDACI 1. Izdaci za radnike ( ) , plaće (bruto) , doprinosi na plaću ,00 2. Izdaci za naknade troškova radnicima (službena putovanja, prijevoz, stručno usavršavanje) ,00 3. Izdaci za naknade volonterima Izdaci za naknade ostalim osobama izvan radnog odnosa (službeni put i ostalo) Izdaci za usluge (pošta, telefon, najamnina, komunalne, računalne, intelektualne usluge i sl.) ,00 6. Izdaci za materijal i energiju (uredski materijal, sirovine, energija, sitni inventar i auto gume) ,00 7. Izdaci za kamate i usluge platnog prometa Izdaci za dane donacije Izdaci za nabavu dugotrajne imovine , Ostali izdaci (reprezentacija, članarina, ko zacija, premije osiguranja i sl.) ,00 IZDACI UKUPNO ,00 III. VIŠAK/MANJAK PRIMITAKA TEKUĆE POSLOVNE GODINE ,00 IV. VIŠAK/MANJAK PRIMITAKA - PRENESEN IZ PRETHODNE POSLOVNE GODINE ,00 RED. BR DODATNI PODACI AOP Stanje na kraju Stanje na kraju prethodne godine izvještajnog razdoblja 1. Stanje novčanih sredstava na računu ,00 2. Stanje novčanih sredstava u blagajni ,00

77 UDK POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA 3. Stanje oročenih sredstava Obveze po neplaćenim računima Potraživanje za nenaplaćene račune Primitak ostvaren iz sredstava Europske unije Prosječan broj zaposlenih Broj volontera Broj sa volon ranja 039 KONTROLNI ZBROJ 040 Zakonski zastupnik: Ivan Ivić Potpis zakonskog zastupnika Datum: M.P Upute za popunjavanje objedinjenih financijskih izvještaja Financijski izvještaji objavljeni na internetskoj stranici Ministarstva financija popunjavaju se isključivo pomoću računala. Redoslijed popunjavanja financijskih izvještaja je sljedeći: Referentna stranica Na zaglavlje i u podnožje Referentne stranice upisuju se osnovni podaci o neprofitnoj organizaciji. U zaglavlju Referentne stranice je potrebno označi koje knjigovodstvo vodi neprofitna organizacija odgovorom na pitanje: Obveznik vođenja dvojnog knjigovodstva (DA/NE). Neprofitna organizacija obveznik vođenja dvojnog knjigovodstva i neprofitna organizacija koja je donijela Odluku o vođenju dvojnog knjigovodstva iako udovoljava uvje ma za jednostavno knjigovodstvo upisuje DA. Neprofitna organizacija obveznica vođenja jednostavnog knjigovodstva upisuje NE. Tablicu u kojoj su neki financijski pokazatelji iz obrasca, ne popunjava neprofitna organizacija već se ona automatski puni podacima unesenim u same financijske izvještaje Obrasci/Obrazac financijskog izvještaja Popunjavanjem podataka na Referentnoj stranici i odabira načina vođenja knjigovodstva, automatski se popunjava zaglavlje i podnožje financijskog izvještaja propisanog za navedeni način vođenja knjigovodstva. Navedeno znači da se kod odgovora DA (obveznici vođenja dvojnog knjigovodstva) popunjavaju podaci na Obrascima: BIL-NPF i PR-RAS-NPF. Kod odgovora NE popunjavaju se podaci na Obrascu: G-PR-IZ-NPF (financijski izvještaj za jednostavno knjigovodstvo). U financijske izvještaje unose se podaci u kunama bez lipa. Financijski izvještaji predviđeni su za automatsku računalnu obradu, pa se sumarni AOP-i, u obrascima označeni sivom bojom, izračunavaju automatski prema zadanim formulama. Brojčani podaci se unose samo u polja koja nisu obojena. 6. Zaključak Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija koji je stupio na snagu 1. siječnja uređuje se okvir financijskog poslovanja i elemen računovodstvenog sustava neprofitnih organizacija. Poslovanje neprofitne organizacije treba se temelji na načelu dobrog financijskog upravljanja i kontrola te načelu javnos i transparentnos. Zbog potrebe da se sta s čkim podacima obuhva cijeli neprofitni sektor, Zakonom je uvedena obveza dostave financijskih izvještaja svim neprofitnim organizacijama, ali prilagođeno visini prihoda i vrijednos imovine. Neprofitna organizacija koja udovoljava uvje ma za vođenje jednostavnog knjigovodstva, ima obvezu sastavljanja godišnjeg financijskog izvještaja, skraćenog sadržaja u odnosu na neprofitnu organizaciju koja vodi dvojno knjigovodstvo te zadržava obvezu tromjesečnog izvještavanja. Osim novog godišnjeg financijskog izvještaja za obveznike jednostavnog knjigovodstva, Zakonom je uvedena obveza izrade financijskih planova i provođenje samoprocjene učinkovitos i djelotvornos funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola za neprofitne organizacije obveznice vođenja dvojnog knjigovodstva (Pravilnik o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija, NN, br. 119/15). Neprofitna organizacija koja vodi jednostavno knjigovodstvo nije obvezna izrađiva financijske planove ni provodi samoprocjenu. No, mnoge neprofitne organizacije, iako nisu obvezne, radi informiranja svog članstva o pos gnu m rezulta ma poslovanja, izrađuju financijske planove. Takvim načinom unutarnje organizacije sustava upravljanja, neprofitna organizacija uspostavlja temelj za uspješno poslovanje. 75

78 LOKALNA SAMOUPRAVA UDK Mjesni odbori i vijeća nacionalnih manjina kao proračunski korisnici Ivana Jakir-Bajo * Veliki broj upita jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o načinu planiranja, računovodstvenog eviden ranja i izvještavanja o poslovanju mjesnih odbora i vijeća nacionalih manjina, ukazuje na određene specifičnos ovih proračunskih korisnika u odnosu na ostale proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, o čemu piše autorica u ovom tekstu Uvod Zakon o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15) kao krovni akt javnih financija uređuje planiranje, izradu, donošenje i izvršavanje proračuna, upravljanje imovinom i dugovima, upravljanje javnim dugom, zaduživanje i jamstvo države te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, računovodstvo, proračunski nadzor, ali i proračunske odnose u javnom sektoru te druga pitanja u vezi s upravljanjem javnim financijama. Ovaj Zakon sa svim podzakonskim ak ma koji se donose na temelju njega obvezni su primjenjiva ponajprije proračunski i izvanproračunski korisnici, kako na državnoj, tako i na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini te same jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također, pojedine odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na izvanproračunske fondove, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje. Sam Zakon o proračunu utvrđuje mjesnu samoupravu i vijeća manjinske samouprave kao proračunske korisnike. Samim me ih u pogledu prava i obveza u proračunskom sustavu i procesima svrstava uz bok ustanovama te drugim proračunskim korisnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema članku 2. Pravilnika o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 128/09 i 142/14) jesu oni korisnici: 1. kojih je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 2. kojima je izvor prihoda proračun * Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija RH, Zagreb. jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u iznosu od 50 % ili više, te 3. koji su navedeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Predstavnici nacionalnih manjina kao fizičke osobe nisu proračunski korisnici na temelju Zakona o proračunu (to ne isključuje mogućnost njihovog financiranja iz sredstava proračuna). Mjesna samouprava i vijeća manjinske samouprave iako proračunski korisnici nisu navedeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Sam Registar u ime i za račun Ministarstva financija vodi Financijska agencija (dalje u tekstu: FINA) i između ostaloga služi i za kontrolu predaje financijskih izvještaja. Koje su obveze mjesne samouprave i vijeća manjinske samouprave kao proračunskih korisnika, postoje li specifičnos koje proizlaze iz njihove brojnost (primjerice samo u Gradu Zagrebu osnovano je 218 mjesnih odbora) i iznosima kojima raspolažu te koje su obveze jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem području vijeća djeluju opisuje se u nastavku teksta. 2. Djelokrug rada Oblici mjesne samouprave mogu bi mjesni odbor, gradske četvr i gradski kotarevi. Svi su oni pravne osobe. Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 19/13 i 137/15) mjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. On se osniva za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja). Sredstva za obavljanje h poslova osiguravaju se u proračunu općine ili grada. Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora. Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora, pravila

79 UDK LOKALNA SAMOUPRAVA mjesnog odbora, poslovnik o svom radu u skladu sa statutom, financijski plan i godišnji obračun te obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i statutom. U gradovima se mogu statutom osniva gradski kotarevi ili gradske četvr kao posebni oblici mjesne samouprave. Gradski kotar, odnosno gradska četvrt je oblik mjesne samouprave koji se osniva za područje koje predstavlja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima građana. Djelokrug, ovlas i jela gradskih kotareva, odnosno gradskih četvr uređuju se statutom grada na is način kao i kod mjesnih odbora (što je propisano Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi). Radi očuvanja, razvoja, promicanja i iskazivanja svog nacionalnog i kulturnog iden teta pripadnici nacionalnih manjina mogu osniva udruge, zaklade i fundacije te ustanove za obavljanje djelatnos javnog priopćavanja, kulturne, izdavačke (nakladničke), muzejske, arhivske, knjižnične i znanstvene djelatnos. Sukladno svojim mogućnos ma, djelovanje ovih ins tucija financiraju Republika Hrvatska i jedinice lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave. Pripadnici nacionalnih manjina biraju svoje predstavnike radi sudjelovanja u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima po vijećima i predstavnicima nacionalnih manjina u jedinicama samouprave prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina (NN, br. 155/02, 47/10, 80/10 i 93/11). Kandidate za članove vijeća nacionalnih manjina, odnosno kandidate za predstavnike nacionalnih manjina mogu predlaga udruge nacionalnih manjina ili najmanje 20 pripadnika nacionalne manjine s područja općine, 30 s područja grada i 50 s područja županije. Prema Zakonu o Registru vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina (NN, br. 80/11) vijeće nacionalne manjine i koordinacija vijeća nacionalnih manjina su pravne osobe, ali Zakon kaže i da su neprofitne pravne osobe. Da nije odredbi Zakona o proračunu, koji ih deklarira kao proračunske korisnike, vijeća nacionalnih manjina bi u svom poslovanju primjenjivala odredbe Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (NN, br. 121/14), što je s obzirom na njihov djelokrug rada možda i primjerenije. Kako su izmjene i dopune Zakona o proračunu u jeku, vidjet ćemo što će iste donije po ovom pitanju. Svojstvo pravne osobe stječu upisom u Registar vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina koji vodi Ministarstvo uprave prema Zakonu o Registru vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina (NN, br. 80/11) i Pravilniku o obrascima i načinu vođenja Registra vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina (NN, br. 106/11). U Registar vijeća upisuju se i predstavnici nacionalnih manjina te drugi oblici udruživanja nacionalnih manjina koji se osnivaju sukladno međunarodnim ugovorima. Ovisno o subjektu upisa, zahtjev za upis u Registar podnosi predsjednik vijeća, predsjednik koordinacije, predstavnik nacionalne manjine, odnosno osoba ovlaštena za zastupanje drugih oblika udruživanja nacionalnih manjina. Vijeće nacionalne manjine predstavlja i zastupa predsjednik vijeća koji saziva sjednice vijeća i ima prava i obveze određene statutom vijeća. Vijeće donosi program rada, financijski plan i završni račun te statut kojim se uređuju pitanja od značaja za rad. Statut, financijski plan i završni račun vijeća nacionalnih manjina objavljuju se u službenom glasilu jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave za čije je područje osnovano. Za svoje obveze vijeće nacionalne manjine odgovara svojom cjelokupnom imovinom. 3. Financiranje Na temelju statuta, jedinice lokalne samouprave donose akte, najčešće odluke o načinu financiranja djelatnos mjesne samouprave na svom području. Ovim se odlukama utvrđuju i kriteriji za određivanje visine ukupnih sredstava u proračunu za mjesne odbore i kriteriji za raspodjelu h sredstava na mjesne odbore. Budući da su mjesni odbori proračunski korisnici, a još od primjenjujemo programsko budže ranje, sustav financiranja mjesnih odbora također se treba temelji na programskom financiranju. To znači da bi oni mjesni odbori koji predlože kvalitetne programe trebali dobi više sredstava od onih koji imaju manji broj takvih programa ili ih uopće nemaju. U praksi, mjesni odbori najčešće se u stopostotnom iznosu financiraju iz proračuna jedinica lokalne samouprave, iako mogu ostvariva i sredstva donacija, bilo od fizičkih, bilo od pravnih osoba. Prema iskustvima pojedinih lokalnih jedinica, potencijalni donatori spremniji su novčano potpomoći ak vnos mjesnog odbora, ako vijeće mjesnog odbora pripremi kvalitetan program. Izrada takvih programa, pronalaženje donatora i provođenje programa kako je to prezen rano i dogovoreno s donatorom, traži od vijeća mjesnih odbora dodatni trud i kvalita vni pomak u planiranju svojih ak vnos. Pojedini proračuni osiguravaju po cajna sredstva kojima se dodatno s mulira vijeća na pronalaženje donatora. Vijeća nacionalnih manjina i koordinacije vijeća nacionalnih manjina mogu ostvari prihode od svoje imovine, donacija, poklona, nasljedstva ili po drugoj osnovi u skladu sa zakonom. Navedene prihode mogu koris samo za djelatnos i poslove od značaja za nacionalnu manjinu, utvrđenih u njihovim programima rada. Jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave osiguravaju sredstva za rad vijeća nacionalnih manjina, uključujući sredstva za obavljanje administra vnih poslova za njihove potrebe, a mogu osigura i sredstva 77

80 LOKALNA SAMOUPRAVA UDK za provođenje određenih ak vnos utvrđenih programom rada vijeća nacionalnih manjina. Sredstva za ostvarivanje određenih programa vijeća nacionalnih manjina mogu se osigura i u državnom proračunu Republike Hrvatske. Sredstva koja vijeće nacionalne manjine ostvari iz državnog proračuna Republike Hrvatske ili proračuna jedinice ili područne (regionalne) samouprave mogu se koris isključivo za namjene određene proračunom i zakonom, odnosno odlukom kojima se uređuje izvršenje proračuna, odnosno za namjene koje odredi Savjet za nacionalne manjine. Kada vijeće nacionalne manjine nabavlja robe ili usluge ili izvodi radove sredstvima iz proračuna, može ih koris samo pod uvje ma i kako je propisano Zakonom o javnoj nabavi. Članovi vijeća nacionalnih manjina, u pravilu, svoje dužnos obavljaju na dragovoljnoj osnovi i s pažnjom dobrog gospodara. Članovi vijeća nacionalnih manjina iz sredstava vijeća mogu prima samo naknadu troškova koje su imali u obavljanju poslova za vijeće i nagradu, za mjesečno ili neko drugo razdoblje, ako to odobri i do visine koju odobri ministar nadležan za opću upravu. Dva ili više vijeća nacionalnih manjina osnovanih u istoj jedinici lokalne samouprave, dva ili više vijeća nacionalnih manjina osnovanih u različi m jedinicama lokalne samouprave, dva ili više vijeća nacionalnih manjina osnovanih u istoj jedinici područne (regionalne) samouprave te dva ili više vijeća nacionalnih manjina osnovanih u različi m jedinicama područne (regionalne) samouprave mogu radi usklađivanja ili unaprjeđivanja zajedničkih interesa osnova koordinacije vijeća nacionalnih manjina. Administra vne poslove koordinacije vijeća nacionalnih manjina može obavlja jedinica područne (regionalne) samouprave u kojoj je sjedište koordinacije. U pro vnom, prihodi se mogu koris i za obavljanje administra vnih poslova koordinacije. Prostor za rad koordinacije unutar svojeg poslovnog prostora dužna je osigura i odredi vrijeme njegova korištenja sukladno potrebama koordinacije, jedinica područne (regionalne) samouprave u kojoj koordinacija ima sjedište, ako vijeća nacionalnih manjina koja su osnovala koordinaciju ili njihove udruge ne raspolažu poslovnim prostorom u kojem djeluju. 4. Obveze na temelju Zakona o proračunu Kao proračunski korisnici mjesni odbori i vijeća nacionalnih manjina moraju ponajprije primjenjiva odredbe Zakona o proračunu koje se odnose na ključne proračunske procese i to: izradu i izvršavanje financijskih planova vođenje proračunskog računovodstva i izradu i podnošenje financijskih izvještaja. S obzirom na njihovu brojnost i visinu sredstava kojima raspolažu, a s duge strane odgovoros i obveze koje proizlaze iz odredbi Zakona o proračunu i Zakona o fiskalnoj odgovornos, većina administra vnih poslova i vođenje računovodstva prepuštena je najčešće, kod velikog broja mjesnih odbora, ali i vijeća nacionalnih manjina, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ministarstvo financija podržava takva rješenja. Kako iz odredbi Zakona o proračunu proizlazi obveza poslovanja preko jedinstvenog računa proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a posljedično i formiranje lokalnih riznica te ukidanje računa proračunskim korisnicima, preporuka Ministarstva financija je da se mjesnim odborima i vijećima nacionanih manjina računi ni ne otvaraju. Ako nemaju račun i djeluju u okviru jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te su sve njihove ak vnos iskazane u proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, mjesni odbori i vijeća nacionalnih manjina ne moraju sastavlja zasebne financijske izvještaje. U tom slučaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazuju sve prihode i rashode mjesnih odbora i vijeća nacionalnih manjina u svojoj glavnoj knjizi, a nefinancijsku imovinu nabavljenu za njihove potrebe vode kao svoju imovinu (s osigurnim anali čkim praćenjem). U Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji se sastavlja na Obrascu: PR-RAS razine 22 sredstva koja su namijenjena proračunskim korisnicima iskazuju se na podskupini računa 367 po gotovinskom načelu (samo plaćeni rashodi proračunskih korisnika financirani iz prihoda jedinice). Korisnici također iskazuju prihode iz nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave po gotovinskom načelu. Pri izradi konsolidiranih financijskih izvještaja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (razina 23), prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju iz nadležnog proračuna (671) i prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnos (367) se međusobno sučeljavaju i eliminiraju. Među m, zbog činjenice da mjesni odbori i vijeća nacionalnih manjina koji nemaju svoje račune nemaju obvezu sastavljanja financijskih izvještaja i njihove predaje FINA-i, Ministarstvo financija, Državni zavod za sta s ku i Hrvatska narodna banka ne može ni konsolidira izvještaj jedinice i mjesnih odbora, odnosno vijeća nacionalnih manjina. Zbog navedenog jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u Obrascu: PR-RAS razine 22 i razine 23 iskazuju rashode mjesnih odbora i vijeća nacionalnih manjina po prirodnoj vrs rashoda i ne koriste podskupinu 367. Ako posluju preko vlas tog računa, mjesni odbori i vijeća nacionalnih manjina obvezni su primjenjujući

81 UDK LOKALNA SAMOUPRAVA odredbe Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 3/15, 93/15 i 135/15) sastavlja financijske izvještaje, i to za razdoblje od: 1 siječnja do 31. ožujka do 10. travnja: Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima 1. siječnja do 30. lipnja do 10. srpnja: Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o obvezama i Bilješke 1. siječnja do 30. rujna do 10. listopada: Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima 1. siječnja do 31. prosinca do 31. siječnja: Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji, Izvještaj o obvezama i Bilješke. Svi navedeni izvještaji predaju se isključivo nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Financijski izvještaji ne dostavljaju se ni FINA-i, ni Državnom uredu za reviziju. To je uvijek istaknuto okružnicama Ministarstva financija o predaji i konsolidaciji financijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (raspoložive na h p:// Ministarstvo financija je prikupljalo podatke o broju mjesnih odbora i vijeća nacionalnih manjina, koji posluju preko svojih računa kako bi utvrdilo oportunost predaje is h FINA-i. Među m, do daljnjih uputa Ministarstva financija, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u Obrascu: PR-RAS razine 22 i 23 iskazuju rashode mjesnih odbora i vijeća nacionalnih manjina koji se financiraju iz prihoda proračuna po prirodnoj vrs rashoda i ne koriste podskupinu 367. Iako u svoj financijski izvještaj razine 22 uključuju sve rashode mjesnih odbora i vijeća nacionalnih manjina, pa tako i rashode za nabavu nefinancijske imovine, tu nefinancijsku imovinu ne vode kao svoju imovinu. Navedeno treba obrazloži u bilješkama uz financijske izvještaje. Ako mjesni odbor i/ili vijeće nacionalne manjine nije potrošilo sva sredstva doznačena iz proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, jedinica će u svom Obrascu: PR-RAS razine 22 iskaza rashode mjesnog odbora i/ili vijeća nacionalnih manjina, a nepotrošena sredstva preostala na računu mjesnog odbora i/ili vijeća nacionalnih manjina treba iskaza kao potraživanje. Treba istaknu i u slučajevima kada računovodstvo za mjesne odbore i/ili vijeća nacionalnih manjina koji posluju preko vlas tog računa, vodi u ime i za račun sama jedinica lokalne samouprave, ista je obvezna sastavi sve gore navedene financijske izveštaje i u slučaju nadzora ili revizije da ih na uvid. 5. Obveze na temelju Zakona o fiskalnoj odgovornos Prema Zakonu o fiskalnoj odgovornos (NN, br. 139/10 i 19/14) čelnik proračunskog korisnika obvezan je sastavi Izjavu o fiskalnoj odgovornos kojom potvrđuje: zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom, odnosno financijskim planom utvrđenih sredstava. Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (NN, br. 78/11, 106/12, 130/13, 19/15 i 119/15) propisan je izgled i sadržaj Izjave, postupak i rokovi sastavljanja i predaje Izjave te način i rokovi izvještavanja Ministarstva financija o uočenim nepravilnos ma po provedenim provjerama sadržaja izjava. Kako su mjesni odbori i vijeća nacionalnih manjina proračunski korisnici, predsjednik vijeća mjesnog odbora i predsjednik vijeća nacionalne manjine obvezan je sastavi i do 29. veljače tekuće godine za prethodnu preda načelniku općine, odnosno gradonačelniku ili županu nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Izjavu o fiskalnoj odgovornos. Zajedno s Izjavom potrebno je dostavi i popunjeni Upitnik o fiskalnoj odgovornos, Plan otklanjanja slabos i nepravilnos, Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma i Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola za područja koja su bila revidirana (ako je bilo takvih revizija kod mjesnog odbora i vijeća nacionalne manjine). Sve to su obvezni samo čelnici onih mjesnih odbora i vijeća nacionalnih manjina koji posluju preko svojih računa. Prema okružnicama Ministarstva financija, ako mjesni odbor i/ili vijeće nacionalne manjine djeluju u okviru jedinice te nemaju svoj račun, predsjednik vijeća mjesnog odbora i predsjednik vijeća nacionalne manjine nije obvezan sastavi- i preda Izjavu o fiskalnoj odgovornos. 6. Kontrola poslovanja mjesnih odbora i vijeća nacionalnih manjina Na temelju Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (pitanje 75 iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos ) jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna je donije interni akt (uputu, sporazum) kojim uređuje način komunikacije, izvještavanja i drugih ak vnos s proračunskim i izvanproračunskim korisnicima iz nadležnos. Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 78/15) propisuje se, među ostalim odgovornost čelnika za razvoj učinkovitog i djelotvornog sustava unutarnjih kontrola te se definira odnos jedinica 79

82 LOKALNA SAMOUPRAVA UDK lokalne i područne (regionalne) samouprave s proračunskim korisnicima iz nadležnos, u dijelu koordinacije razvoja sustava unutarnjih kontrola. Neovisno o broju zaposlenih i financijskim sredstvima svi proračunski korisnici, uključujući i mjesni odbori te vijeća nacionalnih manjina, koji su obveznici podnošenja Izjave o fiskalnoj odgovornos u obvezi su razvija sustave unutarnjih kontrola prilagođeno posebnos ma svog poslovanja, odnosno u opsegu koji je potreban za osiguranje primjerene kontrole rizika, praćenje učinkovitos poslovanja, pouzdanost financijskih i ostalih informacija te radi osiguranja zakonitos i pravilnos u poslovanju i fiskalne odgovornos. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebaju sagledava funkcioniranje sustava unutarnjih kontrola u cjelini, od najviše razine gdje se definiraju strateški ciljevi i priorite, konsolidiraju financijski planovi i izvješća do proračunskih korisnika iz nadležnos koji su zaduženi za realizaciju strateških ciljeva, troše financijska sredstva iz konsolidiranih proračuna i odgovorni su županu/gradonačelniku/načelniku za način kako funkcioniraju sustavi unutarnjih kontrola u okviru proračunom odnosno financijskim planom dodijeljenih sredstava. Da bi osigurali razvoj i odgovarajuće funkcioniranje sustava unutarnjih kontrola na razini proračunskih korisnika, uključujući i mjesne odbore te vijeća nacionalnih manjina, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebaju internim aktom uredi način suradnje i ak vnos, uključujući sustav izvještavanja radi praćenja ostvarenja ciljeva i utrošenih financijskih sredstava. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo i obvezu kontrolira financijsko poslovanje mjesnih odbora i vijeća nacionalnih manjina, kao i svih drugih proračunskih korisnika iz svoje nadležnos. Moraju pra namjensko trošenje proračunskih sredstava i imaju pravo obustavi plaćanja, ako mjesni odbor i/ili vijeće nacionalne manjine ne dostavi plan i sve druge tražene dokumente, ne omogući kontrolu ili nenamjenski potroši sredstva. Mjesni odbor i vijeće nacionalne manjine kao pravne osobe imaju zakonskog zastupnika (predsjednika vijeća mjesnog odbora i predsjednika vijeća nacionalne manjine) koji odgovara za poslovanje mjesnog odbora i vijeća nacionalnih manjina. Predsjednik vijeća odgovara za stvaranje obveza iznad financijskog plana, a ako mjesni odbor i vijeće nacionalne manjine imaju svoj račun, odgovara i za dospjele neplaćene obveze. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovara za provođenje kontrole nad poslovanjem mjesnog odbora i vijeća nacionalnih manjina. Također, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su prekontrolira, za svakog obveznika iz svoje nadležnos, pa tako i za mjesne odbore te vijeća nacionalnih manjina, dostavljene Izjave o fiskalnoj odgovornos sukladno članku 7. Zakona o fiskalnoj odgovornos i članku 13. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila. Kontrole koje se provode dijele se na formalne i suš nske. Obavi formalnu kontrolu Izjava znači provjeri jesu li pravovremeno dostavljeni svi propisani dokumen, dakle, uz Izjavu i popunjeni Upitnik, Plan otklanjanja slabos i nepravilnos, Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma i Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola za područja koja su bila revidirana (ako je bilo takvih revizija kod mjesnog odbora i/ili vijeća nacionalne manjine). Također, dio formalne kontrole jest i utvrđivanje jesu li u izjavama navedena područja za koje je u Upitniku definirano da postoje slabos i nepravilnos, te je li za utvrđene slabos i nepravilnos sastavljen Plan otklanjanja slabos i nepravilnos? Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave jekom godine obavljaju suš nske kontrole provjerom Upitnika za svakog obveznika, pa tako i za mjesne odbore te vijeća nacionalnih manjina, a na odabranom uzorku pitanja iz Upitnika. Ovom se vrstom kontrola provjerava primjerice je li u konkretnom slučaju dan ispravan odgovor na pojedino pitanje iz Upitnika, drugim riječima jesu li obveznici vjerodostojno odgovorili prilikom davanja Izjave. Ovakve vrste kontrola mogu se obavi kontrolama na licu mjesta, koje podrazumijevaju dolazak kod mjesnog odbora i/ili vijeća nacionalne manjine, te pregled dokumentacije prema referencama iz Predmeta o fiskalnoj odgovornos, odnosno pregled dokumentacije kopirane i uložene u Predmetu. Među m, to može bi i tako da se za uzorak pitanja iz Upitnika zatraži dostava dokumentacije na temelju koje je odgovoreno na pojedino pitanje. Predviđeno je da se novčanom kaznom od 5.000,00 kuna do ,00 kuna kazni za prekršaj predsjednik vijeća mjesnog odbora i predsjednika vijeća nacionalne manjine, ako ne sastavi i dostavi Izjavu i ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom provjere sadržaja Izjave uoče da je dokumentacija na temelju koje je dana Izjava nevjerodostojna. To znači da ovaj prekršaj postoji, primjerice, kada su prilikom davanja odgovora na pitanja iz Upitnika dani odgovori koji se ne mogu potkrijepi dokazima, odnosno dokumen ma ili ako se utvrdi da je u konkretnom slučaju dan potvrdan ili djelomično potvrdan odgovor, a trebao je bi dan nega van odgovor. Optužni prijedlog pro v počinitelja prekršaja sastavlja u ime Ministarstva financija inspektor proračunskog nadzora koji je u postupku nadzora utvrdio radnje kojima je ostvaren prekršaj i podnosi ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave, a prekršajni postupak u prvom stupnju vodi nadležni područni ured Porezne uprave.

83 UDK LOKALNA SAMOUPRAVA Lokalni referendum Željka Tropina Godec * Referendum je oblik neposredne demokracije, tj. oblik neposrednog sudjelovanja građana u vršenju državne, odnosno lokalne vlas i donošenju odluka. Referendumom se građani izjašnjavaju (neposredno i tajno) jesu li za ili pro v određenog zakona, akta, poli čke ili druge odluke koje su već donesene ili se njihovo donošenje planira. U članku autorica sustavno prezen ra sva relevantna pitanja ove teme. 1. Uvod Referendum je oblik neposrednog odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnos za užu ili širu zajednicu, podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili poli čke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa za ili pro v ili s da ili ne. Pojam referendum dolazi od osnovne la nske riječi refe čije značenje bi se moglo označi kao neodlučna borba, a riječ referendum označava riješenu stvar, borbu ili igru. Po raznim kriterijima razlikuje se više vrsta referenduma. Prema širini poli čke zajednice čiji pripadnici odlučuju neposredno referendumom, razlikuje se referendum na razini države kao cjeline koji obuhvaća neposredno odlučivanje svih građana, birača unutar određene države tzv. državni referendum te referendum na razini lokalne poli čko-teritorijalne jedinice tzv. lokalni referendum. Odlučuje li se referendumom o donošenju, odnosno o izmjeni Ustava ili zakona ili nekog drugog općeg akta, razlikuje se ustavotvorni (kons tu vni) referendum i zakonodavni referendum. Nadalje, referendum može bi obvezujući čija odluka je obvezatna za jela državne ili lokalne vlas ili savjetodavni koji se raspisuje, kako bi se konzul rali građani o strateškom ili osjetljivom pitanju za društvo, državu ili lokalnu zajednicu. U ostale oblike osobnog sudjelovanja birača u obavljanju državne vlas i lokalne samouprave spadaju: savjetodavni referendum, zborovi građana i predstavke građana. Slijedom navedenog, referendum je jedan od najraširenijih oblika neposredne demokracije i sudjelovanja građana u donošenju odluka. Referendum omogućuje građanima veću par cipaciju u procesu donošenja odluka bilo da referendum pokreću državna i lokalna jela u skladu s utvrđenom procedurom, bilo da ga pokreću građani sa svojim inicija vama. U slučaju * Željka Tropina Godec, dipl. iur., Zagreb. kada građani pokreću inicija vu za raspisivanje referenduma važno je utvrdi : broj potrebnih potpisa, period prikupljanja potpisa, teritorij na kojem se prikupljaju potpisi, način njihovog prikupljanja, proceduru provjere prikupljenih potpisa i dr. Isto tako, prema međunarodnim standardima u provođenju referenduma potrebno je, kao i na izborima, osigura opće, jednako, tajno i izravno pravo glasa. Ustavom Republike Hrvatske (NN, br. 85/2010 pročišćeni tekst i 5/14, odredbom čl. 87.) utvrđeno je da Hrvatski sabor može raspisa referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga. Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i u supotpis predsjednika Vlade raspisa referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske. O navedenim pitanjima Hrvatski sabor će raspisa referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži 10 % od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Sukladno navedenoj odredbi Ustava na referendumu se odlučuje većinom birača koji su pristupili referendumu. Odluka donesena na referendumu obvezatna je. Nadalje, Ustavom je utvrđeno da se o referendumu donosi zakon. Zakonom se mogu propisa i uvje za održavanje savjetodavnog referenduma. Glede pitanja lokalnog referenduma, odredbom članka 133. stavka. 3. Ustava utvrđeno je da građani mogu neposredno sudjelova u upravljanju lokalnim poslovima, zborovima, referendumima i drugim oblicima neposrednog odlučivanja u skladu sa zakonom i statutom. Ustavom Republike Hrvatske, u članku 45. propisano je da hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu, u skladu sa zakonom. Zakonom o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlas i lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 33/96, 81

84 LOKALNA SAMOUPRAVA UDK /01, 44/06, 58/06, 69/07 i 38/09) uređuju se pitanja u vezi s državnim i lokalnim referendumom, odnosno uređuje se raspisivanje i provedba referenduma i drugih oblika sudjelovanja hrvatskih državljana s biračkim pravom u obavljanju državne vlas i lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Prema zakonskoj definiciji referendum je oblik neposrednog odlučivanja birača u obavljaju državne vlas o pitanjima određenim Ustavom (državni referendum) i o pitanjima iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određenim zakonom i statutom (lokalni referendum). Sukladno Zakonu drugi oblici neposrednog odlučivanja i izjašnjavanja birača u obavljanju državne vlas i lokalne i područne (regionalne) samouprave su: savjetodavni referendum, zborovi građana i predstavke građana. Isto tako, određenja pitanja u vezi s lokalnim referendumom (o kojem će bi više govora u nastavku ovog članka) uređena su pojedinim odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 pročišćeni tekst i 137/15 ispr.). 2. Državni referendum Državni referendum mogu raspisa Hrvatski sabor i predsjednik Republike Hrvatske. Hrvatski sabor može raspisa referendum o prijedlogu za promjenu Ustava Republike Hrvatske, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga. Hrvatski sabor će raspisa referendum ako to zatraži 10 % od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade Republike Hrvatske i uz supotpis predsjednika Vlade raspisa referendum o prijedlogu promjene Ustava Republike Hrvatske ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost i opstojnost Republike Hrvatske. Državni i referendum mora se raspisa radi donošenja odluke o udruživanju Republike Hrvatske u savez s drugim državama. Da bi referendum bio pravovaljan potrebno je da mu pristupi većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača Republike Hrvatske. Odluka je donesena ako se za nju izjasnila većina birača koji su pristupili referendumu. Odluka odnesena na referendumu je obvezatna, što znači obvezu za jela vlas da je provedu. Pravo sudjelovanja na državnom referendumu imaju hrvatski državljani. Na referendumu birači odlučuju neposredno tajnim glasovanjem. Nitko ne može bi pozvan na odgovornost zbog glasovanja na referendumu ili zbog toga što na njemu nije sudjelovao. U Republici Hrvatskoj od osamostaljenja održana su tri državna referenduma: Referendum o hrvatskoj samostalnos 19. svibnja godine. Referendum o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji 22. siječnja godine. Referendum o ustavnoj definiciji braka 1. prosinca godine koji je bio prvi koji je raspisan na temelju prikupljenih potpisa građana. Na sva tri referenduma odluka je donesena potrebnom većinom glasova birača. 3. Lokalni referendum Lokalni referendum može raspisa predstavničko jelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Predstavničko jelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može, pod uvje ma propisanim Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi raspisa referendum o pitanju iz svog samoupravnog djelokruga o kojem predstavničko jelo ima pravo donosi odluke. Na referendumu birači glasuju za ili pro v prijedloga, a kad se odlučuje o jednom između više prijedloga, birači na glasačkom lis ću zaokružuju redni broj prijedloga za koji glasuju. Pravo sudjelovanja na lokalnom referendumu imaju birači koji imaju prebivalište na području jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave za koju je referendum raspisan, odnosno na području općine, grada, odnosno županije i upisani su u popis birača. Na lokalnom referendumu odlučuje se većinom birača koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave u kojoj je raspisan referendum. Odluka donesena na referendumu obvezatna je. Pitanje prava raspisivanja lokalnog referenduma uređeno je i člankom 24. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koji je sustavni propis za područje lokalne i područne (regionalne) samouprave. Sukladno navedenom članku građani mogu neposredno sudjelova u odlučivanju o lokalnim poslovima referendumom i mjesnim zborom građana, u skladu sa zakonom i statutom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Referendum se može raspisa radi odlučivanja o prijedlogu o promjeni statuta, o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga predstavničkog jela, kao i o drugim pitanjima određenim zakonom i statutom. Raspisivanje lokalnog referenduma na temelju odredaba zakona i statuta može predloži najmanje jedna trećina članova predstavničkog jela, općinski načelnik, gradonačelnik ili župan, 20 % ukupnog broja birača u jedinici za koju se traži raspisivanje referendu-

85 UDK LOKALNA SAMOUPRAVA ma, a u općini, gradu i Gradu Zagrebu i većina vijeća mjesnih odbora, odnosno gradskih četvr ili gradskih kotareva na području općine, grada, odnosno Grada Zagreba. Ako je raspisivanje referenduma predložila najmanje jedna trećina članova predstavničkog jela, odnosno ako je raspisivanje referenduma predložio općinski načelnik, gradonačelnik ili župan te ako je raspisivanje referenduma predložila većina vijeća mjesnih odbora, odnosno gradskih četvr ili gradskih kotareva na području općine, grada, odnosno Grada Zagreba, predstavničko jelo dužno je izjasni se o podnesenom prijedlogu, te ako prijedlog prihva, donije odluku o raspisivanju referenduma u roku od 30 dana od zaprimanja prijedloga. Odluka o raspisivanju referenduma donosi se većinom glasova svih članova predstavničkog jela. Drugačija je situacija ako je raspisivanje referenduma predložilo 20 % od ukupnog broja birača u jedinici, predstavničko jelo dostavit će zaprimljeni prijedlog središnjem jelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu u roku od 8 dana od zaprimanja prijedloga. Središnje jelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu će u roku od 60 dana od dostave utvrdi ispravnost podnesenog prijedloga, odnosno utvrdi je li prijedlog podnesen od potrebnog broja birača u jedinici i je li referendumsko pitanje sukladno odredbama Zakona te odluku o utvrđenom dostavi predstavničkom jelu. Ako središnje jelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu utvrdi da je prijedlog ispravan, predstavničko jelo raspisat će (znači dužno je raspisa ) referendum u roku od 30 dana od zaprimanja odluke. Pro v odluke središnjeg jela državne uprave kojom je utvrđeno da prijedlog nije ispravan nije dozvoljena žalba, već se može pokrenu upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske. Predstavničko jelo može raspisa i savjetodavni referendum o pitanjima iz svog djelokruga. Pravo glasovanja na referendumu imaju građani koji imaju prebivalište na području općine, grada, odnosno županije i upisani su u popis birača. Odluka donesena na referendumu obvezatna je za predstavničko jelo, osim odluke donesene na savjetodavnom referendumu koja nije obvezatna. Na postupak provođenja referenduma odgovarajuće se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje provedba referenduma, odnosno Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlas i lokalne i područne (regionalne) samouprave. Na odluke donesene u svezi s referendumom i na referendumu primjenjuju se odredbe članka od 79. do 82. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koje se odnose na nadzor zakonitos rada i akata jela jedinice. 4. Prikupljanje potpisa za lokalni referendum izjašnjavanje birača Ustavom Republike Hrvatske, u članku 45. propisano je da hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu, u skladu sa zakonom. Zakonom o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlas i lokalne i područne (regionalne) samouprave, člancima 8.a do 8.g propisan je i postupak izjašnjavanja birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma (državnog), a iste odredbe analogno se primjenjuju i na postupak izjašnjavanja birača o potrebi da se zatraži raspisivanje lokalnog referenduma. Navedene odredbe bitne su, kako bi birači koji žele inicira postupak izjašnjavanja o potrebi raspisivanja lokalnog referenduma, to učinili organizirano i po određenim pravilima. Tako je člancima od 8.a do 8.g toga Zakona propisano da ako birači ocijene da postoji potreba za raspisivanjem referenduma o prijedlogu za promjenu Ustava Republike Hrvatske, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz djelokruga Hrvatskoga sabora ili o pitanju za koje drže da je važno za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske osnovat će organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma (dalje u tekstu: Organizacijski odbor). Navedeni organizacijski odbor donosi odluku da se pristupi izjašnjavanju birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma, a ta odluka mora sadržava jasno formulirano pitanje o kojem se traži raspisivanje referenduma i rok unutar kojeg će se sakuplja potpisi birača, koji traže raspisivanje referenduma koji ne može bi duži od 15 dana. Izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma može se održava na svakom za to prikladnom mjestu u skladu s odlukom predstavničkog jela jedinice lokalne samouprave (grada ili općine), a Organizacijski odbor je dužan prijavi ta mjesta policijskoj upravi na čijem se području izjašnjavanje održava, pet dana prije početka izjašnjavanja. Mjesta na kojima će se održava izjašnjavanje moraju bi označena i uočljiva s m da njihovo označavanje ne smije sadržava državna obilježja, te svako mjesto mora ima popis s uvezanim listovima koji će sadržava jasno formulirano pitanje o kojem se traži raspisivanje referenduma i jasno odijeljene vodoravne redove označene rednim brojevima. Smisao navede- 83

86 LOKALNA SAMOUPRAVA UDK nih odredbi je uredi izjašnjavanje birača na javnim mjes ma, odnosno mjes ma kojima upravljaju jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradovi. Nadalje, bitno je da se o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma mogu izjašnjava samo osobe, koje u skladu s odredbama Zakona mogu sudjelova na referendumu, a to su birači, odnosno hrvatski državljani s navršenih 18 godina. Dakle, iz navedenih odredaba Ustava i zakona sasvim je jasno da se u postupku izjašnjavanja birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma mogu izjašnjava samo birači, tj. hrvatski državljani s navršenih 18 godina, pri čemu upisuju svoje ime i prezime i jedinstveni ma čni broj građana 1, te se osobno potpisuju. Organizacija za izjašnjavanje birača prepušta se Organizacijskom odboru, koji je dužan postupi na prethodno opisani način, pri čemu Zakon ne utvrđuje izrijekom tko u ime Organizacijskog odbora može sudjelova u prikupljanju potpisa birača. 5. Zakonitost referendumskog pitanja i provjera potpisa birača Kao što je već prethodno navedeno, na temelju odredaba zakona i statuta raspisivanje referenduma može predloži, među ostalim, 20 % ukupnog broja birača u jedinici za koju se traži raspisivanje referenduma. Ako je raspisivanje referenduma predložilo 20 % od ukupnog broja birača u jedinici, središnje jelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu na zahtjev predstavničkog jela će u roku od 60 dana utvrdi ispravnost podnesenog prijedloga, odnosno utvrdi je li prijedlog podnesen od potrebnog broja birača u jedinici i je li referendumsko pitanje sukladno odredbama Zakona te odluku o utvrđenom dostavi predstavničkom jelu. Ako središnje jelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu utvrdi da je prijedlog ispravan (donosi odluku o navedenom), predstavničko jelo raspisat će referendum u roku od 30 dana od zaprimanja odluke. Među m, ako nadležno jelo utvrdi da prijedlog nije ispravan ili nije podnesen od potrebnog broja birača u jedinici, pro v odluke središnjeg jela državne uprave kojom je utvrđeno da prijedlog nije ispravan nije dozvoljena žalba, već se može pokrenu upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske. 1 S obzirom na važeće propise, pri izjašnjavanju birača o potrebi da se raspiše referendum, mišljenje je da se može za iden fikaciju birača koris i osobni iden fikacijski broj (OIB). Ovdje se is če da su brojne kri ke na postojeći zakon i traženja za donošenjem novoga zakona kojim bi se reguliralo pitanje referenduma, među m unatoč tome, potrebi usklađivanja sa Ustavom te izrađenim prijedlozima novog zakona do njegova donošenja još nije došlo. Kako bi središnje jelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu moglo utvrdi ispravnost podnesenog prijedloga, potrebno je prethodno utvrdi ispravnost dostavljenih potpisa birača. Uz provjeru potpisa potrebno je utvrdi i je li referendumsko pitanje u skladu s odredbama mjerodavnih zakona. Slijedom dostavljenog prijedloga, u skladu s odredbama spomenutog Zakona, središnje jelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu dužno je u roku od 60 dana od dostave utvrdi ispravnost podnesenog prijedloga, odnosno utvrdi je li prijedlog podnesen od potrebnog broja birača u jedinici i je li referendumsko pitanje sukladno odredbama Zakona te odluku o utvrđenom dostavi predstavničkom jelu. Odredbama članka 19. i 19.a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, propisani su poslovi koje u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju općine, gradovi, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija, a odredbom članka 20. poslovi koje u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju županije. Radi se o poslovima od lokalnog, odnosno područnog (regionalnog) značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana. Također je propisano da će se posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnos utvrđene navedenim člancima zakona, odredi poslovi obavljanje kojih su jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave dužni organizira te poslovi koji se mogu obavlja. Slijedom navedenog, ako se sadržaj referendumskog pitanja odnosi na materiju propisanu posebnim propisima, središnjem jelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu prije donošenja odluke potrebno je mišljenje nadležnih jela državne uprave, u čijem djelokrugu je primjena i nadzor nad primjenom propisa kojim se uređuje materija na koju se odnosi referendumsko pitanje. Po pribavljenim mišljenjima središnje jelo državne uprave nadležno za lokalnu, odnosno područnu (regionalnu) samoupravu donosi odluku o prijedlogu za raspisivanje referenduma, odnosno nakon što su provjereni potpisi birača i samo referendumsko pitanje, donosi odluku o tome je li prijedlog za raspisivanje referenduma ispravan ili ne, kako je to prethodno navedeno. 6. Raspisivanje lokalnog referenduma Referendum se raspisuje odlukom. Odluku o raspisivanju lokalnog referenduma donosi predstavničko jelo jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Odluka o raspisivanju referenduma sadrži: naziv jela koje raspisuje referendum; područje za koje se raspisuje referendum (cijela jedinica); naziv akta o kojem se odlučuje na referendumu, odnosno naznaku pitanja o kojem, odnosno kojima će

87 UDK LOKALNA SAMOUPRAVA birači odlučiva na referendumu; obrazloženje akta ili pitanja o kojem, odnosno kojima se raspisuje referendum; referendumsko pitanje ili pitanja, odnosno jedan ili više prijedloga o kojem će birači odlučiva ; dan održavanja referenduma. Odluka o raspisivanju lokalnog referenduma objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave, lokalnom dnevnom sku, drugim sredstvima javnog priopćavanja i na drugi pogodan način. Od dana objave odluke o raspisivanju referenduma do dana održavanja referenduma ne smije proći manje od 20 ni više od 40 dana. Nadalje, glede dvojbe za koje područje se može raspisa lokalni referendum, je li za područje cijele jedinice ili za dio područja jedinice, ukazuje se na sljedeće bitne stvari. Odredbom članka 4. stavak 1. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlas i lokalne i područne (regionalne) samouprave propisano je da lokalni referendum može raspisa predstavničko jelo jedinice lokalne samouprave i predstavničko jelo jedinice područne (regionalne) samouprave. Sukladno članku 4. stavak 2. Zakona navedena predstavnička jela mogu pod uvje ma propisanim Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (članak 24. stavak 2.) i statutom raspisa referendum o pitanjima iz svojeg djelokruga o kojem predstavničko jelo ima pravo donosi odluku. Iz navedenog proizlazi da se lokalni referendum može raspisa isključivo o pitanjima iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o kojima predstavnička jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo donosi odluku, te se referendum može raspisa samo povodom prijedloga ovlaštenih osoba. Nadalje, sukladno odredbi članka 5. stavak 3. Zakona na lokalnom referendumu imaju pravo sudjelova birači koji imaju prebivalište na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za koju je raspisan referendum. Također, sukladno članku 24. stavku 7. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pravo glasovanja na lokalnom referendumu imaju građani koji imaju prebivalište na području općine, grada, odnosno županije i upisani su u popis birača. S obzirom na prethodno rečeno, is če se da se lokalni referendum raspisuje za područje cijele jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. 7. Tijela za provedbu i provedba lokalnog referenduma Lokalni referendum provodi povjerenstvo za provedbu lokalnog referenduma u jedinici lokalne samouprave, odnosno jedinici područne (regionalne) samouprave i odbori za provedbu glasovanja na lokalnom referendumu. Sastav povjerenstava i odbora propisan je Zakonom o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlas i lokalne i područne (regionalne) samouprave. Povjerenstvo za provedbu lokalnog referenduma u Gradu Zagrebu, gradu i općini: određuje glasačka mjesta, imenuje odbore najkasnije u roku od osam dana prije održavanja referenduma, određuje vrijeme glasovanja, obavlja tehničke pripreme za provedbu referenduma, brine se za zakonitu provedbu referenduma, utvrđuje i proglašava rezultat referenduma, obavlja i ostale poslove određene zakonom 2. Odbori nadziru i osiguravaju zakonitost i tajnost glasovanja. Glasovanje na lokalnom referendumu obavlja se na glasačkim mjes ma u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Povjerenstva za provedbu referenduma odredit će i javno objavi glasačka mjesta za provedbu glasovanja u jedinicama 2 U vezi s pitanjem promatrača na referendumu, središnje jelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu iznijelo je svoje mišljenje u odgovoru od 3. veljače godine: Provedba referenduma uređena je Zakonom o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlas i lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 33/96, 92/01, 44/06, 58/06, 38/09). Tim se Zakonom promatranje referenduma, kako državnog, tako ni lokalnog, ne predviđa. Dana 01. prosinca godine održan je državni referendum, a prije njegovog održavanja Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske izdalo je Obveze upute broj DR IV o pravima i dužnos ma promatrača poli čkih stranaka, nevladinih udruga i stranih promatrača NN, br. 134/13). Tim je Uputama razrađeno pravo promatranja provedbe državnog referenduma, čime je popunjena postojeća zakonska praznina. Stoga smo mišljenja da nema zapreke da se, u cilju jačanja demokratskih procesa, a u skladu s načelima otvorenos i transparentnos, utvrdi i pravo promatranja lokalnog referenduma. Budući da, a kao što je to uvodno istaknuto, Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlas i lokalne i područne (regionalne) samouprave ne uređuje pravo promatranja lokalnog referenduma, kako bi isto pravo bilo realizirano, Ministarstvo smatra da je potrebno primijeni pravnu analogiju u odnosu na promatranje lokalnih izbora. Naime, Zakon o lokalnim izborima (NN, br. 144/12) koji uređuje lokalne izbore, regulira i razrađuje ins tut promatranja h izbora. U tom smislu u odnosu na promatranje lokalnog referenduma nema zapreke za analognom primjenom odredbi Zakona o lokalnim izborima kojima je uređeno pitanje promatranja izbora. Slijedom toga, primjenom pravne analogije u odnosu na odredbu članka 118. Zakona o lokalnim izborima, a u vezi s pitanjem tko može bi promatrač na lokalnom referendumu, mišljenja smo da promatrači na lokalnom referendumu mogu bi : 1) promatrači poli čkih stranaka registriranih u Republici Hrvatskoj 2) promatrači birača koji su predložili raspisivanje lokalnog referenduma 3) promatrači nevladinih udruga registriranih u Republici Hrvatskoj kao udruga koja djeluje na području neovisnog promatranja izbornih postupaka i/ili promicanja ljudskih i građanskih prava te 4) promatrači međunarodnih organizacija koje djeluju u Republici Hrvatskoj. Povezano s određivanjem promatrača birača koji su predložili raspisivanje lokalnog referenduma u Općini, analognom primjenom odredbe članka 119. Zakona o lokalnim izborima, mišljenja smo da m promatračima potvrdu o svojstvu promatrača izdaje i potpisuje Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma. 85

88 LOKALNA SAMOUPRAVA UDK lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave s naznakom koji će birački glasova na pojedinom glasačkom mjestu (izvadak iz popisa birača), najkasnije pet dana prije održavanja referenduma. Glasovanje na referendumu obavlja se glasačkim lis ćima. Glasački lis ć sadrži pitanje, odnosno jedan ili više prijedloga o kojem, odnosno kojima birač treba odluči na referendumu, a koji moraju bi tako napisani da birač koji glasuje može o pitanju odluči sa za ili pro v, odnosno na nedvojben način odluči se za jedan od danih prijedloga. Glasački lis ć mora bi označen službenim pečatom kako bi se spriječilo krivotvorenje ili zlouporaba. Kada se na referendumu odlučuje o nekom pitanju birač na glasačkom lis ću zaokružuje riječ za ili pro v, a kada se odlučuje o jednom između više prijedloga birač na glasačkom lis ću zaokružuje redni broj prijedloga za koji glasuje. 8. Odluka na lokalnom referendumu Na lokalnom referendumu odlučuje se većinom birača koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave u kojoj je raspisan referendum. Odluka donesena na referendumu obvezatna je za predstavničko jelo jedinice, osim odluke donesene na savjetodavnom referendumu koja nije obvezatna. Na utvrđivanje rezultata lokalnog referenduma odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlas i lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se odnose na državni referendum. Rezultat glasovanja na referendumu utvrđuje se na temelju: ukupnog broja birača upisanih u popise birača i ukupnog broja birača koji su glasovali na referendumu; ukupnog broja nevažećih glasačkih lis ća; ukupnog broja glasova za; ukupnog broja glasova pro v i ukupnog broja glasova za svaki prijedlog. Kod provedbe lokalnog referenduma, povjerenstvo za provedbu referenduma utvrdit će rezultate glasovanja na referendumu te dostavi izvješće i rezultate glasovanja na referendumu predstavničkom jelu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave te će objavi odluku donesenu na referendumu u službenom glasilu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i drugim sredstvima javnog priopćavanja. Ako jedinica lokalne samouprave nema svoje službeno glasilo odluka se objavljuje u službenom glasilu jedinice područne (regionalne) samouprave tj. županije na čijem području se jedinica lokalne samouprave u kojoj je proveden referendum nalazi. Zaključno, Zakonom je propisano da je odluka donesena na lokalnom (kao i na državnom) referendumu obvezatna te da nadležno jelo lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, kao i jelo državne vlas prije proteka roka od godine dana od dana održavanja referenduma nema pravo donije pravni akt ili odluku koja je sadržajno suprotna odluci donesenoj na referendumu. O istom pitanju, odnosno pitanjima ne može se ponovno raspisa referendum prije proteka roka od šest mjeseci od dana održanog referenduma. 9. Troškovi za provedbu lokalnog referenduma Sredstva za provedbu lokalnog referenduma osiguravaju se u proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno općine, grada ili županije u kojoj se lokalni referendum provodi. Članovi povjerenstva za provedbu lokalnog referenduma imaju pravo na naknadu. Visinu naknade predsjedniku i članovima povjerenstva za provedbu lokalnog referenduma određuje sama jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u kojoj se referendum provodi. 10. Zaš ta referenduma Sukladno Zakonu o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlas i lokalne i područne (regionalne) samouprave ustavnost i zakonitost državnog i lokalnog referenduma nadzire Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske i Ustavni sud Republike Hrvatske. Zbog nepravilnos pri provedbi državnog i lokalnog referenduma na glasačkom mjestu, birač ima pravo podnije prigovor Državnom povjerenstvu u roku od 48 sa od završetka glasovanja. Povjerenstvo je dužno donije rješenje o prigovoru u roku od 48 sa od vremena kada mu je dostavljeno očitovanje i glasački materijal na koji se prigovor odnosi. Pro v rješenja povjerenstva podnositelj prigovora ima pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske, u roku od 48 sa od primitka pobijanog rješenja putem samog povjerenstva. Ustavni sud Republike Hrvatske dužan je donije odluku o žalbi u roku od 48 sa od dana primitka žalbe. 11. Ostali oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju Savjetodavni referendum Savjetodavni referendum može raspisa Vlada Republike Hrvatske za područje jedne ili više jedinica lokalne samouprave, odnosno jedinica područne

89 UDK LOKALNA SAMOUPRAVA (regionalne) samoupravi radi prethodnog pribavljanja mišljenja stanovnika tog područja o područnom ustrojstvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Savjetodavni referendum može raspisa- i predstavničko jelo jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave o pitanjima iz svog djelokruga (a djelokrug predstavničkog jela, kao i djelokrug jedinica propisan je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi). Na savjetodavnom referendumu imaju pravo sudjelova birači koji imaju prebivalište na području jedinice, odnosno jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave za koju, odnosno koje je savjetodavni referendum raspisan. Na savjetodavnom referendumu odlučuje se većinom glasova birača koji su izašli na glasovanje. Odluka donesena na savjetodavnom referendumu nije obvezatna za predstavničko jelo. Savjetodavni referendum kao što mu samo ime kaže ima savjetodavni karakter, odnosno njime se prikuplja mišljenje građana o određenom pitanju. Savjetodavni referendum obično raspisuju jela državne ili lokalne vlas kako bi se konzul rali s građanima o strateškim ili osjetljivim pitanjima za društvo, lokalnu zajednicu ili državu. Odluka donesena na savjetodavnom referendumu nije obvezatna, pa se ova vrsta referenduma u određenim slučajevima može koris kao obično zadovoljenje forme, pri čemu izostaje sama svrha referenduma, a to je traženje stava građana i njegovo razmatranje i uzimanje u obzir kod donošenja odluka. Na postupak provođenja savjetodavnog referenduma odgovarajuće se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje provedba referenduma, odnosno provodi se po postupku na koji se provodi državni referendum Zborovi građana Zborovi građana sazivaju se radi izjašnjavanja građana o pojedinim pitanjima od lokalnog značenja, raspravljanja o potrebama i interesima građana te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od lokalnog značaja. Odluka donijeta na zboru građana obvezatna je za mjesni odbor, odnosno odbor gradske četvr, ali ne obvezuje predstavničko jelo jedinice lokalne samouprave, odnosno općine ili grada. Općinsko, odnosno gradsko vijeće može traži mišljenje od mjesnih zborova građana o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz samoupravnog djelokruga općine, odnosno grada, kao i o drugim pitanjima određenim zakonom ili statutom. Mišljenje dobiveno od mjesnih zborova građana, kao što je već navedeno, ne obvezuje općinsko, odnosno gradsko vijeće (članak 24.a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi). Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, odredbama članka 63., propisano je da vijeće mjesnog odbora, u skladu sa statutom, radi raspravljanja o potrebama i interesima građana te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od mjesnog značaja, može sazva mjesne zborove građana. Mjesni zbor građana saziva se za dio područja mjesnog odbora koji čini određenu cjelinu (dio naselja, stambeni blok i sl.). Mjesni zbor građana vodi predsjednik mjesnog odbora ili član vijeća mjesnog odbora kojeg odredi vijeće. Zakonom o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlas i lokalne i područne (regionalne) samouprave, odredbama članka 61. stavcima 1. i 2., propisano je da zborove građana saziva vijeće mjesnog odbora, odnosno odbora gradske četvr, u skladu sa statutom općine ili grada. Zborove građana može sazva i općinsko, odnosno gradsko vijeće radi raspravljanja i izjašnjavanja građana o pitanjima od značenja za pojedinu općinu ili grad. Odluke se na zboru građana donose javnim glasovanjem, osim ako se na zboru većinom glasova prisutnih građana ne donesen odluka o tajnom izjašnjavanju. Člankom 62. predmetnog Zakona propisano je da se način sazivanja zbora građana i način rada zbora građana uređuje statutom općine, odnosno grada. Slijedom navedenog, sva pitanja u vezi s održavanjem mjesnog zbora građana uređuju se općim aktom jedinice lokalne samouprave 3. Nadalje, bitno je istaknu da je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrđeno da su oblici mjesne samouprave mjesni odbori, gradske četvr i gradski kotarevi. Odredbom članka 57. navedenog Zakona, propisano je da se mjesni odbor osniva statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. Mjesni odbor osniva se za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja). Inicija vu i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora, kao i drugih oblika mjesne samouprave, mogu da građani i njihove organizacije i udruženja te druga jela određena u statutu općine, odnosno grada. Člankom 59. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da će se statutom 3 Općim aktom primjerice se uređuje broj birača koji mora izaći na zbor građana da bi ovaj bio pravovaljan, broj glasova koji je potreban za donošenje odluke na zboru i drugo. 87

90 LOKALNA SAMOUPRAVA UDK općine, odnosno grada, u skladu sa zakonom, uredi postupak davanja inicija ve i podnošenja prijedloga za osnivanje mjesnog odbora, djelokrug i ovlas jela mjesnog odbora, utvrđivanje programa rada mjesnog odbora, osnove pravila mjesnog odbora, način financiranja njihove djelatnos, obavljanje administra vnih i drugih poslova za njihove potrebe te druga pitanja od važnos za ostvarivanje njihovih prava i obveza utvrđenih zakonom, statutom i drugim općim aktom predstavničkog jela. Sukladno odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi mjesna samouprava u cijelos spada u djelokrug jedinica lokalne samouprave, a me i pitanje mjesnog zbora građana koji kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju može inicira vijeće mjesnog odbora kao oblika mjesne samouprave ili predstavničko jelo jedinice, odnosno općinsko ili gradsko vijeće. Slijedom prethodno navedenog, jer jedinice lokalne samouprave samostalno svojim općim aktom tj. statutom u skladu sa zakonom uređuju pitanja koja se odnose na mjesnu samoupravu, te isto tako na održavanje mjesnih zborova građana sukladno gore navedenim zakonskim odredbama, primjenjuju se odredbe općeg akta jedinice. Pravo sudjelovanja na zborovima građana imaju birači koji imaju prebivalište na kojem se provodi zbor građana. Birači su građani sa pravom glasa, odnosno građani koji imaju biračko pravo. Na lokalnoj razini, sukladno članku 2. stavku 1. Zakona o lokalnim izborima (NN, br. 144/12) biračko pravo imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina života, a slijedom stavka 2. istog članka pravo bira članove predstavničkog jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te bira općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihove zamjenike imaju birači koji imaju prebivalište na području jedinice za čija se jela izbori provode. Naime, sudjelova u odlučivanju mogu oni koji imaju pravo izjašnjavanja i donošenja odluka, a to su punoljetni hrvatski državljani koji, kad se radi o lokalnoj razini, moraju ima prebivalište na području jedinice u kojoj odlučuju, pa tako i na zboru građana na području za koje se zbor građana provodi. Navedeno se odnosi kako na provedbu lokalnih izbora i lokalnog referenduma, tako i na druge oblike neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju tj. na sudjelovanje na savjetodavnom referendumu, zborovima građana i pri podnošenju predstavki građana. Ovdje se ujedno ukazuje na članak 5. stavak 3. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlas i lokalne i područne (regionalne) samouprave kojim je propisano da na lokalnom referendumu imaju pravo sudjelova birači koji imaju prebivalište na području jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave za koju je raspisan referendum. Nadalje, stavkom 4. istog članka propisano je da na savjetodavnom referendumu i zborovima građana pravo sudjelovanja imaju birači koji imaju prebivalište na području na kojem se provodi pojedini oblik neposrednog sudjelovanja u upravljanju lokalnim poslovima Predstavke građana Građani imaju pravo predstavničkom jelu predlaga donošenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz njegovog djelokruga. O navedenom prijedlogu građana predstavničko jelo mora raspravlja, ako ga potpisom podrži najmanje 10 % birača upisanih u popis birača općine ili grada, odnosno županije te da odgovor podnositeljima najkasnije u roku od tri mjeseca od prijema prijedloga (čl. 25. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi). Građani mogu podnosi predstavke jelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (a i jelima državne vlas ). Predstavka mora bi potpisana i na njoj mora bi navedeno ime i prezime građana koji je potpisuju i njihov jedinstveni ma čni broj (čl. 63. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlas i lokalne i područne (regionalne) samouprave) 5. Tijela jedinica 4 Sukladno članku 59. stavku 2. Zakona o lokalnim izborima iden tet birača utvrđuje iden fikacijskom ispravom, sukladno posebnim propisima. Među m, za utvrđivanje statusa birača nije dovoljna iden fikacijska isprava, već status birača proizlazi samo iz izvoda iz popisa birača. Slijedom navedenog, za utvrđivanje statusa birača, odnosno kako bi se mogao provjeri uredan status birača na određenom području, u skladu sa Zakonom o registru birača (NN, br. 144/12 i 105/15), služi izvod iz popisa birača. Popis birača je dio registra birača koji, između ostalih, sadrži podatke o biračima među kojim i o mjestu prebivališta birača te koji se koris i na izborima za utvrđivanje statusa birača, pa tako i kod drugih oblika neposrednog sudjelovanja u upravljanju lokalnim poslovima. 5 Što se če same forme pribavljanja mišljenja građana, ona zakonom nije izričito definirana. Među m, nedvojbeno je da se pri izražavanju mišljenja građana treba vodi računa o načinu koji će osigura vjerodostojnost i objek vnost rezultata, a iz kojih treba bi vidljivo kada su i s kojom točno definiranom svrhom rezulta dobiveni. Također, važno je da o pribavljenom mišljenju građana postoja pisani dokaz pri čemu je potrebno vodi računa o tome da su svoje mišljenje dali građani s područja na koje se promjena odnosi, te da je mišljenje građana izraženo bilo u održanim mjesnim zborovima građana, eviden ranim valjanim zapisnicima, ili na neki drugi primjeren način kao što su potpisivanje pe cija, anke ranje, ispunjavanje upitnika i slično. Konkretno, u slučaju podnošenja prijedloga građana za donošenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz djelokruga predstavničkog jela jedinice, o tom prijedlogu predstavničko jelo mora raspravlja ako ga potpisom podrži najmanje 10 % birača upisanih u popis birača konkretne je-

91 UDK LOKALNA SAMOUPRAVA lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave dužna su u primjerenom roku odgovori građanima koji su predstavku podnijeli. Člankom 65. stavak 1. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlas i lokalne i područne (regionalne) samouprave propisano je da predstavke mogu podnosi građani koji imaju biračko pravo. Predstavke građana ne obvezuju jelo kojem se podnose. Isto tako, jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna su omogući građanima i pravnim osobama podnošenje predstavki i pritužbi na svoj rad kao i na rad njihovih upravnih jela te na nepravilan odnos zaposlenih u m jelima kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnos. U svezi s navedenim u službenim prostorijama jedinica treba na vidnom mjestu osigura potrebna tehnička i druga sredstva za podnošenje predstavki i pritužbi (primjerice knjiga za pritužbe) i omogući usmeno izjavljivanje predstavke i pritužbe. Iste se mogu posla i pismenim putem. Na podnijete predstavke i pritužbe čelnik jela jedinice lokalne samouprave, odnosno upravnih jela h jedinica dužan je građanima i pravnim osobama da odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno pritužbe. 12. Referendum za opoziv izvršnog jela Izvršno jelo jedinice lokalne i jedinice područne (regionalne) samouprave u općini je općinski načelnik, u gradu gradonačelnik i u županiji župan 6. Općinski nadinice. Kako bi jedinica mogla utvrdi radi li se o prijedlogu najmanje 10 % birača upisanih u popis birača jedinice za koju se prijedlog podnosi, potpisi birača zajedno s podacima iz kojih je vidljivo da se radi o biračima, moraju bi predani nadležnim službama u jedinice kao sastavni dio prijedloga koji se podnosi, a koja će utvrdi radi li se o ispravnom prijedlogu. Pri tome, kako bi se moglo utvrdi radi li se o biračima upisanim u popis birača konkretne jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, podaci birača moraju sadržava ime i prezime, jedinstveni ma čni broj ili OIB te potpis birača. 6 Iznimno od navedenog, izvršno jelo je i zamjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u čelnik, gradonačelnik, odnosno župan i njihov zamjenik koji je izabran zajedno s njima mogu se opozva putem referenduma. Navedeni način opoziva izvršnog jela u jedinici propisan je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Raspisivanje referenduma za opoziv izvršnog jela može predloži 20 % ukupnog broja birača u jedinici u kojoj se traži opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima. Referendum za opoziv ne može se raspisa samo za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. Predstavničko jelo jedinice raspisuje referendum za opoziv na is način koji je utvrđen za raspisivanje lokalnog referenduma kada je is predložilo 20 % birača u jedinici, u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje je li prijedlog podnesen od potrebnog broja birača u jedinici (provjera potpisa birača). Opozva neposredno izabrano izvršno jelo mogu birači koji su ga i izabrali. Odluka na referendumu o opozivu općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika, koji je izabran zajedno s njima donesena je ako se na referendumu za opoziv izjasnila većina birača koji su glasovali, uz uvjet da ta većina iznosi najmanje 1/3 ukupnog broja birača upisanih u popis birača u jedinici. Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrđeno je da se referendum za opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika ne smije raspisa prije proteka roka od 12 mjeseci od održanih izbora (znači u prvoj godini mandata) ni ranije održanog referenduma za opoziv, kao ni u godini u kojoj se održavaju redovni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. Na postupak referenduma za opoziv odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlas i lokalne i područne (regionalne) samouprave. slučajevima propisanim Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (odnosno nakon isteka dvije godine mandata). 89

92 TIM4PIN INFO Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina RB. Vrsta isplate Dopuštena isplata I. Naknade 1. Prijevozni troškovi na službenom U visini stvarnih putovanju izdataka 2. Troškovi noćenja na službenom U visini stvarnih putovanju izdataka U visini stvarnih izdataka prema 3. Troškovi prijevoza na posao i s cijeni mjesečne posla (mjesni i međumjesni) odnosno pojedinačne prijevozne karte javnog prijevoza 4. Uporaba privatnog automobila u 2,00 kn po poslovne svrhe prijeđenom kilometru II. Dnevnice, terenski dodatak i naknada za odvojeni život 1. Dnevnice u zemlji (do osam sa se ne isplaćuje, 8 12 sa 1/2 dnevnice, preko 12 sa puna dnevnica, za 170,00 kn dnevno 1 udaljenos najmanje 30 km) 2. Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora bi udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta 170,00 kn dnevno 2 poslodavca i boravišta zaposlenika) 3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno 4. Pomorski dodatak 250,00 kn dnevno 5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 kn mjesečno 6. Dnevnice u inozemstvu Do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 8/06, primjena od 18. siječnja 2006.) 7. Dnevni troškovi per diem Do propisanog iznosa (objavljeno na www. m4pin.hr) III. Otpremnine i darovi 1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) 8.000,00 kn 2. Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca) 6.400,00 kn 8.000,00 kn za invalide rada 3. Otpremnine zbog ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku na vr šenu godinu rada kod toga 8.000,00 kn poslodavca) 4. Dar djetetu do 15 godina staros 600,00 kn godišnje 5. Dar radniku u naravi (godišnje) 400,00 kn 6. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.) 2.500,00 kn godišnje IV. Potpore 1. Zbog invalidnos zaposlenika 2.500,00 kn godišnje 2. U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika one su neoporezive u ukupnom iznosu) 7.500,00 kn Potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju pravne i 3. fizičke osobe te jedinice lokalne i područne (lokalne) samouprave na temelju svojih općih akata U slučaju smr člana uže obitelji 4. zaposlenika Zbog bolovanja zaposlenika duljeg 5. od 90 dana Potpora za novorođeno dijete do 6. visine proračunske osnovice 3 Djeci poginulih boraca 7. Domovinskog rata 4 8. Darovanje za zdravstvene potrebe 5 Premije dobrovoljnog mirovinskog 9. osiguranja 6 Sredstva koja se fizičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU 10. po jelima akredi ranim 7 u skladu s pravilima EU, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja V. Nagrade zaposlenicima Za navršenih: 10 godina radnog staža 15 godina radnog staža 20 godina radnog staža godina radnog staža 30 godina radnog staža 35 godina radnog staža 40 godina radnog staža i svakih narednih pet godina U ukupnom iznosu isplate 3.000,00 kn 2.500,00 kn godišnje 3.326,00 kn Ukupan iznos primitaka ,00 kn 2.000,00 kn 2.500,00 kn 3.000,00 kn 3.500,00 kn 4.000,00 kn 5.000,00 kn 1 Članak 13., stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak: Ako je na službenom putovanju osiguran jedan obrok (ručak ili večera), neoporezivi iznos dnevnice koji se isplaćuje u novcu umanjuje se za 30 % odnosno za 60 % ako su osigurana dva obroka (ručak i večera). 2 Članak 13., stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak: Ako je radniku na terenu osiguran jedan obrok (ručak ili večera), neoporezivi iznos terenskog dodatka umanjuje se za 30 % odnosno za 60 %, ako su osigurana dva obroka (ručak i večera). 3 Sukladno članku 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu (NN, br. 148/14 i 103A/15). 4 Sukladno članku 9., stavku 2., točki Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH 120/13,125/13, 148/13, Odluka USRH 83/14, 143/14, 136/15), samo na temelju posebnih propisa. 5 Sukladno članku 9., stavku 1., točki 4 Zakona o porezu na dohodak, svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije. 6 Sukladno članku 10., točki 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kn mjesečno. 7 Agencija za mobilnost i programe EU. 8 Sukladno članku 7., stavku 13. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14, 137/15).

93 TIM4PIN INFO VI. S pendije 1. S pendije (učenicima srednjih škola i redovnim studen ma) 2. S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća 3. S pendije iz proračuna EU 4. S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja 1.600,00 kn mjesečno 4.000,00 kn mjesečno u ukupnom iznosu isplate u ukupnom iznosu isplate VII. S pendije, nagrade i naknade sportašima 1. Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko 1.600,00 kn mjesečno usavršavanje 2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima 1.600,00 kn mjesečno 3. Nagrade za sportska ostvarenja ,00 kn godišnje VIII. Primici učenika i studenata 1. Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika ,00 kn godišnje 2. Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada 1.600,00 kn mjesečno 1.1. Isplate zaposlenicima Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. poslodavac može ispla neoporezivo samo zaposlenicima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako ispla telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (članak 14. Zakona o porezu na dohodak) Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44. stavku 20. Pravilnika o porezu na dohodak. Iznimka su neprofitne organizacije i proračunski korisnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu neprofitne organizacije i proračunski korisnici mogu neoporezivo isplaćiva : Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 7., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak. Troškove noćenja i prijevoza na službenom putovanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glase na neprofitnu organizaciju ili proračunskog korisnika. 2. Naknade korisnika državnog proračuna 2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna Na temelju članka 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu (NN, br. 26/16), osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) u godini iznosi 3.326,00 kn Materijalna prava prema kolek vnim ugovorima za državne i javne službenike i namještenike Tablica 2. Pregled materijalnih prava u godini, prema dodacima kolek vnih ugovora* Materijalno pravo Državni službenici i namještenici Službenici i namještenici u javnim službama Dnevnica za službeni put u zemlji 150,00 kn 150,00 kn Terenski dodatak 150,00 kn 150,00 kn Osnovica za isplatu jubilarne nagrade 1.800,00 kn 1.800,00 kn * Dodatak II Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 150/13 isprav. 153/13) i Dodatak III. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 71/16). 9 Pravilnik o dodjeli nagrada sportašima za sportska ostvarenja (NN, br. 46/14). 91

94 92 TIM4PIN INFO 2.3. Jubilarna nagrada Tablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u godini prema dodacima kolek vnih ugovora do donošenja Odluke i Sporazuma Godine neprekidne službe/rada u državnim jelima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave Isplaćeno prema Dodatku II TKU i Dodatku II KU Osnovica: 500,00 kn Sporazum i Odluka Vlade RH Osnovica: 1.800,00 kn Razlika za isplatu (3 2) Neoporezivi iznosi jubilarnih nagrada Neoporezivi iznos razlike (4 5) Oporezivi iznos razlike (4 6) Oporezivo u cijelos Zakonom o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN, br. 41/14, 157/14, 36/15) u razdoblju od 1. travnja do 31. prosinca bilo je uskraćeno pravo na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koje je kolek vnim ugovorima za službenike i namještenike u javnim službama ugovoreno u visini od 4, 8 i 10 %. U godini navedeno pravo se ostvaruje Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se iznosi naknada prikazani u tablici 4. Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna Vrsta naknade Dnevnice za službeni put u zemlji Troškovi noćenja Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe Terenski dodatak Naknada za odvojeni život od obitelji Naknada za odvojeni život kada je osiguran smještaj na teret proračuna Iznos 150,00 kn dnevno Prema priloženom računu 2,00 kn po prijeđenom kilometru 150,00 kn dnevno 1.000,00 mjesečno 500,00 kn mjesečno 2.6. Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14 i 137/15) propisan je neoporezivi iznos dnevnica za službeni put u inozemstvo (visina dnevnica po državama objavljena je na www. m4pin.hr.). 3. Plaće 3.1. Doprinosi Osnovice za obračun doprinosa u godini Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Prema Uredbi o visini minimalne plaće (NN, br. 140/15), minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca godine iznosi 3.120,00 kuna. Najniža mjesečna osnovica Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjesečne osnovice, koja za godinu iznosi 2.812,95 kn (prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa na obvezna osiguranja za godinu; NN, br. 125/15). Najviša mjesečna osnovica Najviša mjesečna osnovica iznosi ,00 kuna. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, nagrada i otpremnina, doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan brutoiznos isplate. Najviša godišnja osnovica Najviša godišnja osnovica iznosi ,00 kuna i primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osiguranje za I. stup.

95 TIM4PIN INFO Stope doprinosa iz plaće i na plaću Tablica 5. Doprinosi iz plaće i na plaću Doprinosi iz plaće Za mirovinsko osiguranje 20 % I. stup 15 % II. stup 5 % Doprinosi na plaću Za zdravstveno osiguranje 15 % Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 % Za zapošljavanje* 1,7 % * Prema odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13 i 152/14), za osnovice staža osiguranja od 1. siječnja 2015., poseban doprinos za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom se ne plaća. Od 1. siječnja poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako nemaju određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom 10, uz 1,7 % doprinosa za zapošljavanje, plaćaju posebnu novčanu naknadu koja se utvrđuje u visini od 30 % od umnoška broja osoba s invaliditetom, koje je obveznik bio dužan zaposli i iznosa minimalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi. Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i povećani doprinos za mirovinsko osiguranje na brutoplaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 6. Tablica 6. Staž osiguranja s povećanim trajanjem* Za 12 mj. staža priznaje se Ukupna stopa doprinosa Stope doprinosa za radnike u I. stupu Stope doprinosa za radnike u II. stupu 14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 % 15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 % 16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 % 18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 % * Sukladno članku 1., točki 3., te članku 17, točki 2. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14). Države članice Europske unije. Države s kojima je međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaš te u inozemstvu (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska, Norveška, Island i Lihtenštajn). Tablica 7. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec* Osnovica za obračun doprinosa u godini 2.812,95 Stopa 20 % Iznos doprinosa 562,59 * Sukladno članku 14., stavku 3. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 26/14, 30/14, 41/14 i 143/14): Iznimno od odredbe stavka 1. točke 2. ovoga članka, za osiguranu osobu koja boravi u inozemstvu na službenom putu, posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu obračunava se po stopi od 20 %. Tablica 8. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu Broj dana u mjesecu Dnevna osnovica u kn 97,00 93,77 90,74 Dnevna obveza u kn 19,40 18,75 18,15 Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, na račun Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje HR poziv na broj: HR OIB ispla telja doprinosa oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) Ako radnik boravi u inozemstvu duže od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osiguranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog dohotka (članak 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14) za vrijeme izaslanja, službenog boravka ili službenog puta u inozemstvu. Doprinos se ne plaća za službena putovanja, boravak ili izaslanje u: 10 Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integra vnih i zaš tnih radionica Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14): a) Poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su prvu godinu plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona). b) Poslodavci su oslobođeni pet godina plaćanja doprinosa na osnovicu, ako su 1. siječnja ili kasnije sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme s osobom koja u trenutku sklapanja tog ugovora ima manje od 30 godina života (čl. 20., st. 5., čl. 7., st. 54. Zakona). 93

96 TIM4PIN INFO 94 Prema Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle osobe u niže navedenim situacijama, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaš tu na radu, te doprinos za zapošljavanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom): a) Nezaposlenu osobu, koja nema više od jedne godine eviden ranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu. b) Dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao nezaposlena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine i zapošljava se na temelju ugovora o radu. Kod podnošenja poreznih prijava za 2015., važno je naglasi da se uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom ne smatraju osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici, koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od ,00 kn godišnje. Na temelju članka 36. stavka 5. Zakona o porezu na dohodak, u svotu od ,00 kn ne ulaze samo primici isplaćeni prema posebnim propisima po osnovi: Socijalnih potpora Doplatka za djecu Primitaka za opremu novorođenog djeteta Obiteljskih mirovina nakon smr roditelja Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za godinu Tablica 9. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama Državni službenici i namještenici Javne službe Državni dužnosnici Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos Bruto osnovica 5.108,84 kn 5.108,84 kn 3.890,00 kn 4.443,958 kn Propis Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09) Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09) Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 151/14) primjenjuje se počevši s plaćom za prosinac 2014., koja je isplaćena u siječnju godine Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja godine 3.3. Minimalna plaća Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 140/15) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca u visini od 3.120,00 kuna. Primjenjuje se od 1. siječnja godine. Tablica 10. Iznos minimalne plaće Brutoiznos za puno radno vrijeme Iznos minimalne plaće Objavljeno u NN, br. Od do ,00 kn 58/11 i 60/11 ispravak Od do ,00 kn Za razdoblje Od do ,78 kn Od do ,61 kn Od do ,55 kn Od do ,00 kn 60/12 51/13 156/13 151/14 140/15 4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad Za prva 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno sedam dana za invalida rada, naknadu isplaćuje poslodavac na svoj teret u visini utvrđenoj kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, uz obvezu obračunavanja i plaćanja doprinosa iz plaće i na plaću, te poreza na dohodak i prireza. U skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13 137/13), Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08 152/14) u tablici 11., dan je pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja, a isplaćuju se na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna. Tablica 11. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna RB Privremena nesposobnost za rad Isplaćuje/ na teret Osnovica za naknadu Isplaćene barem dvije ili više plaća Isplaćena jedna ili ni jedna plaća Visina naknade kod isplata prema stupcu Privremena nesposobnost za rad Isplaćuje 70 %/ 80 %¹/ Prosječna isplaćena Najniža zbog boles od poslodavac od osnovice, plaća u osnovica: 43. dana, odnosno na teret ne više od prethodnih ,05 kn od osmog dana za HZZO-a 4.257,28 kn mjeseca invalide rada 2. Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine od prvog dana Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjeseci Najniža osnovica: 2.780,05 kn 70 % / 80 % / od osnovice, ne više od 4.257,28 kn

97 TIM4PIN INFO 3. Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života od prvog dana 4. Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles od prvog dana 5. Kada je radnik određen za pra telja bolesnika 6. Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe od prvog dana 7. Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem od prvog dana 8. Rodiljni dopust², do 6 mjeseci djetetova života od prvog dana 9. Roditeljski dopust: od šest mjeseci do prve godine Roditeljski dopust: Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete 10. Roditeljski dopust: Od prve godine do iskorištenos (30 mjeseci) 11. Prenatalni pregled (slobodan dan) Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a Isplaćuje HZZO na svoj teret Isplaćuje HZZO na svoj teret Isplaćuje HZZO na svoj teret Isplaćuje HZZO na teret proračuna Isplaćuje HZZO na teret proračuna Poslodavac na svoj teret Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjeseci Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjeseci Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjeseci Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjeseci Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjeseci Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjesec Najniža osnovica: 2.780,05 kn Najniža osnovica: 2.780,05 kn Najniža osnovica: 2.780,05 kn Najniža osnovica: 2.780,05 kn Najniža osnovica: 2.780,05 kn % od osnovice, ne više od 4.257,28 kn 100 % od osnovice, bez ograničenja 70 % od osnovice, ne više od 4.257,28 kn 100 % od osnovice, ne više od 4.257,28 kn 100 % od osnovice, ne više od 4.257,28 kn Redovna plaća 100 % 100 % od osnovice, bez ograničenja 100 % osnovice, ali ne više od 80 % proračunske osnovice = 2.660,80 kn 50 % proračunske osnovice = 1.663,00 kn Ne više od 50 % proračunske osnovice = 1.663,00 kn ¹ Naknada u visini od 80 % isplaćuje se za razdoblje bolovanja od šest do 12 mjeseci. ² Prema članku 24., stavku 8. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13 i 152/14), zaposleni ili samozaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja rodiljnog/ roditeljskog dopusta ima pravo na naknadu, koja iznosi 1.663,00 kuna (50 % proračunske osnovice). Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od: 70 % za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja. 80 % od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci. 50 % zadnje isplaćene naknade plaće nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do tri godine. Zaposlenicima koji su na neprekidnom bolovanju duljem od 18 mjeseci zbog liječenja zloćudih boles i u drugim slučajevima iz članka 52., stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, 80/13 i 137/13), naknada plaće neće se umanjiva na 50 %. Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (članak 56. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju). Ako nije ispunjen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50 kuna) za sve vrijeme trajanja bolovanja. 5. Drugi dohodak Drugi dohodak je razlika između svakog pojedinačnog primitka, što se ne smatra primitkom od nesamostalnog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatnos, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i propisanih izdataka Izdaci koji se priznaju pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka Svota što je iz primitka uplaćena za obvezne doprinose. Paušalni izdatak u visini od 30 % primitka od: a) Autorske naknade što je isplaćena prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima. b) Primitka za profesionalnu djelatnost novinara, umjetnika i sportaša, koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju Porezne uprave. c) Primitka nerezidenta za obavljanje umjetničke, ar s čke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnos, djelatnos povezan s skom, radiom, televizijom i zabavnim priredbama. Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni odbitak. Obveznici koji ostvaruju drugi dohodak ne moraju vodi poslovne knjige i evidencije, osim kad se prijave u Registar poreznih obveznika s namjerom da dohodak utvrđuju kako je propisano za samostalne djelatnos, kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija. 95

98 TIM4PIN INFO Tablica 12. Pregled koeficijenata za preračunavanje neto iz nosa u bruto iznos drugog dohotka Tablica 13. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za doprinose, poreza i prireza na drugi dohodak Stopa prireza Drugi dohodak* Doprinos za MIO 20 % Stopa poreza 25 % Drugi dohodak za koji ne postoji obveza doprinosa** Paušalni izdaci ne Doprinos za MIO ne Stopa poreza 25 % Autorski honorar Paušalni izdaci 30 % Stopa poreza 25 % Umjetnički autorski honorar uz potvrdu ovlaštene udruge Neoporezivi dio 25 % Paušalni izdaci 30 % Stopa poreza 25 % ,00 1, , , , ,00 1, , , , ,00 1, , , , ,00 1, , , , ,00 1, , , , ,00 1, , , , ,00 1, , , , ,25 1, , , , ,50 1, , , , ,00 1, , , , ,50 1, , , , ,00 1, , , , ,00 1, , , , ,00 1, , , , ,00 1, , , , ,00 1, , , , ,00 1, , , , ,00 1, , , , ,00 1, , , , * Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja (stupac 2.) ispla telj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 15 %. ** Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji u slučaju smr radnika, s pendije iznad neoporezivih iznosa i dr. Doprinosi Doprinos za zdravstveno osiguranja Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje Porez i prirez Za sve vrste isplate drugog dohotka Broj i naziv uplatnog računa/iban konstrukcija računa HR Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje HR Državni proračun RH HR Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje Račun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u godini (NN, br. 12/15 i 103/15) 6. Primici izuze od ovrhe Poziv na broj primatelja HR OIB ispla telja doprinosa oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX) HR OIB ispla telja doprinosa oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX) HR OIB ispla telja doprinosa oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX) Poziv na broj primatelja HR OIB ispla telja poreza oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX) Članak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12 i 25/13, 93/14) 11 uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama navedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta: Primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uzdržavanja. Primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju. Primanja po osnovi socijalne skrbi. Primanja po osnovi privremene nezaposlenos. Primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno. Primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i studen ma. Naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika Izmjene i dopune Ovršnog zakona stupile su na snagu 1. rujna 2014.

99 TIM4PIN INFO Primanja po osnovi odličja i priznanja. Rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno. Utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke. Naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada. Dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada. Naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda. Potpore zbog invalidnos radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smr radnika i smr člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada. Ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima. Primitke izuzete od ovrhe po posebnim propisima provjeri u članku Izuzimanja i ograničenja u ovrsi u br. 4/2015 te članku Ovrha na plaći i novčanoj naknadi u broju 11/2015 TIM4PIN magazina. 7. Financijske obavijes Tablica 14. Stope zateznih kamata od 11. rujna do 29. lipnja Razdoblje Subjek Svi subjek Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba javnog prava Godišnja stopa 18 % 15 % 17 %¹ Ostali odnosi 14 % Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba javnog prava 15 %² Ostali odnosi 12 % Propis Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 76/96) Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 72/02. i 153/04) Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09, 82/10 i 1/11) Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11.) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 74/11, 11/12, 1/13 i 83/13) ¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % godišnje. ² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % godišnje. Tablica 15. Stope zateznih kamata od 30. lipnja Ugovorni odnosi Između trgovaca (poduzetnika) međusobno Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava (grad, općina, županija, RH i dr.) dužnik novčane obveze Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava vjerovnik novčane obveze Potrošački ugovori (dužnici su građani kao potrošači) Trgovci kada sklapaju ugovore izvan svoje gospodarske djelatnos Građanskopravni ugovori između građana međusobno Izvanugovorni odnosi Stope zateznih kamata (zakonskih i ugovornih) za isporuke robe ili usluge obavljene nakon 30. lipnja Od do ,40 % 12,40 % Od do ,35 % 12,35 % Od do ,29 % 12,29 % Od do ,14 % 12,14 % Od do ,13 % 12,13 % 15 % 15 % 15 % 15 % 15 % Od do ,14 % 10,14 % 10,14 % Od do ,05 % 10,05 % 10,05 % Od 1.7. do ,88 % 9,88 % 9,88 % 12 % 12 % 12 % 12 % 12 % 8,14 % 8,05 % 7,88 % Tablica 16. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim osobama RH Tromjesečno razdoblje Iznos u kunama Iznos u kunama Iznos u kunama Mjesec Godina bruto neto bruto neto bruto Neto XI/2014. I/ I/ XII/2014. II/ II/ I/2015. III/ III/ II/2015. IV/ IV/ III/2015. V/ V/ IV/2015. VI/ VI/ V/2015.-VII/ VII/ VI/2015.-VIII/ VIII/ VII/2015.-IX/ IX/ VIII/2015.-X/ X/ IX/2015.-XI/ XI/ X/2015.-XII/ XII/ XI/2015.-I/ I/ XII/2015.-II/ II/ I/2016.-III/ III/ II/2016.-IV/ IV/ III/2016.-V/ V/ IV/2016.-VI/ VI/ V/2016.-VII/ VII/

100 98 TIM4PIN INFO 8. Ostale informacije Tablica 17. Otpremnine prema poreznim propisima i prema Zakonu o radu RB Prestanak ugovora o radu Poslovno uvjetovani otkaz Osobno uvjetovani otkaz Osobno uvjetovani otkaz zbog ozljede na radu ili profesionalne boles Odlazak u mirovinu Sporazumni prestanak ugovora o radu Pravo na otpremninu Pravo radnika na otpremninu određuje se kolek vnim ugovorom, ugovorom o radu, pravilnikom o radu, internim ak ma poslodavca te Zakonom o radu Pravo na otpremninu prema Zakonu o radu; NN, br. 93/14 (čl. 126.) nakon dvije godine neprekidnog rada Najmanje: Otpremnina za svaku navršenu godinu rada = 1/3 prosječne brutoplaće ostvarene u posljednja tri mjeseca prije prekida radnog odnosa. Najviše: Prosječna brutoplaća ostvarena u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa 6. Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne boles, te nakon završenog liječenja ne bude vraćen na posao pravo na otpremninu ostvaruje u najmanje dvostrukoj svo od svote koja bi mu inače pripadala (čl. 42. Zakona o radu; NN, br. 93/14) * Čl. 13., st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak. Mogućnost neoporezive isplate Do visine 6.400,00 kuna za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod istog poslodavca * Do visine 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca * Najviše 8.000,00 kuna * Svota koja se isplaćuje u cijelos podliježe plaćanju poreza i doprinosa (kao dohodak od nesamostalnog rada) Tablica 18. Pregled radnih sa po mjesecima u godini Siječanj 168 Srpanj 168 Veljača 168 Kolovoz 184 Ožujak 184 Rujan 176 Travanj 168 Listopad 168 Svibanj 176 Studeni 176 Lipanj 176 Prosinac 176 Ukupan broj radnih sa u godini iznosi Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u kojem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana. Tablica 19. Oznake izvješća na obrascu JOPPD za dane u listopadu Datum u mjesecu Oznaka Obrasca JOPPD Datum u mjesecu Oznaka Obrasca JOPPD Datum u mjesecu Oznaka Obrasca JOPPD Tablica 20. Blagdani i neradni dani u listopadu listopada (subota) Dan neovisnos Tablica 21. Rokovi za podnošenje poreznih izvještaja u listopadu godine za proračune, proračunske korisnike, JLP(R)S izvanproračunske korisnike i neprofitne organizacije Obrazac JOPPD Obrasci PDV za mjesečne obveznike Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S) Skraćeni izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: S-PR-RAS-NPF za razdoblje 1.1. do neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo predaju FINA-i Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS) za razdoblje 1.1. do predaju FINA-i: - proračunski korisnici državnog proračuna - proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne samouprave - proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne samouprave u listopadu na dan isplate primitka ili sljedeći dan u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva do 20. listopada za rujan do 20. listopada za rujan do 20. listopada do 10. listopada Izvještaj o obvezama (Obrazac: OBVEZE) za razdoblje 1.1. do predaju FINA-i: - proračunski korisnici državnog proračuna* do 10. listopada - proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Konsolidirani Izvještaj o obvezama (Obrazac: OBVEZE) za razdoblje 1.1. do predaju do 15. listopada FINA-i: - razdjeli državnog proračuna Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS) za razdoblje 1.1. do predaju FINA-i: do 20. listopada - izvanproračunski korisnici državnog proračuna - izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne samouprave Izvještaj o obvezama (Obrazac: OBVEZE) za razdoblje 1.1. do predaju FINA-i: - izvanproračunski korisnici državnog proračuna do 20. listopada * Proračunski korisnici državnog proračuna Izvještaj o obvezama predaju i nadležnom razdjelu državnog proračuna. Tablica 22. Novi ekonomsko-financijski propisi Naziv propisa Odluka o izmjeni Odluke o minimalnim financijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove u godini Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu Narodne novine, br.: Stupanje na snagu 83/ /

101 TIM4PIN INFO Sveučilišna tiskara d.o.o. HR Zagreb, Trg m. Tita 14 tel.: 385(01) , fax: IBAN: HR , SWIFT: ZABAHR2X porezni broj: OIB: grafič ka re ip pr m a d ig a it ln ak is it 60 godina omputer to c duga tradicija izrade knjiga, monografija, časopisa, brošura, mapa, prospekata, kalendara, letaka, plakata... TIM4PIN MAGAZIN 10/2016. p te la fs of ak tis et r do ad a REKLAME SVE.indd 3 Apple Adobe CS6 okruženje Xerox digitalni tisak Hewlett-Packard Computer to Plate Creo Preps Epson Heidelberg /10/16 13:08