OSVRT NA DRŽAVNI PRORAČUN ZA GODINU. Novi kolektivni ugovor za javne službe. Godišnji obračun poreza iz plaće. Prigodna darivanja zaposlenika

Transcript

1 NAKLADNIK - tim4pin Ulica grada Vukovara 237 A, Zagreb centar@tim4pin.hr TISKANICA - poštarina plaćena u HP-u d.d. u sortirnici Zagreb BROJ 12. prosinac Novi kolektivni ugovor za javne službe Godišnji obračun poreza iz plaće Prigodna darivanja zaposlenika OSVRT NA DRŽAVNI PRORAČUN ZA GODINU 12 Planiranje u neprofitnim organizacijama Izuzeća od javne nabave

2 Aktualna izdanja CBA - analiza troškova i o javnoj nabavi ERASMUS+

3 Riječ glavnog urednika Poštovani čitatelji! Ušli smo u vrijeme Adventa. Konac godine za većinu građana vrijeme je pripreme za blagdan Božića, a potom i dočeka Nove godine. Za vjernike ovo razdoblje ima poseban duhovni značaj i u njihov je život došlo mirno kao i uvijek do sada. Impressum TIM4PIN MAGAZIN Časopis Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora Nakladnik: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Zagreb, Šumetlička 41 tel: 01/ , 01/ , 099/ , 099/ E-pošta: centar@tim4pin.hr OIB ; MBS ; Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb Za nakladnika: Maja Butorac, mag.oec. Glavni urednik: izv.prof.dr.sc. Davor Vašiček Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Mila Kruljac, mag.oec. Tajnica uredništva: Antonija Havidić, mag. oec. Uredništvo: izv.prof.dr.sc. Anto Bajo; dr.sc. Ivan Čevizović; doc.dr.sc. Saša Drezgić, izv.prof.; Mladenka Karačić, dipl.oec.; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.; Ante Loboja, mag.iur.; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić, mag.iur.; Ana Zorić, mag.iur.; Danijela Stepić, mag.oec.; dr.sc. Desanka Sarvan; dr.sc. Ana Marija Sikirić; Iva Šuler, dipl.iur.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; prof.dr.sc. Zdravko Zekić. Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog Oblikovanje naslovnice: DIBS Slike: Turistička zajednica Grada Varaždina Ipak, svake godine sve ranije i intenzivnije, na to nas, podsjeća i šareni asortiman robe u shoping centrima, božićne pjesmice i blještavi ukrasi koji su postavljeni već zakratko nakon dana Svih svetih. Otvaranje i organiziranje što sadržajnijih Dana Adventa postalo je izgleda i stvar prestiža među našim gradonačelnicima i načelnicima. Mediji ažurno prate njihova nastojanja, a poduzetnici koji u njima sudjeluju nadaju se dobroj zaradi koja će uslijediti, ako posjetitelji raznih manifestacija i gastronomske ponude budu dovoljno trošili. Grad Zagreb, kao što i priliči metropoli koja je dva puta proglašena najboljom europskom adventskom destinacijom, ove će se godine još više potruditi kako bi uspjeh ponovio i treći puta. Svim organizatorima poželimo i dobre vremenske prilike bez kojih ovi poduzetničko-politički poduhvati na stvaranju blagdanskog raspoloženja neće u potpunosti postići svoju svrhu. A konačno, barem šetnjom na svježem zraku, s punim ili praznim novčanikom, priuštimo i sebi biti sudionikom brojnih događanja na otvorenom. Srest ćemo tamo zasigurno i neke poznanike i prijatelje koje ne viđamo često. Praznike koji su pred nama, ipak potrudimo se provesti u obiteljskom i prijateljskom zajedništvu, bar nakratko rasterećeni poslovnih briga. Ovim brojem zaključujemo još jednu poslovnu, a ujedno i petu godinu od početka izlaženja našega časopisa. Uobičajeno se povodom jubileja iznose različiti statistički podaci koji taksativno potkrjepljuju rezultate rada i djelovanja u proteklom razdoblju. Ovdje to nećemo činiti premda bismo mogli krenuti od primjerice više od 1100 objavljenih stručnih članaka. Važnije od toga naglasit ćemo činjenicu da je ideja pokretanja časopisa, uz uloženi trud autora i uredništva, opravdana i dokazana vašim petogodišnjim povjerenjem. U zahtjevnim i izazovnim ekonomskim i financijskim uvjetima časopis je postigao zavidnu razinu vaše podrške, te posebice zahvaljujemo čitateljima koji nas vjerno prate od prvih dana. Konac svake, pa tako i ove godine, posebna je prilika da iskreno zahvalimo našim autorima i suradnicima na trudu i nesebičnosti u podjeli znanja i iskustava. Osobno i u ime uredništva, želim vam čestit Božić i Novu godinu! Glavni urednik Autor: Fotoagencija Sjever, Siniša Sović Grafička priprema: Goga Vinter, Sveučilišna tiskara d.o.o. Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg Republike Hrvatske 14, Zagreb Izv. prof. dr. sc. Davor Vašiček

4 SEMINARI I RADIONICE U NAJAVI Praćenje EU projekata u sustavu riznice Upravljanje rizicima i financijsko upravljanje u javnom sektoru Ekonomski najpovoljnija ponuda u praksi Priprema projektnih prijedloga i popunjavanje obrasca A Prikaz novih podzakonskih propisa te izrada plana nabave Novi kolektivni ugovori u javnim službama i porezne novine u Zagreb Osijek Rijeka Split Detaljnije informacije o pojedinoj radionici možete pronaći na

5 Sadržaj RAČUNOVODSTVO Pripreme za godišnji popis imovine i obveza Davor Vašiček FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Pravila izvršavanja Državnog proračuna RH za Ivana Jakir-Bajo, Ana Zorić Osvrt na elemente Državnog proračuna za godinu i projekcije za i godinu Ivana Kunić Prognoza nastavka snažnog rasta u Europi i Hrvatskoj Davor Galinec POREZI I DOPRINOSI Utvrđivanje poreza na kuće za odmor za Mirjana Mahović Komljenović Oporezivanje dobiti neprofitnih i proračunskih subjekata Ivan Čevizović PLAĆE I NAKNADE Novi temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama Mirela Bojić Novine u Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike Vesna Šiklić Odak Obvezni godišnji obračun poreza iz plaća za Mirjana Mahović Komljenović Božićna darivanja radnika u uz evidentiranje i izvještavanje Maja Butorac RADNO PRAVO Porezni tretman prava iz kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike Dražen Opalić Praktična pitanja primjene Ovršnog zakona Gordana Muraja JAVNA NABAVA Izuzeća od primjene Zakona o javnoj nabavi Zoran Vuić Praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave Praksa DKOM-a EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Financijski mehanizmi Kraljevine Norveške i Europskoga gospodarskog prostora mogućnosti financiranja Ivan Škarić Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u okviru ESI fondova Ana Peček POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Planiranje za godinu kod neprofitnih organizacija Ivana Jakir-Bajo Pravni položaj vjerskih zajednica Bernard Iljazović LOKALNA SAMOUPRAVA Donošenje odluka prema Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom Desanka Sarvan ŠKOLSTVO Knjiženje prihoda i rashoda iz programa ERASMUS+ u školama Ivana Vargašević Čonka, Hana Zoričić TIM4PIN INFO Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina 113 Naknade korisnika državnog proračuna 114 Plaće 117 Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnosti za rad 118 Drugi dohodak 119 Primici izuzeti od ovrhe 120 Financijske obavijesti 120 Ostale informacije

6 CBA Koji su osnovni principi izrade CBA analize i gdje se analiza primjenjuje? ekonomske analize. Kako koristiti alate procjena rizika; od analize osjetljivosti do Monte Carlo analize? primjeraka + POKLON: 5 godina poslovanja Više od 300 seminara Više od 9000 polaznika prijave@tim4pin.hr 01/ /

7 U TIJEKU PRETPLATA ZA GODINU POLUGODIŠNJA PRETPLATA LIPANJ PROSINAC GODIŠNJA PRETPLATA PROSINAC Za pretplate do % POPUSTA na izdanje po izboru Cijena PDV) 600,00 kn 1.100,00 kn 20% POPUSTA ZA 5 I VIŠE PRETPLATA Više pogodnosti, cijena nepromijenjena! Specijalizirane rubrike po djelatnostima: komunalno gospodarstvo, kultura,

8 CIJENA: 20% popusta Autori: 01/ /

9 2017. CIJENA: 20% popusta Autori: Urednica: 01/ /

10 ORGANIZIRA PRAKTIČNU RADIONICU NA TEMU: Novi kolektivni ugovori u javnim službama i porezne novine u prosinca 2017., Zagreb 18. prosinca 2017., Osijek 19. prosinca 2017., Rijeka 20. prosinca 2017., Split Iz programa izdvajamo: NOVI TKU ZA JAVNE SLUŽBE Novine u odnosu na ranije važeći TKU Novi način obračuna troška prijevoza Novine kod troškova službenih putovanja Novo definiranje staža kod istog poslodavca Isplata božićnica i regresa, dara djetetu ( ) * NOVI KU ZA DRŽAVNE SLUŽBE Troškovi službenih putovanja razlike od odredbi TKU Trošak prijevoza na posao i s posla razlike od odredbi TKU Pravo na isplatu jubilarnih nagrada Božićnice i regresi, darovi za dijete Novosti kod korištenja g.o. u više dijelova ( ) * AKTUALNOSTI KOD POREZA NA DOHODAK Novosti u oporezivanju dohotka od Drugi dohodak radnicima posebnosti kod obračuna Plaća u naravi i specifičnosti kod obračuna Isplata božićnica kod o vrha ( ) * * Detaljnije o programu i prijavi saznajte na MATERIJAL PREDAVAČI ODRŽAVANJE KOTIZACIJA UPLATE Radni materijal, prezentacije predavača, TIM4PIN Magazin i Porezni priručnik za proračunske i neprofitne organizacije. TIM4PIN savjetnici i suradnici iz nadležnih ministarstava. MJESTO: VRIJEME: Zagreb Osijek Rijeka Split ,00 kn (uključen PDV) i 590,00 kn za svakog sljedećeg sudionika iz iste institucije. IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR s pozivom na broj: OIB, model: 00, svrha uplate: ime i prezime polaznika. Detaljnije o programu i prijavi na

11 UDK Pripreme za godišnji popis imovine i obveza Davor Vašiček * RAČUNOVODSTVO Kvalitetno obavljeni popis jedna je od pretpostavki realnos financijskih izvještaja, a poglavito bilance. Organizacijski i drugi aspek popisa uređuju se internim ak ma i odlukama koje su u nadležnos zakonskog predstavnika. U članku se kao i svake godine podsjeća na neke pripremne pravne i organizacijske aspekte provođenja popisa, te ukazuje na posebnos pojedinih postupaka. O poreznom i računovodstvenom statusu inventurnih razlika pisat će se u sljedećem broju časopisa s obzirom na to da računovodstvena i porezna obrada popisnih elaborata slijedi tek po stvarnim i formalno-pravno reguliranim odstupanjima knjigovodstvenog i stvarnog stanja. 1. Obveza, predmet i organizacija popisa 1.1. Zakonska podloga Potreba i važnost provedbe redovnog popisa cjelokupne imovine i obveza za proračune, proračunske korisnike i neprofitne organizacije suš nski je vrlo bitna u kontekstu realnog iskazivanja financijskog rezultata, ali i internog nadzora poslovanja. Obveza obavljanja popisa na početku poslovanja i na kraju svake poslovne godine određena je Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 124/14, 115/15, 87/16) i Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (NN, br. 121/14). Iznimno, proračun i proračunski korisnici koji obavljaju muzejsku djelatnost, popis građe mogu obavi u roku koji nije duži od pet godina, a proračun i proračunski korisnici koji obavljaju knjižničnu djelatnost popis knjižnične građe mogu obavi u roku koji nije duži od roka za provođenje obvezne redovne revizije knjižnične građe utvrđenog posebnim podzakonskim aktom. Popis vojnih nekretnina kojima upravlja odnosno raspolaže ministarstvo nadležno za obranu može se obavi u roku koji nije duži od tri godine. Popis imovine ima i poseban značaj u kontekstu kon nuiranih ak vnos na unaprjeđenju sustava upravljanja državnom imovinom 1. Državni proračun i proračuni * Dr. sc. Davor Vašiček, izv. profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. 1 Naime, Ministarstvo financija svojim je aktom (Klasa: /12-01/127; Ur. broj: /13-7) dostavilo na postupanje Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) i Centru za postupanje i prodaju: Naputak o vrs, načinu prikupljanja i sadržaju podataka i informacija o državnoj imovini za potreba vođenja Registra državne imovine i sastavljanje Bilance državne imovine. Također, svim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog i lokalnih proračuna te svim drugim korisnicima državne imovine dostavljena je obvezujuća: Uputa o priznavanju, mjerenju JLP(R)S-a te njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici kao i drugi vlasnici i/ili korisnici državne imovine dužni su sa stanjem na dan 31. prosinca svake godine proves sveobuhvatni popis državne imovine kojom raspolažu/upravljaju, a neovisno o pravnoj osnovi korištenja te imovine (knjižno vlasništvo, izvanknjižno vlasništvo, druga pravna osnova korištenja, bez dokumen rane pravne osnove) i neovisno o svom pravnom statusu. Pri tome su se državni proračun i proračuni JLP(R) S-a, te njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici dužni pridržava članka 15. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu, dok se trgovačka društva i pravne osobe s javnim ovlas ma kao i ustanove kojima je jedan od osnivača Republika Hrvatska ili Vlada Republike Hrvatske pridržavaju odredbi propisa koji uređuju računovodstveni sustav sukladno njihovom pravnom statusu. Na temelju provedenog popisa i konsta ranog stvarnog stanja potrebno je uskladi /ustroji anali čke evidencije i/ili pomoćne poslovne knjige o svim pojavnim oblicima imovine i to tako da: Anali čke evidencije i pomoćne knjige o nekretninama moraju sadržava najmanje podatke i informacije propisane Uredbom o Registru državne imovine (NN, br. 55/11) 2. Anali čke evidencije i pomoćne knjige o financijskoj imovini-dionicama i udjelima moraju sadržava najmanje podatke i informacije propisane Uredbom o Registru državne imovine. i eviden ranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske (Klasa: /12-01/127; Ur. broj: /13-7). 2 Oblik anali čke kar ce s podacima i informacijama propisanim Uredbom o Registru državne imovine utvrđuje Državni ured za upravljanje državnom imovinom. 9

12 RAČUNOVODSTVO UDK Anali čke evidencije i pomoćne knjige o ostalim oblicima imovine moraju sadržava podatke potrebne za učinkovito upravljanje. Anali čka knjigovodstva i evidencije imovine obvezno se usklađuju s podacima u glavnoj knjizi Predmet popisa Popisom treba utvrdi stvarno stanje: Vlas te imovine (nefinancijske i financijske): dugotrajne i kratkotrajne nefinancijske (zaliha materijala, proizvoda i robe) imovine, financijske imovine (novčanih sredstava, depozita, jamčevnih pologa, vrijednosnih papira, dionica i udjela u glavnici, potraživanja) i obveza. Popis uključuje i tuđu imovinu eviden ranu u izvanbilančnoj evidenciji (npr. sredstva u financijskom najmu-leasingu, fiducijarna i hipotekarna vlasništva isl.) kao i potencijalne obveze koje se također prate u izvanbilančnoj evidenciji (npr. dana jamstva, instrumente osiguranja i sl.). Radi se naime o elemen ma koji mogu ima značajan utjecaj na poslovanje u budućnos. Računovodstvenim propisima naložena je obveza zakonskog predstavnika da osniva povjerenstvo/a za popis, određuje datum popisa, rokove obavljanja popisa i dostavljanja izvještaja s priloženim popisnim listama. Zakonski predstavnik proračunskog i neprofitnog subjekta o tome obvezno donosi odluku. Odlukom se određuje koja i koliko povjerenstava za popis se osniva, formira središnje (centralno) povjerenstvo, ako se to ocijeni potrebnim, postavlja plan i predmet popisa, utvrđuju rokovi obavljanja popisa i dostavljanja izvještaja te imenuju predsjednici i članovi povjerenstava. Povjerenstva za popis osnivaju se prema stvarnim potrebama, odnosno veličini kao i organizacijskim i poslovnim specifičnos ma organizacije. Povjerenstvo za popis, u pravilu, ima predsjednika i najmanje dva člana. Broj članova povjerenstva mora zadovolji potrebu sveobuhvatnos popisa te dane rokove u kojima popis mora bi izvršen. Predsjednik i članovi povjerenstva ne mogu bi zaposlenici koji upravljaju materijalnim i novčanim vrijednos ma, koje su predmet popisa te zaposlenici koji obavljaju kontrolu i nadzor. Time se osigurava veći stupanj nepristranos popisa. Pri izboru predsjednika i članova povjerenstva treba ima na umu i njihovu stručnost kao jamstvo kvan ta vne i kvalita vne vjerodostojnos informacija o stvarnom stanju imovine i obveza. Kod korisnika državne imovine, sastav povjerenstava za popis imovine, u pogledu stručnos i kompetencija valja po mogućnos odredi i u skladu s obvezom sveobuhvatnog popisa državne imovine preciziranom spomenutom Uputom Ministarstva financija o priznavanju, mjerenju i eviden ranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske. Sve osobe odgovorne za popis trebaju bi upoznate sa svojim obvezama koje proizlaze iz dodijeljenih im zadataka, ali i odgovornos. Predsjednik i članovi povjerenstva za popis odgovorni su za: točnost stanja utvrđenog popisom pravilno sastavljanje popisnih lista pravodobno obavljanje popisa vjerodostojnost i točnost izvještaja o obavljenom popisu. U nastavku se daje primjer Odluke o popisu proračunskog subjekta koja je za potrebe popisa osnovao više od jednog povjerenstva. Primjer je u potpunos primjenjiv i na neprofitne organizacija uz prilagodbe pravnih izvora. Klasa: Ur.broj: Varaždin, 3. prosinca godine Na osnovi odredbe članka 16. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. NN 124/14, 115/15, 87/16) i članka xx. Statuta XXX ravnatelj YYY, donosi O D L U K U o popisu imovine, obveza i potraživanja I. Poradi utvrđivanja stvarnog stanja imovine i obveza i vjerodostojnos knjigovodstvenih evidencija, na dan 31. prosinca godine, nalaže se provođenje popisa: 1. Nefinancijske imovine neproizvedene dugotrajne imovine proizvedene dugotrajne imovine plemeni h metala i ostalih pohranjenih vrijednos sitnog inventara nefinancijske imovine u pripremi proizvedene kratkotrajne imovine 2. Financijske imovine novca na računima i u blagajni depozita i jamčevnih pologa danih zajmova vrijednosnih papira dionica i udjela u glavnici potraživanja 3. Obveza. II. Za obavljanje popisa osnivaju se sljedeća povjerenstva: 1. Središnje povjerenstvo u sastavu: predsjednica član član rezervni član 2. Povjerenstvo za popis nefinancijske imovine u sastavu: predsjednik član član rezervni član

13 UDK RAČUNOVODSTVO 3. Povjerenstvo za popis financijske imovine u sastavu: predsjednica član član rezervni član 4. Povjerenstvo za popis obveza u sastavu: predsjednica član član rezervni član III. U svako povjerenstvo imenuju se predsjednik i dva člana, te rezervni član. Ako predsjednik ili član povjerenstva nije u mogućnos sudjelova u radu povjerenstva, rezervni član mijenja člana povjerenstva, a prvi član mijenja predsjednika. Član povjerenstva može bi svaki zaposlenik koji ne rukuje ni je odgovoran za sredstva koja se popisuju. IV. Organizaciju sveukupnog popisa provodi Središnje povjerenstvo, a organizaciju popisa pojedinih oblika imovine i obveza predsjednik za to imenovanog povjerenstva. V. Povjerenstva će do 15. siječnja dostavi izvještaje o obavljenom popisu Središnjem povjerenstvu. U svojim izvještajima povjerenstva su dužna konsta ra naturalne razlike, po mogućnos obavi procjenu viškova i manjkova poštujući načela procjene utvrđene Uputom Ministarstva financija o priznavanju, mjerenju i eviden ranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske (Klasa: /12-01/127, Ur. br.: /13-7 od ). Uz navedeno povjerenstva će naves uzroke nastalih razlika te po potrebi predloži otpis, odnosno rashodovanje imovine. VI. Središnje povjerenstvo će objedini izvještaje povjerenstava i izradi skupni izvještaj o obavljenom popisu, preispita utvrđene viškove i manjkove, te prijedloge za otpis, odnosno rashodovanje i dostavi ga do 20. siječnja Ravnatelju. Ravnatelj Dostavi : članovima Povjerenstava 2. Pripremne radnje Prije samog provođenja fizičkog popisa potrebno je da povjerenstvo za popis i odjeli u kojima se obavlja popis obave pripremne radnje. Temelji m pripremnim radnjama olakšava se sama provedba te osigurava izvršenje popisa u predviđenim rokovima. Pripremne radnje popisnog povjerenstva čine: Plan rada u kojemu su popisani svi poslovi popisa. Utvrđivanje rokova obavljanja pojedinih poslova popisa. I pribavljanje popisnih lis. Središnje povjerenstvo, ako je osnovano, pisano obavještava predsjednike i članove povjerenstva o obvezi i rokovima pripremnih radnji. Pripremne radnje obvezni su obavi i odjeli u kojima se obavlja popis, a one se sastoje od: Osiguranja dostupnos imovine popisu. Omogućavanja dostupnos dokumentacije o imovini i obvezama koje su predmet popisa. Provjera postojanja inventarnih brojeva na imovini. Kod potraživanja i obveze potrebno je provjeri je li za svako potraživanje odnosno obvezu, za koju postoji pravni temelj, ispostavljen dokument, te jesu li svi poslovni događaji iz dokumenata proknjiženi. Usklađivanja podataka eviden ranih u pomoćnim knjigama i evidencijama sa stanjem u glavnoj knjizi. Sve osobe odgovorne za popis trebaju bi upoznate sa svrhom popisa, njihovim zadacima, odgovornošću i drugim pitanjima važnim za početak popisa. 3. Provedba popisa Prvi zadatak povjerenstva za popis pri provedbi samog popisa sastoji se od utvrđivanja, mjerenja i prebrojavanja predmeta popisa. Podaci dobiveni popisom unose se pojedinačno u naturalnim i novčanim izrazima u popisne liste. Popisne liste se za m potpisuju od strane predsjednika, te svih članova povjerenstva čime se potvrđuje njihova vjerodostojnost. Nakon unošenja stvarnog i knjigovodstvenog stanja u popisne liste utvrđuju se količinske razlike između stanja utvrđenog popisom i knjigovodstvenog stanja. Ustanovljene razlike se vrijednosno obračunavaju. Povjerenstvo za popis utvrđuje uzroke h razlika i daje prijedlog njihove likvidaciju. Kod popisivanja imovine i obveza potrebno je utvrdi redoslijed obavljanja popisa materijalne i nematerijalne imovine, potraživanja i obveza te uoči razlike. Nematerijalna imovina, potraživanja i obveze popisuju se temeljem njihovih iskaza u knjgovodstvenim evidencijama. Popis zapravo predstavlja provjeru njihove pravne i knjigovodstvene utemeljenos. Sve promjene nastale od dana popisa do datuma pod kojim se provodi popis (31. prosinac 2017.) moraju se pridoda ili oduze od popisom utvrđenog stvarnog stanja u popisnim listama, ovisno o poslovnim događajima i transakcijama, tako da se dobije stvarno stanje na datum 31. prosinca Izvještaj o obavljenom popisu Svako povjerenstvo obvezno je nakon obavljenog popisa sastavi izvještaj o rezulta ma obavljenog popisa i uz njega priloži popisne liste. Središnje povjerenstvo (ako je osnovano), uz izvještaje povjerenstava, sastavlja izvještaj o općim opažanjima pri popisu. Izvještaj povjerenstva o obavljenom popisu treba sadržava : Mišljenja o utvrđenom manjku odnosno višku. Prijedlog načina knjiženja utvrđenog manjka odnosno viška. 11

14 RAČUNOVODSTVO UDK Mišljenje o sumnjivim i spornim potraživanjima kao i nenapla vim te zastarjelim potraživanjima. Mišljenje o načinu likvidacije trajno neupotrebljive dugotrajne nefinancijske imovine i obustavljenih inves cija. Primjedbe i izjave zaposlenika koji rukuju materijalnim i novčanim vrijednos ma o ustanovljenim razlikama i eventualne druge primjedbe. Objašnjenje viškova odnosno manjkova koji su nastali kao posljedica mogućih pogrešaka zbog zamjene pojedinih vrsta odnosno dimenzija istovrsnog materijala, sitnog inventara i dr. Prijedlog mjera za otklanjanje nedostataka. 5. Usklađivanje knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem Nakon razmatranja izvještaja o obavljenom popisu zakonski predstavnik odlučuje o: 1) Načinu likvidacije utvrđenih manjkova. 2) Načinu knjiženja utvrđenih viškova. 3) Visini otpisa nenapla vih i zastarjelih potraživanja i obveza. 4) Rashodovanju proizvedene dugotrajne imovine i sitnog inventara. 5) Mjerama pro v osoba odgovornih za manjkove, oštećenja, neusklađenos knjigovodstvenog i stvarnog stanja, zastaru i nenapla vost potraživanja i sl. Na temelju odluka zakonskog predstavnika potrebno je uskladi stanja imovine, obveza i izvora iskazanih u knjigovodstvu s njihovim stvarnim stanjima ustanovljenim u izvještaju o popisu. Utvrđene popisne (inventurne) razlike viškove i manjkove eviden ra se u knjigovodstvenim evidencijama na temelju naloga za knjiženje koje u tu svrhu sastavlja voditelj računovodstva, a daje zakonski predstavnik. U nastavku se daje primjer Odluke o otpisu potraživanja i obveza proračunskog korisnika XXX, a koji je u potpunos primjenjiv i za neprofitne organizacije uz prilagodbu pravnog izvora: Na osnovi članka 16. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 124/14, 115/15, 87/16), članka xx. Statuta proračunskog korisnika XXX Upravno vijeće XXX na sjednici održanoj 28. siječnja 20xx., donijelo je ovu: O D L U K U o otpisu potraživanja i obveza na dan 31. prosinca godine I. Ovom Odlukom Upravno vijeće proračunskog korisnika XXX na osnovi prijedloga Središnjeg povjerenstva za popis imovine, obveza i potraživanja sa stanjem na dan 31. prosinca godine, otpisuje: 1. Potraživanja u ukupnom iznosu od kn s osnova: a) kn b) kn c) kn 2. Obveze proračunskog korisnika XXX u ukupnom iznosu od kn s osnova: a) kn b) kn Tablice s pojedinačno navedenim prijedlozima za otpis potraživanja i obveza po pravnim i fizičkim osobama sastavni su dio ove Odluke. II. Zadužuju se nadležne službe proračunskog korisnika XXX da izvrše otpis potraživanja i obveza iz točke I. ove Odluke u poslovnim knjigama proračunskog korisnika XXX. III. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja. Klasa: Ur.broj: Zagreb, 28. siječnja Predsjednik Upravnog vijeća Prema računovodstvenim propisima zakonski predstavnik obvezan je na temelju izvještaja o popisu i priloženih popisnih lista odluči između ostaloga i o rashodovanju sredstva, opreme i sitnog inventara. Pritom valja vodi računa o mogućim statutarnim ograničenjima zakonskog predstavnika u pogledu pojedinačne vrijednos o kojoj on može samostalno odlučiva. Imovina koja više nije za upotrebu rashoduje se na temelju odluke o rashodovanju. Odlukom o rashodovanju utvrđuje se imovina koja je za rashodovanje uz navođenje njezine nabavne i sadašnje vrijednos te ispravka vrijednos. Is m se aktom može utvrdi kako će se dalje postupa s rashodovanom imovinom, iako se u praksi to često propisuje posebnim Odlukama. Rashodovanu imovinu moguće je uniš ili otuđi. Kad govorimo o otuđenju mislimo prvenstveno na prodaju ili doniranje. Bitno je naglasi da se isknjiženje imovine iz knjigovodstvene evidencije ne provodi na temelju odluke o rashodovanju, već izvornih dokumenata o primopredaji pri prodaji ili donaciji (ako se rashodovana imovina prodala ili donirala), odnosno komisijskog zapisnika o uništenju rashodovane imovine (ako se rashodovana imovina dala uniš ) ili odgovarajućeg dokumenta o preuzimanju imovine od strane specijaliziranih subjekata za skrb o otpadu.

15 UDK FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Pravila izvršavanja Državnog proračuna RH za Ivana Jakir-Bajo * Ana Zorić ** Zakonom o izvršavanju državnog proračuna, koji se svake godine donosi uz državni proračun, utvrđuju se opseg zaduživanja, jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, po cajne mjere u gospodarstvu, korištenje vlas h i namjenskih prihoda i primitaka, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava i druga pitanja povezana s izvršavanjem proračuna. To je provedbeni akt u kojem se detaljnije uređuju navedena pitanja, o čemu se piše u nastavku. 1. Uvod Vlada Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vlada) je sa svoje sjednice održane 2. studenog u proceduru Hrvatskog sabora upu la Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu (dalje u tekstu: Zakon o izvršavanju) koji je kao i svake godine predložen uz Državni proračun Republike Hrvatske i projekcije za i Ovaj zakon se predlaže uz državni proračun, dok se na lokalnoj razini donosi odluka o izvršavanju proračuna koja je u svojoj bi istovjetna ovome aktu. U svojim odlukama o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLP(R) S) svake godine uređuju pitanja koja su značajna za izvršavanje njihovih proračuna jekom proračunske godine. Ove godine su svi proračunski dokumen u parlamentarnu proceduru upućeni značajno ranije nego što je to propisano Zakonom o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15), što je dobra praksa koja bi trebala bi nastavljena. Tako je i saborskim zastupnicima ostavljeno dovoljno vremena da mogu detaljnije analizira dostavljene dokumente, te se kvalitetnije pripremi za raspravu u Hrvatskom saboru o državnom proračunu i Zakonu o izvršavanju. Od godine u državni proračun uvedene su značajne novine koje su utjecale na povećanje njegove otvorenos i transparentnos. Tako je i ove godine, odnosno u državnom proračunu za omogućena usporedba državnog proračuna za godinu, s planom za odnosno ostvarenjem za * Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija RH, Zagreb. ** Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo financija RH, Zagreb. godinu. Također, od godine Posebni dio državnog proračuna koji usvaja Hrvatski sabor se iskazuje i prema izvorima financiranja, dok se do tada iskazivao prema organizacijskoj, programskoj i ekonomskoj klasifikaciji. Uz to, obrazloženjem državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika od godine, dostupni su i podaci o stanju dospjelih nepodmirenih obveza proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. U svrhu primjene načela sveobuhvatnos državnog proračuna, nastavljena je praksa koja je u primjeni od godine, tako da će državni proračun u godini, kao i njegove projekcije za i godinu obuhvaća vlas te i namjenske prihode i primitke proračunskih korisnika u visokom obrazovanju, javnih ins tuta, Sveučilišnog računskog centra (SRCE), Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, proračunskih korisnika u pravosuđu sustavu izvršenja sankcija, ustanova u socijalnoj skrbi, kulturi i zdravstvu, nacionalnih parkove, parkova prirode, Agencije za elektroničke medije, Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, Hrvatske energetske regulatorne agencije i Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnos, kao i prihode ostvarene od pruženih konzularnih usluga u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu. To znači da će njihovi vlas i namjenski prihodi i primici bi dio državnog proračuna, ali ne i novčanog jeka sustava državne riznice. Te ustanove će i nadalje na svojim računima ostvariva ove prihode i sa svojih računa podmirivale obveze/rashode koji se financiraju iz navedenih izvora. Na temelju mjesečnih izvještaja ustanova o korištenju vlas h i namjenskih prihoda provodit će se evidencije u sustavu državne 13

16 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK riznice. U nastavku teksta daje se kratki prikaz pojedinih odredbi Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu koje su značajne korisnicima u dijelu ostvarivanja njihovih prava, ali ukazuju i na obveze koje imaju korisnici, uključujući i JLP(R)S, na temelju ostvarenih sredstava, uz poseban naglasak na odredbe koje su se mijenjale u odnosu na prethodnu godinu. 2. Izvršavanje proračuna 2.1. Osiguranje sredstava učešća za sufinanciranje EU projekata U državnom proračunu osiguravaju se financijska sredstva za proračunsku godinu svim proračunskim korisnicima, koji su određeni za nositelje sredstava raspoređenih po programima odnosno ak vnos ma i projek ma. Člankom 4. Zakona o izvršavanju propisano je kako su korisnici obvezni u financijskom planu planira sredstva pomoći, namjenskih primitaka i učešća Republike Hrvatske za projekte financirane iz pomoći i/ili namjenskih primitaka u iznosu koji je predviđen za financiranje projekata, razmjerno sredstvima koja će se koris u godini. Izvor financiranja 5 Pomoći čine prihodi ostvareni od inozemnih vlada, od međunarodnih organizacija te ins tucija i jela Europske unije, prihodi iz drugih proračuna te ostalih subjekata unutar općeg proračuna. Za potrebe izvršavanja plaćanja iz EU sredstava u državnom proračunu otvoreni su izvori financiranja 51 Pomoći EU, 55 Refundacije iz pomoći EU, 56 Fondovi EU i 57 Ostali programi EU. Već je Zakon o proračunu, uzevši u obzir važnost što većeg iskorištavanje sredstava iz fondova Europske unije, propisao fleksibilnost u pogledu planiranja i izvršavanja sredstva Europske unije i sredstava učešća Republike Hrvatske za sufinanciranje projekata Europske unije. Odredbama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu (NN, br. 119/16 i 113/17), dana je dodatna fleksibilnost sredstava učešća Republike Hrvatske (izvor financiranja 12 Sredstva učešća za pomoći), zato što je jekom izvršavanja državnog proračuna u godini uočena potreba za osiguranjem dodatne fleksibilnos i to i za sredstva za financiranje projekata koja se refundiraju iz pomoći Europske unije (izvor financiranja 55 Refundacije iz pomoći EU). Zbog toga je ovim Zakonom o izvršavanju u članku 4. za godinu dana dodatna fleksibilnost za navedeni izvor financiranja na is način kao i za sredstva učešća. Navedeno znači da se sredstva za financiranje projekata, koja se refundiraju iz pomoći Europske unije, mogu preraspodjeljiva samo između h projekata, i to bez ograničenja između projekata unutar istog razdjela organizacijske klasifikacije, a najviše do 15 % između projekata različi h razdjela organizacijske klasifikacije. U m slučajevima jedini uvjet koji korisnik mora ispuni je zatraži i dobi suglasnost Ministarstva financija. Nadalje, sredstva za financiranje projekata koja se refundiraju iz pomoći Europske unije mogu se, također uz suglasnost Ministarstva financija, osigura i u okviru naknadno utvrđenih stavki, ak vnos i projekata jekom proračunske godine. Nedostatna sredstva za financiranje projekata koja se refundiraju iz pomoći Europske unije mogu se osigura preraspodjelom sredstava isključivo iz sredstva za financiranje projekata koja se refundiraju iz pomoći Europske unije. U odnosu na prethodne godine omogućeno je proračunskim korisnicima izvršavanje ak vnos te projekta koji se financiraju iz izvora 55 Refundacije iz pomoći EU, a koji nisu planirani u Državnom proračunu za godinu što znači da proračunski korisnici mogu jekom godine otvara nove ak vnos i projekte sa odgovarajućim stavkama te nove stavke unutar postojećih ak vnos i projekata. Sve navedene odredbe koje su povezane ponajprije s fleksibilnos, dodane su uslijed činjenice da su nam sada s jedne strane dostupna značajnija sredstva iz fondova Europske unije, koja težimo u što je većoj mogućoj mjeri iskoris, dok s druge strane korisnici imaju i više prak čnog iskustva pa se donekle i prilagođavamo o stvarnim potrebama i okolnos ma koje se pojavljuju u praksi Potraživanja države za javna davanja naplaćena u financijskoj i nefinancijskoj imovini Na temelju zahtjeva Državnog ureda za reviziju, već četvrtu godinu zaredom člankom 6. Zakona o izvršavanju propisuje se obveza iskazivanja naplate potraživanja države za javna davanja u nefinancijskoj i financijskoj imovini u državnom proračunu. Za navedeni poslovni događaj kojim se zatvaraju potraživanja države za javna davanja, potrebno je u državnom proračunu, odnosno izvještaju o njegovom izvršenju, iskaza prihod i rashod, i to onu vrstu prihoda koja će ovisi o vrs javnih davanja koja su naplaćena te onu vrstu rashoda koja će ovisi o primljenoj financijskoj i nefinancijskoj imovini, i to prema ekonomskoj klasifikaciji utvrđenoj Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama (NN, br. 26/10 i 120/13). Javna davanja u smislu Općeg poreznog zakona (NN, br. 115/16), jesu porezi i druga javna davanja (trošarine, carine, pristojbe, doprinosi, naknade za koncesije, novčane kazne za porezne prekršaje i sva davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnos poreznog jela). Ovim

17 UDK FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE člankom Zakona o izvršavanju dana je i fleksibilnost u izvršavanju rashoda nastalih ovakvim poslovnim događajima i iznad visine rashoda utvrđenih državnim proračunom, a za iskazivanje navedenih prihoda i rashoda mogu se uz suglasnost Ministarstva financija i naknadno utvrdi ak vnos i/ili projek Prijenos neizvršenih ak vnos i projekata u sljedeću godinu Zakon o proračunu je u članku 55. utvrdio kako se ak vnos i projek, za koje su sredstva osigurana u proračunu tekuće godine, a koji nisu izvršeni do visine utvrđene proračunom, mogu u toj visini izvršava u sljedećoj godini i to na način i pod uvje ma propisanima zakonom o izvršavanju državnog proračuna. I u prethodnim su godinama zakonima o izvršavanju propisivani preduvje za prijenos ak vnos i projekata iz jedne u drugu proračunsku godinu. Is su ostali i za godinu. Ak vnos i projek koji se financiraju iz sredstava Europske unije, te kapitalni projek koji nisu izvršeni do kraja godine mogu se prenije i izvršava u godini, ako su ispunjeni osnovni preduvje : Proračunska sredstva osigurana u Državnom proračunu godine za ak vnos i projekte koji se prenose, moraju osta na kraju godine neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog, bez izvršenih preraspodjela jekom godine. Prenesene ak vnos i projek mogu se izvršava u godini uz suglasnost Ministarstva financija. Korisnici podnose zahtjev za prijenos najkasnije do 31. ožujka Uz zahtjev su dužni dostavi ugovor i račun za obveze nastale u godini, s dospijećem plaćanja u godini. Zakonom o izvršavanju definirani su i kriteriji za prijenos ak vnos i projekata iz godine u godinu kako bi korisnici znali da imaju mogućnost prijenosa samo na onim ak vnos ma i projek ma koje se neće preraspodjeljiva jekom godine, kao i za obveze nastale u s dospijećem plaćanja u godini. Krajnji rok predaje zahtjeva za prijenos je kraj ožujka godine, a uz zahtjev je također potrebno priloži ugovor i račun za obveze koje će nasta u godini, s dospijećem plaćanja u godini. I za godinu Ministarstvo financija je za praćenje onih ak vnos i projekata koji se financiraju iz sredstava Europske unije te kapitalnih projekata koji su bili planirani, ali nisu do kraja izvršeni u prethodnoj proračunskoj godini u okviru izvora financiranja 1 Opći prihodi i primici predvidjelo poseban podizvor 14 Neutrošena sredstva za financiranje prenesenih EU ak vnos i projekata te kapitalnih projekata Plaćanje predujmom Plaćanje predujmom se u pravilu izbjegava, bez obzira na osigurana sredstva i Zakonom o proračunu je predviđeno kao iznimka, uz suglasnost ministra financija odnosno načelnika, gradonačelnika ili župana. Proračunski korisnik može plaća predujmom bez suglasnos, ali samo do iznosa utvrđenog zakonom o izvršavanju državnog proračuna za određenu godinu, odnosno za lokalnu i područnu (regionalnu) jedinicu odlukom o izvršavanju proračuna JLP(R)S-a. U skladu s navedenim, u članku 11. Zakona o izvršavanju je propisana granica od ,00 kuna do koje korisnici mogu plaća predujmom bez suglasnos ministra financija. Ovaj iznos se nije mijenjao u odnosu na godinu, a na ovaj is način i JLP(R)S mogu u svojim odlukama o izvršavanju proračuna propisa određeni iznos do kojeg njihovi korisnici mogu plaća predujmovima bez suglasnos načelnika, gradonačelnika ili župana. Ako taj iznos među m ne propišu, to će znači da njihovi proračunsko korisnici ni ne mogu koris mjeru plaćanja predujmom. Također se napominje kako u slučajevima kada ne postoji protučinidba nije riječ o plaćanju predujma te se ne bi trebala ni traži suglasnost za plaćanje predujmom u skladu s odredbama Zakona o proračunu i naprijed navedenom odredbom Zakona o izvršavanju. Usto tako se naglašava kako za obveze preuzete po ugovorima za projekte koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije korisniku, kako na državnoj, tako i na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, nije potrebna suglasnost za plaćanje predujmom, bez obzira na iznos predujma Višegodišnje zaduživanje Kako bi se osiguralo kon nuirano i višegodišnje praćenje potrošnje te osigurala fiskalna disciplina potrebna za makroekonomsku stabilnost, još godine uvedeno je praćenje stvaranja višegodišnjih ugovornih obveza. Naime, tada je prvi put Zakonom o proračunu (NN, br. 96/03) propisano da proračunski korisnici državnog proračuna prije sklapanja ugovora koji zah jevaju plaćanje u sljedećim godinama moraju ishodi suglasnost Vlade. Zakonom o proračunu iz godine (NN, br. 87/08) ta je obveza proširena i na proračunske korisnike proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji suglasnost trebaju ishodi od načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. Krajem godine je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (NN, br. 136/12), proračunskim korisnicima državnog proračuna skraćena je procedura davanja suglasnos kod sklapanja ugovora kojima se preuzimaju višegodišnje obveze na teret 15

18 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK državnog proračuna. Naime, njime je predviđeno da obveze po ugovorima koji zah jevaju plaćanje u sljedećim godinama mogu preuze samo uz suglasnost ministra financija (dakle, nije potrebna i suglasnost Vlade), ako iznos ukupne obveze po ugovoru ne prelazi iznos utvrđen zakonom o izvršavanju državnog proračuna. Zakonom o izvršavanju za godinu taj iznos ukupne obveze po ugovoru nije se mijenjao u odnosu na godinu i utvrđen je na razini od ,00 kuna. Dakle, suglasnost proračunskim korisnicima državnog proračuna za preuzimanje obveza po ugovorima koji zah jevaju plaćanje u sljedećim godinama daje ministar financija ako ukupna obveza po ugovoru ne prelazi iznos od ,00 kuna daje. A ako ukupna obveza po ugovoru koji zah jeva plaćanje u sljedećim godinama prelazi taj iznos, suglasnost proračunskim korisnicima državnog proračuna za preuzimanje navedene obveze daje Vlada, na prijedlog ministra financija. Proračunski korisnici državnog proračuna razine razdjela dostavljaju zahtjev za dobivanjem suglasnos Ministarstvu financija. Među m, ako je riječ o proračunskim korisnicima druge i treće razine (agencije, ustanove u kulturi, ustanove u zdravstvu i sl.), zahtjev se prvo dostavlja nadležnom ministarstvu, koje komple ran zahtjev dostavlja Ministarstvu financija. Među m, postoje situacije kod kojih nije potrebno pri sklapanju višegodišnjih ugovora na teret državnog proračuna ishodi suglasnost ministra financija, odnosno Vlade. Ministarstva financija je još godine dalo Naputak kojim je utvrđeno da za sklapanje višegodišnjih ugovora koji su povezani s rashodima koji su kon nuirano dio redovnog poslovanja proračunskog korisnika državnog proračuna te su kao takvi predviđeni državnim proračunom i projekcijama, nije potrebna suglasnost Vlade. Pod rashodima koji su kon nuirano dio redovnog poslovanja proračunskog korisnika državnog proračuna podrazumijevaju se primjerice troškovi komunalnih usluga (opskrba vodom, odvoz smeća itd.) i drugi tzv. režijski troškovi (troškovi opskrbe strujom, plinom, troškovi usluge telefona, interneta itd.), za m troškovi redovnog održavanja postojećih informacijskih sustava, obnavljanja postojećih licenci, redovne nabave uredskog materijala i slični troškovi koji se ponavljaju iz godine u godinu, i to neovisno o tome poklapa li se razdoblje trajanja ugovora s proračunskom godinom ili ne Proračunska zaliha Zakonom o proračunu regulirano je da se sredstva proračunske zalihe mogu koris za: Nepredviđene namjene, za koje u državnom proračunu nisu osigurana sredstva. Ili namjene za koje se jekom godine pokaže da za njih nisu utvrđena dostatna sredstva jer ih pri planiranju proračuna nije bilo moguće predvidje. Ili financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda, epidemija, ili izvanrednih događaja i ostalih nepredvidivih nesreća. Druge nepredviđene rashode u jeku godine. Ova se sredstva ne mogu koris za pozajmljivanje, a Zakonom o proračunu je ograničen najviši iznos proračunske zalihe na 0,50 % planiranih proračunskih prihoda bez primitaka. Zakonom o izvršavanju utvrđeno je da proračunska zaliha iznosi ,00 kuna. O korištenju sredstava proračunske zalihe odlučuje Vlada, a predsjednik Vlade može raspolaga- sredstvima proračun ske zalihe do pojedinačnog iznosa od ,00 kuna i ministar financija od ,00 kuna. Ono što je važno jest da korisnik obvezno dostavlja Ministarstvu financija izvješće o zakonitom, namjenskom i svrhovitom utrošku dodijeljenih sredstava proračunske zalihe, a neutrošena i nenamjenski utrošena sredstva mora vra u državni proračun. Od godine, pa tako i u ovom Zakonu o izvršavanju, utvrđeno je da, ako se jekom godine u državnom proračunu osiguraju sredstva za namjenu za koju su dodijeljena sredstva proračunske zalihe, rješenja i odluke na temelju kojih su sredstva proračunske zalihe dodijeljena stavljaju se izvan snage po sili ovoga Zakona, odnosno da nije potrebno donosi novo rješenje kojim bi se prethodno doneseno rješenje Vlade o dodjeli sredstava stavilo izvan snage. Navedenim člankom propisana je i obveza korisnicima da, nakon što zaprime mjesečne izvještaje Financijske agencije (FINA) o ovrhama koje su provedene na teret sredstava proračunske zalihe, su dužni preknjiži ovrhe na svoju proračunsku poziciju. Kako bi se točno utvrdio krajnji rok za preknjiženje ovrhe, Zakonom za rok je precizno određen na 14 radnih dana. Naime, prošlogodišnji Zakon je propisivao samo rok od 14 dana, što je dovodilo do različi h tumačenja krajnjeg roka za preknjiženje ovrhe od strane proračunskih korisnika Devizna sredstva Proračunski korisnici državnog proračuna koji ostvaruju devizna sredstva za posebne namjene mogu, isključivo uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija otvori račun. Navedena obveza se već dugi niz godina propisuje odredbama zakona o izvršavanju. Važno je naglasi da se ona isključivo odnosi na

19 UDK FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE proračunske korisnike državnog proračuna, dakle i na fakultete, ustanove u kulturi i ustanove u zdravstvu bez obzira na to što devizna sredstva koja će im bi doznačena iz inozemstva mogu bi klasificirana kao vlas ili namjenski prihodi i izuze od uplate u državni proračun Povrat pogrešno ili više uplaćenih prihoda u državni proračun Prihodi državnog proračuna koji se ostvaruju na temelju zakona i drugih propisa donesenima na temelju zakona. Uplaćuju se na račun HR , a Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba propisuju se šifre prihoda po kojima se prepoznaju pojedine vrste prihoda (dalje u tekstu: Naredba). Uz šifre, radi prepoznavanja vrste prihoda i upla telja, na nalogu za plaćanje ispunjavaju se podaci u poljima model i poziv na broj odobrenja, kako se propisuje u prilozima Naredbe. Naredbu za godinu će ministar donije do kraja siječnja 2018., godine, a do stupanja na snagu naredbe za primjenjivat će se Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u godini. S obzirom na to da se prihodi uplaćuju tako da obveznik plaćanje obavlja temeljem dobivenog naloga od jela koje ga obvezuje na uplatu, mogući su slučajevi pogrešnih uplata, odnosno uplata više sredstava od naloženog. Člankom 16. Zakona o izvršavanju propisano je da se pogrešno ili više uplaćeni prihodi u državni proračun vraćaju upla teljima na teret h prihoda. Rješenje o tome donosi Ministarstvo financija, Ministarstvo unutarnjih poslova (za pogrešno ili više uplaćene prihode od novčanih kazni, troškova postupka i ostalih prihoda iz nadležnos Ministarstva unutarnjih poslova) i Ministarstvo pravosuđa (za pogrešno ili više uplaćene prihode od sudskih pristojbi, novčanih kazni, troškova postupka i ostalih prihoda iz nadležnos pravosudnih jela). Kod pogrešnih uplata, uz zahtjev koji se podnosi jednom o navedena tri ministarstva (ovisno o vrs prihoda koji je pogrešno uplaćen) potrebno je priloži dokaze na temelju kojih se može utvrdi da se radi o pogrešnoj upla. Nakon zaprimanja zahtjeva, provjerava se njegova opravdanost (uvid u zahtjev i priloženu dokumentaciju i provjera uplate na račun državnog proračuna), a ako se utvrdi da se radi o pogrešnoj upla u upravnom se postupku donosi se rješenje o povratu Trošenje proračunskih sredstava Radi održavanja tekuće likvidnos na temelju naloga ministra mogu se povlači raspoloživa sredstva korisnika. Ako se u jeku izvršavanja državnog proračuna utvrdi da su sredstva nenamjenski korištena, korisniku će se umanji sredstva u visini nenamjenskog korištenja sredstava ili će se privremeno obustavi isplata sredstava na stavkama s kojih su sredstva bila nenamjenski utrošena, o čemu odluku donosi ministar financija. Sredstva doznačena iz državnog proračuna do 31. prosinca 2018., a za koje neće bi iskazane obveze u Bilanci na dan 31. prosinca korisnici su dužni vra na račun državnog proračuna. Način i rok povrata odredit će naputkom ministar financija. Ovaj je dio donekle promijenjen u odnosu na dosadašnje uređenje jer je do sada način i rok povrata bio utvrđivan okružnicom o predaji i konsolidaciji financijskih izvještaja proračuna i korisnika proračuna za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca određene fiskalne godine. Od ministar financija će naputkom utvrđiva način i rok povrata u državni proračun za godinu onih sredstava koja su doznačena iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu, a za koja u Bilanci na dan 31. prosinca nisu bile iskazane obveze. 3. Zaduživanje i pomoći JLP(R)S-e 3.1. Mjere ograničenja u vezi sa zaduživanjem JLP(R)S-a Člankom 19. Zakona o izvršavanju propisane su mjere ograničenja zaduživanja JLP(R)S u skladu s ovlaštenjem iz članka 75. stavka 3. Zakona o proračunu. Kvota do koje je Vlada ovlaštena izda suglasnost za zaduženje zadržana je na istoj razini kao i u godini i iznosi najviše do 3 % ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih JLP(R)S-a iskazanih u izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca godine na Obrascu: PR-RAS. Ograničenja se ne odnose na JLP(R) S kojima je Vlada dala suglasnos do 31. prosinca godine, a nisu korištene u godini, jedinice lokalne samouprave na potpomognu m područjima, JLP(R)S za projekte koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije i JLP(R)S za projekte energetske učinkovitos u kojima sudjeluju JLP(R)S. Premda se na navedene jedinice ne odnosi ograničenje ukupne visine zaduživanja za lokalnu državu od 3 %, isto su obvezne dostavi Ministarstvu financija zahtjev za zaduživanje sukladno odredbama Pravilnika o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnos JLP(R)S-a prema Pravilniku o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnos JLP(R)S-a (NN, br. 59/09 i 139/10) Kompenzacijske mjere za JLP(R)S Važan dio zakona o izvršavanju iz prethodnih godina odnosio se na mjere za JLP(R)S. Zakon za više 17

20 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK ne sadrži odredbe iz prethodnih godina na temelju kojih su se JLP(R)S isplaćivale pomoći iz državnog proračuna s pozicija Ministarstva financija. Naime, Konačnim prijedlogom zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji bi trebao stupit na snagu 1. siječnja 2018., a koji je Vlada upu la Hrvatskom saboru, uspostavlja se novi model financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji uključuje i novi model fiskalnog izravnanja koje se financira iz 17 % udjela u porezu na dohodak. Slijedom navedenoga, u Državnom proračunu za na pozicijama Ministarstva financija u iznosu od 180 milijuna kuna planirane su : 1) Kompenzacijska mjera za dio JLP(R)S koje će uslijed provedbe Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u ostvari manje prihode u odnosu na godinu. 2) Kompenzacijska mjera za prosinac koja će bi isplaćena u siječnju onim JLP(R)S kojima je člankom 52. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu utvrđeno pravo na isplatu pomoći, kako se uslijed provedbe porezne reforme, odnosno izmjena u sustavu poreza na dohodak ne bi dovelo u pitanje njihovo financiranje i izvršavanje njihovih osnovnih zadaća. Pomoć će bi isplaćena u visina razlike između prihoda od poreza na dohodak koji je jedinica ostvarila u prosincu godine i prihoda od poreza na dohodak koji je ostvarila u prosincu Ova sredstva eviden rat će se kao prihod godine, jer će državnom proračunu bi rashod godine. Važno je napomenu da će sredstva koja će se doznači jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, i u prvom, i drugom slučaju, bi nenamjenska te se neće smatra tekućim pomoćima iz državnog proračuna sukladno propisima kojima su uređena mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, kao i plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Iako se ne smatraju pomoćima u kontekstu navedenog propisa, JLP(R)S će ova sredstva iz državnog proračuna planira i eviden ra u okviru podskupine 633 Pomoći proračunu iz drugih proračuna na osnovnom računu Tekuće pomoći iz državnog proračuna. Sukladno članku 19. kao i u godini, ukupno ograničenje za zaduživanje svih JLP(R)S iznosi najviše do 3 % ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica. 4. Materijalna i ostala prava Osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa Člankom 22. Zakona o izvršavanju propisano je da su u državnom proračunu utvrđena sredstva za naknade i druga primanja na temelju posebnih propisa. Osnovica za obračun navedenih naknada i drugih primanja u godini iznosi kao i do sada 3.326,00 kuna Visina dnevnice i naknada Člankom 18. Zakona o izvršavanju ovlaštena je Vlada na donošenje odluke o naknadama i visini troškova za službeno putovanje u tuzemstvu i inozemstvu koja se isplaćuju iz državnog proračuna, kao i o visini ostalih naknada koje se prema propisima mogu isplaćiva zaposlenima i dužnosnicima kojima se rashodi financiraju iz sredstava državnog proračuna i iz sredstava izvanproračunskih fondova iz članka 2. stavka 2. Zakona o proračunu. Ova će se odluka primjenjiva samo onda kada navedena prava nisu na drugačiji način uređena kolek vnim ugovorima ili posebnim propisima u dijelu koji se odnosi na materijalna prava. Trenutno je način isplate navedenih naknada i njihova visina određen Uredbom o izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove (NN, br. 50/92 i 73/93), Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek- vnim ugovorima u dijelu u kojem nije u suprotnos s posebnim propisima (NN, br. 117/12.) i Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06). Dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 150,00 kuna. Troškovi noćenja, prema priloženom računu, priznaju se u punom iznosu. Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe iznosi do 2,00 kune po prijeđenom kilometru. Važno je naglasi kako navedena Odluke, ostaju na snazi sve dok Vlada ne donese odluke na temelju članka 18. Zakona o izvršavanju što je utvrđeno u prijelaznim i završnim odredbama, točnije u članku 50. Zakona o izvršavanju Sredstva za osiguranje imovine i zaposlenika U skladu s člankom 21. Zakona o izvršavanju propisano proračunski korisnici su obvezni u svojim financijskim planovima planira sredstva za obvezno osiguranje vozila, zrakoplova i brodica, odnosno jah prema posebnim propisima iz djelatnos osiguranja. I nadalje su na proračunskim pozicijama Ministarstva financija u Državnom proračunu Republike Hrvatske za godinu osigurana sredstva za:

21 UDK FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Naknadu štete na neosiguranoj imovini (poslovne zgrade, uređaji i instalacije) koja se doznačuju korisnicima na njihov zahtjev uz prilaganje dokaza o nastaloj šte. I osiguranje službenika, namještenika i dužnosnika od posljedica nesretnog slučaja. Treba naglasi da se iz državnog proračuna plaća premija za policu osiguranja kojom su od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) osigurani svi zaposlenici u državnim i javnim službama, dakle i u školama te ustanovama u zdravstvu, ali ne i vr ćima, kazališ ma i ostalim korisnicima JLP(R)S-a. Ako korisnici kojima se plaća premija za policu osiguranja iz državnog proračuna trebaju uslijed nesretnog slučaja kopiju police, potrebno je obra se na adresu: Ministarstvo financija, Katančićeva 5, Zagreb, a ista je dostupna i na internetskim stranicama Ministarstva financija Ostalo Proračunski korisnici koji se financiraju iz državnog proračuna obvezni su nadležnom ministarstvu (ne Ministarstvu financija) dostavi rješenje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa zaposlenika i to u roku osam dana od dana zasnivanja odnosno prestanka radnog odnosa. Navedeno je potrebno radi pravodobnog obračunavanja i doznačavanja proračunskih sredstava u godini za plaće i druge rashode (čl. 17. Zakona o izvršavanju). Treba naglasi da to primjerice znači da centri za socijalnu skrb dostavljaju rješenja Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu poli ku, a ne Ministarstvu financija. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu poli ku kao nadležno ministarstvo nema obvezu dostave prikupljenih rješenja Ministarstvu financija. 5. Korištenje namjenskih i vlas h prihoda Slijedeći obvezu iz Zakona o proračunu, u od godine se u državnom proračunu iskazuju vlas i namjenski prihodi i primici onih ustanova čiji su vlas i namjenski prihodi i primici dio državnog proračuna, ali nisu dio novčanog jeka sustava državne riznice. Te ustanove i nadalje na svojim računima ostvaruju ove prihode i sa svojih računa podmiruju obveze/rashode koji se financiraju iz navedenih izvora. Na temelju mjesečnih izvještaja ustanova o korištenju vlas h i namjenskih prihoda provode se evidencije u sustavu državne riznice. I u Državnom proračunu Republike Hrvatske za godinu te projekcijama za i godinu zadržava se is pristup Korištenje namjenskih prihoda i primitaka Prema članku 48. Zakona o proračunu namjenski prihodi i primici proračuna jesu: pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu države, naknade s naslova osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela, a zakonom o izvršavanju državnog proračuna odnosno odlukom o izvršavanju proračuna JLP(R)S-a može se propisa izuzeće od obveze uplate h prihoda u proračun. Tako člankom 41. Zakona o izvršavanju propisuje izuzeće od obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka za proračunske korisnike u visokom obrazovanju, javne ins tute, Sveučilišni računski centar (Srce), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu, proračunske korisnike u pravosuđu sustavu izvršenja sankcija, ustanove u socijalnoj skrbi, kulturi i zdravstvu, nacionalne parkove, parkove prirode, Agenciju za elektroničke medije, Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo, Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju i Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnos te za prihode ostvarene od pruženih konzularnih usluga u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu. Na is način trebaju postupi i JLP(R)S-i, ako nisu u mogućnos proračunom obuhva sve namjenske prihode i primitke svojih korisnika te osigura izvršavanje ak vnos i projekata financiranih iz h izvora po kriterijima iz članka 50. Zakona o proračunu. Nadležna ministarstva uspostavila su jekom godine sustav izvještavanja temeljem kojeg će i u godini eviden ra u SAP sustavu državne riznice, na mjesečnoj razini, naplatu i potrošnju namjenskih prihoda i primitaka navedenih korisnika. Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu sadržavat će i izvršenje rashoda ovih korisnika na gotovinskoj osnovi financiranih iz, u državni proračun, uključenih namjenskih prihoda i primitaka. Člankom 41. Zakona o izvršavanju predviđa se mogućnost da nadležna ministarstva propišu mjerila i način korištenja donacija za koje nije utvrđena namjena korištenja i par cipacija studenata u troškovima studija na akredi ranim studijskim programima. Važno spomenu da se člankom 50. Zakona o proračunu daje fleksibilnost u izvršavanju namjenskih prihoda i primitaka tako da se propisuje mogućnost njihova izvršavanja u iznosima većim od planiranih, a ograničenje se postavlja na razinu ostvarenja prihoda. Dodatno, neiskorišteni namjenski prihodi i primici u jednoj godini mogu se prenije i troši u drugoj godini. Ovo je izuzetno bitno jer često proračuni i proračunski korisnici ne mogu predvidje i točno isplanira koliko će npr. donacija ili pomoći ostvari pa se u praksi znalo događa da odbiju donaciju jer je nemaju planiranu 19

22 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK i ne mogu je koris. Među m, zahtjev za prijenos namjenskih prihoda i primitaka korisnik podnosi Ministarstvu financija najkasnije do 31. ožujka godine Korištenje vlas h prihoda Zakonom o proračunu vlas prihodi izdvojeni su iz namjenskih prihoda i definirani su kao prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvje ma koji se ne financiraju iz proračuna. Uplaćeni, a manje planirani vlas prihodi mogu se izvršava iznad iznosa utvrđenih u proračunu, do visine uplaćenih odnosno planiranih sredstava. Za uplaćene, a neplanirane vlas te prihode također je omogućeno njihovo korištenje prema naknadno utvrđenim ak vnos ma i/ili projek ma u proračunu, kao i prijenos neutrošenih vlas h prihoda iz jedne u drugu proračunsku godinu. Zahtjev za prijenos vlas h prihoda korisnik podnosi Ministarstvu financija najkasnije do 31. ožujka godine. Kao i kod prijenosa namjenskih prihoda i primitaka, Zakonom o izvršavanju utvrđuje se rok za podnošenje zahtjeva za prijenos vlas h sredstava iz jedne u drugu proračunsku godinu. Zakonom o izvršavanju može se propisa izuzeće od obveze uplate h prihoda u proračun što se i čini članku 42. Zakona o izvršavanju. Prema navedenom članku obveza uplate vlas h prihoda ne odnosi se na proračunske korisnike u visokom obrazovanju, javne ins tute, Sveučilišni računski centar (SRCE), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu, proračunske korisnike u pravosuđu sustavu izvršenja sankcija, ustanove u socijalnoj skrbi, kulturi i zdravstvu, nacionalne parkove, parkove prirode, Agenciju za elektroničke medije, Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo, Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju i Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnos, kao i na diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Hrvatske u inozemstvu isključivo za prihode ostvarene od pruženih konzularnih usluga. Kao i u dijelu praćenja namjenskih prihoda i primitaka, jekom godine nadležna ministarstva uspostavila su sustav izvještavanja kojeg će koris i u godini za eviden ranje u SAP sustavu državne riznice naplate i potrošnje vlas h prihoda. Zakon daje mogućnost da nadležna ministarstva propišu mjerila i način korištenja vlas h prihoda koje proračunski korisnici ostvaruju obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvje ma (putem pravilnika ili naputka), ali uz suglasnost Ministarstva financija. Vlas te prihode korisnici koriste za podmirenje rashoda nastalih obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvje- ma temeljem kojih su prihodi i ostvareni, a ako se ostvare u iznosu većem od potrebnog za podmirenje navedenih rashoda, mogu se koris za podmirenje rashoda redovne djelatnos. Do sada su takve pravilnike donijeli Ministarstvo pravosuđa u godini i Ministarstvo zaš te okoliša i energe ke. u godini. Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlas h prihoda kaznenih jela (NN, br. 114/15.) je u prijelaznim i završnim odredbama zakona o izvršavanju ostavljen na snazi i primjenjivat će se do donošenja pravilnika o mjerilima i načinu korištenja vlas h prihoda iz članka 42. stavka 4. Zakona o izvršavanju. Isto tako je na snazi ostavljen i Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja donacija i vlas h prihoda nacionalnih parkova i parkova prirode (NN, br. 65/17), koji je u godini donio ministar zaš te okoliša i energe ke uz suglasnost ministra financija. 20

23 UDK FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Osvrt na elemente Državnog proračuna za godinu i projekcije za i godinu Ivana Kunić * Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 2. studenoga godine donijela Nacrt prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu s prijedlogom projekcija za i godinu. Autorica u tekstu is če ključne odrednice koje su utjecale na prihodovnu i rashodovnu stranu proračuna u razdoblju , te daje pregled kretanja razine manjka opće države i udjela javnog duga u BDP-u kao rezultata projicirane razine prihoda i rashoda. 1. Uvod Povoljni makroekonomski trendovi koji su pozi vno utjecali na kretanje proračunskih prihoda bili su jedna od glavnih odrednica Izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu i projekcija za i godinu (NN, br. 113/17), kao i Nacrta prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu i projekcija za i godinu (dalje u tekstu: Državni proračun za godinu). Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu i projekcija za i godinu (dalje u tekstu: Izmjene i dopune Državnog proračuna za godinu) ukupni je manjak opće države (prema nacionalnoj metodologiji), u odnosno na prvotno planiran, smanjen s 1,5 % na 1,0 % BDP-a. Državnim proračunom za godinu, koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila na sjednici održanoj 2. studenoga 2017., projicirane razine prihoda i rashoda rezul rat će daljnjim smanjenjem manjka opće države, i to na 0,8 % BDP-a u 2018., pa na 0,3 % u 2019., dok se u godini očekuje višak od 0,7 % BDP-a. U skladu s kretanjem manjka/viška proračuna opće države očekuje se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, i to na 76,6 % BDP-a u 2018., 73,4 % BDP-a u 2019., te 69,5 % BDP-a u godini. 2. Prihodi državnog proračuna Ukupni prihodi u godini planirani su u iznosu od 129 milijardi kuna što u odnosu na Izmjene i dopune Državnog proračuna za godinu predstavlja rast od čak 6,6 milijardi kuna. U i godini očekuje se daljnji rast ukupnih prihoda te su is projicirani u iznosu od 133,3 milijarde kuna, a za godinu u iznosu od 137,3 milijarde kuna. Projicirani rast prihoda u razdoblju temelji se na očekivanom rastu gospodarske ak vnos i u obzir uzima učinke sveobuhvatne porezne reforme koja je stupila na snagu početkom godine te učinke daljnjeg poreznog rasterećenja koje se planira proves do kraja s primjenom u godini. Naime, od 1. siječnja povećava se prag za ulazak u sustav PDV-a na kuna te uvodi mogućnost odbitka pretporeza u iznosu od 50 % za poduzetnike, i to za troškove nabave osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz te povezanih ostalih zavisnih troškova. Osim toga, smanjuje se i oporezivanje posebnim porezom na motorna vozila te se ukida porez na stjecanje rabljenih motornih vozila koji se zamjenjuje upravnim pristojbama koje će se naplaćiva kod stjecanja rabljenih vozila. Time će se pojednostavi i skra administra vni postupak svih radnji u vezi sa stjecanjem rabljenih motornih vozila. K tome od godine porez na dohodak u cijelos se prepušta jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave uslijed primjene novog Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. * Ivana Kunić, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb. 21

24 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK Prihodi državnog proračuna za razdoblje Ostvarenje Plan Novi Projekcija Indeks Projekcija Indeks Projekcija Indeks Plan / / / , , , , , , , , , # 0 # 0 # , , , # 0 # 0 # , , , , , , # 0 # 0 # , , , , , , , , , , , , , , , # 0 # 0 # , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,0 Izvor: Ministarstvo financija 3. Rashodi državnog proračuna U godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 133,3 milijarde kuna, što je 5,2 % ili 6,6 milijardi kuna više u odnosu na I zmjene i dopune Državnog proračuna za godinu. U godini ukupni rashodi dosegnut će iznos od 135,4 milijarde kuna, a u godini iznos od 135,6 milijardi kuna. Kretanje rashoda državnog proračuna po izvorima financiranja u razdoblju Izvršenje Tekući plan Novi Plan Indeks Novi plan 17./16. Prijedlog Indeks 18./Novi plan 17. UKUPNO , , , ,2 1 Opći prihodi i primici , , , ,0 2 Doprinosi , , , ,3 3 Vlas prihodi , , , ,4 4 Prihodi za posebne namjene , , , ,8 5 Pomoći , , , ,9 6 Donacije , , , ,2 7 Prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s , , , ,2 naslova osiguranja 8 Namjenski primici , , , ,2 Izvor: Ministarstvo financija Projekcija Indeks 19./18. Projekcija Indeks 20./19.

25 UDK Od 6,6 milijardi kuna rasta rashoda u godini, u odnosu na Izmjene i dopune Državnog proračuna za godinu, 1,5 milijardi kuna odnosi se na povećane rashode koji se financiraju iz izvora koji utječu na razinu manjka (rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka), a 5,1 milijardi kuna na povećane rashode koji se financiraju iz ostalih izvora, i to iz sredstava Europske unije te vlas h i namjenskih prihoda. FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE 2) Rast rashoda za mirovine i mirovinska primanja za 1,3 milijarde kuna zbog: Prenesenog kumuliranog učinka promjene broja i strukture korisnika mirovina te usklađivanja mirovina iz godine 400,0 milijuna kuna. Promjene broja i strukture korisnika mirovina 40 milijuna kuna. Usklađivanja ukupnih mirovina 540 milijuna kuna. Kretanje ukupnih rashoda državnog proračuna po ekonomskoj klasifikaciji u razdoblju Ukupno svi izvori Izvršenje Plan Novi plan Indeks Novi plan17./16. Prijedlog Indeks 18./Novi plan 17. Projekcija Indeks 19./18. Projekcija Indeks 20./19. UKUPNO , , , ,2-3 Rashodi poslovanja , , , ,7 31 Rashodi za zaposlene , , , ,1 32 Materijalni rashodi , , , ,6 34 Financijski rashodi , , , ,7 35 Subvencije , , , , Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade , , , , , , , ,3 38 Ostali rashodi , , , ,9-4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine Izvor: Ministarstvo financija , , , ,7 Glavne odrednice kretanja rashoda u razdoblju su, između ostalog: 1) Rast rashoda za zaposlene od 1,2 milijarde kuna uslijed pune primjene: Izmjena i dopuna Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike iz prosinca (NN, br. 123/16), kojima je utvrđena osnovica za izračun plaće za državne službenike i namještenike u godini i to od 1. siječnja do 31. srpnja ,02 kuna bruto, od 1. kolovoza do 31. listopada ,24 kuna bruto i od 1. studenoga pa nadalje 5.421,54 kuna bruto. Odluke Vlade Republike Hrvatske o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama iz godine. Prestanaka smanjenja mirovina ostvarenih prema posebnim propisima većih od 5.000,00 kuna za 10 % 260 milijuna kuna. I primjene dijela odredbi novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji 64 milijuna kuna. 3) Rast rashoda zbog cjelogodišnje primjene Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br.: 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14 i 59/17), koji je stupio na snagu 1. srpnja 2017., a kojim je, između ostaloga, povećan iznos novčanih naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za prvih šest mjeseci, ako to pravo koris jedan roditelj, ili prvih osam mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja. 23

26 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK ) Rast rashoda na temelju Nacrta prijedloga zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. 5) Rast izdvajanja sredstva za transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u iznosu od 500 milijuna kuna. Osim navedenoga na kretanje rashoda u razdoblju značajno je utjecalo i to što se od godine, a sukladno Nacrtu konačnog prijedloga zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, sav prihod od poreza na dohodak prepušta jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. S obzirom na navedeno u godini za pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave planirano je ukupno 180 milijuna kuna za razliku od dosadašnjih 716,1 milijun kuna, te 700,0 milijuna kuna kompenzacijske mjere. Naime, u siječnju će se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave još ispla pomoć za prosinac 2017., u visini razlike između prihoda od poreza na dohodak koji su ostvarile u prosincu i prihoda od poreza na dohodak koji su ostvarile u prosincu godine. Uz navedeno će im se jekom godine iz državnog proračuna isplaćiva, a uslijed primjene novog modela financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pomoći u visini razlike između zbroja prihoda od poreza na dohodak i prireza ostvarenih u i prihoda od pomoći koji su u ostvareni u skladu s odredbama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu (NN, br. 119/16), te prihoda od poreza na dohodak i prireza koji će ostvariva jekom godine. 4. Procjena ukupnog manjka konsolidirane opće države U skladu s projiciranim kretanjima prihoda i rashoda svih razina proračuna opće države, očekuje se planirani manjak od 0,8 % BDP-a u 2018., pa njegovo smanjenje na 0,3 % u 2019., dok se u godini očekuje višak od 0,7 % BDP-a. Pritom će najveći doprinos kretanju ukupnog manjka/viška konsolidirane opće države da državni proračun koji će u zabilježi manjak od 1,1 % BDP-a, u od 0,5 % BDP-a, dok će u godini zabilježi višak od 0,4 % BDP-a. Izvanproračunski korisnici u promatranom srednjoročnom razdoblju imat će višak na razini od 0,2 % BDP-a, a jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave višak od 0,1 % BDP-a. Procjena ukupnog manjka/viška opće države % BDP-a Plan Novi plan Projekcija Projekcija Projekcija Ukupni manjak/višak, državni proračun -0,9-1,9-1,2-1,1-0,5 0,4 Ukupni manjak/višak, izvanproračunski korisnici 0,0 0,3 0,3 0,2 0,2 0,2 Ukupni manjak/višak, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 0,0 0,1-0,1 0,1 0,1 0,1 Ukupni manjak/višak proračuna opće države -0,9-1,5-1,0-0,8-0,3 0,7 Izvor: Ministarstvo financija telefoni 01/ ; 01/ / ; 099/ centar@tim4pin.hr pitajcentar@tim4pin.hr PRETPLATE NA 24

27 UDK FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Prognoza nastavka snažnog rasta u Europi i Hrvatskoj Davor Galinec * Europska Komisija je izradila i javno objavila na konferenciji za sak godine Jesenske ekonomske prognoze Predviđanja Komisije u vezi s gospodarskim rastom i drugim ključnim makroekonomskim pokazateljima za EU-28, Europodručje i Hrvatsku mnogo su op mis čnija u odnosu na prethodne Proljetne prognoze iz travnja. Razlog tomu je činjenica da je europsko gospodarstvo ove godine ostvarilo puno bolje rezultate od očekivanih zahvaljujući otpornos privatne potrošnje, većem rastu u svijetu i smanjenju nezaposlenos. Isto tako, zbog smanjenja nesigurnos, uvje financiranja postali su povoljniji, a gospodarsko ozračje pozi vnije, što je pak dovelo do većih ulaganja. U nastavku slijedi prikaz glavnih nalaza Jesenske ekonomske prognoze Nakon što je Eurostat objavio konačno Izvješće o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države jekom razdoblja , stručne službe Komisije su na temelju tog Izvješća i svih drugih raspoloživih spoznaja sastavile Jesenske ekonomske prognoze (za razdoblje ) za EU kao cjelinu, Europodručje i pojedinačno za svaku državu članicu 1. Jesenske ekonomske prognoze Komisija je javno objavila na konferenciji za sak održanoj godine. Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, a zadužen i za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je na skovnoj konferenciji 2 povodom objave Jesenskih ekonomskih prognoza da gospodarstvo EU općenito ostvaruje dobre rezultate, da je gospodarski rast sve snažniji, otvaraju se radna mjesta, sve se više ulaže, a državni deficit i dug postupno se smanjuju te da postoje i naznake daljnje konvergencije realnih prihoda. No, is če i da su među državama članicama velike razlike, jer pojedine države i dalje muči stagnacija tržišta rada. Smatra da poli ke trebaju osta jasno usmjerene na održiv i uključiv rast te da cilj makroekonomskih poli ka i reformi mora bi stabilnost, kako bi se potaknuli produk vnost i prilagodljivost na promjene, a cijelo društvo osje lo rast. * Dr. sc. Davor Galinec, glavni savjetnik, Sektor sta s ke, Hrvatska narodna banka. (Stavovi autora izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove ins tucije u kojoj je zaposlen ni drugih ins tucija koje se spominju u radu, ni ih na bilo koji način obvezuju.) 1 Dostupno na engleskom jeziku na: h ps://ec.europa.eu/info/sites/info/files/economy-finance/upd_ip063_en.pdf. 2 Priopćenje s skovne konferencije dostupno je na hrvatskom jeziku na: h p://europa.eu/rapid/press-release_ip _hr.htm. U istom smjeru razmišlja i Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, koji je rekao da se nakon pet godina umjerenog oporavka europski rast ubrzava, da se otvaraju radna mjesta, rastu ulaganja i jačaju javne financije. Ipak, on smatra i dalje problema čnim visoke razine dugova i tek blagi porast plaća. Države članice stoga se moraju odlučno zalaga da napredak potraje i da njegovi plodovi budu ravnomjerno raspoređeni, a potrebni su i strukturna konvergencija i jačanje Europodručja kako bi ono bilo otporno na buduće šokove i postalo is nski pokretač zajedničkog prosperiteta. Jesenske ekonomske prognoze za EU- 28 i Europodručje Na konferenciji za sak rečeno je da se na razini EU- 28 predviđa rast realnog BDP-a od 2,3 % u 2017., 2,1 % u te 1,9 % u godini, dok bi rast realnog BDP-a Europodručja jekom trebao iznosi 2,2 %, u ,1 % te u godini 1,9 % (tablica 1). Takva predviđanja viša su u odnosu na prognoze rasta BDP-a iskazane u Proljetnim prognozama. Ukupna stopa promjene potrošačkih cijena (inflacija) je fluktuirala jekom prvih 10 mjeseci godine kao posljedica učinka promjena cijena energije. Nasuprot tome, temeljna inflacija (koja ne obuhvaća cijene energije i neprerađene hrane) i dalje sporo raste, što je posljedica dugotrajnog razdoblja niske inflacije, slabog rasta plaća i kon nuirane stagnacije na tržištu rada. Općenito, predviđa se da će prosječna stopa inflacije u Europodručju ove godine iznosi 1,5 %, te da će se smanji na 1,4 %, a iznova poveća na 1,6 % (nepromijenjeno u odnosu na Proljetne prognoze). 25

28 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK??? 26 Predviđa se da će inflacija u EU-28 bi nešto viša (po 1,7 % u i te 1,8 % u 2019.). Nezaposlenost se i dalje smanjuje na razini EU, ali je u mnogim državama članicama i dalje visoka. Očekuje se da će nezaposlenost u Europodručju bi smanjena na 9,1 %, na 8,5 % te na 7,9 %. Nastavljaju se otvara radna mjesta, a stanje na tržištu rada trebalo bi se poboljša zbog razvoja na temelju domaće potražnje, umjerenog porasta plaća i strukturnih reformi koje su provele pojedine države članice. Tablica 1. Jesenske ekonomske prognoze Komisije za EU- 28 i Europodručje Međugodišnje stope rasta* i u % BDP-a** Jesenska prognoza Ostvarenje EK EU-28 Realni BDP* 1,8 2,3 1,9 2,3 2,1 1,9 Stopa nezaposlenos *** 10,2 9,4 8,6 7,8 7,3 7,0 Inflacija (HICP)* 0,5 0,0 0,3 1,7 1,7 1,8 Saldo tekućeg računa platne bilance** 1,3 1,7 1,8 1,7 1,8 1,8 Deficit konsolidirane opće države (ESA 2010)** -3,0-2,4-1,7-1,2-1,1-0,9 Proračunski prihodi 45,0 44,6 44,7 44,7 44,5 44,3 Proračunski rashodi 48,0 47,0 46,3 46,0 45,5 45,2 Izdaci za kamate (opća država)** 2,5 2,3 2,1 2,0 1,9 1,8 Izdaci za inves cije (opća država)** 2,9 2,9 2,7 2,7 2,8 2,9 Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)** 88,2 86,1 84,8 83,5 81,6 79,8 Europodručje Realni BDP* 1,3 2,1 1,8 2,2 2,1 1,9 Stopa nezaposlenos *** 11,6 10,9 10,0 9,1 8,5 7,9 Inflacija (HICP)* 0,4 0,0 0,2 1,5 1,4 1,6 Saldo tekućeg računa platne bilance** 2,6 3,2 3,3 3,0 3,0 2,9 Deficit konsolidirane opće države (ESA 2010)** -2,6-2,1-1,5-1,1-0,9-0,8 Proračunski prihodi 46,7 46,2 46,1 46,1 45,9 45,7 Proračunski rashodi 49,2 48,3 47,6 47,2 46,8 46,5 Izdaci za kamate (opća država)** 2,6 2,4 2,2 2,0 1,9 1,8 Izdaci za inves cije (opća država)** 2,7 2,7 2,5 2,6 2,6 2,7 Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)** 94,2 92,1 91,1 89,3 87,2 85,2 ***- u % ukupne radne snage Izvor: Jesenske ekonomske prognoze Komisije U suš ni, europsko gospodarstvo ove je godine ostvarilo puno bolje rezultate od očekivanih zahvaljujući otpornos privatne potrošnje, većem rastu u svijetu i smanjenju nezaposlenos. Zbog smanjenja nesigurnos uvje financiranja postali su povoljniji, a gospodarsko ozračje pozi vnije, što je pak dovelo do većih ulaganja. Gospodarstva svih država članica bilježe porast, stanje na tržištu rada se poboljšava, ali plaće još rastu veoma sporo. Pozi vni ili nega vni rizici odstupanja od prognoziranih veličina gospodarskog rasta su podjednaki. S jedne strane, glavni nega vni rizici povezani su s vanjskim čimbenicima: geopoli čkim napetos ma (npr. na Korejskom poluotoku), potencijalno strožim globalnim financijskim uvje ma (npr. uslijed porasta straha od rizika), gospodarskom prilagodbom u Kini ili proširenjem protekcionis čkih poli ka, dok su unutar EU-28 glavni nega vni rizici povezani s ishodom pregovora o Brexitu, snažnijom aprecijacijom eura te višim dugoročnim kamatnim stopama. S druge strane, slabljenje nesigurnos i bolje ozračje u Europi, ali i snažniji rast u ostatku svijeta, mogu doves i do snažnijeg rasta od predviđenog. Jesenske ekonomske prognoze za Republiku Hrvatsku Što se če ocjene trenutnih ekonomskih trendova u Hrvatskoj prezen ranih u Jesenskim prognozama (tablica 2), projekcija rasta realnog BDP-a za Hrvatsku za godinu iznosi 3,2 % (što je korekcija na više za 0,3 postotna boda u odnosu na prethodne Proljetne prognoze iz travnja). Naglašava se da i dalje postoje rizici koju su povezani s restrukturiranjem Agrokora. Stopa rasta realnog BDP-a bi u trebala iznosi 2,8 %, a u godini 2,7 %. Glavni pokretač rasta i dalje ostaje domaća potražnja, pri čemu se očekuje da će potrošnja kućanstava osta snažna zahvaljujući rastu zaposlenos, povećanju plaća i povoljnim kreditnim uvje ma. Ove prognoze rasta op mis čnije su u odnosu na prethodne Proljetne prognoze, u kojima je Komisija u travnju predviđala rast od 2,9 % u 2017., te 2,6 % u godini. Sada Komisija predviđa da će se ritam ekonomskih ak- vnos ponešto smanji u iduće dvije godine, a BDP bi se trebao vra na pretkriznu razinu tek godine. Izvoz roba je u uzlaznoj putanji zahvaljujući snažnoj vanjskoj potražnji i daljnjem integriranju hrvatskih izvoznika na zajedničko tržište EU, dok bi izvoz usluga mogao doseći rekordnu razinu zbog ostvarenja rekordnih prihoda od turizma. Tako će očekivani porast izvoza roba i usluga doprinosi povećanju suficita tekućeg računa platne bilance, koji bi u godini trebao doseći razinu od 3,1 % (odnosno, za 0,2 postotna boda više u odnosu na prethodne Proljetne prognoze), nakon čega slijedi smanjenje na 1,9 % u i godini. Pri tome treba napomenu da je očekivani suficit

29 UDK tekućeg računa platne bilance za godinu prema Proljetnim prognozama iznosio 1,3 %. Tablica 2. Jesenske ekonomske prognoze Komisije za Hrvatsku Međugodišnje stope rasta* i u % BDP-a** Jesenska prognoza Ostvarenje EK Republika Hrvatska Realni BDP* -0,5 2,2 3,0 3,2 2,8 2,7 Stopa nezaposlenos *** 17,2 16,1 13,4 11,1 9,2 7,5 Inflacija (HICP)* 0,2-0,3-0,6 1,3 1,5 1,6 Saldo tekućeg računa platne bilance** 2,0 4,6 2,3 3,1 1,9 1,9 Deficit konsolidirane opće države (ESA -5,1-3,3-0,9-0,9-0,9-0,7 2010)** Proračunski prihodi 42,9 44,3 46,3 45,4 44,9 44,6 Proračunski rashodi 48,0 47,6 47,2 46,3 45,8 45,2 Izdaci za kamate (opća država)** 3,4 3,5 3,2 2,8 2,6 2,4 Izdaci za inves cije (opća država)** 3,6 3,0 3,1 3,1 3,4 3,5 Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)** 85,8 85,4 82,9 80,3 77,4 74,5 ***- u % ukupne radne snage Izvor: Jesenske ekonomske prognoze Komisije 2017 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Deficit konsolidirane opće države (fiskalni deficit) je iznosio: 0,9 % BDP-a u godini (konačan podatak za posljednju programsku godinu na temelju kojeg je Hrvatska izašla iz Postupka prekomjernog deficita sredinom ove godine). Iden čan iznos deficita Komisija predviđa Hrvatskoj i za i godinu (pri čemu je prethodna prognoza deficita za smanjena za 0,2 postotna boda), dok bi se fiskalni deficit za godinu trebao dodatno smanji na razinu od 0,7 % BDP-a. Shodno tome, očekuje se i nastavak smanjenja duga opće države, koji bi ove godine trebao iznosi 80,3 % BDP-a, ,4 %, a u godini 74,5 % (prema Prethodnim Proljetnim prognozama: u ,9 %, u ,4 %). Zaposlenost bi trebala stabilno ras, ali velikim dijelom zbog učinka iseljavanja stanovništva, odnosno smanjena radne snage. Komisija očekuje da će se nezaposlenost u Hrvatskoj postupno smanji do razine od 7,5 % do kraja godine, a Komisija je svoje pokazatelje zaposlenos u Jesenskim prognozama za i godinu smanjila za 0,5 postotnih bodova u odnosu na Proljetne prognoze iz travnja. Sužavanje tržišta rada i povećanje plaća u javnom sektoru trebali bi poveća cijenu rada ove i sljedeće godine, što bi u kombinaciji s očekivanim povećanjem cijena energije moglo rezul ra dodatnim inflatornim pri- scima: očekivana stopa inflacije u ovoj godini iznosi 1,3 % (što je za 0,3 postotna boda niže u usporedbi s prethodnim prognozama), a do kraja godine mogla bi iznosi 1,6 %. PRETPLATE NA centar@tim4pin.hr pitajcentar@tim4pin.hr SU U TIJEKU NA telefoni 01/ ; 01/ / ; 099/

30 POREZI I DOPRINOSI UDK Utvrđivanje poreza na kuće za odmor za Mirjana Mahović Komljenović * Prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, obveza plaćanja poreza na kuće za odmor te donošenja godišnjeg rješenja za 2017., propisana je za sve porezne obveznike pravne i fizičke osobe koji su vlasnici kuća za odmor ako ih koriste povremeno ili sezonski. Zbog odgode primjene Zakona o lokalnim porezima u dijelu koji se odnosi na porez na nekretnine, godišnji porez na kuće za odmor utvrđivat će se do daljnjega Uvod Od 1. siječnja stupio je na snagu Novi Zakon o lokalnim porezima (NN, br. 115/16. dalje u tekstu: Zakon), kojim je uređen sustav utvrđivanja i naplate lokalnih poreza kao izvora financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Gotovo u nepromijenjenom obliku, u Zakonu su preuzete odredbe o lokanim porezima koje su bile propisane Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93. do 26/07. Odluka USRH, 73/08., 25/12., 147/14. i 100/15.), koji se primjenjivao do kraja Među m, Zakonom o lokalnim porezima, u hrvatski porezni sustav trebao se 1. siječnja uves jedan novi porez a to je porez na nekretnine. Porez na nekretnine trebao je bi prihod jedinice lokalne samouprave na području koje se nekretnina nalazi, a is je trebao zamijeni : Komunalnu naknadu koja se utvrđuje sukladno odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95. do 36/15.) Direktnu spomeničku rentu koja je propisana odredbama Zakona o zaš i očuvanju kulturnih dobara (NN, br. 66/99. do 98/15.) Porez na kuće za odmor, a koji se porez trebao presta utvrđiva 1. siječnja 2018., sukladno odredbama čl. 68. Zakona o lokalnim porezima. 2. Odgoda primjene poreza na nekretnine Dana stupio je na snagu Zakon o izmjenama Zakona o lokalnim porezima (NN, br. 101/17), kojim su, između ostalih izmjena, brisane sve odredbe koje se odnose na uvođenje i naplatu poreza na nekretnine, a koji porez je trebao zamijeni porez na kuće za odmor. Među m, prema člancima 16. i 17. * Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Porezna uprava Novi Zagreb. izmijenjenih odredbi Zakona o lokalnim porezima, propisano je da se prikupljeni podaci do stupanja na snagu izmijenjenog Zakona o lokalnim porezima, mogu koris za utvrđivanje i naplatu komunalne naknade, poreza na kuće za odmor i spomeničke rente koja se plaća, ako se gospodarska djelatnost obavlja u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline. Nadalje, propisana je i obveza jedinica lokalne samouprave koje su donijele odluke o uvođenju poreza na nekretnine, da navedene odluke usklade do 15. prosinca s novim odredbama Zakona o lokanim porezima. Prema tome, iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da će se radi odgode primjene Zakona o lokalnim porezima u dijelu koji se odnosi na nekretnine, porez na kuće za odmor, utvrđiva ne samo za već i u godini. Budući da su neke općine i gradovi, a prije odgode Zakona o lokalnim porezima, već započele s postupkom prikupljanja podataka o nekretninama i vlasnicima nekretnina, MF Porezna uprava na svojim mrežnim stranicama objavila priopćenje sljedećeg sadržaja: Bez obzira na najavu odgode primjene Zakona o lokalnim porezima, u dijelu koji se odnosi na porez na nekretnine, podaci o nekretninama i njihovim vlasnicima/korisnicama koji su prikupljeni na temelju upitnika/obrazaca koje su općine i gradovi u proteklom razdoblju dostavljali vlasnicima nekretnina na svom području, koris t će jedinicama lokalne samouprave za naplatu javnih davanja koja su u njihovoj nadležnos. Cilj prikupljanja navedenih podataka je ažuriranje baza podataka jedinica lokalne samouprave jer pojedine općine, odnosno gradovi nemaju ažurirane baze h podataka, dok određeni broj jedinica lokalne samouprave uopće ni nema baze podataka. Na

31 UDK POREZI I DOPRINOSI predmetni problem kon nuirano posljednjih par godina upozorava Državni ured za reviziju koji u svojim izvješćima, odnosno nalazima i preporukama upozorava na propuste koji se odnose na organizaciju i kontrolu naplate prihoda, vođenje računovodstvenih evidencija potraživanja, zakonsku regula vu i baze podataka, te informiranje stanovništva o značaju javnih prihoda, njihovoj namjeni i korištenju. Ažuriranje baza podataka je posao koje jedinice lokalne samouprave trebaju i nadalje kon nuirano obavlja radi naplate javnih davanja, kao što su komunalna naknada i porez na kuće za odmor. Ažuriranje baza podataka je samo jedna od mjera koje bi jedinice lokalne samouprave trebale provodi radi potpune i pravodobne naplata prihoda i primitaka iz nadležnos općina i gradova. To će u konačnici pridonije poboljšanju uvjeta života i zadovoljavanju javnih potreba svih stanovnika koji žive na njihovom području. 3. Porez na kuće za odmor Prema članku 20. Zakona o lokalnim porezima (NN, br. 115/16 i 101/17), jedinice lokalne samouprave kao jedan od vlas h izvora prihoda mogu uves sljedeće vrste poreza: prirez porezu na dohodak porez na potrošnju porez na kuće za odmor, te porez na korištenje javnih površina. Poslove utvrđivanja te naplatu poreza na kuće za odmor, mogu obavlja jela jedinica lokalne samouprave ili ispostave Porezne uprave (dalje PU). Naime, od 1. siječnja u primjeni je načelna Suglasnost (NN, br. 01/17.), koju je donio Ministar financija na neodređeno vrijeme, a prema kojoj PU može obavlja poslove utvrđivanja, eviden ranja, nadzora, naplate i ovrhe županijskih, općinskih ili gradskih poreza, ako je predstavničko jelo jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave općina ili grad, svojom odlukom prenijela na PU u cijelos poslove utvrđivanja i naplate svih ili samo pojedinih lokalnih poreza. Prema članku 42. Zakona o lokalnim porezima, odluka općine, grada odnosno županije, kojom se propisuje nadležno jelo za utvrđivanje poreza kao i plaćanje općinskih, gradskih odnosno županijskih poreza, može se mijenja najkasnije do 15. prosinca tekuće godine, a primjenjivat će se od 1. siječnja iduće godine. 4. Podaci na osnovu kojih Porezna uprava utvrđuje porez na kuće za odmor Obveza plaćanja poreza na kuće za odmor postoji za sve pravne i fizičke osobe koje su vlasnici kuća za odmor, pri čemu se iznos poreza utvrđuje poreznim rješenjem koje za poreznog obveznika donosi mjesno nadležna ispostava PU, prema mjestu gdje se nalazi kuća za odmor. Porezno rješenje kojim se utvrđuje obveza plaćanja poreza na kuće za odmor, nadležna ispostava PU donosi na osnovi: a) Podataka o vlasnicima kuća za odmor pravnim i fizičkim osobama s kojima raspolaže a koji se vode u informacijskom sustavu PU u registru poreznih obveznika. b) Podataka koje su za utvrđivanje poreza nadležnoj ispostavi PU dužne dostavi nadležne općinske ili gradske službe. c) Podataka koje su porezni obveznici dužni sami dostavi prema odredbama čl. 68. OPZ-a (NN, br. 115/16). kojom zakonskom odredbom je propisano da je porezni obveznik dužan poreznom jelu u roku od 30 dana od dana nastanka, prijavi sve činjenice bitne za utvrđivanje njegove porezne obveze, a naročito osnutak, premještaj i prestanak trgovačkog društva, radionice ili stalne poslovne jedinice ili početak obavljanja gospodarske djelatnos, odnosno promjenu prebivališta ili uobičajenog boravišta te druge činjenice čije je prijavljivanje važno za njegovo poslovanje, kao i pravilno utvrđivanje porezne obveze. Prema tome, oni porezni obveznici koji su vlasnici kuća za odmor, a jekom poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine napravili su promjenu prijave prebivališta na adresi na kojoj se nalazi kuća za odmor, obvezni su navedenu promjenu prebivališta prijavi nadležnom poreznom jelu, kako bi se utvrdilo postoje li uvje za donošenje rješenja o obvezi plaćanja poreza na kuće za odmor ili ne. Kao osnovni kriterij za prosudbu radi li se o kući za odmor za koju treba plaća godišnji porez na kuću za odmor, bitno je odredi koris li se kuća, zgrada, dio zgrade ili stan povremeno ili sezonski, odnosno služi li ista za stalno stanovanje ili ne Tko su obveznici plaćanja poreza na kuće za odmor? Obveznici plaćanja poreza na kuće za odmor, propisani su člankom 32. Zakona o lokalnim porezima, a to su pravne i fizičke osobe građani, koji u svom vlasništvu imaju nekretninu koju koriste povremeno ili sezonski. Porezni obveznici plaćaju porez na kuće za odmor u svo čija je gornja granica poreza propisana Zakonom o lokalnim porezima, dok njihovu stvarnu visinu utvrđuje općina ili grad svojom odlukom, koja ne može bi veća od Zakonom propisane gornje granice. Osim oslobođenja i olakšica od plaćanja poreza što su utvrđena Zakonom o financiranju, iz gospodarstvenih i socijalnih razloga, općine i gradovi mogu u svojim odlukama propisiva i druge olakšice od plaćanja poreza na kuće za odmor, uzimajući u obzir starost objekta, njihovu opremljenost, lokaciju, stupanj izgrađenos, stanje infrastrukture i sl. 29

32 POREZI I DOPRINOSI UDK Ako pravna ili fizička osoba građanin, posjeduje dvije kuće ili dva stana, od kojih jednu koris za stanovanje u mjestu gdje ima stalno prebivalište, a u drugom mjestu ima kuću ili stan koji se koris povremeno jekom godine, tada se ta druga kuća smatra kućom za odmor i podliježe plaćanju poreza na kuće za odmor. Plaćanju poreza na kuće za odmor podliježu i sve naslijeđene kuće, kao i kuće koje su možda izgrađene bez građevinske dozvole, ako se koriste povremeno ili sezonski. Ako je kuća za odmor u izgradnji, porez se plaća samo na korisnu površinu dijela kuće koja se može koris. Postoje li dva ili više suvlasnika nad kućom za odmor, tada je svaki od njih porezni obveznik za dio kuće što je ima u vlasništvu i svaki osobno dobiva rješenje o razrezu poreza. Iz navedenog proizlazi da bi pravna ili fizička osoba postala obveznikom plaćanja poreza na kuće za odmor, moraju bi ispunjene dvije pretpostavke da je osoba vlasnik kuće za odmor te da takvu kuću koris sezonski ili povremeno. Obveznici plaćanja i porezna osnovica za utvrđivanje poreza na kuće za odmor Vrsta poreza Kuće za odmor Obveznici plaćanja Porezna osnovica Visina poreza Podaci koje treba sadržava obrazac prijave Pravne i fizičke m 2 od 5,00 kn osobe koje su korisne do 15,00 kn, vlasnici kuća površine ovisno za odmor o odluci koja se koris Grada ili povremeno ili općine sezonski - mjesto gdje se nalazi kuća za odmor - korisna površina 4.2. Što se smatra kućom za odmor na koju se plaća porez? Kućom za odmor smatra se svaka zgrada, dio zgrade ili stan, ako se koris povremeno ili sezonski. Među m, nekretnina koja služi vlasniku za trajno stanovanje, ne smatra se kućom za odmor ako vlasnik nekretnine s prijavljenim prebivalištem te drugim činjenicama kao što su to: mjesto prebivališta uže obitelji, mjesto školovanja djece, odlazak na rad, visina potrošnje električne energije, telefona, smeća, izjava o izabranom liječniku i sl., dokaže korištenje nekretnine za stalno stanovanje. Prema tome, koris li se zgrada ili stan povremeno ili sezonski te podliježe plaćanju poreza na kuće za odmor ili se koris za trajno stanovanje, određuje se ne samo prema stvarnom prebivalištu vlasnika, već i prema drugim činjenicama iz kojih se može zaključi da vlasnik kuće za odmor u nekretnini ne boravi samo privremeno Dvojbe oko prijavljenog prebivališta Člankom 43., stavcima od 1. do 3. Općeg poreznog zakona propisano je da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine, pri čemu boravak u stanu nije obvezan. No, ako porezni obveznik u RH ima u vlasništvu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava, odlazi na rad ili obavlja djelatnost. Prema odredbama članka 43. stavak 4. OPZ-a, uobičajenim boravištem smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine, odnosno mjesto u kojem se porezni obveznik zadržava pod okolnos ma na temelju kojih se može zaključi da u tome mjestu i na tom području ne boravi smo privremeno. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine. Osim u odredbama OPZ-a, pojmovi prebivališta i boravišta uređeni su i odredbama Zakona o prebivalištu (NN, br. 144/12. i 158/13.), prema kojem su građani dužni MUP-u (kao nadležnom jelu koje vodi propisane evidencije i izdaje potvrde o prebivalištu, boravištu i promjeni adrese stanovanja), prijavi : Prebivalište kojim se smatra mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza povezanih sa životnim interesima kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi. Boravište kojim se smatra mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj gdje osoba privremeno boravi, ali se na toj adresi nije trajno nastanila. Boravište se prijavljuje, ako traje dulje od tri mjeseca ili je uvjetovano ostvarivanjem samo pojedinih prava i obveza povezanih sa životnim interesima (zaposlenjem, obrazovanjem, dugotrajnim liječenjem i drugim interesima). Prema članku 4. Zakona o prebivalištu, boravište se može prijavi na razdoblje do godinu dana, a ako osoba u mjestu i na adresi prijavljenog boravišta namjerava boravi i nakon isteka roka od godine dana, dužna je u roku od 15 dana od isteka toga roka produži prijavu boravišta, s me da boravište ne može traja duže od dvije godine. Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da odredbe OPZ-a različito propisuju utvrđivanje uobičajenog boravišta poreznog obveznika u odnosu na odredbe Zakona o prebivalištu kojeg primjenjuje MUP, stoga činjenica da MUP izdaje potvrdu boravka za građane, nikako ne može bi dostatna za ocjenu o mje-

33 UDK POREZI I DOPRINOSI stu uobičajenog boravišta u smislu odredbi članka 43. stavka 4. OPZ-a. Navedeno znači da privremeno prijavljivanje boravišta na mjestu gdje se nalazi kuća za odmor, ne oslobađa vlasnika od obveze plaćanja poreza na kuće za odmor odnosno nije dokaz da se objekt koris za stalno stanovanje. Kod razrješenja dvojbe postoji li obveza plaćanja poreza na kuće za odmor na kojoj vlasnici imaju prijavljeno prebivalište, potrebno je uvažava pravno shvaćanje i odluku Upravnog suda RH pod brojem Us-5283/2009 od 14. rujna 2011., prema kojoj samo uvjerenje o prebivalištu nije relevantan dokaz o činjenici da se kuća za odmor koris za stalno stanovanje, već je potrebno dokaza da se u kući za odmor uis nu i živi. U tu svrhu nadležno porezno jelo može koris izjave svjedoka, izjave o izabranom liječniku primarne zdravstvene zaš te kao i sva druga dokazna sredstva kako bi utvrdila plaćaju li se jekom godine samo paušalni režijski troškovi ili su režijski troškovi povećani jekom cijele godine (za potrošnju električne energije, vode, odvoza smeća, telefona), gdje su zaposleni vlasnici odnosno mogućnost putovanja na posao i s posla ako stvarno stanjuju u kući za odmor u kojoj su prijavljeni, gdje se primaju poštanske pošiljke i slično. Prema tome, prijavljeno prebivalište na adresi gdje se nalazi kuća za odmor ne oslobađa vlasnika od obveze plaćanja poreza na kuće za odmor, ako se u spomenutoj kući za odmor stalno ne živi, za što nadležno porezno jelo može koris određena dokazna sredstva. Navedeno i potvrđuje mišljenje MF od , Kl: /12-01/53, Ur. Br.: /13-2 iz kojeg se navodi dio: Porez na kuće za odmor plaćaju vlasnici kuća za odmor a kriterij za utvrđivanje statusa kuće za odmor je njeno korištenje povremeno ili sezonski. Nekretnina koja vlasniku služi za trajno stanovanje ne podliježe plaćanju poreza na kuće za odmor. U navedenom slučaju, sukladno članku 78. Općeg poreznog zakona, porezni obveznik snosi teret dokazivanja svih činjenica i okolnos (prijavljenog prebivališta, visine režijskih troškova, mjesta zaposlenja, mjesta izabranog obiteljskog liječnika, mjesta školovanja djece, mjesta prebivališta uže obitelji i ostalih bitnih činjenica), prema kojima se utvrđuje korištenje nekretnine za stalno stanovanje. U konkretnom slučaju, kada porezni obveznik na nekretnini ima formalno prijavljeno prebivalište, a trajno radi i boravi u inozemstvu, sama prijava prebivališta ne oduzima kući status kuće za odmor te ista podliježe plaćanju poreza na kuće za odmor Postupak dokazivanja trajnog stanovanja prema odredbama OPZ-a Jedinice lokalne samouprave u svojim odlukama mogu propisiva samo visinu poreza na kuće za odmor te druga oslobođenja i olakšice ovisno od postavljenih gospodarskih ciljeva, ali ne i način dokazivanja služi li nekretnina vlasniku za trajno stanovanje u kojem slučaju ne podliježe plaćanju poreza na kuće za odmor. Koris li se kuća za odmor povremeno ili sezonski može se utvrdi tek u postupku dokazivanja stalnog stanovanja kojeg nadležno jelo za donošenje rješenja o obvezi plaćanja poreza na kuće za odmor, može provodi prema odredbama OPZ-a, pri čemu teret dokazivanja svih činjenica i okolnos koje smanjuju ili ukidaju porez snosi porezni obveznik. Navedeno je i potvrđeno u mišljenju Ministarstva financija Kl:410-20/11-01/15, Ur. br.: /12-3 od 5. ožujka iz koje se navodi dio: Porez na kuće za odmor plaćaju vlasnici kuća za odmor a kriterij za utvrđivanje statusa kuće za odmor je način njenog korištenja povremeno ili sezonski. Dakle, objek koji se koriste za stalno stanovanje ne podliježu plaćanju poreza na kuće za odmor. U skladu s iznesenim, sama prijava prebivališta ne oduzima kući status kuće za odmor, odnosno nije dokaz da se objekt koris za stalno stanovanje. Odredbama Odluke općinskog vijeća V, u dijelu koji propisuje uvođenje poreza na kuće za odmor, između ostalog, propisuje se način dokazivanja stalnog stanovanja u smislu određivanja poreznog prebivališta. S m u svezi napominjemo da je porezno prebivalište regulirano odredbama Općeg poreznog zakona (NN, br. 147/08 i 18/11) i ne može se propisiva odlukom jedinice lokalne samouprave. Sukladno zakonskim odredbama, u vezi s uvođenjem poreza na kuće za odmor, svojom odlukom jedinica lokalne samouprave može propisa samo visinu poreza na kuće za odmor odnosno druga oslobođenja i olakšice od plaćanja navedenog poreza. 5. Što ne podliježe oporezivanju? Kućom za odmor se ne smatraju gospodarske zgrade koje služe isključivo za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora, a to su klije, ribarske kuće te druge građevine koje se podižu na kratko vrijeme i upotrebljavaju privremeno. Pri određivanju poreza na kuće za odmor, prisutne su dvojbe oko utvrđivanja razlike između klije i kuće za odmor, pri čemu za njihovo razlikovanje nije bitna površina kao ni uređenost ili opremljenost zgrade, već činjenica koris li se zgrada povremeno za odmor i oporavak ili ne. Pod pojmom klije, podrazumijeva se takva zgrada u vlasništvu građana, koja se ne može koris za odmor ili oporavak, nego služi isključivo kao gospodarski objekt namijenjen poljoprivrednoj proizvodnji, preradi i čuvanju voća i povrća s posebnim prostorom za odlaganje i čuvanje oruđa i alata, pa se na nju 31

34 POREZI I DOPRINOSI UDK ne plaća porez na kuće za odmor. Ako se neka zgrada koris i kao gospodarski objekt i kao zgrada za odmor, porez se utvrđuje samo za onaj dio zgrade koji se koris za odmor. Kućom za odmor se smatra svaka zgrada koja je dovršena toliko da se može koris povremeno ili sezonski, što minimalno podrazumijeva da je na objektu postavljena vanjska stolarija te da postoji sanitarni čvor. 6. Način utvrđivanja korisne površine Prema članku 26. Zakona o lokalnim porezima, porez na kuće za odmor kojeg propisuje općina ili grad svojom odlukom, plaća se od 5,00 kn do 15,00 kn po četvornom metru korisne površine. Pod korisnom površinom na koju se plaća porez smatraju se samo stambene površine koje služe za odmor, dok sve drugo što ne služi za stanovanje kao što su podrumi, skloništa, stubišta, balkoni, lođe, nepokrivene terase, tavanski prostori, garaže, se ne smatraju korisnom površinom radi čega i ne podliježu obvezi plaćanja poreza na kuće za odmor. Jedinice lokalne samouprave mogu u svojim odlukama o gradskim i općinskim porezima, propisa način utvrđivanja korisne površine kuće za odmor, a pri tome se mogu rukovodi odredbama članka 74. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN, br. 91/96. do 152/14., kojim je propisano da je: Korisna površina ukupna podna površina stana ili druge samostalne prostorije, umanjena za širinu zidova koji je prekidaju. Prigodom izračunavanja korisne površine neće se uze u obzir podrumske i tavanske prostorije koje po svojoj opremi nisu prikladne za stambene ili poslovne svrhe, kao ni stubišta, otvoreni balkoni i terase, a isto vrijedi i za druge dijelove nekretnina koji pripadaju nekom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji u skladu s odredbom članka 67., stavaka od 3 do 5 Zakona o vlasništvu. Korisna se površina u pravilu izračunava prema glavnom projektu koji je sastavni dio građevinske dozvole ili koji je potvrđen po nadležnom jelu. Ali, ako netko učini vjerojatnim da postoje znatnija odstupanja od tog projekta, korisna će se površina izračuna prema stvarnom stanju. U vezi s postupkom utvrđivanja korisne površine kuće za odmor, koji u svojim odlukama mogu propisa gradovi i općine, i Ministarstvo financija je izdalo mišljenje pod brojem; Kl: /09-01/3, Ur. br: /10-2 od 8. siječnja iz kojeg se navodi jedan dio: Porez na kuće za odmor utvrđuje se po četvornom metru korisne površine kuće za odmor. Odredbama Zakona o vlasništvu i drugim pravima propisana je definicija korisne površine stana ili druge samostalne prostorije. Postupak utvrđivanja korisne površine stambene ili druge prostorije u RH provodi se primjenom hrvatske norme HRN U:C te HRN ISO 9836:2002. Jedinice lokalne samouprave mogu svojim odlukama o gradskim i općinskim porezima, kojim određuju uvođenje poreza na kuće za odmor, propisa i način utvrđivanja korisne površine kuće za odmor. Slijedom prethodno navedenoga, odlukom o gradskim porezima kojom se određuje uvođenje poreza na kuće za odmor, grad može propisa utvrđivanje korisne površine kuće za odmor primjenom hrvatske norme HRN U.C2.100 odnosno na način na koji se utvrđuje korisna površina pri obračunu komunalne naknade. Iz svega navedenog može se zaključi da općine i gradovi pri utvrđivanju korisne površine kuće za odmor mogu uvažava odredbe Zakona o vlasništvu i drugim pravima, te korisnu površinu izračuna na način da se ukupna podna površina umanji za širinu zidova koji je prekidaju, a ista se može utvrdi ili prema glavnom projektu kao sastavnom dijelu građevinske dozvole ili prema stvarnom stanju, ako postoje odstupanja od glavnog projekta ili on uopće ne postoji. 7. Propisana oslobođenja i potrebna dokumentacija Porez na kuće za odmor ne plaća se na kuće za odmor koje se ne mogu koris. Prema članku 27. Zakona o lokalnim porezima, od plaćanja poreza oslobođeni su: a) Vlasnici kuća za odmor ako se iste ne mogu koris - zbog ratnih razaranja i prirodnih nepogoda (poplava, požar, potres), staros i trošnos, te dok su u njima smješteni prognanici i izbjeglice. Za ostvarivanje prava na oslobađanje od plaćanja poreza, vlasnici kuća za odmor dužni su jelu nadležnom za razrez poreza, kao dokaz priloži kopiju zapisnika Komisije za popis i procjenu šteta te dokaze da se kuća za odmor ne može koris zbog staros i trošnos i dr. Zakonom o lokalnim porezima nje predviđeno oslobođenje od plaćanja poreza na kuće za odmor koje su stare ali se mogu koris, kao ni za kuće za odmor koje su spomenik kulture. Kako bi obveznici plaćanja poreza na kuće za odmor mogli koris propisano oslobođenje, isto oslobođenje mora bi predviđeno u Odluci jedinice lokalne samouprave. Navedeno je i potvrđeno u mišljenju MF Kl /05-01/78; Ur.br: /05-2 od 8. studenoga b) Porez na kuće za odmor ne plaća se ni na odmaralište u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja služe za smještaj djece do

35 UDK POREZI I DOPRINOSI 15 godina života. Gradskom odnosno općinskom odlukom, mogu se propisa i druga oslobođenja od plaćanja poreza iz gospodarstvenih i socijalnih razloga, a ovisno o mjestu gdje se nalazi kuća za odmor, staros, stanju infrastrukture i sl Sudska praksa pri utvrđivanju poreza na kuće za odmor Pri donošenju rješenja o obvezi plaćanja poreza na kuće za odmor, nadležna jela jedinica lokalne i područne regionalne samouprave, trebala bi u svoje odluke o oslobođenjima od obveze plaćanja poreza na kuće za odmor, ugradi pravno shvaćanje Suda i njegove primjedbi u vezi s utvrđivanjem poreza na kuće za odmor na apartmane koji se iznajmljuju putnicima i turis ma, a koji su sredstvo za stjecanje dohotka, radi čega se na njih ne mora pla porez na kuće za odmor. Prema presudi Upravnog suda RH broj Usl-180/14 od 10. lipnja 2015., a koja je u cijelos objavljena u Poreznom vjesniku br. 10/2015., Ins tuta za javne financije, apartmani koji se iznajmljuju i koji služe za stjecanje dohotka ili dobi, ne smatraju se kućama za odmor. Naime, kuća za odmor u kojoj se obavlja registrirana ugos teljska djelatnost iznajmljivanja apartmana, a koji su sredstvo za stjecanje dohotka ili dobitka, ne mogu se prema Zakonu o lokalnim porezima tre ra kao kuća za odmor, jer je smisao zakonskih odredbi oporezivanje imovine zgrade, dijela zgrade ili stana koji se koriste povremeno ili sezonski, ali ne i imovine kojom se obavlja djelatnost i koja služi za stjecanje dohotka, jer se takva imovina oporezuje po drugoj poreznoj osnovi. Stoga, svi porezni obveznici koji su dobili porezno rješenje o obvezi plaćanja poreza na kuće za odmor i za dio kuće za odmor u kojoj su apartmani koje iznajmljuju, mogu podnije žalbu na dobiveno rješenje pozivajući se na navedenu odluku Upravnog suda od 10. lipnja 2015., iz koje se navodi dio: Stav je Suda, kakav zastupa i Visoki upravni sud RH u brojnim odlukama, da apartmani što služe kao sredstvo za stjecanje dohotka, odnosno dobi, sukladno Zakonu, nisu kuće za odmor, jer postojanje obveze plaćanja poreza na dohodak, odnosno dobi, temeljem obavljanja djelatnos iznajmljivanja isključuje mogućnost utvrđivanja obveze plaćanja poreza na kuće za odmor. Smisao je Zakona oporeziva imovinu što je se uporabljuje povremeno i sezonski, ali ne i imovinu namijenjenu stjecanju dohotka odnosno dobi. Stoga kako proizlazi i iz navedenih rješenja, tužiteljica u dva objekta obavlja ugos teljske usluge smještaja u kućanstvu, pa se s te osnove za njih ne mora pla porez na kuće za odmor za spornu godinu. 8. Rok za uplatu poreza Porez na kuće za odmor plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju poreza, a pripada gradu ili općini na čijem se području nalazi imovina. Ako obveznik poreza na kuće za odmor prema dobivenom rješenju, protekom roka od 15 dana od dana primitka rješenja ne pla porez, obračunat će se zatezne kamate koje za razdoblje od do iznose 7,41 % godišnje. Za dospjeli porez na kuće za odmor koji nije plaćen u propisanom roku, može se nad pravnim i fizičkim osobama proves postupak ovrhe, te porez prisilno napla sukladno odredbama od 136. do 147. OPZ-a, i to pljenidbom novčanih sredstava na žiroračunu poreznog dužnika, koje is ima kod banke ili druge financijske organizacije ovlaštene za platni promet ili pljenidbom plaće, koju ovršenik ostvaruje kod poslodavatelja, te provođenjem ovrhe pljenidbom na pokretninama, tražbinama i drugim imovinskim pravima, a koji se ovršni postupak provodi u Područnom uredu Račun za uplatu poreza na kuće za odmor Porez na kuće za odmor uplaćuje se u korist računa za redovno poslovanje proračuna grada/općine gdje se nalazi kuća za odmor, a uplatni računi posebno su navedeni u Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u (NN, br. 11/17.). Navedenom Naredbom propisana je obvezna upotreba modela plaćanja javnih prihoda koji su u vezi s OIB-om, a obveznici plaćanja poreza na kuće za odmor, obvezno koriste račune otvorene prema IBAN konstrukciji, pri čemu se na standardiziranim nalozima za uplatu na Obrascima HUB -3 i HUB 3A, upisuje: brojčana oznaka ili šifre vrste poreza 1716 za porez na kuće za odmor jedinstveni model uplate HR68 kojeg koriste i pravne i fizičke osobe pri upla vlas h prihoda proračuna, te OIB od 11 znamenki. Računi proračuna po IBAN konstrukciji za uplatu poreza na kuće za odmor prema gradu ili općini gdje se nalazi kuća za odmor: 33

36 POREZI I DOPRINOSI UDK Računi proračuna po IBAN konstrukciji Grad Omiš HR Grad Šibenik HR Grad Samobor HR Obveznici uplate sve pravne i fizičke osobe Šifra vrste konta za Model porez na kuće za u p l a te odmor HR OIB 8.2. Podnošenje zahtjeva za otpis zateznih kamata Ako porezni obveznik nije preuzeo porezno rješenje kojim se utvrđuje porez na kuće za odmor, a na knjigovodstvenoj kar ci na šifri konta 1716 je zadužena obveza plaćanja poreza, tada može na temelju podnesenog zahtjeva, traži otpis zaduženih kamata nakon datuma valute. Naime, ako postupajući po zahtjevu poreznog obveznika, nadležan referent u ispostavi PU utvrdi da rješenje o porezu na kuće za odmor nije uručeno poreznom obvezniku, radi čega utvrđena obveza nije ni mogla bi plaćena na vrijeme, tada je u naknadno provedenom postupku potrebno utvrdi novi datum valute, koji mora bi 15 dana veći od datuma primitka rješenja s povratnice, odnosno od datuma kada je porezno rješenje uručeno poreznom obvezniku, pri čemu se na temelju zahtjeva poreznog obveznika, otpisuju kamate koje su zadužene radi nepravovremenog plaćanja. Posebno se napominje da je prema Zajedničkim odredbama Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u godini, propisano da se danom uplate poreza te drugih prihoda, razumijeva dan kada su sredstva eviden rana na računu državnog proračuna, na računu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili nekom drugom računu, što znači kada je banka odobrila uplatni račun, a ne kada su sredstva tere la račun pla telja. Stoga su radi iskazanog duga na kar ci poreza na kuće za odmor, pogrešnih uplata te više ili manje plaćenog poreza, pravne i fizičke osobe dužne usklađiva vlas to stanje s knjigovodstvenim evidencijama koje vodi PU. 9. Žalba na porezno rješenje Pravne i fizičke osobe koje su vlasnici kuća za odmor, a o čijim se obvezama odlučivalo u prvostupanjskom poreznom postupku i koji su od nadležne ispostave PU dobile porezno rješenje kojim se utvrđuje obveza plaćanja poreza na kuće za odmor, imaju pravo podnije žalbu u roku od 30 dana od dana primitka rješenja, ako nisu zadovoljni izrekom rješenja te visinom utvrđenog poreza. Žalba se podnosi nadležnoj ispostavi PU ili nadležnom općinskom ili gradskom jelu koje je donijelo rješenje, a predaje se neposredno ili preporučeno putem pošte, ili se može izjavi u zapisnik. Osim u roku, žalba na porezno rješenje mora bi dopuštena te izjavljena od ovlaštene osobe koja je žalbu obvezna i potpisa. U žalbi, pravna ili fizička osoba kao žalitelj, treba naves svoje ime i prezime, OIB, porezni akt pro v kojeg podnosi žalbu klasu i urudžbeni broj, žalbene razloge radi kojih se zahtjeva poništenje, izmjena ili ukidanje poreznog rješenja, kao i dokaze kojima se žalbeni navodi obrazlažu. Ako je izjavljena, žalba odgađa izvršenje pobijenog rješenja do donošenja novog rješenja o žalbi. Iznimno, žalba ne odgađa izvršenje pobijenog poreznog akta, ako je porezno rješenje doneseno bez provedbe ispitnog postupka, i to u slučaju kada je porezni obveznik u poreznoj prijavi naveo činjenice ili podnio dokaze na temelju koji se utvrdilo pravo stanje stvari ili ako se porezno rješenje donijelo na temelju podataka iz službenih evidencija kojima porezno jelo raspolaže, te nije potrebno saslušanje stranke radi zaš te njezinih prava u provođenju poreznog postupka. 10. Zaključak Poreza na kuće za odmor plaćaju pravne i fizičke osobe koje su vlasnici kuća za odmor, pri čemu se porez utvrđuje poreznim rješenjem kojeg poreznom obvezniku donosi mjesno nadležna ispostava PU ili predstavničko jelo jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave, prema mjestu gdje se nalazi kuća za odmor. Porez na kuće za odmor plaća se po četvornom metru korisne površine, pod kojom se podrazumijeva ukupnu podna površinu stana ili druge samostalne prostorije, umanjenu za širinu zidova koji je prekidaju. Obveznici plaćanja poreza na kuće za odmor su pravne i fizičke osobe koje povremeno ili sezonski koriste kuću za odmor, a privremeno prijavljivanje boravišta na adresi gdje se nalazi kuća za odmor, ne oslobađa vlasnika po obveze plaćanja poreza. Kada se protekom roka od 15 dana od dana primitka poreznog rješenja, ne pla utvrđen porez na kuće za odmor, na porezni dug se obračunavaju zatezne kamate. Pravna i fizička osoba može podnije žalbu na rješenje kojim je utvrđena obveza plaćanja poreza na kuće za odmor za odmor, ako nisu zadovoljni izrekom, te ako rješenje nije postalo konačno i pravomoćno. Pri donošenju rješenja o obvezi plaćanja poreza na kuće za odmor, nadležna jela jedinica lokalne i područne regionalne samouprave, trebala bi u svoje odluke ugradi pravno shvaćanje Upravnog suda RH, da se apartmani koji se iznajmljuju putnicima i turis ma, i koji su sredstvo za stjecanje dohotka, ne smatraju kućama za odmor.

37 UDK POREZI I DOPRINOSI Oporezivanje dobi neprofitnih i proračunskih subjekata Ivan Čevizović * Proračunske i neprofitne organizacije u pravilu nisu obveznici poreza na dobit. Među m, ponekad uz svoje osnovne djelatnos obavljaju i neku gospodarsku djelatnost i me se kvalificiraju kao obveznici plaćanja ovog poreza. Naime, odredbama članka 2. stavka 7. Zakona o porezu na dobit (NN, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16, 115/16) propisano je da su ove osobe dužne u roku od osam dana od dana početka obavljanja te djelatnos upisa se u registar poreznih obveznika radi utvrđivanja obveza poreza na dobit po osnovi obavljanja određene gospodarske djelatnos. U članku su prikazani kriteriji određivanja obavlja li se ili ne gospodarska djelatnost, te moguće opcije za izbor pri oporezivanju dobi. 1. Obveznici poreza na dobit Člankom 2. stavkom 1. Zakona o porezu na dobit propisano je da je obveznik poreza na dobit trgovačko društvo i druga pravna i fizička osoba rezident Republike Hrvatske koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobi, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarski procjenjivih koris. U istom članku navedeno je da nisu obveznici poreza na dobit: jela državne uprave, jela područne (regionalne) samouprave, jela lokalne samouprave i Hrvatska narodna banka, državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, poli čke stranke, sindika, komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turis čke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije. Među m, ako navedene osobe obavljaju djelatnos i ostvaruju prihode, a njihovo neoporezivanje bi narušilo tržišno nadmetanje, to može rezul ra obvezom registracije kao poreznih obveznika poreza na dobit. 2. Gospodarska djelatnost Prethodno navedene pravne osobe, ako obavljaju gospodarsku djelatnost, a neoporezivanje te djelatnos dovelo bi do stjecanja neopravdanih povlas ca na tržištu, postaju potencijalni obveznicima poreza na dobit o čemu su dužni samostalno podnije prijavu i to u roku od osam dana od dana početka obavljanja ovakve djelatnos. U slučaju da se navedena organizacija ne prijavi Poreznoj upravi, Porezna uprava i dalje može rješenjem, a prema svojim saznanjima (ili na * Doc. dr. sc. Ivan Čevizović, ovlašteni porezni savjetnik, Zagreb. prijedlog trećih) utvrdi obvezu plaćanja poreza na dobit (čl. 6. st. 2. Pravilnika). Ključno pitanje svakako je odredi što se smatra gospodarskom djelatnos. Odredbe članka 6., stavka 1. Pravilnika navode da je u postupku utvrđivanja obavljanja gospodarske djelatnos osoba iz članka 2. stavaka 5. i 6. Zakona, a čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlas ca na tržištu potrebno utvrdi obavlja li se ta djelatnost samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobi ili drugih gospodarstveno procjenjivih koris. Neovisno o tome ima li određena osoba u svojim ak ma o osnivanju za cilj ostvarivanje dobi ili samo prihoda radi financiranja svoje djelatnos, a prihode stječe razmjenom dobara i usluga na tržištu, smatra se da ona obavlja djelatnost na način i uz uvjete po kojima tu djelatnost obavljaju i poduzetnici koji su osnovani radi stjecanja dobi. Važno je, također, istaknu da pri tome ne postoji kakav prag ili najmanji iznos prihoda koji treba ostvari od obavljanja gospodarske djelatnos, već je sama činjenica da se ista obavlja, razlog za upis u registar poreznih obveznika, kao što je to slučaj kod PDV-a. Kao pomoć pri prosuđivanju je li neka ak vnost spada u gospodarsku djelatnost neprofitne organizacije može pomoći i uputa Središnjeg ureda Porezne uprave KLASA: /15-01/1590, URBROJ: /15-1. U navedenoj upu kao ključno za utvrđivanje postojanja obveze prijave u sustav poreza na dobit navedeno je da je nužno utvrdi : Dovodi li neoporezivanje do neopravdanih povlas ca na tržištu? Obavlja li se ta djelatnost samostalno? Obavlja li se ta djelatnost trajno? I obavlja li se ta djelatnost radi ostvarivanja dobi- ili drugih gospodarstveno procjenjivih koris? 35

38 POREZI I DOPRINOSI UDK Prema navedenoj Upu, za neke djelatnos neće bi potrebno provodi detaljne analize jer se iste, prema navedenoj upu, smatraju oporezivim djelatnos ma. Ove djelatnos uključuju: Pružanje ugos teljskih usluga, neovisno naziva li se naknada članarinom ili nekim drugim nazivom. Pružanje usluga korištenja prostora za rekreaciju, neovisno naziva li se naknada članarinom ili nekim drugim nazivom. Pružanje računovodstveno-knjigovodstvenih, administra vno-financijskih, informacijski-komunikacijskih i/ili konzultantskih usluga drugim fizičkim i/ ili pravnim osobama uz naknadu. Davanje u zakup uz naknadu poslovnih, stambenih i drugih prostora, opreme i sredstava za rad pravnim i fizičkim osobama. Dakako da i dalje ostaju brojna otvorena pitanja pojedinih organizacija, osobito kada se radi o malom opsegu ovih ak vnos. U takvim slučajevima uputno je po provedenoj analizi savjetova se s nadležnom poreznom upravom kako bi se definirao konačni status pojedine djelatnos. Naime, prema članku 68. Općeg poreznog zakona (NN, br. 115/16) porezni obveznik dužan je prijavi sve činjenice bitne za utvrđivanje njegove porezne obveze. 3. Porezna osnovica Prema odredbama članka 5. Zakona, porezna osnovica je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona. To znači da su računovodstveni propisi sastavni dio metodologije utvrđivanja porezne osnovice. Odredbama članka 4. stavka 3. Zakona o računovodstvu (NN, br. 78/15, 134/15, 120/16) propisano je da su odredbe ovoga Zakona, osim poduzetnika, dužne primjenjiva i sve pravne i fizičke osobe, koja je obveznici poreza na dobit. Prema tome, neprofitne organizacije koje su postale obveznik poreza na dobit, poreznu osnovicu utvrđuju na temelju odredbi Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (NN, br. 86/15) i pripremaju ih sukladno strukturi bilance i računa dobi i gubitka iz Pravilnika o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (NN, br. 95/16). O postupku utvrđivanja porezne osnovice i popunjavanju porezne prijave detaljnije ćemo pisa u sljedećim brojevima magazina Plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu Nova mogućnost od godine je plaćanje poreza na dobit prema novčanom načelu, umjesto prema načelu nastanka događaja. Uvjet za promjenu ovog modela je da porezni obveznik nije u prethodnom poreznom razdoblju ostvario prihode već e od ,00 kn. U slučaju da porezni obveznik izabere ovu opciju utvrđivat će poreznu osnovicu tako da ostvarenu dobit prije poreza (po načelu nastanka događaja) uskladi za niže navedene stavke, te nakon toga obračuna propisana dodatna uveć anja ili umanjenja. Navedena usklađenja uključuju: Uvećanja o rashode (gubitke) od vrijednosnih usklađenja dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine o rashode (gubitke) od vrijednosnih usklađenja financijske imovine o rashode vrijednosnog usklađenja potraž ivanja od kupca za isporuč ena dobra i obavljene usluge o rashode od rezerviranja o rashode od nerealiziranih teč ajnih razlika o rashode od ostalih nenovčanih transakcija o smanjenja potraž ivanja od poslovnih ak vnos o smanjenja kratkotrajnih potraž ivanja po osnovi kamata prizna h u prihode o smanjenja zaliha o povećanja kratkoroč nih obveza od poslovnih ak- vnos o povećanja kratkoroč nih obveza po osnovi kamata prizna h u rashode o ostale korekcije koje povećavaju dobit. Umanjenja o prihode od vrijednosnih usklađenja financijske imovine o prihode od rezerviranja o prihode od nerealiziranih teč ajnih razlika o prihode od ostalih nenovčanih transakcija o poveć anja potraž ivanja od poslovnih ak vnos o poveć anja kratkotrajnih potraž ivanja po osnovi kamata prizna h u prihode o povećanja zaliha o smanjenja kratkoroč nih obveza od poslovnih ak- vnos o smanjenja kratkoroč nih obveza po osnovi kamata prizna h u rashode o ostale korekcije koje smanjuju dobit. Daljnji uvjet za primjenu navedenog modela je da je porezni obveznik izabrao plaćanje PDV-a prema naplaćenoj realizaciji. U slučaju kada obveznik poreza na dobit promijeni način utvrđivanja porezne osnovice, te utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu dužan je nakon proteka roka za naplatu ili po realizaciji određenih stavki kojima je uveć ana ili umanjena porezna osnovica, iste uključi u poreznu osnovicu. Budući da je ovo mogućnost čiji izbor je ostavljen poreznom obvezniku, porezni obveznik je dužan podni-

39 UDK POREZI I DOPRINOSI je zahtjev Poreznoj upravi, ako želi plaća porez na dobit prema naplaćenoj realizaciji Paušalno oporezivanje Jedna od najvećih novos u porezu na dobit, zasigurno se odnosi na mogućnost plaćanja poreza na dobit u paušalnom iznosu. Naime, novim člankom 5.b u Zakonu o porezu na dobit, uvedena je mogućnost za porezne obveznike iz č lanka 2. stavka 7. Zakona da osnovicu poreza na dobit utvrde u pauš alnom iznosu, ako u prethodnom poreznom razdoblju nisu po osnovi obavljanja gospodarske djelatnos ostvarili prihode već e od iznosa propisanog za ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema posebnom propisu o porezu na dodanu vrijednost. Jedini dodatni uvjet koji treba bi ispunjen je da ovi porezni obveznici od oporezive djelatnos ne ostvaruju više od 50 % ukupnih prihoda, odnosno da im navedeno nije jedina djelatnost. Godišnji iznos poreza odredit će se rješenjem, a porezni obveznik koji namjerava plaća porez na dobit u pauš alnom iznosu podnosi zahtjev za plaćanje poreza u pauš alnom iznosu Poreznoj upravi najkasnije 15 dana nakon početka poreznoga razdoblja, odnosno u roku osam dana ako se obveza plaćanja poreza na dobit utvrdi jekom poreznog razdoblja. Porezna osnovica poreza bit će određena tako da se prihod umanji za 85 % paušalnih rashoda. Pri tome je predviđeno pet razreda, kako je prikazano u sljedećoj tablici. Prihod Prizna rashod Porezna osnovica Godišnji porez na dobit Ovi porezni obveznici dužni su vodi evidenciju o ostvarenim prihodima koja minimalno mora sadrž ava : datum broj izdanog računa vrijednost isporuč ene robe ili usluge ukupna vrijednost svih isporuka do određenog dana. Na temelju navedenih evidencija porezni obveznik koji izabere plaća paušalni porez na dobit podnosit će Izvješće o prihodima ostvarenima od djelatnos za koju se obračunava i plaća paušalni porez na dobit. SEMINARI I RADIONICE U PROSINCU Praćenje EU projekata u sustavu riznice Upravljanje rizicima i financijsko upravljanje u javnom sektoru Ekonomski najpovoljnija ponuda u praksi Priprema projektnih prijedloga i popunjavanje obrasca A Prikaz novih podzakonskih propisa te izrada plana nabave Novi kolektivni ugovori u javnim službama i porezne novine u Zagreb Osijek Rijeka Split * detaljnije o programu i prijavi na 37

40 PLAĆE I NAKNADE UDK Novi temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama Mirela Bojić * Vlada Republike Hrvatske i sindika javnih službi parafirali su tekst novog Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (dalje u tekstu: Temeljni kolek vni ugovor). O prihvaćanju i potpisivanju parafiranog teksta Temeljnog kolek vnog ugovora, u narednih nekoliko dana odlučit će jela sindikata javnih službi, odnosno njihovi članovi na referendumu. Ako se jela i članstvo sindikata pozi vno izjasne o parafiranom tekstu Temeljnog kolek vnog ugovora, pristupit će se potpisivanju istog. Sukladno Zakonu o reprezenta vnos udruga poslodavaca i sindikata (Narodne Novine br. 93/2014), Temeljni kolek vni ugovor stupit će na snagu i bit će važeći ako ga potpišu sindika javnih službi koji organiziraju više od 50 % članova sindikata javnih službi koji su sudjelovali u pregovorima i koji djeluju u najmanje 3 različita područja (djelatnos ) za koja se pregovaralo. U pregovorima je sudjelovala ukupno 11 sindikata koji su zastupljeni i djeluju u 5 različi h područja javnih službi prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnos (obrazovanje, zdravstvena zaš ta i socijalna skrb, kultura, stručne, znanstvene i tehničke djelatnos te javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje) Primjena, važenje i prijelazno razdoblje Ukoliko se potpiše parafirani tekst, novi Temeljni kolek vni ugovor sklopio bi se na vrijeme od 4 godine i primjenjivao bi se od 1. prosinca do 30. studenoga godine. U dogovoru sa sindika ma, Vlada Republike Hrvatske donijet će Zaključak kojim će osigura primjenu dosadašnje razine prava u studenome godine 1 te Odluku kojom će osigura visinu osnovice za izračun plaća u iznosu od 5.421,54 kune (povećanje osnovice za 2%) koja će se primjenjiva počevši s plaćom za mjesec studeni 2017., koja se isplaćuje u mjesecu prosincu godine. Riječ je o trećem uvećanju od 2% u godini (isto kao i za državne službenike i namještenike) čime se osnovica za plaće u javnim službama nominalno vraća na ugovorenu razinu iz godine, prije početka ekonomske krize. Odredba o tome da osnovica za izračun plaće od studenoga godine iznosi 5.421,54 kune bit će ugovorena i u Temeljnom kolek vnom ugovoru. 1 Ranije važeći Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine br. 24/2017) prestao je važi s danom 1. studenoga godine. * Mirela Bojić, dipl. iur., Ma ca hrvatskih sindikata. 2. Opće odredbe, tumačenje ugovora i radni odnosi Odredbe Temeljnog kolek vnog ugovora koje se odnose na temeljna načela, primjenu ugovora u dobroj vjeri, arbitražu, mirno rješavanje sporova i štrajk ostale su neizmijenjene u odnosu na ranije važeći Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 24/2017). U odredbama koje reguliraju osnivanje i ovlas Povjerenstva za tumačenje Temeljnog kolek vnog ugovora dodatno je ugovorena obveza donošenja poslovnika o radu Povjerenstva za tumačenje te je brisana obveza dostavljanja tumačenja svim potpisnicima Temeljnog kolek- vnog ugovora. Prema novim odredbama, tumačenja Povjerenstva dostavljaju se podnositelju upita pisanim putem i objavljuju na web-stranicama Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Odredbe kojima se regulira zasnivanje radnog odnosa, probni rad, pripravnički staž i radno vrijeme također su ostale neizmijenjene. Vezano za mogućnost skraćivanja pripravničkog staža na zahtjev pripravnika, preciznije je definirano pod kojim uvje ma se isto pravo može ostvari. Do sada je poslodavac mogao odobri skraćivanje pripravničkog staža za jednu trećinu ako ocijeni da se pripravnik osposobio za samostalan rad. Sada će

41 UDK PLAĆE I NAKNADE to moći učini pod is m uvjetom, ali samo u slučaju ako trajanje pripravničkog staža nije određeno posebnim propisom. Ako je posebnim propisom za određena zanimanja propisano obvezno minimalno trajanje pripravničkog staža, poslodavac neće moći temeljem odredaba Temeljnog kolek vnog ugovora odobri skraćivanje istog. 3. Odmori i dopus Prema novim odredbama Temeljnog kolek vnog ugovora, pravo na stanku imao bi zaposlenik koji radi najmanje 6 sa dnevno, i to u svakodnevnom trajanju najmanje 30 minuta, a maloljetnik najmanje 30 minuta neprekidno. Ranije važeće odredbe nisu imale navedeni uvjet od 6 sa rada dnevno za ostvarivanje prava na stanku te su sada u tom pogledu usklađene s odredbama Zakona o radu. Ugovoreno je i da zaposlenici koji rade u turnusima od 12 sa, imaju pravo na stanku u trajanju od 60 minuta ili dva puta po 30 minuta, u skladu s naravi i potrebama posla. U situaciji kada priroda posla nije omogućavala korištenje stanke jekom rada, poslodavac je prema ranije važećim odredbama zaposleniku trebao omogući da radi kraće onoliko koliko traje stanka. Prema novim odredbama, način korištenja stanke u ovom slučaju uredit će se i regulira granskim kolek vnim ugovorima za pojedine djelatnos unutar javnih službi. Članak o godišnjim odmorima također je doživio stanovite promjene. Odredbe koje su propisivale osnovicu od 18 dana na koju su se dodavali dodatni dani godišnjeg odmora prema kriterijima utvrđenim granskim kolek vnim ugovorima djelatnos, redefinirane su na način da sada zaposlenik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor u najkraćem trajanju propisanim općim propisom o radu te da se to najkraće trajanje godišnjeg odmora uvećava prema pojedinačno određenim mjerilima koji se uređuju granskim kolek vnim ugovorom. Ovakva odredba zapravo znači povećanje osnovice na koju se dodaju dodatni dani godišnjeg odmora s 18 na 20 dana u slučaju petodnevnog radnog tjedna, odnosno na 24 dana u slučaju šestodnevnog radnog tjedna. To stoga jer je Zakonom o radu, kao općim propisom, zajamčeno trajanje godišnjeg odmora od najmanje če ri tjedna. Nadalje, definira se da će zaposlenici koji rade u turnusima od 12 sa, godišnji odmor koris kao da rade u petodnevnom radnom tjednu po osam sa dnevno te da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznosi manje od najkraćeg trajanja toga odmora utvrđenog Zakonom o radu, ni više od 6 tjedana, odnosno 30 radnih dana za rad u petodnevnom radnom tjednu. Kao i do sada, za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposleniku će se isplaćiva naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu odnosno u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad), ako je to povoljnije za zaposlenika. Isto tako, slijepom zaposleniku i zaposleniku koji radi na poslovima gdje ni uz primjenu mjera zaš te na radu nije moguće zaš zaposlenika od štetnih utjecaja, pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od minimalno 6 tjedana, a trajanje godišnjeg odmora u m slučajevima utvrđuje se granskim kolek vnim ugovorom. Novim je odredbama precizirano i da poslodavac na temelju rasporeda godišnjeg odmora mora zaposleniku dostavi obavijest o korištenju godišnjeg odmora isključivo u pisanom obliku. Članak kojim se regulira izuzetak od prava na razmjerni dio godišnjeg odmora izmijenjen je na način da zaposlenici koji odlaze u mirovinu imaju pravo na puni godišnji odmor za tu godinu. Prema dosadašnjim odredbama, pravo na puni godišnji odmor imali su samo zaposlenici koji u mirovinu odlaze prije 1. srpnja. Obzirom da se prema odredbama Zakona o radu u slučaju odlaska u mirovinu ostvaruje isključivo pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora za tu kalendarsku godinu, odredbe Temeljnog kolek vnog ugovora znatno su povoljnije za zaposlenike. Pravo na plaćeni dopust prošireno je na ins tut sklapanja životnog partnerstva, na životnog partnera i izvanbračnog druga te na posvojenje djeteta. Za sklapanja životnog partnerstva zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust od 5 radnih dana (kao i za sklapanje braka), za rođenja ili posvojenja djeteta 5 radnih dana te za smrt supružnika, životnog partnera, izvanbračnog druga, brata ili sestre, djeteta, roditelja, očuha, maćehe, posvojenika, posvojitelja i unuka 5 radnih dana. Broj dana plaćenog dopusta za smrt brata ili sestre povećan je 2 na 5 radnih dana. Kod plaćenog dopusta u slučaju teške boles roditelja, supružnika, životnog partnera, izvanbračnog druga ili djeteta (u trajanju od 3 radna dana) brisan je uvjet da se mora radi o različitom mjestu stanovanja. I dalje u neizmijenjenom sadržaju ostaje pravo na plaćeni dopust u slučaju selidbe (u istom mjestu stanovanja 2 radna dana i u drugo mjesto stanovanja 4 radna dana), nastupanja u kulturnim i športskim priredbama (1 radni dan), sudjelovanja na sindikalnim susre ma, seminarima i obrazovanju za sindikalne ak vnos (2 radna dana), elementarne nepogode (5 radnih dana) te darivanja krvi (2 radna dana). Kao i do 39

42 PLAĆE I NAKNADE UDK sada, zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust jekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 10 radnih dana te za svaki smrtni slučaj i za svako darivanje krvi, neovisno o broju dana koje je jekom iste godine iskoris o po drugim osnovama. Kod neplaćenog dopusta, do sada je bilo ugovoreno da zaposlenik u jeku jedne godine za potrebe vlas tog školovanja i stručnog usavršavanja ima pravo na neplaćeni dopust u trajanju od određenog broja dana (ovisno o vrs ispita, školovanja, edukacije). Dani neplaćenog dopusta bili su do sada ugovoreni kao kalendarski dani, dok se novim odredbama precizira da su to radni dani. Time se broj dana neplaćenog dopusta u navedenim slučajevima zapravo povećava. 4. Osnovica za izračun plaće i materijalna prava Odredbe o plaći u novom Temeljnom kolek vnom ugovoru i dalje definiraju da plaću čine osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću te da osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenos poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Novim je odredbama ugovorena i osnovica za izračun plaće koja od 1. studenoga godine iznosi 5.421,54 kn, a primjenjuje se počevši s plaćom za mjesec studeni godine, koja se isplaćuje u mjesecu prosincu godine. Vlada Republike Hrvatske i sindika javnih službi obvezali su se također da će o visini osnovice (kao i o visini regresa i božićnice) pregovara svake godine prije donošenja smjernica ekonomske i fiskalne poli ke za naredno razdoblje (svibanj/lipanj) i u slučaju dogovora, osnovicu ugovori dodatkom Temeljnom kolek vnom ugovoru. Navedena odredba predstavlja temelj za pregovore o visini osnovice za izračun plaća u godini, kao i u drugoj polovici godine. Javnost plaća u novim se odredbama i dalje osigurava neposrednim uvidom sindikalnog povjerenika u podatke o plaćama, ali se, radi usklađivanja sa Zakonom o zaš osobnih podataka, briše pravo na dostupnost podataka o plaćama svih zaposlenika svim zaposlenicima na ustanovi. Pravo na uvećanje osnovne plaće za rad noću (40 %), prekovremeni rad (50 %), rad subotom (25 %), rad nedjeljom (35 %), smjenski rad (10 %), dvokratni rad (10 %) i rad u turnusu (uređuje se granskim kolek vnim ugovorom) ostaje i u novom Temeljnom kolek- vnom ugovoru u neizmijenjenom sadržaju, ali se precizira da se navedeni dodaci međusobno ne isključuju, osim kumuliranja uvećanja plaće s osnova dvokratnog rada i smjenskog rada u istom danu. Osnovna plaća zaposlenika i dalje će bi uvećana za 8 % ako zaposlenik ima znanstveni stupanj magistra znanos, odnosno za 15 % ako zaposlenik ima znanstveni stupanj doktora znanos. Materijalna prava ostala su na istoj razini kao i do sada. Za cijelo vrijeme trajanja Temeljnog kolek vnog ugovora (4 godine) zajamčeni su regres za korištenje godišnjeg odmora i božićnica u najmanjem iznosu od 1.250,00 kuna. O visini regresa i božićnice Vlada Republike Hrvatske i sindika javnih službi pregovarat će svake godine prije donošenja smjernica ekonomske i fiskalne poli ke za naredno razdoblje (u svibnju/lipnju svake godine), a ako se dogovor ne pos gne, regres i božićnica iznosit će za tu godinu najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata h prava (1.250,00 kuna). Definirano je da se regres isplaćuje najkasnije do 15. srpnja tekuće godine, a pravo na regres ima svaki zaposlenik koji u tekućoj godini koris makar i razmjerni dio godišnjeg odmora. Pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane (božićnica) u jednakom iznosu imaju svi zaposlenici u javnim službama. Naknada plaće za vrijeme bolovanja zaposlenicima je i dalje osigurana u visini od 85 % plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije započetog bolovanje, ako je zaposlenik odsutan s rada do 42 dana te u visini od 100 % iznosa plaće u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započelo bolovanje kada je zaposlenik na bolovanju zbog profesionalne boles ili ozljede na radu. Otpremnina pri odlasku u mirovinu zajamčena je u iznosu tri proračunske osnovice (9.978,00 kuna), a za zaposlenike s 30 i više godina staža kod istog poslodavca zadržano je i pravo na povlaštenu otpremninu u visini najmanje 65 % prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene zaposleniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada. Zadržan je i potvrđen i prosvjetni dodatak u iznosu od 13,7 %, sukladno Sporazumu o dodacima na plaću u obrazovanju i znanos od 25. studenoga godine, budući da su ugovorne strane zajednički utvrdile da je navedeni Sporazum važeći dokument koji se primjenjuje na način i u rokovima određenim m dokumentom. Pravo na pomoć u visini jedne proračunske osnovice (3.326,00 kuna) u slučaju smr prošireno je i na slučaj smr izvanbračnog druga ili životnog partnera, pravo na pomoć u slučaju rođenja djeteta (u visini 50 % jedne proračunske osnovice: 1.663,00 kuna) prošireno je i na slučaj posvojenja te je definirano da se pomoć isplaćuje za rođenje ili posvojenje

43 UDK PLAĆE I NAKNADE svakog djeteta. Pomoć za bolovanje u neprekidnom trajanju dužem od 90 dana i pomoć u slučaju nastanka invalidnos zaposlenika, malodobne djece ili supružnika zaposlenika i dalje će bi ugovoreno u visini jedne proračunske osnovice (3.326,00 kn), a radi pokrića troškova liječenja, odnosno pokrića troškova prilikom nabave medicinskih pomagala ili lijekova koji su prijeko potrebi i nenadomjes vi za zaposlenika, dijete ili supružnika, a koji nisu odobreni od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje temeljem obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja, zaposlenik će i dalje ima pravo na naknadu troškova u visini plaćenog iznosa, a najviše do iznosa jedne proračunske osnovice (3.326,00 kuna), jednom godišnje. Jubilarna nagrada i dar u prigodi Dana sv. Nikole (dar za djecu) osigurani su također za cijelo vrijeme trajanja Temeljnog kolek vnog ugovora, u visini kao što je to bilo i do sada. O visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada i o visini dara za djecu Vlada Republike Hrvatske i sindika javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s me da ako se dogovor ne pos gne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kuna neto, a dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata dara za djecu (500,00 kuna). Pravo na dar za djecu prošireno je i na posvojitelje i skrbnike djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se dar isplaćuje. Pravo na sistematski pregled u vrijednos od 500,00 kuna imaju i nadalje svi zaposlenici do 50 godina staros svake 3 godine, a zaposlenici iznad 50 godina staros svake 2 godine, a po prvi puta u Temeljnom kolek vnom ugovoru specificiran je i popis pregleda koje sistematski pregled obavezno treba obuhva. Specifikacija pregleda nalazi se u prilogu Temeljnog kolek vnog ugovora i čini njegov sastavni dio, dok će se pravo na sistematski pregled primjenjiva na način i u dinamici kako to bude ugovoreno, odnosno utvrđeno u granskim kolek vnim ugovorima pojedinih djelatnos u javnim službama. Dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 170,00 kuna po danu, s me da su nove odredbe usklađene s Pravilnikom o porezu na dohodak u pogledu umanjenja dnevnice. Ako je zaposleniku na službenom putu, na teret poslodavca osiguran jedan obrok (ručak ili večera), iznos dnevnice se umanjuje za 30 %, odnosno za 60 % ako su osigurana dva obroka (ručak i večera). U odredbe o dnevnici dodana je obveza poslodavca prema kojoj je zaposleniku prije odlaska na put dužan izda nalog za službeno putovanje. 5. Naknade za trošak prijevoza Odredbe o naknadi za trošak prijevoza dolaska na posao i odlaska s posla defini vno su poboljšane. Najveći pomak učinjen je u odnosu na visinu naknade u slučaju kada ne postoji organizirani javni prijevoz. Do sada je u tom slučaju naknada troškova za prijevoz iznosila 0,75 kuna po prijeđenom kilometru, a od sada će se trošak obračunava u visini 1 kune po prijeđenom kilometru. Prema novim odredbama, glavne odrednice za naknadu za trošak prijevoza su: Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza pod uvjetom da je udaljenost od njegovog prebivališta, odnosno boravišta do mjesta rada najmanje 2 km. Na zaposlenike kojima je rješenjem nadležnog jela utvrđeno da imaju tjelesno oštećenje od 100%, odnosno tjelesno oštećenje donjih ekstremiteta od najmanje 60%, ne primjenjuje se ograničenje od 2 km pa takvi zaposlenici u svakom slučaju ostvaruju pravo na naknadu za trošak prijevoza. Zaposlenici s navršenih 61 godinu života, ako im je udaljenos od prebivališta, odnosno boravišta do mjesta rada manja od 2 km, imaju pravo na naknadu troškova prijevoza za kupljenu godišnju kartu ako postoji mogućnost kupnje godišnje karte, mjesečnu kartu ako ne postoji mogućnost kupnje godišnje karte, odnosno pojedinačne karte ako ne postoji mogućnost kupnje godišnje ili mjesečne karte, samo u mjes ma gdje takav prijevoz postoji. Ako je udaljenost od prebivališta, odnosno boravišta do mjesta rada veća od 100 km, pravo na naknadu troškova prijevoza za udaljenost veću od 100 km utvrđuje nadležni ministar posebnom odlukom, a ako u roku od 90 dana od dana uredno zaprimljenog zahtjeva odluka ne bude donesena, smatrat će se da zaposlenik ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza i za udaljenost veću od 100 km. Pod organiziranim javnim prijevozom smatra se mjesni i međumjesni prijevoz koji se međusobno ne isključuju, a koji zaposleniku omogućuju redovi dolazak na posao i povratak s posla, a smatra se da redovi dolazak na posao i povratak s posla osigurava onaj javni prijevoznik kod kojeg je vozni red organiziran na način da vrijeme čekanja od dolaska u mjesto rada do početka radnog vremena zaposlenika te vrijeme čekanja od završetka radnog vremena do polaska redovite linije prema prebivalištu, odnosno boravištu zaposlenika ne prelazi 45 minuta, a u slučaju potrebe za presjedanjem, vrijeme čekanja između dvije linije javnog prijevoza ne smije bi duže od 30 minuta. 41

44 PLAĆE I NAKNADE UDK Ako je od prebivališta, odnosno boravišta zaposlenika do mjesta rada organiziran javni prijevoz (u skladu s prethodno navedenom definicijom organiziranog javnog prijevoza), zaposlenik ima pravo na naknadu troška godišnje karte ako postoji mogućnost kupnje godišnje karte, mjesečne karte ako ne postoji mogućnost kupnje godišnje karte, odnosno pojedinačne karte ako ne postoji mogućnost kupnje godišnje ili mjesečne karte. U slučaju postojanja organiziranog javnog prijevoza kojeg zaposlenik ne koris, zaposlenik će ostvari pravo na naknadu troškova prijevoza, koja će se za svaki pojedini mjesec isplaćiva u visini 1/12 cijene godišnje karte ako postoji mogućnost kupnje godišnje karte, odnosno u visini mjesečne karte ako ne postoji mogućnost kupnje godišnje karte, ili pojedinačne karte ako ne postoji mogućnost kupnje godišnje ili mjesečne karte, a ako je od prebivališta, odnosno boravišta do mjesta rada organiziran javni prijevoz od više prijevoznika koji prometuju na toj relaciji, naknada troškova prijevoza će se isplaćiva u onoj visini koja je povoljnija za poslodavca. Ako od prebivališta, odnosno boravišta do mjesta rada nema organiziranog javnog prijevoza, naknada troškova prijevoza ispla t će se u visini od 1,00 kn po prijeđenom kilometru, uvećano za troškove mostarine i tunelarine (uz predočenje ispisa elektroničke naplate cestarine - ENC na ime zaposlenika i za odgovarajući dolazak na posao i povratak s posla), kao i u slučaju naknade troškova prijevoza zaposleniku u dane kada organizirani javni prijevoz ne prometuje. Ako od prebivališta, odnosno boravišta do mjesta rada nema organiziranog javnog prijevoza na dijelu udaljenos, naknada troškova prijevoza ispla t će se u visini od 1,00 kn po prijeđenom kilometru za dio udaljenos na kojoj prijevoz nije organiziran (kao i u slučaju kada organizirani javni prijevoz ne prometuje određenog dana) te u visini cijene karte organiziranog prijevoza za dio udaljenos na kojoj je prijevoz organiziran i zaposlenik stvarno koris takav organizirani prijevoz. Ako zaposlenik ne koris organizirani prijevoz na dijelu udaljenos, naknada troškova prijevoza ispla t će se u visini cijene karte organiziranog prijevoza ili u visini od 1,00 kn po prijeđenom kilometru, ovisno o tome što je za poslodavca povoljnije. Udaljenost od prebivališta, odnosno boravišta do mjesta rada utvrđuje se prema planeru Hrvatskoga autokluba na temelju kartografske podloge Google Maps i to kao najkraća automobilska ruta sa suvremenim kolničkim zastorom (asfaltom), a u slučaju računanja udaljenos od 2 kilometra, kao pješačka ruta. O načinu korištenja prava na naknadu troškova prijevoza, zaposlenik se svom poslodavcu treba pisano izjasni na početku kalendarske godine, odnosno jekom kalendarske godine, ako dođe do promjene načina korištenja toga prava, ili ako dođe do promjene prebivališta odnosno boravišta zaposlenika. Naknada troškova prijevoza isplaćuje se najkasnije do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec, a ne isplaćuje se za dane godišnjeg odmora, rodiljnog i roditeljskog dopusta, privremene spriječenos za rad i za druge dane kada zaposlenik više od dva dana uzastopce nije u obvezi dolaska na posao. Ako zaposlenik ostvaruje pravo na naknadu troška mjesečne karte, zbog korištenja godišnjeg odmora zaposleniku se naknada troškova prijevoza neće ispla za jedan mjesec i to onaj u kojem koris preteži dio godišnjeg odmora, a ako zaposlenik koris godišnju kartu, poslodavac ima pravo traži njezin povrat samo u slučaju predvidljive duže odsutnos, kao što su korištenje prava prema posebnom propisu, dugotrajno bolovanje i plaćeni dopust (u trajanju od preko 30 dana) te u slučaju neplaćenog dopusta. Troškovi naknade za prijevoz pra t će se u razdoblju od godinu dana i nakon toga otvori pregovori o eventualnim izmjenama i dopunama navedenih odredaba. U tu svrhu, Vlada Republike Hrvatske i sindika javnih službi, potpisnici Temeljnog kolek vnog ugovora, imenovat će zajedničko Povjerenstvo za praćenje i analizu troškova vezanih za primjenu odredaba o naknadi troškova za prijevoz. 6. Zaključno Osim prethodno navedenih prava koja su zadržana, promijenjena ili poboljšana u odnosu na ranije važeće odredbe Temeljnog kolek vnog ugovora, u novom su tekstu učinjeni i još neki značajni pomaci koje vrijedi istaknu. Od sada će poslodavac bi dužan na zahtjev sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika, a uz pisanu suglasnost zaposlenika, sindikalnom povjereniku, odnosno sindikalnom predstavniku, bez odgode, a najkasnije u roku od 5 dana od podnošenja pisanog zahtjeva, dostavi sve podatke i isprave u vezi s ostvarivanjem i zaš tom prava zaposlenika, a ozljeda koju sindikalni povjerenik pretrpi jekom obavljanja sindikalne dužnos također će se (kao i u

45 UDK PLAĆE I NAKNADE slučaju obavljanja dužnos radničkog vijeća) smatra- ozljedom na radu, u skladu s posebnim propisima zaš te na radu i obveznog zdravstvenog osiguranja. Odredbe o zaš na radu usklađene su sa Zakonom o zaš na radu, a odredbe o zaš sindikalnog povjerenika preciznije su definirane na način da je izrijekom propisano da poslodavac sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te dužnos i šest mjeseci nakon prestanka te dužnos ne može otkaza ugovor o radu bez suglasnos sindikata kojeg je sindikalni povjerenik član. Posebno valja istaknu i dopunu odredaba koje definiraju staž kod istog poslodavca koji se računa kao neprekidni staž u javnim službama, bez obzira na promjenu poslodavca. Naime, ugovoreno je da se državnom službeniku i namješteniku, kojem se po sili zakona ili sporazumom između državnog jela i poslodavca, radno - pravni status državnog službenika promijeni u radno - pravni status javnog službenika, neprekinu staž u državnoj i javnoj službi smatra neprekidnim stažem u javnoj službi za ostvarivanje radnih i materijalnih prava. Sindika su u pregovorima is cali i niz drugih prijedloga za izmjene i dopune Temeljnog kolek vnog ugovora koje bi bilo važno i korisno učini. To se prije svega odnosi na bolje i preciznije uređenje načina rada Povjerenstva za tumačenje, obračuna naknade plaće za vrijeme bolovanja i godišnjih odmora, uređenje ins tuta javnog natječaja na način da is bude transparentan i da zaista osigurava jednaku dostupnost javnih službi svim građanima te preciziranje dospijeća pojedinih materijalnih prava. U svrhu smanjenja broja upita za tumačenje odredaba Temeljnog kolek vnog ugovora te bi promjene svakako trebalo napravi. Ako se parafirani tekst potpiše, prilika za poboljšanje i preciziranje postojećih prava su ponovni pregovori koji će uslijedi već za nekoliko mjeseci, kada će se pregovara o visini božićnice, regresa i osnovice za izračun plaća. Vraćanje prava na uvećanje koeficijenta složenos poslova radnog mjesta za radni staž ostvaren u javnoj službi - dodatak od 4, 8 i 10 % za vjernost službi, koji je državnim službenicima i namještenicima osiguran odredbama novog Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike, neće se dogodi kroz odredbe Temeljnog kolek vnog ugovora. Pitanje ugovaranja navedenog dodatka očito će bi predmet granskih kolek vnih pregovora u pojedinim javnim službama koji su u jeku, kao i mogućnost ugovaranja uvećanja plaće za zaposlenike koji imaju završen poslijediplomski specijalis čki studij. Novi kolektivni ugovori u javnim službama i porezne novine u prosinca 2017., Zagreb 18. prosinca 2017., Osijek 19. prosinca 2017., Rijeka 20. prosinca 2017., Split Iz programa izdvajamo: NOVI TKU ZA JAVNE SLUŽBE Novine u odnosu na ranije važeći TKU Novi način obračuna troška prijevoza Novine kod troškova službenih putovanja Novo definiranje staža kod istog poslodavca Isplata božićnica i regresa, dara djetetu ( ) * NOVI KU ZA DRŽAVNE SLUŽBE Troškovi službenih putovanja razlike od odredbi TKU Trošak prijevoza na posao i s posla razlike od odredbi TKU Pravo na isplatu jubilarnih nagrada Božićnice i regresi, darovi za dijete Novosti kod korištenja g.o. u više dijelova ( ) * AKTUALNOSTI KOD POREZA NA DOHODAK Novosti u oporezivanju dohotka od Drugi dohodak radnicima posebnosti kod obračuna Plaća u naravi i specifičnosti kod obračuna Isplata božićnica kod o vrha ( ) * * Detaljnije o programu i prijavi saznajte na 43

46 PLAĆE I NAKNADE UDK Novine u Kolek vnom ugovoru za državne službenike i namještenike Vesna Šiklić Odak * Pregovori o sklapanju novog kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike su vođeni od početka rujna do početka studenoga godine, kada su se Pregovarački odbori dogovorili da će novim kolek vnim ugovorom bi zadržana radna i materijalna prava zaposlenih u državnim službama na istoj razini na kojoj su ugovorena KU-om, čija su se pravna pravila prestala produženo primjenjiva. Ovim člankom predočene su sve najvažnije izmjene po kolek vnom ugovoru, s primjenom od 9. studenoga godine Uvodno Novi Kolek vni ugovor za državne službenike i namještenike (NN, br. 112/17; dalje u tekstu: Novi KU), sklopljen je 9. studenoga godine s rokom važenja od če ri godine, na temelju Smjernica za pregovore o sklapanju kolek vnih ugovora za državne i javne službenike, koje je Vlada Republike Hrvatske usvojila na sjednici održanoj 9. veljače godine. 2. Najvažnije izmjene Novim KU-om zaključene su neke sadržajne promjene radi usklađivanja ugovornih odredbi s ZOR-om (otkazni razlozi, godišnji odmor, savjetovanje, mirenje, štrajk), Zakonom o zaš na radu (NN, br. 71/14, 118/14 i 154/14 provedba mjera zaš te, zaš ta službenika i namještenika, obveze) i Zakonom o reprezenta vnos udruga poslodavaca i sindikata (NN, br. 93/14, 26/15 zaključivanje i važenje kolek vnog ugovora). Također, ispunjavajući obveze iz Sporazuma o osnovici plaće u državnim službama (NN, br. 123/16) odredbe Sporazuma o visini osnovice, koja je od 1. studenoga godine utvrđena u iznosu od 5.421,54 kuna, unijeta je u novi Kolek vni ugovor, kao i odredba da će se u slučaju da Vlada Republike Hrvatske sa sindikatom javnih službi ugovori materijalna prava povoljnije od ugovorenih za državne službe, jednako će se primjenjiva i na državne službenike i namještenike. Kako je novi KU sklopljen na određeno vrijeme od če ri godine, is m je ugovorena i mogućnost njegovog otkazivanja iz razloga promijenjenih okolnos, zbog kojih se na temelju općeg propisa obveznog prava može zah jeva izmjena i raskid ugovora (rebus sic stan bus). * Vesna Šiklić Odak, dipl. iur., Zagreb Radni odnosi namještenika S obzirom na to da Zakon o državnim službenicima (NN, br. 92/2005, 107/2007, 27/2008, 34/2011 Zakon o Registru zaposlenih u javnom sektoru, 49/2011, 150/2011, 34/2012, 37/2013, 38/2013, 1/15,138/2015 Odluka USRH i 61/17), ne uređuje radne odnose namještenika nego samo upućuje da se na prava, obveze i odgovornos namještenika primjenjuju opći propisi o radu i u skladu s njima sklopljeni kolek vni ugovori, ako odredbama ovoga Zakona nije drukčije određeno, odnosno da klasifikaciju radnih mjesta i plaće namještenika uređuje uredbom Vlada u ranijem Kolek vnom ugovoru unesene su odredbe da se radna mjesta namještenika utvrđuju pravilnikom o unutarnjem redu državnog jela kao radna mjesta za obavljanje pomoćno-tehničkih poslova, da će se s namještenikom zatečenim na radu u državnom jelu i raspoređenim na radno mjesto na temelju rješenja o rasporedu, sklopi ugovor o radu za obavljanje poslova tog radnog mjesta, te da se s novoprimljenim namještenikom sklapa ugovor o radu na temelju provedenog internog oglasa ili javnog natječaja. Novim KU-om precizirano je kako treba uredi status namještenika, način prijma u službu (odluka o izboru, pravo prigovora i dr.) i rasporeda na radno mjesto. Za razliku od ranijih odredbi KU-a sada je precizirano da se namještenici primaju u službu, odnosno da se s namještenikom sklapa ugovor o radu na temelju provedenog oglasa ili internog oglasa, a ne kao ranije po javnom natječaju ili internom oglasu. Prilikom sklapanja ugovora o radu s namještenikom može se ugovori probni rad, koji može traja najduže dva mjeseca. Namješteniku koji nije zadovoljio na probnom radu prestaje radni odnos otkazom, koji mora bi u pisanom obliku i obrazložen. Ako posloda-

47 UDK PLAĆE I NAKNADE vac namješteniku ne dostavi otkaz najkasnije posljednjeg dana probnoga rada, smatrat će se da je namještenik zadovoljio na probnom radu. Jedna od značajnih novina je članak 7. Novog KU-a, kojim se utvrđuje da službenik i namještenik jela jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave i službenik iz javne službe koji se po sili zakona preuzima u državno jelo, odnosno koji se zbog potreba službe, na temelju posebnog propisa o službeničkim odnosima, premješta u državno jelo na temelju pisanog sporazuma čelnika državnog jela i jela jedinice lokalne ili područne samouprave, odnosno javne službe, za ostvarivanje svojih radnih i materijalnih prava, zadržava kon nuitet svog rada odnosno radnog staža kao ukupni staž ostvaren u državnom jelu, javnoj službi i jedinici lokalne i područne samouprave. Kao neprekinu rad odnosno radni staž smatrat će se rad ostvaren u državnim jelima, javnim službama i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave između kojeg nije bilo prekida dužeg od osam dana. Navedenom odredbom izjednačuje se ostvareni radni staž u javnim službama i upravnim jelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sa radnim stažem ostvarenim u državnim jelima, u slučaju premještaja u državno jelo. Bit će zanimljivo tumačenje ove odredbe od strane Zajedničke komisije za tumačenje odredbi KU-a u odnosu na ostvarivanje radnih i materijalnih prava navedenih službenika, kao što je npr. uvećanje koeficijenta složenos poslova radnog mjesta za radni staž ostvaren u državnim jelima (čl. 39. Novog KU-a) Radno vrijeme U odnosu na radno vrijeme, odmore i dopuste u novom KU jedna od novos je brisanje odredbe o prijekoj potrebi za prekovremenim radom u članku 8. stavku 4. Kolek vnog ugovora i propisivanje najdužeg trajanja prekovremenog rada na godišnjoj razini. Kao i prema ranijem članku 8. stavcima 1., 2. i 3. Kolek vnog ugovora, ostale su iden čne odredbe da je puno radno vrijeme službenika i namještenika 40 sa tjedno. Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka. Dnevno radno vrijeme ne može bi kraće od osam ni duže od 12 sa, osim u slučaju hitnoga prekovremenog rada. Među m, izmijenio se stavak 4. navedenog članka KU-a. Prema ranijem članku 8. stavku 4. KU-a službenik i namještenik mora bi obaviješten o rasporedu rada ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, u pisanom obliku, s točno naznačenim satom početka rada, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada i drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, o čemu je službenika i namještenika nužno u pisanom obliku obavijes najmanje 24 sata unaprijed. Prema novom KU sada je moguće izmijeni raspored rada unutar tjedan dana samo u slučaju hitnog prekovremenog rada, pri čemu se službenika i namještenika mora izvijes o hitnom prekovremenom radu najmanje 24 sata unaprijed. Naime, izmijenjen je članak 8. stavak 4. tako da su brisane riječi: i drugim slučajevima prijeke potrebe. Članak 8. Novog KU-a: (1) Puno radno vrijeme službenika i namještenika je 40 sa tjedno. (2) Tjedno radno vrijeme raspoređeno je u pravilu na 5 radnih dana, od ponedjeljka do petka. (3) Dnevno radno vrijeme ne može bi kraće od 8 ni duže od 12 sa, osim u slučaju hitnoga prekovremenog rada. (4) Službenik i namještenik mora bi obaviješten o rasporedu rada ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, u pisanom obliku, s točno naznačenim satom početka rada, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada, o čemu je službenika i namještenika nužno u pisanom obliku obavijes najmanje 24 sata unaprijed. (5) Kada službenik i namještenik radi prekovremeno, prekovremeni rad pojedinog službenika i namještenika ne smije traja duže od 250 sa godišnje. Značaj ove izmjene je taj što će se u praksi spriječi zlouporaba razloga za izmjenu rasporeda rada zbog neplaćanja prekovremenog rada od poslodavca. Naime, prijeka potreba, za promjenu rasporeda rada može nasta samo u izvanrednim i iznimnim situacijama, a ne posta redovito sredstvo za opravdavanje neažurnos u planiranju i vođenju rasporeda. Naime, brisanjem riječi: i drugim slučajevima prijeke potrebe onemogućuje se zlouporaba ili bilo kakvo drugo tumačenje navedene odredbe, osim da se službenika i namještenika mora obavijes o rasporedu rada ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, u pisanom obliku, s točno naznačenim satom početka rada. Dakle, sada se službenika i namještenika mora obavijes o rasporedu rada ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, u pisanom obliku s točno naznačenim satom početkom rada, te je iznimka u navedenoj obvezi moguća samo u slučaju hitnog prekovremenog rada, o čemu je službenika i namještenika nužno u pisanom obliku 45

48 PLAĆE I NAKNADE UDK obavijes najmanje 24 sata unaprijed. To znači da se u toj iznimnoj situaciji rasporeda rada, taj hitan prekovremeni rad, mora vodi kao prekovremeni rad. Nadalje, stavkom 5. članka 8. Novog KU-a u odnosu na najdulje trajanje prekovremenog rada, primijenjena je odredba članka 65. ZOR-a, kojom je propisano da prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije traja duže od 180 sa godišnje, osim ako je ugovoreno kolek vnim ugovorom, u kojem slučaju ne smije traja duže od 250 sa godišnje. Dakle, novim KU-om povećan je godišnji maksimum prekovremenog rada na 250 sa Godišnji odmor Člancima Novog KU-a uređeno je pitanje godišnjeg odmora državnih službenika i namještenika Trajanje godišnjeg odmora U odnosu na najkraće trajanje godišnjeg odmora novim KU-om usklađene su odredbe sa ZOR-om, pa je ugovoreno da službenik i namještenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u najkraćem trajanju propisanom općim propisom o radu, te se više ne propisuje osnovica za izračun godišnjeg odmora od 18 dana. Sada se osnovica za izračun godišnjeg odmora uvećava prema pojedinačno određenim mjerilima iz članka 19. KU-a (taksa vno navedenim), s me da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznosi manje od 20 radnih dana ni više od 30 radnih dana u godini, osim u slučaju iz članka 20. KU-a. Navedenim izmjenama, iako na prvi pogled izgleda, nije došlo do povećanja ukupnog broja dana godišnjeg odmora za državne službenike i namještenike. Naime, prema članku 76. Zakona o radu, radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu, a prema članku 77. ZOR-a radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje če ri tjedna, a maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaš te zdravlja i sigurnos na radu, nije moguće zaš radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana. Također prema ZOR-u, kolek vnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može se utvrdi trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćega propisanog od najmanje če ri tjedna, s me da radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor, nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga poslodavca. U pogledu najkraćeg trajanja godišnjeg odmora za službenike i namještenike koji rade na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaš te na radu, nije moguće u potpunos zaš zaposlenika od štetnih utjecaja, članak 20. Novog KU-a je povoljniji od članka 77. stavka 1. ZOR-a, jer utvrđuje pravo h službenika i namještenika na najmanje 30 dana godišnjeg odmora (6 tjedana), a članak 77. stavak 1. ZOR-a utvrđuje najmanje pet tjedana (25 dana godišnjeg odmora). Također je novim KU-om usklađen članak 19. stavak 5. sa Zakonom o državnim službenicima u vezi s ostvarenim rezulta ma rada odnosno ocjenjivanja kao jedno od mjerila za uvećanje broja dana godišnjeg odmora, te je propisano da se osnovica za izračun broja dana godišnjeg odmora uvećava s obzirom na ostvarene rezultate rada: službeniku ocijenjenom ocjenom izuzetan 3 dana službeniku ocijenjenom ocjenom primjeran 2 dana službeniku ocijenjenom ocjenom uspješan 1 dan Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora Prema članku 14. ranije važećeg KU-a bilo je ugovoreno da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i namješteniku isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, te da državnom službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora radi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca. Prema članku 14. Novog KU-a naknada plaće za sve službenike i namještenike za vrijeme godišnjeg odmora isplaćuje se u visini kao da je službenik radio redovno radno vrijeme, a najmanje u visini njegove prosječne plaće u zadnja tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Ovom novom odredbom u potpunos je nestala odredba da onim službenicima koji zbog naravi službe moraju radi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, te je nejasno kada i pod kojim uvje ma će se službeniku za vrijeme godišnjeg odmora ispla naknada plaće u visini kao da je službenik radio redovno radno vrijeme, a kada najmanje u visini njegove prosječne plaće u zadnja tri mjeseca. Stoga će ova odredba u primjeni izazva puno dvojbi i nedoumica.

49 UDK PLAĆE I NAKNADE U bitnome, navedena odredba Novog KU-a usklađena je s člankom 81. ZOR-a, koja propisuje da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Nadalje, činjenica da je ugovoreno da se to odnosi na sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad (plaća i dodaci na plaću), što ranije nije bio slučaj, nije donijelo značajnu promjenu za službenike i namještenike s obzirom na to se pod naknadom plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu podrazumijeva plaća (osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću) koju službenik i namještenik ostvaruje za rad u redovnom radnom vremenu. Naime, člankom 35. stavkom 1. Novog KU-a plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a prema stavku 5. istog članka dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvje ma rada i druga uvećanja plaće navedena u članku 38. Kolek vnog ugovora Raspored korištenja godišnjeg odmora Prema ranije važećem KU vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđivalo se planom korištenja godišnjeg odmora, koji je donosio čelnik državnog jela ili osoba koju on ovlas, a nakon prethodno pribavljenog mišljenja rukovoditelja unutarnjih ustrojstvenih jedinica toga državnog jela vodeći računa i o pisanoj želji svakoga pojedinog službenika i namještenika. Plan korištenja godišnjeg odmora donosio se na početku kalendarske godine, a najkasnije do kraja travnja. Prema članku 21. Novog KU-a donosi se samo raspored korištenja godišnjih odmora, koji utvrđuje čelnik državnog jela ili osoba koju on ovlas, najkasnije do 15. svibnja tekuće godine, te se najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora, službeniku i namješteniku mora dostavi odluka o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegovog korištenja. Prema članku 22. Novog KU-a službenik i namještenik može jekom cijele kalendarske godine koris godišnji odmor za tu kalendarsku godinu u neprekidnom trajanju, u dva ili više dijelova, prema rasporedu korištenja godišnjih odmora, odnosno dogovoru s poslodavcem. Ako službenik i namještenik koris godišnji odmor u dva ili više dijelova, jedan dio mora bi u trajanju od najmanje dva tjedna neprekidno i mora se koris jekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor. Iznimno, na zahtjev državnog službenika i namještenika mora mu se omogući korištenje godišnjeg odmora u razdoblju od 1. srpnja do 1. listopada tekuće godine. Neiskorišteni dio godišnjeg odmora službenik i namještenik mora iskoris najkasnije do 30. lipnja iduće godine. Novina je i u članku 25. KU-a, kojim je utvrđeno da službenik i namještenik ima pravo koris dva puta po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan obavijes neposredno nadređenog službenika u pravilu tri dana prije, a iznimno najmanje jedan dan prije korištenja u slučaju opravdanih razloga, za razliku od ranije odredbe koja je propisivala da službenik i namještenik ima pravo koris dva puta po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan obavijes neposredno nadređenog službenika ili namještenika najmanje jedan dan prije. Kao i ranije, člankom 26. Novog KU-a je propisano da se službeniku i namješteniku može odgodi odnosno prekinu korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih službenih poslova. Odluku o odgodi odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora donosi čelnik državnog jela ili osoba koju on za to ovlas. Službeniku i namješteniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora, mora se omogući naknadno korištenje odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora. Među m, člankom 27. stavkom 3. Novog KU-a brisano je pravo na dnevnicu u povratku do mjesta zaposlenja prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja, u slučaju prava na naknadu stvarnih putnih troškova prouzročenih odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora. Članak 27. KU-a glasi: 1) Službenik i namještenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora. (2) Troškovima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi. (3) Putnim troškovima iz stavka 2. smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je službenik i namještenik koris o u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koris o godišnji odmor u trenutku prekida. (4) Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koji su nastali za službenika ili namještenika zbog odgode odnosno prekida godišnjeg odmora, koji se kao i putni troškovi dokazuju odgovarajućom dokumentacijom. Prema ranije važećoj odredbi članka 26. KU-a godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora, koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj 47

50 PLAĆE I NAKNADE UDK je stečen zbog boles ili porodnog dopusta odnosno zbog vojne vježbe ili drugog opravdanog razloga, službenik i namještenik imao je pravo iskoris do 30. lipnja iduće godine. Sada se to pravo proširuje i na službenike koji su bili na rodiljnom, roditeljskom i posvojiteljskom dopustu, te dopustu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, s mogućnošću korištenja godišnjeg odmora do kraja kalendarske godine. Naime, u odnosu na pravo na krajnje korištenje godišnjeg odmora člankom 23. Novog KU-a propisano je da godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji nije iskorišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog boles, te korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, službenik ili namještenik ima pravo iskoris po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, te da iznimno godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, nije mogao iskoris ili mu njegovo korištenje nije omogućeno do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, službenik ili namještenik ima pravo iskoris do kraja kalendarske godine u kojoj se vra o na rad Neplaćeni dopust Prema članku 36. ranije važećeg KU-a službeniku i namješteniku može se odobri dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u jeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazva teškoće u obavljanju poslova državnog jela, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na vlas trošak, sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i športskim priredbama, vlas tog obrazovanja i edukacije, stručnog usavršavanja i osposobljavanja. Kad to okolnos zah jevaju može se službeniku i namješteniku neplaćeni dopust odobri u trajanju duljem od 30 dana, naravno uz ispunjenje uvjeta da je takav dopust opravdan i da neće izazva teškoće u obavljanju poslova državnog jela. Za vrijeme neplaćenog dopusta službeniku i namješteniku miruju prava i obveze iz službe odnosno radnog odnosa. Člankom 33. Novog KU-a sada je propisano da se službeniku i namješteniku na njegov zahtjev, zbog osobito opravdanih objek vnih ili osobnih razloga može odobri dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust). Rješenjem o odobrenom neplaćenom dopustu određuje se opravdanost razloga i razdoblje trajanja neplaćenog dopusta. Dakle, više nije naveden rok od 30 dana u jeku kalendarske godine, ni su taksa vno navedeni razlozi za odobrenje neplaćenog dopusta, pa je ova odredba izuzetno dobra s obzirom na brojne razloge službenika i namještenika i potrebom za neplaćenim dopustom, o čijoj opravdanos i činjenici hoće li će taj dopust izazva teškoće u obavljanju poslova državnog jela odlučuje čelnik jela Što čini plaću? U odnosu na pitanje što čini plaću službenika i namještenika odredbe novog KU-a ostale su nepromijenjene, pa sukladno članku 35., stavcima i 5. plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenos poslova radnoga mjesta na koje je službenik ili namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvje ma rada i druga uvećanja plaće. Prema člancima 36. Novog KU-a plaća se isplaćuje unatrag jedanput mjesečno za protekli mjesec, a od jedne do druge isplate plaće ne smije proći više od 30 dana. Među m, u članku 35. stavku 3. Novog KU-a utvrđena je osnovica za izračun plaće od 1. studenoga 2017., te iznosi 5.421,54 kn, koja se primjenjuje počevši s plaćom za mjesec studeni godine i koja se isplaćuje u mjesecu prosincu O visini osnovice će Ugovorne strane za svaku sljedeću kalendarsku godinu pregovara prije donošenja smjernica ekonomske i fiskalne poli ke za naredno razdoblje i ugovori dodatkom ovom Ugovoru. Navedena odredba itekako je važna za državne službenike i namještenike, ne samo zato što predstavlja ispunjenje obveze iz Sporazuma o osnovici plaće u državnim službama, koja je od 1. studenoga godine utvrđena u iznosu od 5.421,54 kuna, nego je unijeta u Novi KU-u kao obvezujuća, te sada predstavlja polaznu osnovicu za buduće pregovore o visini osnovice o kojoj će ugovorne strane za svaku sljedeću kalendarsku godinu pregovara prije donošenja smjernica ekonomske i fiskalne poli ke za naredno razdoblje.

51 UDK PLAĆE I NAKNADE Za podsje se: Prema ranijim izmjenama i dopunama Kolek vnog ugovora za državne službenike, iza članka 41. dodan je članak 41.a koji glasi: Osnovica za izračun plaće Članak 41.a Potpisom ovih Izmjena i dopuna, ugovorne strane zajednički utvrđuju da će osnovica za izračun plaće za državne službenike i namještenike u godini iznosi kako slijedi: od 1. siječnja do 31. srpnja ,02 kuna bruto od 1. kolovoza do 3l. listopada ,24 kuna bruto od 1. studenoga pa nadalje 5.421,54 kuna bruto. Osnovica iz stavka 1., alineje 1. ovoga članka primjenjuje se od 1. siječnja 2017., odnosno počevši s plaćom za mjesec siječanj godine, koja će bi isplaćena u mjesecu veljači godine. Osnovica iz stavka 1., alineje 2. ovoga članka primjenjuje se od 1. kolovoza 2017., odnosno počevši s plaćom za mjesec kolovoz godine, koja će bi isplaćena u mjesecu rujnu godine. Osnovica iz stavka 1., alineje 3. ovoga članka primjenjuje se od 1. studenoga 2017., odnosno počevši s plaćom za mjesec studeni godine, koja će bi isp1aćena u mjesecu prosincu godine Obavljanje poslova više složenos Prema članku 46. ranije važećeg KU-a, ako službenik i namještenik po nalogu obavlja poslove više složenosti od poslova na koje je raspoređen, u trajanju od 7 do 30 dana, plaća mu se isplaćuje sukladno plaći radnog mjesta za poslove koje je obavljao po nalogu. U Novom KU-u izmijenjena je odredba u svezi s nalogom za obavljanje poslova više složenos od poslova na koje je službenik i namještenik raspoređen tako da je brisan donji prag od sedam dana. Članak 40. Novog KU-a glasi: 1) Ako službenik i namještenik po nalogu obavlja poslove više složenos od poslova na koje je raspoređen, u trajanju do 30 dana, plaća mu se isplaćuje sukladno plaći radnog mjesta za poslove koje je obavljao po nalogu. (2) Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, čelnik jela donosi rješenje o plaći. (3) Državni službenik i namještenik ne smije obavlja- poslove iz stavka 1. i 2. ovoga članka bez izdanog pisanog naloga s me da mu se plaća više složenos isplaćuje samo za one radne sate koje je stvarno na njima proveo bez obzira na trajanje naloga. Dakle, brisano je ograničenje od sedam dana što znači da se takav rad po nalogu plaća za svaki odrađeni sat na poslovima više složenos, bez mogućnos da se nalaganjem kraćeg obavljanja poslova više složenos (ispod sedam dana) izbjegava obveza plaćanja rada više složenos Ostala materijalna prava službenika i namještenika Regres Prema ranijem članku 50. KU-a, službeniku i namješteniku ispla t će se regres za korištenje godišnjeg odmora, najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg odmora. O visini regresa Vlada i sindika pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga državnog proračuna, s me da, ako se dogovor ne pos gne, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi na temelju ugovora između Vlade i sindikata. Prema članku 44. Novog KU-a: (1) Ugovorne strane sporazumne su da će Vlada službeniku i namješteniku ispla regres za korištenje godišnjeg odmora, najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg odmora. (2) O visini regresa će ugovorne strane za svaku sljedeću kalendarsku godinu pregovara prije donošenja smjernica ekonomske i fiskalne poli ke za naredno razdoblje i ugovori dodatkom ovom Ugovoru. (3) Ako se dodatak iz stavka 2. ovoga članka ne potpiše do donošenja smjernica ekonomske i fiskalne poli ke za naredno razdoblje, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi na temelju ugovora između Vlade i sindikata. Za napomenu je, da je posljednji Sporazumom o visini regresa koji su sklopili Vlada Republike Hrvatske i sindika državnih službi od 29. lipnja godine, kojim je utvrđen regres za godinu u iznosu od 1.250,00 kn. Dakle, i u slučaju isplate regresa nije pos gnut značajni napredak što se če iznosa regresa. Među m ostaje mogućnost utvrđivanja u narednim godinama većeg iznosa daljnjim pregovorima Vlade RH i sindikata državnih službi. Božićnica Kao i kod odredbe o pravu na regres, državni službenici i namještenici imaju pravo, na temelju članka

52 PLAĆE I NAKNADE UDK Novog KU-a, na godišnju nagradu za božićne blagdane, najkasnije do 31. prosinca tekuće godine. Članak 58. (1) Ugovorne strane su sporazumne da će Vlada službeniku i namješteniku ispla godišnju nagradu za božićne blagdane, najkasnije do 31. prosinca tekuće godine. (2) O visini godišnje nagrade za božićne blagdane će Ugovorne strane za svaku sljedeću kalendarsku godinu pregovara prije donošenja smjernica ekonomske i fiskalne poli ke za naredno razdoblje i ugovori dodatkom ovom Ugovoru. (3) Ako se dodatak iz stavka 2. ovoga članka ne potpiše do donošenja smjernica ekonomske i fiskalne poli ke za naredno razdoblje, godišnja nagrada iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi na temelju ugovora između Vlade i sindikata. Dakle, o visini božićnice Vlada i sindika će za svaku sljedeću kalendarsku godinu pregovara prije donošenja smjernica ekonomske i fiskalne poli ke za naredno razdoblje i ugovori dodatkom KU-u, s me da ako se dogovor ne pos gne, božićnica iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata božićnice u visini koja proizlazi na temelju ugovora između Vlade i sindikata. Zadnji iznos božićnice isplaćen je u godini u iznosu od 1.250,00 kn, te se može očekiva u godini isplata najmanje u tom iznosu Službeno putovanje U odnosu na službeno putovanje (dnevnicu i naknadu troškova na službenom putovanju), odnosno rad na terenu (terenski dodatak i naknada troškova) nema bitnih novina u odnosu na prethodni Kolek vni ugovor. Kada je službenik i namještenik upućen na službeno putovanje, pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnice i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje. Člankom 49. Novog KU-a određena je visina dnevnice u iznosu od 170,00 kuna. U odnosu na trajanje službenog putovanja kod državnih službenika ako službeno putovanje traje između osam i 12 sa službenik i namještenik ima pravo na pola dnevnice, odnosno dnevnica iznosi 85,00 kuna (pola dnevnice), a ako traje između 12 i 24 sata dnevnica službenik i namještenik ima pravo na punu dnevnicu odnosno iznosi 170,00 kuna (puna dnevnica). Ako je na službenom putovanju osigurana odgovarajuća prehrana, iznos dnevnice umanjit će se za 60 %, te u tom slučaju dnevnica iznosi 40 %, tj. 68,00 kn dnevno (puna dnevnica umanjena za 60 %), a ako je službeno putovanje trajalo više od 8, a manje od 12 sa, službenik i namještenik ima pravo na pola dnevnice te u tom slučaju službenik ili namještenik kojem je državno jelo osiguralo odgovarajuću dnevnu prehranu na službenom putu, dnevnica iznosi 34,00 kune (pola dnevnice umanjeno za 60 % ili 20 % iznosa pune dnevnice). 3. Tumačenje i praćenje primjene Kolek vnog ugovora U članku 101. Novog KU-a, kao i ranije predviđa se osnivanje Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolek vnog ugovora, koja ima sedam članova. Svaka ugovorna strana imenuje tri člana, a sedmog pridruženog člana imenuje dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu, koji na sjednicama sudjeluje samo u slučaju kada članovi komisije ne mogu donije odluku većinom glasova. Sjedište Zajedničke komisije je pri Ministarstvu uprave u Zagrebu, Maksimirska 63. Komisija je dužna odgovori na postavljeni upit u pravilu u roku 60 dana od dana zaprimanja upita. Tumačenja Zajedničke komisije objavit će se na web-stranici Ministarstva uprave. Među m, novim KU-om precizirano je da ugovorne strane (uključujući državna jela i podružnice sindikata) mogu komisiji upućiva zahtjeve za tumačenje KU-a te da službenici i namještenici mogu komisiji upućiva zahtjeve za tumačenje KU-a isključivo po propisanom popunjenom obrascu, koji čini njegov sastavni dio. Komisija je dužna odgovori na postavljeni upit u pravilu u roku 60 dana od dana zaprimanja upita, a tumačenja Komisije imaju pravnu snagu i učinke kolek vnog ugovora i dostavljaju se podnositelju upita i svim potpisnicima KU-a, koji su se dužni pridržava danog tumačenja. Primjer obrasca koji će se moći preuzeti u Word-formatu na mrežnim stranicama Ministarstva uprave, nakon imenovanja Zajedničke komisije.

53 UDK Obrazac za postavljanje upita zajedničkoj komisiji za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike od strane državnih službenika i namještenika Podaci o podnositelju upita: Ime i prezime Naziv i adresa državnog jela u kojem radi Naziv radnog mjesta Sadržaj upita s pozivom na članak Kolek vnog ugovora za koji se traži tumačenje Adresa na koju se dostavlja odgovor (radno mjesto, kućna adresa ili adresa elektroničke pošte) U, 20. g Potpis 4. Primjena i otkaz KU-a PLAĆE I NAKNADE Novi KU-u primjenjuje se od 1. studenoga godine i sklopljen je na određeno vrijeme od če ri godine. Nakon donošenja zakona kojim će se uredi plaće državnih službenika i namještenika, Vlada Republike Hrvatske i sindikat započet će pregovore o izmjenama i dopunama KU-a. Ako se izmjene i dopune ne potpišu u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu zakona kojim će se uredi plaće državnih službenika i namještenika, Vlada Republike Hrvatske iz tog razloga može otkaza ovaj Ugovor. Prema članku 106. Novog KU-a svaka ugovorna strana može predloži izmjene i dopune ovoga Ugovora. U ime sindikata prijedlog izmjena i dopuna ovoga Ugovora podnosi Pregovarački odbor. Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Ugovora mora se pisano očitova u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga, te mora pristupi pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga, te ako strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu KU-a ne postupi u skladu s navedenim smatrat će se da su ispunjeni uvje za promjenu odredaba KU-a o postupku mirenja. Bitno je istaknu da se Vlada RH obvezala da ako Vlada Republike Hrvatske sa sindikatom javnih službi, ugovori materijalna prava povoljnije od ugovorenih za državne službenike i namještenike, jednako će se primjenjiva i na državne službenike i namještenike. PRETPLATE NA centar@tim4pin.hr pitajcentar@tim4pin.hr SU U TIJEKU NA telefoni 01/ ; 01/ / ; 099/

54 PLAĆE I NAKNADE UDK Obvezni godišnji obračun poreza iz plaća za Mirjana Mahović Komljenović * Sa zadnjom isplatom plaće u kalendarskoj godini kao poreznom razdoblju, za određene poslodavce, odnosno ispla telje primitaka od nesamostalnog rada (plaće i mirovine), a uz zadovoljenje propisanih uvjeta, propisao je sastavljanje godišnjeg obračuna poreza i prireza na dohodak. Godišnji obračun poreza iz plaća za 2017., obavlja se radi izravnanja porezne osnovice i ravnomjernog godišnjeg oporezivanja, ako je porezno opterećenje u poreznom razdoblju bilo različito, kao i zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, bolovanje iznad 42 dana te drugi dopust za koji se prema posebnim propisima isplaćuje naknada plaće na teret sredstava obveznog osiguranja. Među m, utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak iz plaće, poslodavci mogu obavi samo za radnike koji su kod njega radili jekom cijelog poreznog razdoblja i nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak Uvod Dohodak od nesamostalnog rada što ga ostvaruju fizičke osobe, utvrđuje se i oporezuje prema odredbama novog Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 115/16 dalje Zakon) te njegovog provedbenog propisa Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 10/17 dalje Pravilnik), koji su doneseni u sklopu reforme poreznog sustava i stupili su na snagu 1. siječnja Prema sklopljenom ugovoru o radu s poslodavcem, svaki radnik za svoj rad ostvaruje pravo na plaću odnosno dohodak od nesamostalnog rada, kojeg čine svi priljevi koji radniku u novcu ili u naravi pritječu na temelju rada po osnovi radnog odnosa. Dohodak od nesamostalnog rada utvrđuje se kao razlika između primitaka od nesamostalnog rada i izdataka za zakonom propisane obvezne doprinose za mirovinsko osiguranje, od kojeg iznosa se odbija i neoporezivi dio dohotka ili osobni odbitak, te dobiva porezna osnovica na koju se obračunava porez na dohodak od nesamostalnog rada primjenom propisanih poreznih stopa ovisno o visini poreznih razreda. Porez i prirez na dohodak iz plaće radnika, poslodavac je obvezan pravilno obračuna, obustavi i upla- u ime radnika svaki mjesec pri ispla plaće jekom godine, a na taj način uplaćen porez i prirez smatra se predujmom poreza, dok se konačan obračun poreza na dohodak i prireza obavlja, na kraju godine sa zadnjom isplatom plaće (obično sa isplatom plaće * Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Porezna uprava Novi Zagreb. u prosincu za mjesec studeni), za svakog pojedinog radnika posebno. Godišnja porezna obveza može bi utvrđena u istom iznosu kao što su i plaćeni predujmovi poreza na dohodak i prireza jekom godine, ili može bi veća ili manja od plaćenih predujmova kada se ostvaruje pravo na povrat više plaćenog poreza i prireza po konačnom obračunu odnosno obveza za uplatu poreza. 2. Obveza sastavljanja godišnjeg obračuna Odredbom članka 47., stavka 1. Zakona te člankom 25. stavkom 5. Pravilnika, propisano je da su poslodavci i ispla telju primitaka i mirovina, obvezni za svoje radnike i druge fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada, obavi godišnji obračun poreza na dohodak u mjesecu prosincu svake godine, a najkasnije do 31. prosinca. To znači da godišnji obračun poreza iz plaće za treba obavi u prosincu, a najkasnije do 31. prosinca 2017., i to u pravilu sa zadnjom isplatom dohotka od nesamostalnog rada u 2017., ako su zadovoljeni propisani uvje za obvezno ili dobrovoljno sastavljanje godišnjeg obračuna. Obveznici sastavljanja godišnjeg obračuna prema članku 21. Zakona su: Poslodavac pravna osoba koji je obveznik plaćanja poreza na dobit i koji radnicima isplaćuje u novcu ili daje u naravi plaću po osnovi radnog odnosa Poslodavac fizička osoba koji obavlja samostalnu obrtničku djelatnost te djelatnost slobodnog zanimanja a obveznik je plaćanja poreza na dohodak ili

55 UDK PLAĆE I NAKNADE dobit, a ima zaposlene radnike te za isplatu poduzetničke plaće. Ispla telj plaće članova predstavničkih i izvršnih jela državne vlas i jedinica lokalne i područne regionalne samouprave za plaću radnika isplaćena za rad u m jelima i jedinicama. Ispla telj plaće fizičkih osoba izaslanih na rad u RH po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva, koji ostvaruju plaću za rad u m društvima. Ispla telj naknade plaće osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz domovinskog rata I. skupine prema posebnom propisu. Ispla telji mirovina ostvarenih na temelju prijašnjih uplata doprinosa za obvezno MO (čl. 21., st. 2. Zakona). Pri godišnjem obračunu, poslodavac ili ispla telj mora utvrdi godišnji dohodak od nesamostalnog rada koji je isplaćen u poreznom razdoblju, koji se umanjuje za 12 mjesečnih osobnih odbitaka prema podacima iz porezne kar ce, i na tako utvrđenu poreznu osnovicu, primjenjuju se dvije porezne stope, i to: Godišnja porezna osnovica u kn Porezna stopa do ,00 24% iznad ,00 36% Svotu godišnjeg poreza na dohodak potrebno je uveća i za propisanu stopu prireza, ako je radnik ima prebivalište ili uobičajeno boravište u gradu ili općini koja je propisala obvezu plaćanja prireza porezu na dohodak. Cilj sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak iz plaće je da se radnicima odmah po učinjenom obračunu i to sa zadnjom isplatom plaće u prosincu, vra preplaćeni porez, ako je is u vidu predujma više plaćen jekom godine, odnosno da se upla razlika poreza i prireza ako je is nedovoljno uplaćen jekom godine. Člankom 91. Zakona, propisana visoka novčana kazna od ,00 kn do ,00 kn za poslodavca pravnu osobu koji ne sastavi godišnji obračun, poreza na dohodak od nesamostalnog rada. 3. Razlozi i propisani uvje za obvezno sastavljanje godišnjeg obračuna Poslodavac i ispla telj primitaka i mirovina, obvezan je za radnike i druge fizičke osobe sastavi godišnji obračun poreza na dohodak i prireza, u sljedećim slučajevima: Ako jekom godine plaća nije redovito mjesečno isplaćivana, radi čega radnici nisu mogli iskoris pravo na osobne odbitke na godišnjoj razini. Ako je jekom godine plaća neravnomjerno isplaćivana, pa je porezno opterećenje u pojedinim mjesecima bilo različito (primjerice u jednom mjesecu su isplaćene dvije plaće koje su oporezivane po najvišoj stopi). Ako su radnicima redovito isplaćivane plaće, ali su jekom poreznog razdoblja koris li pravo na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, bolovanje iznad 42 dana ili drugi dopust za koji se prema posebnim propisima isplaćuje naknada plaće na teret sredstava obveznih osiguranja, uz uvjet da su navedeno pravo koris li manje od 12 mjeseci poreznog razdoblja. U svim drugim slučajevima kada je porezno opterećenje u poreznom razdoblju bilo različito, te bi na temelju godišnjeg obračuna radnik ostvario razliku za povrat preplaćenog poreza ili za uplatu manje uplaćenog poreza, a radi ravnomjernog godišnjeg oporezivanja odnosno izravnanja porezne osnovice. Propisani uvje koji moraju bi zadovoljeni za sastavljanje godišnje obračuna propisani su člankom 47. stavkom 2. Zakona, prema kojim odredbama je poslodavac i ispla telj primitka, obvezan sastavi konačan obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada, samo za: Radnike i fizičke osobe koji su kod njega bili zaposleni i ostvarivali plaću ili mirovinu u cijelom poreznom razdoblju (od do ). Radnici nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak. Iz navedenog proizlazi da poslodavac ima obvezu sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za sve radnike u slučajevima neredovite isplate plaće u jeku godine, ako je u pojedinom mjesecu isplaćena veća plaća, otpremnina, jubilarna nagrada ili neka druga naknada u iznosu većem od Zakonom i Pravilnikom propisanog neoporezivog iznosa, zbog čega je obračun poreza obavljen primjenom veće porezne stope nego na godišnjoj razini, kao i zbog isplate naknade plaće na teret sredstava obveznih osiguranja, osim ako to pravo nije korišteno svih 12 mjeseci poreznog razdoblja. Napominje se da poslodavac ne može sastavi godišnji obračun za radnike koji kod njega nisu bili zaposleni cijelu godinu te za radnike koji su mijenjali mjesto prebivališta između gradova i općina koji su propisali obvezu plaćanja prireza porezu na dohodak. Među- m, navedeno se ne odnosi na radnike koji su jekom cijele godine radili kod istoga poslodavca i nisu mijenjali prebivalište odnosno uobičajeno boravište, a jekom godine promijenila se postojeća stopa prireza. U tom slučaju poslodavac ima obvezu izračunavanja prosječne godišnje stope prireza, te za radnike sa- 53

56 PLAĆE I NAKNADE UDK stavlja godišnji obračun poreza na dohodak (u slučaju neredovi h isplata plaće, redovi h isplata plaća ali s različi m poreznim opterećenjem, odnosno za radnike koji su jekom godine ostvarivali pravo na isplatu neoporezivih naknada). Primjerice, prosječna godišnja stopa prireza za za grad Split koji je do imao propisanu stopu prireza od 10 %, a od se prirez povećao na 15 %, izračunat će se na način: (izračun: 10 mj. x 10 % = mj. x 15 % = 30 ukupno 130 : 12 mj. = 10,833 %) 3.1. Neredovita isplata plaća jekom godine Za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez, radnik ostvaruje pravo na osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka, čija visina ovisi o broju uzdržavanih članova uže obitelj, a utvrđuje se prema podacima iz porezne kar ce Obrascu PK poreznog obveznika, koja se predaje poslodavcu. Poreznu kar cu besplatno izdaje Porezna uprava, a poslodavci su je dužni čuva sve dok radnici kod njih rade i ostvaruju plaću. U slučaju istovremenog rada radnika kod dva ili više poslodavaca jekom godine, radnik ostvaruje pravo na osobni odbitak samo kod onog poslodavca kojemu je predao poreznu kar cu, ili može zatraži raspodjelu osobnog odbitka prema ispla teljima, a sukladno članku 28., stavku 8. Pravilnika o čemu je pisano u našem časopisu TIM4PIN br. 3/17. Novom odredbom Zakona propisana je novina u vezi s utvrđivanjem poreza na dohodak od nesamostalnog rada, ako su plaće neredovito isplaćene. Naime, prema članku 25., stavku 5. Zakona, ako poslodavac ili ispla telj primitka na dan dospjelos ne ispla plaću, a istodobno je prema zakonu kojim se uređuju radni odnosi, obvezan dostavi radniku obračun iznosa koje je bio dužan ispla, tada i predujma poreza od nesamostalnog rada obračunava i dospijeva na naplatu istodobno s nastankom obveze dostave obračuna radniku o dospjelim, a ne isplaćenom primitku. Prema članku 93., stavku 2. Zakona o radu (NN, br. 93/14), propisano je da je poslodavac dužan radinu navedeni obračun dostavi do kraja mjeseca u kojem je plaća dospjela na isplatu, a do tog datuma dopijeva na naplatu i obračunani predujam poreza na dohodak i prireza. Prema tome, za razliku od ranijih godina, ako poslodavac nije ispla o plaću radnicima, imao je obvezu do posljednjeg dana u mjesecu obračuna i upla doprinose iz i na plaću, ali bez obračuna poreza na dohodak i prireza. U tom slučaju, nije ni dospjela obveza za uplatu obračunanog poreza i prireza, a me ni mogućnost priznavanja prava na korištenje mjesečnog osobnog odbitka. Stoga, radi navedene nove odredbe propisane člankom 25., stavkom 5. Zakona koja se primjenjuje od 1. siječnja 2017., poslodavac u slučaju neredovite isplate plaće jekom godine, više neće treba sastavi godišnji obračun plaće, jer se neće ni utvrdi razlika poreza i prireza za povrat radniku, ako je poslodavac priznavao osobni odbitak radnicima i za one mjesece u godini u kojima im nije ispla o ugovorenu plaću, jer istodobno s nastankom obveze dostave radniku obračunane svote koju je dio dužan ispla, dospijeva na naplatu i obračunani predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada. Prema članku 31. Pravilnika, poslodavci i ispla telji plaće obvezni su popuni izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirez na Obrascu IP, koje trebaju dostavi radniku najkasnije do 31. siječnja za godinu, a u kojeg se upisuje i ona svota plaće koja nije isplaćena radniku a dospjela je za isplatu u određenom mjesecu kalendarske godine. Naime, prema članku 31., stavku 6. Pravilnika propisano je da se u stupac 3 obrasca IP, upisuje iznos isplaćene ili obračunane plaće (ako ista nije isplaćena u mjesecu u kojem je dospjela na isplatu) Godišnji obračun pri ispla naknade plaće na teret sredstava obveznih osiguranja Poslodavac je obvezan sastavi godišnji obračun poreza na dohodak i za svoje radnike, ako im je u dijelu godine isplaćivana plaća, ali su krajem godine zatečeni na korištenju nekog od prava, i to: za rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta, bolovanje iznad 42 dana zbog privremene nesposobnos za rad radi boles, ozljede ili smještaja u zdravstvenu ustanovu ili drugi dopust za koji se prema posebnim propisima isplaćuje naknada plaće na teret sredstava Hrvatskog zavoda za ZO ili proračuna RH. U godišnjem obračunu poreza na dohodak, navedeni radnici ostvarit će pravo na ukupan godišnji iznos osobnog odbitka i na izravnanje porezne osnovice, te na povrat jekom godine preplaćenog poreza i prireza. Među- m, poslodavac nema obvezu sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak iz plaće za one radnike kojima nije isplaćivanja plaća, već su is ostvarili pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznih osiguranja i državnog proračuna jekom svih 12 mjeseci u godini, jer su navedene naknade neoporezive, te nije ni bilo uplate poreza i prireza po toj osnovi Godišnji obračun poreza iz plaće zbog neravnomjernog poreznog opterećenja Obveza godišnjeg obračuna poreza iz plaća propisana je i za one poslodavce koji su jekom godine svojim

57 UDK PLAĆE I NAKNADE radnicima redovito isplaćivali plaću, ali s različi m poreznim opterećenjem u pojedinim mjesecima, radi čega je došlo do oporezivanja primjenom veće porezne stope nego na godišnjoj razini. To mogu bi slučajevi isplate jekom poreznog razdoblja većeg iznosa bonusa ili trinaeste plaće kao nagrade za uspješno obavljen posao, isplate jubilarne nagrade, otpremnine, isplata otpremnine u mjesecu zajedno sa isplatom plaće u za taj mjesec, naknade, potpore ili ostale naknade u iznosu većem od Pravilnikom propisanog neoporezivog iznosa. Npr. zbog isplate većeg iznosa bonusa u mjesecu studenom zajedno sa isplatom plaće za mjesec listopad 2017., radniku je obračunan i obustavljen porez po stopi od 24 % i 36 %, ali na temelju godišnjeg obračuna proizlazi da ne treba pla porez na dohodak samo po stopi od 24 %. Stoga se sastavljanjem godišnjeg obračuna poreza iz plaće, izravnava porezna osnovica i utvrđuje pravo na povrat jekom godine više plaćenog poreza i prireza, a zbog ravnomjernog oporezivanja na godišnjoj razini. 4. Dobrovoljno sastavljanje godišnjeg obračuna Poslodavac koji je u poreznom razdoblju mjesečno redovito isplaćuje plaću svojim radnicima s ravnomjernim poreznim opterećenjem, nije obvezan ali može dobrovoljno sastavi godišnji obračun poreza iz plaće za one radnike koji, zbog određenih razloga, nisu u jeku godine iskoris li dio osobnog odbitka. To može bi slučaj kada je kod radnika jekom godine došlo do određenih promjena u smislu povećanja osobnog odbitka zbog rođenja djeteta, nastupa vlas te invalidnos ili invalidnos za uzdržavane članove uže obitelji, a koje povećanje faktora osobnog odbitka nije bilo upisano u poreznu kar cu obrazac PK u roku kojim bi se osiguralo da se nastala promjena uzme u obzir prije prve slijedeće isplate plaće. Naime, svaku promjenu koja utječe na neoporezivi dio dohotka (osobni odbitak), radnik treba prijavi- nadležnoj ispostavi Porezne uprave i dostavi joj odgovarajuće isprave u roku od 30 dana od dana nastanka promjene, kako bi poslodavac na temelju upisane promjene u Obrascu PK mogao ispravno obračuna i obustavi porez i prirez iz plaće. Ako to radnik nije učinio na vrijeme, poslodavcu nije bila poznata promjena faktora osobnog odbitka u trenutku isplate plaće, radi čega se u pojedinim mjesecima porez na dohodak obračunava i plaća po višim stopama nego što bi to trebalo na godišnjoj razini. Tako je primjerice radnik kojem se rodilo dijete , promjenu porezne kar ce i povećanje osobnog odbitka za uzdržavano dijete na temelju izvoda iz ma ce rođenih, trebao prijavi nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu, te dostavi poslodavcu do Kada se podaci koji utječu na iznos osobnog odbitka promijene u poreznoj kar ci u jeku mjeseca, pravo na osobni odbitak uvijek se zaokružuje na pune mjesece, i to u korist poreznog obveznika. Prema navedenom, radnik ostvaruje pravo na uvećani osobni odbitak za rođeno dijete već od svibnja 2017., a kako je ispravljeni obrazac PK radnik dostavio poslodavcu u lipnju kada je već obračunan i obustavljen porez iz plaće za svibanj 2017., to se uvećani osobni odbitak može iskoris dobrovoljnim sastavljanjem godišnjeg obračuna poreza od strane poslodavca. Dobrovoljno sastavljanje godišnjeg obračuna poreza i prireza iz plaće, poslodavac obavlja na is način kao i u slučajevima kada je to obvezan učini, što znači samo za radnike koji su kod njega radili jekom cijele godine te nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koji su propisali obvezu plaćanja prireza porezu na dohodak. Među m, ako poslodavac nije odlučio dobrovoljno sastavi godišnji obračun poreza, pravo na godišnje osobne odbitke radnici mogu ostvari po zahtjevu za priznavanjem prava u posebnom postupku podnošenjem Obrasca ZPP- DOH, koji se za može podnije do kraja veljače Ako su građani korisnici elektroničke usluge e-građani, moći će obrazac ZPP- DOH za podnije i elektroničkim, korištenjem usluga koje se nude po jedinstvenom portalu Porezne uprave. Više plaćeni porez vraća se poreznom obvezniku prema rješenju kojeg je Porezna uprava dužna dostavi do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu. 5. Obračun godišnjeg poreza na dohodak Godišnji porez na dohodak od nesamostalnog rada, obračunava se od porezne osnovice godišnjeg primitka od nesamostalnog rada umanjenog za u toj godini uplaćene doprinose za MO osiguranje I. i II. stupa, te za osobni odbitak na godišnjoj razini. Osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka služi za pokriće osnovnih životnih potreba radnika te za uzdržavanje djece i članova njegove uže obitelji, a uvećava se za vlas tu invalidnost radnika te za invalidnost djece ako ista postoji, prema propisanom faktorima. Umanjenjem ukupnih primitaka po osnovi nesamostalnog rada za uplaćene doprinose za obvezna osiguranja i ukupni godišnji osobni odbitak radnika, dobiva se porezna osnovica na koju se obračunava porez na dohodak po propisanim poreznim stopama i prirez, ako je propisan za mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika. 55

58 PLAĆE I NAKNADE UDK Godišnja obveza poreza na dohodak za utvrđuje se primjenom dviju poreznih stopa od 24 % i 36 %, a obračunani godišnji porez iz plaće uvećava se za propisanu stopu prireza. Pri godišnjem obračunu poreza na dohodak iz plaće, uspoređuje se iznos utvrđene godišnje porezne obveze i uplaćenog predujma poreza i prireza jekom godine, te utvrđuje razlika najčešće za povrat više plaćenog poreza na dohodak i prireza, kojeg je poslodavac obvezan vra radniku. U tom slučaju poslodavac može: Odmah vra radniku preplaćeni iznos poreza na dohodak i prireza, a koji se može prebi sa njegovom obvezom poreza na dohodak i prireza kod zadnje isplate plaće, odnosno prebijanje je moguće učini umanjenjem tekuće porezne obveze radnika s područja iste općine ili grada. Ili podnije zahtjev za povrat poreza nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu, ako je iznos povrata veći od obveze poreza na dohodak i prireza kod zadnje isplate plaće, po aplikaciji SNU Specifikacije nepovezanih uplata. Utvrđena razlika između godišnjeg obračuna plaća i plaća koje su prethodno isplaćene, dobiva se razlika poreza i prireza za povrat ili uplatu. Na temelju podataka iz Obrasca DNR, poslodavci su obvezni vodi i izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu Obrazac IP, kao obveznu evidenciju u koju se kronološkim slijedom unose podaci o mjesečnim iznosima isplaćenih primitaka po osnovi nesamostalnog rada, uplaćenih doprinosa za MO iz plaće te uplaćenog predujma poreza i prireza za svakog radnika i osobu koja ostvaruje plaću jekom kalendarske godine kao poreznog razdoblja. Utvrđena razlika za povrat poreza i prireza iskazuje se i u Obrascu IP, kojeg poslodavac više nije obvezan dostavi nadležnoj ispostavi Porezne uprave, već ga dostavlja samo radniku do kraja siječnja za 2017., za potrebe sastavljanja godišnje porezne prijave. U zadnjem zbirnom redu Obrasca IP, ne mogu bi iskazane nega vne stavke, već porezna osnovica i uplaćeni porez i prirez (stupci 7 i 8) mogu bi najmanje jednaki nuli Iskazivanje podataka o utvrđenim razlikama u poreznim evidencijama Poslodavci koji obvezno ili dobrovoljno sastavljaju godišnji obračun poreza iz plaća za 2017., i to sa zadnjom isplatom plaće u godini, obvezni su utvrđene razlike po navedenom obračunu, upisa u propisane evidencije, i to u Obrazac DNR, Obrazac JOPPD i Obrazac IP. Za svakog zaposlenog radnika, poslodavci i ispla telji primitaka dužni su vodi Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada Obrazac DNR, u koju se upisuju podaci o svim isplatama po osnovi plaće, obustavljenim i uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće te o porezu i prirezu, i to kronološkim redom kao su isplate obavljene jekom godine. Obrazac DNR poslodavac može po obliku i sadržaju prilagodi svojim potrebama, ali je obvezan osigura da prilagođeni obrazac sadrži sve propisane elemente. Godišnji obračun plaće za obavlja se tako da se na dan zadnje isplate plaće u godini, zbroje podaci u Obrascu DNR, koji se odnose na sve prethodno isplaćene plaće, po kojima je obavljen obračun i uplata poreza na dohodak. Zbrojnim podacima u Obrascu DNR treba pribroji i zadnju plaću u prosincu 2017., te utvrdi neiskorištene iznose godišnjih osobnih odbitaka i obračuna porez i prirez po poreznim stopama i poreznim razredima za Zaključak Uz zadovoljenje propisanih uvjeta, svi poslodavci koji zapošljavaju radnike, obvezni su sastavi godišnji obračun plaća za 2017., radi veće isplate u jeku pojedinog mjeseca poreznog razdoblja, što u pravilu dovodi do veće uplate poreza na dohodak i prireza, od utvrđene obveze na godišnjoj razini, ili isplate neoporezivih naknada na teret sredstava obveznih osiguranja, kada je moguće ostvari pravo na povrat više plaćenog poreza. Godišnji obračun sastavlja se za svakog radnika posebno, uz primjenu svih 12 osobnih odbitaka na koje radnik ima pravo. Poslodavac može izvrši godišnji obračun poreza na dohodak iz plaće samo u mjesecu prosincu, jer trebaju bi zadovoljeni uvje da radnik kod poslodavca mora bi zaposlen jekom cijelog poreznog razdoblja, a obračun se sastavlja za radnike koji nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak. Ako je jekom godine uvedena nova stopa prireza, poslodavac je pri godišnjem obračunu plaće dužan izračuna prosječnu godišnju stopu prireza. Godišnji obračun sastavlja se i za radnike koji rade nepuno radno vrijeme. 56

59 UDK PLAĆE I NAKNADE Božićna darivanja radnika u uz eviden ranje i izvještavanje Maja Butorac * Pravo isplate božićnica i prigodnih darova zaposlenici ostvaruju na temelju radnog odnosa, a sukladno autonomnim izvorima radnog prava. Isplata navedenih prava obično je sukladna poreznim pravilima. Ovim člankom je objašnjeno ostvarivanje navedenih prava zaposlenicima u javnom i neprofitnom sektoru, a s obzirom na porezne zakone, s posebnim osvrtom na specifičnos u ostvarivanju prava u državnom i javnom sektoru. Osim toga, predočeno je eviden ranje u poslovnim knjigama u proračunskom i neprofitnom računovodstvu, te izvještavanje po Obrascu JOPPD. 1. Uvod Pravo isplate božićnica i prigodnih darova zaposlenici ostvaruju na temelju radnog odnosa, a prema zakonu, kolek vnom ugovoru, pravilniku o radu, ugovoru o radu, odnosno prema sporazumu sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca. Dakle, navedenim ak ma propisana su prava zaposlenika, a čija isplata mora bi sukladna poreznim pravilima. Zakon o porezu na dohodak (NN, br. 115/16) i Pravilnik o porezu na dohodak (NN, br. 10/17) određuju da je zaposleniku jekom godine dozvoljeno ispla - neoporezivo 2.500,00 kn prigodnih nagrada u što spadaju božićnice, regresi, uskrsnice i drugo. Zato je potrebno utvrdi ostvaruje li se pravo na neoporezivu isplatu božićnice ili ne, ovisno o tome je li se jekom godine ispla lo zaposleniku dozvoljen neoporezivi iznos nagrada. Osim toga, određeno je da je dozvoljeno neoporezivo ispla dar djetetu do 15 godina staros, koje je jekom (do 31. prosinca) navršilo 15 godina staros, i to u iznosu od 600,00 kn. Također, dozvoljeno je ispla neoporezivo 400,00 kn darova u naravi pri čemu se svakako jedan dio može ispla povodom Božićnih blagdana, pri čemu također treba utvrdi je li zaposleniku jekom godine već isplaćeno darova u naravi u iznosu od 400,00 kn ili više, odnosno ima li prostora za neoporezivo darivanje u naravi u godini. * Maja Butorac, mag. oec., savjetnica u TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje. 2. Ostvarivanje prava na božićnicu i prigodne darove 2.1. Izvori prava U praksi se često događaju dvojbe u vezi sa samim izvorom prava zaposlenicima, tako da se nerijetko poseže za Pravilnikom o porezu na dohodak da bi se utvrdilo ostvaruje li se određeno pravo ili ne. Među m, Pravilnik o porezu na dohodak definira porezno priznate iznose, no izvori prava zaposlenika (zakoni, pravilnici, kolek vni ugovori, sporazumi, ugovori o radu i sl.) definiraju načine konzumacije prava. Zakon o radu (NN, br. 93/14; dalje u tekstu: ZOR) je krovni zakon koji uređuje materijalna prava zaposlenika i njime pravo na božićnicu nije uređeno. Također, nije uređeno ni pravo na prigodni dar zaposleniku: dar za dan sv. Nikole za zaposlenikovo dijete, ni mogućnost isplate dara u naravi. No, unatoč tome, navedena prava najčešće jesu predmet uređenja nekog od drugih izvora prava zaposlenika, a koji obvezuju poslodavca: kolek vnog ugovora, sporazuma između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnika o radu, ugovora o radu. Sva prava koja su definirana pravilnikom o radu ins tucije, te kolek vnim ugovorom koji obvezuje poslodavca, obvezno se izravno primjenjuju na sve zaposlenike ins tucije. U slučaju da je pravo na božićnicu i druge prigodne darove definirano u više izvora koji obvezuju poslodavca, u različi m iznosima, uz različite uvjete, sukladno članku 9., stavku 3. ZOR-a, poslodavac je dužan zaposleniku omogući za zaposlenika najpovoljnije definirano pravo Prava zaposlenih u nepunom radnom vremenu U praksi postoje različite dvojbe o pitanju ostvarivanja prava za one zaposlenike koji rade u nepunom 57

60 PLAĆE I NAKNADE UDK radnom vremenu. Općenito je pravilo da zaposlenici koji rade u nepunom radnom vremenu moraju ostvari ista prava, kao i oni koji rade u punom radnom vremenu, radi izbjegavanja moguće diskriminacije. Poslodavac je dužan osigura iste uvjete rada zaposlenicima, koji su zaposleni na temelju ugovora o radu u nepunom radnom vremenu, kao i zaposlenicima s ugovorom o radu u punom radnom vremenu (čl. 63., st. 1. ZOR-a), što prak čno znači da, ako se odlukom donese da se božićnica i prigodni darovi isplaćuju zaposlenicima ustanove, isplaćuju se svima, dakle kako zaposlenicima zaposlenim u punom tako i zaposlenicima zaposlenim u nepunom radnom vremenu. Pritom, važno je napomenu da je člankom 62., stavkom 6. ZOR-a određeno da se plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) utvrđuju i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno. Odnosno, ZOR propisuje da ako zaposlenik radi polovinu radnog vremena, ostvaruje pravo na polovinu propisane božićnice (dakle razmjerno radnom vremenu). No, primjerice, ako pravilnik o radu određuje da se svim zaposlenicima (i onima koji imaju ugovor o radu s punim i s nepunim radnim vremenom) božićnica isplaćuju u punom iznosu, tada zaposlenik ostvaruje povoljnije pravo definirano pravilnikom o radu. Kako je o pitanju prigodnih darova povodom Božića prethodno navedenim stavkom 6. članka 62. decidirano utvrđeno samo za božićnice da se zaposleniku dodjeljuje iznos razmjeran radnom vremenu, u praksi se pojavljuju dvojbe ostvaruju li zaposlenici koji rade u nepunom radnom vremenu pravo na isplatu prigodnih darova djeci razmjerno radnom vremenu ili u punom iznosu. Do službenih tumačenja, smatramo da se prigodni darovi zaposlenicima koji rade u nepunom radnom vremenu dodjeljuju u punom iznosu na is način kako se dodjeljuju i zaposlenicima, koji rade u punom radnom vremenu, odnosno smatramo da se o pitanju prigodnih darova povodom Božića razmjeran dio računa isključivo za božićnice, što i jest utvrđeno u ZOR-u Prava osoba koje rade u više ins tucija S obzirom na to da ostvarivanje prava na prigodne darove nije dovoljno pravno regulirano Zakonom o radu, u praksi se obraća na odredbe kolek vnih ugovora i druge autonomne izvore radnog prava koji su relevantni za zaposlenika, a često se čak sklapaju sporazumi između ustanova koje zapošljavaju zaposlenika na pola radnog vremena radi usklađivanja prava. Zaposlenici koji rade u nepunom radnom vremenu ostvaruju ista prava kao i zaposlenici s punim radnim vremenom glede određenih prava definiranih kolek- vnim ugovorima ili sporazumom. Obično zaposlenik koji radi nepuno radno vrijeme u jednoj ili više ustanova, ima pravo na jedan puni iznos dara za dijete, koji će ispla ustanova u kojoj zaposlenik ostvaruje pravo na osobni odbitak prigodom obračuna plaće, no ako je sporazumom ili kolek vnim ugovorom drugačije definirano, moguće je da zaposlenik dobije razmjerni dio dara od svakog pojedinog poslodavca. Što se če samog iznosa, na to upućuje i ZOR, člankom 62., stavkom 6. kojim je određeno je da se plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) utvrđuju i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno. To konkretno znači da je moguće da pravilnik o radu određuje da se svim zaposlenicima (i onima koji imaju ugovor o radu s punim i s nepunim radnim vremenom) prigodni dar isplaćuje u punom iznosu, pri čemu zaposlenik ostvaruje povoljnije pravo definirano pravilnikom o radu. Novina od jest da prigodna nagrada koja se isplaćuje radniku koji radi istovremeno kod dva ili više poslodavaca u istom poreznom razdoblju za koje se prigodna nagrada isplaćuje i/ili je jekom poreznog razdoblja imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istodobno, radnik je obvezan prije isplate prigodne nagrade svakom poslodavcu podnije pisanu izjavu u kojoj će naves je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu prigodne nagrade za to porezno razdoblje, u kojem iznosu i je li po toj osnovi obračunan i uplaćen predujam poreza na dohodak. U slučaju da je prigodna nagrada već isplaćena u poreznom razdoblju, neoporezivo se može ispla - samo razlika do propisanog iznosa (do 2.500,00 kuna). 3. Porezni tretman božićnica i prigodnih darova Božićnica i dar za djecu u prigodi dana sv. Nikole su materijalna prava čija je isplata karakteris čna za prosinac. Osim božićnica i dara za djecu, zaposleniku se može dodjeli dar u naravi, u prosincu, kao i u bilo kojem drugom mjesecu, no u prosincu, dar za djecu može bi uvećan, odnosno pored dara za djecu, zapo-

61 UDK PLAĆE I NAKNADE sleniku se mogu uruči pokloni za djecu (prema poreznim i posebnim propisima), koji će uveća osnovni dar djetetu Porezni tretman isplate božićnice Poslodavac ostvaruje pravo neoporezive isplate božićnica zaposlenicima sukladno Pravilniku o porezu na dohodak (čl. 7., st. 2., t. 5.), kojim se utvrđuje da se jekom godine neoporezivo mogu ispla prigodne nagrade u visini do 2.500,00 kuna godišnje (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.). Primjerice, ako je zaposleniku jekom godine izvršena isplata regresa za godišnji odmor u visini od 2.500,00 kn, poslodavac ne može neoporezivo ispla božićnicu, jer je iskorištena mogućnost neoporezive isplate prigodnih nagrada za godinu. Poslodavac će u ovom slučaju bi obvezan božićnicu oporezova, odnosno izvrši sva obvezna javna davanja na neto iznos božićnice (porez, prirez, doprinosi). Ako je jekom godine zaposleniku isplaćen regres za godišnji odmor u visini od 2.000,00 kn, tada mu se božićnica neoporezivo može ispla u visini od 500,00 kn, a sve iznad toga se oporezuje, odnosno pribraja se plaći za prosinac, čime se posljedično uvećava dohodak od nesamostalnog rada. Neoporezivi iznos božićnice se može ispla u gotovini (Pravilnik o porezu na dohodak, čl. 92.) ili na tekući račun, odnosno u novcu, ali i u naravi, dok se oporezivi iznos božićnice isplaćuje na tekući račun ili u naravi, odnosno nije dozvoljena gotovinska isplata iste Porezni tretman isplate dara za djecu Poslodavac raspolaže pravom neoporezive isplate dara djetetu sukladno Pravilniku o porezu na dohodak (čl. 7., st. 2., t. 18.), kojim se utvrđuje da se jekom godine neoporezivo može ispla dar djetetu do 15 godina staros, do 600,00 kn godišnje. Važno je napomenu da, ako dijete koje na dan ostvarivanja ovog prava zaposlenika ima i 16 godina, zaposlenik ostvaruje pravo na navedeni neoporezivi primitak, ako je ispunjen uvjet da dijete jekom godine (do 31. prosinca) navršava 15 godina staros, dakle moguće je da je navršilo 15 godina i prije 6. prosinca 2017., a da pritom roditelj ima pravo na neoporezivi iznos dara. Primjerice, ako se odlukom propiše isplata dara djetetu u iznosu od 700,00 kn, poslodavac će u tom slučaju bi obvezan oporezova sav iznos veći od porezno priznatog troška, odnosno oporezovat će 100,00 kn. U tom slučaju, poslodavac je dužan izvrši sva obvezna javna davanja na neto iznos oporezivog djela dara (porez, prirez, doprinosi). Time, 100,00 kn se pribraja plaći za prosinac čime se posljedično uvećava dohodak od nesamostalnog rada. Neoporezivi iznos dara za djecu se može ispla u gotovini (Pravilnik o porezu na dohodak, čl. 92.) ili na tekući račun, odnosno u novcu, ali i u naravi, dok se oporezivi iznos dara isplaćuje na tekući račun ili u naravi, odnosno nije dozvoljena gotovinska isplata istog Porezni tretman isplate dara u naravi zaposlenicima Zaposlenicima se osim božićnica i dara za djecu može dodijeli dar u naravi, čime se prigodno darivanje zaposlenika može uveća. Postoji mogućost da se zaposlenika, pored isplate božićnice, daruje u naravi. Također, pored dara za djecu, zaposleniku se mogu uruči pokloni za djecu (prema poreznim i posebnim propisima), koji će uveća osnovni dar djetetu. Neoporezivo se dar u naravi (stvarima ili uslugama) može ispla (sukladno Pravilniku o porezu na dohodak, čl. 22., st. 3., t. 7.) u vrijednos do 400,00 kn godišnje. Tako, recimo, ako kolektivni ugovor ili pravilnik o radu propisuje mogućnost isplate dara za djecu u visini od 600,00 kn, a odlukom čelnika se zaposlenika daruje poklonom za darivanje djeteta u vrijednosti od 150,00 kn, tada roditelj djeteta ostvaruje pravo na isplatu dara za djecu u visini od 600,00 kn i pored toga poklon u vrijednosti 150,00 kn u vidu dara u naravi, a sve u svrhu darivanja djeteta. U ovom slučaju, dar za djecu do 15 godina staros u visini od 600,00 kn je u cijelos neoporeziv, jer je sukladno Pravilniku o porezu na dohodak (čl. 7. st. 2. t. 18. Pravilnika), dar djetetu do 15 godina staros (koje je do dana 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina staros ) neoporeziv do 600,00 kn godišnje. Poklon u vrijednos 150,00 kn je neoporeziv, ako zaposlenik u godini nije imao darivanja u naravi veća od 400,00 kn. Ako je imao darivanja u u iznosu 400,00 kn ili većem, tada se poklon u vrijednos 150,00 kn smatra neto plaćom zaposlenika, te je stoga poslodavac obvezan obračuna sva obvezna javna davanja na taj iznos (porez, prirez, doprinose) Neke posebnos isplate božićnih prigodnih darova Važno je istaknu da se prethodno nabrojana neoporeziva božićna prigodna darivanja odnose samo na osobe u radnom odnosu kod poslodavca, no ne i na sve druge osobe koje imaju određeni poslovni odnos s poslodavcem, primjerice osobe kojima se naknada 59

62 PLAĆE I NAKNADE UDK za obavljeni rad povremeno isplaćuje temeljem drugog dohotka, no nemaju zasnovan radni odnos u ins tuciji. Tablica 1. Porezne specifičnos kod isplate božićnih prigodnih darivanja RB Primitak zaposlenika Dozvoljeni neoporezivi iznos (god.) 1 Božićnica 2.500,00 kn 2 3 Dar za djecu Dar u naravi 600,00 kn Izvor: obrada autorice Mogući načini isplate neoporezivog djela primitka u novcu (gotovina ili na tekući račun); u naravi u novcu (gotovina ili na tekući račun); u naravi 400,00 kn u naravi Mogući načini isplate oporezivog djela primitka na tekući račun; u naravi na tekući račun; u naravi u naravi (u stvarima, uslugama i pravima koje imaju novčanu vrijednost) Napomene prigodne nagrade neoporezivo u kumula vu do 2.500,00 kn/ god. (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.). dar djetetu do 15 godina staros, koje je jekom (do 31. prosinca) navršilo 15 godina staros dar u stvarima ili uslugama čija se vrijednost utvrđuje prema tržišnoj vrijednos 4. Darovi djeci u državnom i javnom sektoru 4.1. Pravo na darove djeci u državnim službama Državni službenici i namještenici pravo na dar za djecu ostvaruju na temelju članka 57. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 112/17). Njime se utvrđuje da svakom službeniku i namješteniku roditelju djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi dana sv. Nikole. Također je propisano da će o visini dara za djecu Vlada RH i sindika državnih službi pregovara svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s me da, ako se dogovor ne pos gne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata dara za djecu u visini koja proizlazi na temelju ugovora između Vlade Republike Hrvatske i sindikata. Kako ne postoji posebno potpisan sporazum, primjenjuje se posljednje potpisan sporazum između Vlade RH i sindikata državnih službi, koji da ra iz godine. Sporazumom o visini regresa, božićnice i dara za djecu u godini, dar za djecu u prigodi dana sv. Nikole za godinu utvrđen je u iznosu od 500,00 kn, tako da se taj iznos primjenjuje i u godini. Pravo na dar u prigodi dana sv. Nikole za službenike i namještnike u državnim službama je usklađeno s poreznim propisima, odnosno bitno je da dijete u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar navršava 15 godina, tako da ako na dan zaposlenikovog ostvarivanja prava na ovaj dar dijete ima i 16 godina, zaposlenik ostvaruje pravo na navedeni neoporezivi primitak, ako je ispunjen uvjet da je dijete jekom godine (do 31. prosinca) navršilo 15 godina staros. Dakle, nije propisana obveza u vidu starosne dobi djeteta na dan 6. prosinca. S obzirom na to da je Pravilnikom o porezu na dohodak propisano da se dar djetetu do 15 godina staros (koje je do dana 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina staros ) neoporezivo isplaćuje do 600,00 kuna godišnje, dar djetetu u državnim službama koji se isplaćuje u visini od 500,00 kn je u cijelos neoporeziv. Odredbe Zakona o porezu na dohodak u praksi su izazvale određene dvojbe u vezi s me tko od roditelja ostvaruje pravo na neoporezivi dar djetetu: oba roditelja, roditelj koji ostvaruje pravo na poreznu olakšicu na dijete ili roditelj prema njihovom vlas tom dogovoru. Bez obzira na to tko koris poreznu olakšicu na dijete, dar za djecu u prigodi dana sv. Nikole mogu ostvari oba roditelja zaposlena u državnoj službi. Ako je drugi roditelj zaposlen u ins tuciji koja nije državna služba, zaposlenik državne službe također ostvaruje pravo na dar, a za drugog roditelja ostvarivanje ovog prava ovisi o kolek vnom ugovoru i ak- ma ins tucije čiji je zaposlenik. Naime, neupitno je ostvarivanje prava na dar za dijete u prethodno navedenom slučaju, jer je člankom 57. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike decidirano propisano da svakom službeniku i namješteniku roditelju djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi dana sv. Nikole Pravo na darove djeci u javnim službama Dar u prigodi dana sv. Nikole definiran je parafiranim Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama čija se objava

63 UDK PLAĆE I NAKNADE očekuje narednih dana. Svakom zaposleniku roditelju djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi dana sv. Nikole. O visini dara za djecu Vlada Republike Hrvatske i sindika javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s me da, ako se dogovor ne pos gne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata dara za djecu u visini koja proizlazi na temelju ugovora između Vlade Republike Hrvatske i sindikata. Posljednje potpisan sporazum je Sporazumom o visini regresa, božićnice i dara za djecu u godini od 29. lipnja 2007., kojim je iznos dara za djecu utvrđen u visini od 500,00 kn neto. Stoga, kako ne postoji kasnije definiran sporazum kojim se uređuje visina dara za djecu u prigodi dana sv. Nikole, u godini, visina iznosa dara za dijete iznosit će kao i u godini, dakle 500,00 kn. Dar djetetu u iznosu od 500,00 kn je u cijelos neoporeziv, s obzirom na to da je Pravilnikom o porezu na dohodak propisano da se dar djetetu do 15 godina staros (koje je do dana 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina staros ) neoporezivo isplaćuje do 600,00 kuna godišnje. U praksi se često događaju dvojbe oko ostvarivanja ovog prava, ako oba roditelja djeteta mlađeg od 15 godina rade u istoj ustanovi o čemu se Komisija za tumačenje odredbi TKU-a izjasnila kako slijedi: sukladno članku 70. TKU-a, pravo na dar za djecu ima svaki radnik zaposlen u javnoj službi koji ima dijete do 15 godina. Prema tome, to pravo imaju oba roditelja, neovisno što rade u istoj ins tuciji. Pravo na dar djetetu do 15 godina staros u prigodi dana sv. Nikole pripada svakom djetetu zaposlenika javne službe, a koje je 15 godina staros navršilo ne do 6. prosinca (kada se pravo ostvaruje) već u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar. Dakle, ako je dijete 15 godina staros ostvarilo prije 6. prosinca tekuće godine, zaposlenik ostvaruje pravo na dar za svoje dijete za tu godinu. Pravo na dar za djecu prošireno je i na posvojitelje i skrbnike djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se dar isplaćuje Pravo na isplatu božićnica u državnim službama Božićnica je definirana člankom 58. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike kojim je propisano da su ugovorne strane sporazumne, da će Vlada službeniku i namješteniku ispla godišnju nagradu za božićne blagdane, najkasnije do 31. prosinca tekuće godine. O visini godišnje nagrade za božićne blagdane će Ugovorne strane za svaku slijedeću kalendarsku godinu pregovara prije donošenja smjernica ekonomske i fiskalne poli ke za naredno razdoblje i ugovori dodatkom ovog Ugovora, s me da, ako se dodatak ne potpiše do donošenja smjernica ekonomske i fiskalne poli ke za naredno razdoblje, godišnja nagrada iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade i sindikata. Posebno definirani sporazum ne postoji tako da se visina iznosa božićnice određuje prema članku 58., odnosno u iznosu koliko je bila zadnja isplata. Posljednje definirana isplata da ra iz godine na temelju posljednjeg potpisanog sporazuma između Vlade i sindikata, a u iznosu od 1.250,00 kuna Pravo na isplatu božićnica u javnim službama Parafiranim TKU-om definirano je da zaposlenicima u javnim službama pripada pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane u jednakom iznosu (božićnica). O visini regresa i božićnice Vlada Republike Hrvatske i sindika javnih službi pregovarat će svake godine prije donošenja smjernica ekonomske i fiskalne poli ke za naredno razdoblje (u svibnju/lipnju svake godine), a ako se dogovor ne pos gne, regres i božićnica iznosit će za tu godinu najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata h prava. Pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane (božićnica) u jednakom iznosu imaju svi zaposlenici u javnim službama. Posljednja isplata bila je u skladu s posljednje potpisanim sporazumom: Sporazumom o visini regresa, božićnice i dara za djecu iz godine, od 29. lipnja 2007., kojim je iznos božićnice utvrđen u visini od 1.250,00 kn neto, tako da je to iznos koji se isplaćuje i godine. 5. Primjeri eviden ranja i izvještavanja u Obrascu JOPPD Prigodne nagrade, odnosno božićnice, do propisanog iznosa (čl. 7. st. 2. t. 5. Pravilnika o porezu na dohodak), dar djetetu do 15 godina staros, do propisanog iznosa (čl. 7. st. 2. t. 18. Pravilnika o porezu na dohodak), obvezno se iskazuju u Obrascu JOPPD, do 15.-og u mjesecu protekom mjeseca isplate, a pod oznakom neoporezivog primitka (pod 15.1.): 21 dar djetetu do 15 godina staros i 22 prigodne nagrade do propisanog neoporezivog iznosa (božićnice i dr.). 61

64 PLAĆE I NAKNADE UDK Također se označava i način isplate. Pritom, u slučaju da se is primitak isplaćuje na dva ili više načina, npr. dio u gotovini, a dio u naravi, svaki se pojedinačni iznos iskazuje u zasebnom retku. Primjer 1. Isplata dara za dijete do 15 godina staros 1) Radniku Marku Mariću isplaćuje se sa žiroračuna dar za dijete do 15 godina staros 150,00 kn u novcu dana ) Radnika Marka Marića daruje se i poklon paketom (darom u naravi) u visini od 150,00 kn, također za dijete do 15 godina staros dana Tablica 1. Eviden ranje dara za dijete u proračunskom i neprofitnom računovodstvu Opis Račun Račun (proračun) (neprofitno) Duguje Potražuje 1) Obračun obveze za isplatu prigodnog dara u novcu Obveze za dani dar za dijete ,00 Trošak za dani dar za dijete u novcu ,00 2) Obračun obveze za dar u naravi Obveze za dani dar za dijete u ,00 naravi Trošak za dani dar u naravi ,00 3) Podjela bonova roditeljima Obveza prema trgovačkom društvu ,00 dobavljaču Obveze za dani dar za dijete u naravi ,00 4) Isplata dara u novcu i u naravi Žiroračun ,00 Obveze za dani dar za dijete ,00 Plaćanje prema računu trgovačkog društva ,00 Stranica B Obrasca JOPPD u vezi s darovanjem zaposlenika za dijete, u novcu i u naravi: I. OIB podnositelja izvješća II. Oznaka izvješća III. Vrsta izvješća 1 IV. Redni broj stranice 1 / Obračunani primitak od nesam. rada (plaća) Oznaka načina isplate Oznaka neoporezivog primitka Iznos obračunanog poreza na dohodak Osobni odbitak Izdatak - uplaćeni doprinos za mirovinsko osiguranje Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem - II STUP Doprinos za zapošljavanje Doprinos za zdravstveno osiguranje Doprinos za mirovinsko osiguranje 11. Iznos primitka (oporezivi) Ukupni neodrađeni sa rada (10. - odrađeni sa rada) 10. Ukupni sa rada prema kojima se radi obračun 8. Oznaka prvog/zadnjeg mjeseca u osiguranju po istoj osnovi 7.1. Obveza dodatnog doprinosa za MO za staž s povećanim trajanjem 6.1. Oznaka stjecatelja/ osiguranika 4. OIB stjecatelja/ osiguranika 2. Šifra općine/grada prebivališta /boravišta 1. Redni broj Iznos za isplatu Iznos neoporezivog primitka Iznos obračunanog prireza porezu na dohodak Porezna osnovica Izdatak Dohodak Poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu Dodatni doprinos za mirovinsko osig. za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem Doprinos za zaš tu zdravlja na radu Doprinos za mirovinsko osiguranje - II STUP 12. Osnovica za obračun doprinosa Razdoblje obračuna do Razdoblje obračuna od 9. Oznaka punog/ nepunog radnog vremena ili rada s polovicom radnog vremena 7.2. Obveza posebnog doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom 6.2. Oznaka primitka/obveze doprinosa 5. Ime i prezime stjecatelja/ osiguranika 3. Šifra općine/ grada rada ,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0, , Marko Marić ,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 150,00 150, ,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0, , Marko Marić ,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 150,00 150,00 2

65 UDK PLAĆE I NAKNADE Primjer 2. Obračun božićnice (neoporezivog i oporezivog djela) 1) Sukladno odredbi Pravilnika o radu, radnici Lauri Lurić se sa žiroračuna isplaćuje božićnica u iznosu od 2.800,00 kn na tekući račun, , od čega iznos od 2.500,00 kn ne podliježe oporezivanju, a iznos od 300,00 kn oporeziv je i smatra se primitkom po osnovu nesamostalnog rada (plaćom) na koje se obračunavaju javna davanja. Plaća za mjesec studeni isplaćena je ranije ( ), pa se obračun oporezive božićnice vrši stopom koja nije do kraja iskorištena, što konkretno iznosi 24 %. Tablica 2. Obračun oporezivog dijela božićnice Opis Stopa Iznos Bruto primitak (oporeziva božićnica) 523,16 Doprinosi iz osnovice ukupno 20 % 104,63 MO I. stup 15 % 78,47 MO II. stup 5 % 26,16 Oporeziva osnovica 418,53 Porez na dohodak 24 % 100,45 Prirez 18 % 18,08 Porezna obveza ukupno 118,53 Neto božićnica za isplatu radniku 300,00 Doprinosi na osnovicu ukupno 17,20 % 89,98 Zdravstveno osiguranje 15 % 78,47 Zaš ta zdravlja na radu 0,50 % 2,62 Zapošljavanje 1,70 % 8,89 Tablica 3. Eviden ranje oporezive i neoporezive božićnice u proračunskom i neprofitnom računovodstvu Opis Račun Račun (proračun) (neprofitno) Duguje Potražuje 1) Obračun neoporezive božićnice Neoporeziva božićnica ,00 Trošak za danu neopor. božićnicu ,00 2) Obračun oporezive božićnice Trošak za danu opor. božićnicu ,16 Obveze za: Neto oporezivu božićnicu ,00 MO I. stup ,47 MO II. stup ,16 Porez na dohodak ,45 Prirez ,08 zdravstveno osiguranje 15 % ,47 zaš ta zdravlja na radu 0,5 % ,62 zapošljavanje 1,7 % ,89 3) Isplata božićnice Žiroračun ,16 Neoporeziva božićnica ,00 Oporeziva božićnica ,00 MO I. stup ,47 MO II. stup ,16 Porez na dohodak ,45 Prirez ,08 zdravstveno osiguranje 15 % ,47 zaš ta zdravlja na radu 0,5 % ,62 zapošljavanje 1,7 % ,89 Stranica B Obrasca JOPPD u vezi s oporezivim i neoporezivim dijelom božićnice: I. OIB podnositelja izvješća II. Oznaka izvješća III. Vrsta izvješća 1 IV. Redni broj stranice 1 / Obračunani primitak od nesam. rada (plaća) Oznaka načina isplate Oznaka neoporezivog primitka Iznos obračunanog poreza na dohodak Osobni odbitak Izdatak - uplaćeni doprinos za mirovinsko osiguranje Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem - II STUP Doprinos za zapošljavanje Doprinos za zdravstveno osiguranje Doprinos za mirovinsko osiguranje 11. Iznos primitka (oporezivi) Ukupni neodrađeni sa rada (10. - odrađeni sa rada) 10. Ukupni sa rada prema kojima se radi obračun 8. Oznaka prvog/zadnjeg mjeseca u osiguranju po istoj osnovi 7.1. Obveza dodatnog doprinosa za MO za staž s povećanim trajanjem 6.1. Oznaka stjecatelja/ osiguranika 4. OIB stjecatelja/ osiguranika 2. Šifra općine/grada prebivališta /boravišta 1. Redni broj Iznos za isplatu Iznos neoporezivog primitka Iznos obračunanog prireza porezu na dohodak Porezna osnovica Izdatak Dohodak Poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu Dodatni doprinos za mirovinsko osig. za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem Doprinos za zaš tu zdravlja na radu Doprinos za mirovinsko osiguranje - II STUP 12. Osnovica za obračun doprinosa Razdoblje obračuna do Razdoblje obračuna od 9. Oznaka punog/ nepunog radnog vremena ili rada s polovicom radnog vremena 7.2. Obveza posebnog doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom 6.2. Oznaka primitka/obveze doprinosa 5. Ime i prezime stjecatelja/ osiguranika 3. Šifra općine/ grada rada ,00 78,47 78,47 8,89 0,00 0,00 104,63 0,00 100, , Laura Lurić ,00 26,16 2,62 0,00 0,00 0,00 418,53 418,53 18, , ,

66 RADNO PRAVO UDK Porezni tretman prava iz kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike Dražen Opalić * Primici koje poslodavac može ispla radniku bez plaćanja poreza točno su navedeni odredbama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 115/16; čl. 9.) i odredbama Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 10/15). Ako bi koje pravo iz kolek vnog ugovora bilo ugovoreno u višem iznosu od propisanog poreznim propisom radilo bi se o oporezivom primitku. Također, ako bi pravo bilo ugovoreno u neto iznosu, radi potreba oporezivanja, potrebno je (primjenom preračuna h poreznih stopa) utvrdi bruto iznos (ukupan primitak), te primjenom poreznih stopa i stopa za obračun doprinosa obračuna, obustavi i upla javna davanja prema neto primitku. Sve o navedenoj temi predočeno je člankom u nastavku Uvod Odredbama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 115/16; dalje u tekstu: Zakon) propisano je da je primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se: Svi priljevi koji radniku u novcu ili u naravi pritječu na temelju rada po osnovi radnog odnosa. I svi priljevi u novcu ili naravi koji fizičkoj osobi pritječu po osnovi prijašnjeg radnog odnosa, bez obzira na sadašnji status te osobe (umirovljenik ili neki drugi status), i to ako se radi o plaći za rad koji je obavljen za vrijeme radnog odnosa i možebitne druge isplate na koje je radnik imao pravo u vrijeme toga radnog odnosa (božićnica, nagrada, neovisno kada je u toj godini prestao radni odnos odnosno raskinut ugovor o radu). 2. Vrste neoporezivih primitaka Sukladno članku 9. točki 9. Zakona primici do propisanih iznosa ne smatraju se oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada. Odredbama članka 7. stavka 2. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 10/17; dalje u tekstu: Pravilnik) popisani su vrste primitaka i iznosi koji se sukladno navedenoj odredbi Zakona mogu radnicima neoporezivo ispla, i to: * Dražen Opalić, Središnji ured Porezne uprave. RB Opis Iznos Potpore zbog invalidnos radnika Do 2.500,00 kuna godišnje 2. Potpore za slučaj smr radnika Do 7.500,00 kuna, osim jednokratnih potpora iz članka 8. stavka 2. točke 8. Zakona koje poslodavci isplaćuju djeci radnika, a koje se smatraju neoporezivim primicima u ukupnom iznosu Jednokratne potpore u slučaju smr člana uže obitelji radnika (bračnog druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih 3. predaka i potomaka u izravnoj Do 3.000,00 kuna liniji, posvojene i udomljene djece i djece na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu) Potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana. 4. Razdoblje bolovanja duže od 90 Do 2.500,00 kuna godišnje dana ne mora se odnosi na jednu kalendarsku godinu 5. Prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) Do 2.500,00 kuna godišnje 6. Nagrade radnicima za navršenih Do 1.500,00 kuna 10 godina radnog staža 7. Nagrade radnicima za navršenih 15 godina radnog staža Do 2.000,00 kuna 8. Nagrade radnicima za navršenih Do 2.500,00 kuna 20 godina radnog staža 9. Nagrade radnicima za navršenih 25 godina radnog staža Do 3.000,00 kuna

67 UDK RADNO PRAVO RB Opis Iznos 10. Nagrade radnicima za navršenih 30 godina radnog staža Do 3.500,00 kuna 11. Nagrade radnicima za navršenih Do 4.000,00 kuna 35 godina radnog staža Nagrade radnicima za navršenih godina radnog staža i svakih Do 5.000,00 kuna narednih 5 godina radnog staža 13. Naknade za odvojeni život od obitelji Do 1.750,00 kuna mjesečno 14. Otpremnine prilikom odlaska u mirovinu Do 8.000,00 kuna 15. Otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetova- Do visine 6.500,00 kuna za svaku navršenu godinu rada nih otkaza, prema zakonu kojim kod tog poslodavca se uređuje radni odnos Otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne boles Potpora djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja Dar djetetu do 15 godina staros (koje je do dana 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina staros ) Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sa dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sa, a manje od 12 sa dnevno Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 12 sa dnevno i dnevnica za rad na terenu u inozemstvu Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 8 sa, a manje od 12 sa dnevno Do visine 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca Do 1.750,00 mjesečno Do 600,00 kuna godišnje Do 170,00 kuna Do 85,00 kuna Do iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna Do 50 % iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna 23. Pomorski dodatak Do 250,00 kuna dnevno 24. Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe Do 400,00 kuna dnevno 25. Potpore za novorođenče U visini jedne proračunske osnovice prema posebnom propisu 26. Dnevnice za službena putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih U ukupnom iznosu radnih mjesta, a u svezi s djelatnos poslodavca 27. Naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju U visini stvarnih izdataka 28. Naknade troškova noćenja na službenom putovanju U visini stvarnih izdataka RB Opis Iznos U visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte odnosno do visine cijene mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. Ako na određenom području odnosno udaljenos nema organiziranog 29. Naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom prijevoza, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini cijene prijevoza koja je utvrđena na približno jednakim udaljenos ma na kojima je organiziran prijevoz odnosno do visine cijene prijevoza koja je utvrđena na približno jednakim udaljenos ma na kojima je organiziran prijevoz Naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe U visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte odnosno do visine cijene mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koris i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnoga javnoga prijevoza odnosno do visine stvarnih izdataka utvrđenih u visini troškova mjesnog i međumjesnoga javnoga prijevoza. Do 2,00 kune po prijeđenom kilometru. 3. Specifičnos u vezi s prigodnim nagradama (regres, božićnica) Prigodne nagrada (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) iz članka 7. stavka 2. r.br. 5. Pravilnika utvrđene su u iznosu od 2.500,00 kuna godišnje. Kako bi se osigurala primjena ove odredbe Pravilnika propisano je da ako se prigodna nagrada isplaćuje radniku koji radi istovremeno kod dva ili više poslodavaca u poreznom razdoblju za koje se prigodna nagrada isplaćuje i/ili je jekom poreznog razdoblja imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istodobno, radnik je obvezan prije isplate prigodne nagrade svakom poslodavcu podnije pisanu izjavu u kojoj će naves je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu prigodne nagrade za to porezno razdoblje, u kojem iznosu i je li po 65

68 RADNO PRAVO UDK toj osnovi obračunan i uplaćen predujam poreza na dohodak. U slučaju da je prigodna nagrada već isplaćena u poreznom razdoblju, neoporezivo se može ispla - samo razlika do propisanog iznosa (do 2.500,00 kuna). 4. Način isplate prema poreznim propisima Poreznim propisima propisano je u kojim slučajevima se za porezne svrhe isplate fizičkim osobama moraju obavlja na njihov račun (žiroračun ili tekući račun). Tako je člankom 86. Zakona propisano da jela državne uprave i pravosudna jela i druga državna jela, jela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici pravne i fizičke osobe, obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza na dohodak te isplate primitaka koji se ne smatraju dohotkom, odnosno na koje se ne plaća porez na dohodak fizičkim osobama na njihov žiroračun kod banke, a iznimno na njihov tekući račun sukladno posebnim propisima te u gotovom novcu na propisan način. Nadalje, člankom 92. stavkom 2. Pravilnika propisano je koji se primici iznimno mogu obveznicima poreza na dohodak ispla na tekući račun (primjerice primici od nesamostalnog rada), a stavkom 3. toga članka propisano je koji se primici mogu ispla u gotovu novcu. Prema navedenom stavku 3. članka 92. Pravilnika, između ostaloga, propisano je da se u gotovu novcu mogu ispla primici na koje se u skladu s člankom 9. Zakona ne plaća porez na dohodak, kao što su primici po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i ispla telj primitka od nesamostalnog rada, odnosno plaće, do propisanih iznosa, te primici bivših radnika i nasljednika bivših radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje isplaćuje poslodavac i ispla telj primitka, odnosno plaće, a koje su dospjele na isplatu za vrijeme trajanja radnog odnosa ili je pravo na isplatu nastalo za vrijeme trajanja radnog odnosa do propisanih iznosa. Prema navedenome može se zaključi da se prigodna nagrada (regres) može ispla u gotovu novcu do 2.500,00 kuna godišnje. Također, ako bi iznos prigodne nagrade (regresa) u jednom dijelu bio oporeziv, oporezivi dio morao bi se ispla na račun (tekući ili žiro), a neoporezivi dio mogao bi se ispla u gotovu novcu. 5. Mogućnost isplate prigodne nagrade u gotovu novcu ako se pro v radnika provodi ovrha Kao što je već navedeno, prema poreznim propisima moguće je ispla neoporeziv iznos prigodne nagrade u gotovu novcu, ali se postavlja pitanje: što ako se pro v radnika provodi ovrha? Na ovo pitanje Ministarstvo pravosuđa zauzelo je sljedeći stav: Ako se ovrha provodi na novčanoj tražbini po računu, znanje poslodavca o provedbi ovrhe na novčanoj tražbini po računu nije zapreka poslodavcu da na zahtjev radnika (neoporeziv iznos) regresa radniku ispla u gotovu novcu. Ako se ovrha provodi na plaći, tada poslodavac mora postupi u skladu s rješenjem o ovrsi. U ovom slučaju može se razlikova situacija kada je ovrha određena samo (isključivo) na plaći od situacije kada je ovrha određena općenito na imovini ili na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima (ili slično). Naime, ako je ovrha određena općenito na imovini (rješenjem o ovrsi javnog bilježnika) ili na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima (što podrazumijeva i plaću i regres), poslodavac je dužan regres ispla na račun koji je ovrhovoditelj naveo u rješenju o ovrsi, odnosno, poslodavcu je zabranjeno radniku ispuni novčanu tražbinu što podrazumijeva i zabranu isplate regresa radniku. 66

69 UDK RADNO PRAVO 6. Pregled prava iz kolek vnog ugovora i oporezivog dijela Pravo iz KU Regres za godišnji odmor regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi na temelju ugovora između Vlade i sindikata (1.250,00 kuna) Službeniku i namješteniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u visini od tri proračunske osnovice Obitelj službenika i namještenika ima pravo na pomoć u slučaju smr službenika i namještenika koji izgubi život u obavljanju ili povodom obavljanja službe, odnosno rada u visini tri proračunske osnovice i troškove pogreba Neoporeziv iznos Oporeziva razlika (obvezno izračuna bruto iznos) Ukupno pravo (u neto iznosu) 1.250,00 0, , , , , ,00 Jednokratne potpore koje se isplaćuju djeci u slučaju smr roditelja neoporeziva je u cijelom iznosu. Djecom se u smislu Zakona o porezu na dohodak smatraju djeca koju roditelji, posvojitelji, udomitelji i skrbnici uzdržavaju. Djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja ,00 + trošak pogreba (primitak u naravi) 9,978,00 + trošak pogreba Pomoć u slučaju smr službenika i namještenika u visini 2 Neoporezivo je cjelokupan iznos proračunske osnovice 0, ,00 Pomoć službeniku i namješteniku u slučaju smr supružnika, djeteta i roditelja u visini 1 proračunske osnovice 3.000,00 326, ,00 Djeci, odnosno zakonskim starateljima djece službenika i namještenika koji je izgubio život u obavljanju službe odnosno rada, mjesečno isplaćuje se pomoć, i to: za dijete predškolskog uzrasta 50 % prosječno isplaćene Razlika između isplate i 1.750,00 kuna 1.750,00 neto plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini, za dijete do završenog osmog razreda osnovne škole 70 % prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini. Djeci, odnosno zakonskim starateljima djece službenika i namještenika koji je izgubio život u obavljanju službe odnosno rada, mjesečno isplaćuje se pomoć, i to: za dijete do završene srednje škole, odnosno redovnog studenta Kako se ne radi o s pendiji primitak je oporeziv u cijelos 90 % prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini. Službenik i namještenik ima pravo na pomoć u slučaju bolovanja dužeg od 90 dana u visini jednom godišnje u visini jedne proračunske osnovice ,00 826, ,00 Službenik i namještenik ima pravo na pomoć u slučaju nastanka teške invalidnos službenika i namještenika, malodobne djece ili supružnika službenika i namještenika u visini jedne proračunske osnovice Neoporeziva je potpore zbog invalidnos radnika do 2.500,00 kuna mjesečno, a oporezivo je 826,00 kuna. Potpora zbog nastanka teške invalidnos malodobne djece ili supružnika službenika i namještenika oporeziva je cijelos ,00 Službenik i namještenik ima pravo na pomoć u slučaju rođenja djeteta u visini 50 % jedne proračunske osnovice Radi pokrića troškova liječenja, odnosno pokrića troškova prilikom nabave medicinskih pomagala, odnosno lijekova, koja pomagala i lijekovi su prema preporuci nadležnog liječnika specijaliste po pravilima medicinske struke za službenika i namještenika, dijete ili supružnika, a da troškovi nisu odobreni od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, službeniku i namješteniku nadoknađuje se trošak u visini plaćenog iznosa, a najviše do iznosa jedne proračunske osnovice jednom godišnje Neoporezivo je u cijelos (propisano je da je neoporezivo do iznosa jedne proračunske osnovice). Neoporezivo je u cijelos. 1 Neoporezivo je do 7,500,00 kuna. 67

70 RADNO PRAVO UDK Pravo iz KU Kada je službenik i namještenik upućen na službeno putovanje, pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnice i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje. Visina dnevnice za službena putovanja u Republici Hrvatskoj iznosi najmanje 170,00 kuna, a za službena putovanja u inozemstvu dnevnica se isplaćuje u visini propisanoj Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava Državnog proračuna. Ako je službeniku i namješteniku osigurana odgovarajuća dnevna prehrana, iznos dnevnice umanjit će se za 60 %. Službenik i namještenik upućen od strane poslodavca na školovanje, edukaciju, seminar i sl. ima pravo na punu dnevnicu i ostale prava iz ovoga članka za cijelo vrijeme trajanja izobrazbe. Neoporeziv iznos Neoporezivo je u cijelos. Oporeziva razlika (obvezno izračuna bruto iznos) Ukupno pravo (u neto iznosu) Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se troškovi prijevoza prigodom upućivanja radnika na i povratka s obrazovanja i, ako se obrazovanje i izobrazba obavlja izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika i to do visine cijene karata sredstvima javnog prijevoza i troškovi smještaja do visine stvarnih izdataka, a u slučajevima seminara i savjetovanja i dnevnice i/ili naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do visine i pod uvje ma propisanim Pravilnikom o porezu na dohodak. Zaključak: prema poreznom propisu kod upućivanja na obrazovanje ili izobrazbu neoporezivo se može prizna samo trošak puta (do visine cijene prijevoze karte) i trošak smještaja. Neoporeziva dnevnice i/ili naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe neoporezivo se može ispla samo ako se radi na upućivanju na seminare i savjetovanja. Za vrijeme rada izvan stalnog mjesta rada u kojem je zaposlen i izvan mjesta njegova stalnog boravka, službenik i namještenik ima pravo na dodatak za rad na terenu, ako je na terenu proveo najmanje 8 sa bez obzira na to koliko je dana radio. Neoporeziv u cijelos, osim dijela prehrane. Ako je na terenu osiguran ručak i Dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu, iznosi 170,00 kuna. večera dnevnica za rad na terenu umanjuje se za 60 %. Razlika je oporeziva. Ako je službeniku i namješteniku za vrijeme rada izvan sjedišta državnog jela i izvan mjesta njegova stalnog boravka osigurana odgovarajuća dnevna prehrana, ispla t će se 50 % iznosa dodatka Službeniku i namješteniku pripada naknada za odvojeni život od obitelji ako zbog mjesta stalnog rada, različitog od prebivališta njegove obitelji, živi odvojeno od obitelji. Neoporezivo je u cijelos Naknada za odvojeni život od obitelji službenika i namještenika iznosi najmanje 1.000,00 kuna, odnosno prema sporazumu 2. Obitelj u poreznom smislu jest suprug/a i djeca. s Vladom. Sva prava u vezi s prijevozom s posla na posao su dosta uža nego što regulira porezni propis tako da je sve neoporezivo. Svi službenici i namještenici imaju jednom u tri godine pravo na sistematski pregled u vrijednos od 500 kuna, po cijenama zdravstvenih usluga iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, organizirano po ministarstvu nadležnom za zdravstvo, a koje će se obavlja u zdravstvenim ustanovama iz osnovne mreže zdravstvene djelatnos, u pravilu prema mjestu rada Neoporezivo u cijelos. pravo iz KU Jubilarne nagrade neoporeziv iznos 5 godina 1800,00 0, ,00 10 godina 2250, ,00 750,00 15 godina 2700, ,00 700,00 20 godina 3150, ,00 650,00 25 godina 3600, ,00 600,00 oporeziva razlika (obvezno izračuna bruto iznos) pravo iz KU Jubilarne nagrade neoporeziv iznos 30 godina 4500, , ,00 35 godina 5400, , ,00 40 godina 7200, , ,00 45 godina 9000, , ,00 oporeziva razlika (obvezno izračuna bruto iznos) 68 2 Neoporeziv iznos je 1.750,00 kuna.

71 UDK RADNO PRAVO Prak čna pitanja primjene Ovršnog zakona Gordana Muraja * Zbog različi h iznimaka, izuzetaka i povremenih promjena primjena Ovršnog zakona (NN, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17; dalje u tekstu: OZ), ova tema u praksi korisnicima često predstavlja veliki izazov. Prak čna pitanja, dvojbe za koje se pokušalo iznaći op malno rješenje, prikazani su člankom kako slijedi. Izuzeća i ograničenja ovrhe i redoslijed izvršenja 1. U kojem se trenutku odbijaju kredi i obustave? Od plaće prvo treba obračuna zaš ćeni dio koji ide radniku, a od preostalog iznosa se prvo isplaćuju sredstva po dokumentu po kojem je prvom započela ovrha. Dalje se tražbine izvršavaju prema redoslijedu zaprimanja. 2. Treba li obračun putnog naloga za dnevnice i troškove službenog puta ispla na zaš ćeni ili nezaš ćeni račun? Može li se akontaciju ispla u gotovini? Dnevnica za službeni put i pokriće troškova službenog puta izuze su od ovrhe na temelju članka 172. stavka 1. točke 11. OZ-a, te se isplaćuje na zaš ćeni račun, a mogu se ispla i u gotovini na temelju članka 90. stavka 3. točke 5. Pravilnika o porezu na dohodak. 3. Je li jubilarna nagrada primitak izuzet od ovrhe, odnosno može li se nagradu smatra primanjem po osnovi priznanja? Jubilarna nagrada ne može se poistovje s primanjima na temelju odlikovanja i priznanja koja su na temelju članka 172. Ovršnog zakona izuzeta od ovrhe. 4. Općina jedanput mjesečno, kao stalno primanje isplaćuje vijećničku naknadu. Mora li je ispla na vijećnikov žiroračun, jer je to drugi dohodak ili na njegov zaš ćeni račun koji je otvorio i o kojem smo dobili obavijest od FINA-e? Potvrdom o visini dohotka i primitaka koju izdaje Porezna uprava vijećnik treba dokaza da se radi o jedinom stalnom novčanom primanju, pa mu se dio naknade može ispla na zaš ćeni račun primjenom is h ograničenja koja se primjenjuju na ograničenja * Gordana Muraja, mag. iur., odvjetnica. ovrhe kod isplate plaće. Ako potvrde nema, naknada se mora ispla na račun na kojem se provodi ovrha, jer vijećnička naknada nije u kategoriji zaš ćenih primanja obuhvaćenih člankom 172. OZ. 5. Smije li se na poseban račun ovršenika (zaš ćeni) ispla naknada za rad biračkog odbora? Posao člana biračkog odbora nema trajnu narav, što znači da se za njegovo obavljanje zaključuje ugovor o djelu, odnosno da se radi o drugom dohotku prema članku 32. stavku 3. točki 11. Zakona o porezu na dohodak. Drugi dohodak i pojedine njegove kategorije mogli bi bi izuze od ovrhe jedino ako su kao vrsta primitka navedene u članku 172. OZ ili su izuze od ovrhe na temelju posebnog zakona. Naknadu drugog dohotka za rad u biračkom odboru ne nalazimo među izuzećima, a izuzimanje od ovrhe nije propisano ni drugim propisom, pa ova naknada ne može bi isplaćena na zaš ćeni račun. 6. Molim da kažete od kada se primjenjuje iznos od 5.664,00 kn kao parametar za izračun dijela plaće koji se isplaćuje na zaš ćeni račun? Je li to za plaću za 12/2016. ili za 01/2017.? Članak 173. stavak 3. OZ-a definira prosječnu mjesečnu netoplaću i utvrđuje da se njen iznos objavljuje najkasnije do , te da će se tako utvrđeni iznos primjenjiva u idućoj godini, što znači da se primjenjuje od iduće godine. Formulacija je takva da nije od značaja za koje se razdoblje isplaćuje plaća nego kad je isplata (nakon 1. 1.), te se ovaj iznos uzima kao veličina za obračun bez obzira na to za koji se mjesec obračunava plaća, odnosno treba ga primijeni i za obračun plaće za prosinac prethodne godine. 7. Zaposlenica ima neto plaću manju od 5.664,00 kn i ima obustave iz plaće (kredit, sindikalna članarina i premija dopunskog zdravstvenog osiguranja) koje iznose nešto manje od 1/3 njezine 69

72 RADNO PRAVO UDK neto plaće, ali premašuju 1/4 njene neto plaće. Što učini u tom slučaju s obzirom na izmjene u Ovršnom zakonu koje su stupile na snagu , a prema kojima od ovrhe mora bi zaš ćeno 3/4 plaće? Sve navedene obustave nemaju značaj rješenja o ovrsi. Ako je obustava za kredit = suglasnos za zapljenu po pristanku dužnika sindikalna članarina i premija dopunskog osiguranja to nisu. Kod isplate po suglasnos : ako zaposlenica ima plaću manju od 5.664,00 kn, postupit će se u skladu s odredbama Ovršnog zakona, koji kaže da je od ovrhe zaš ćeno ¾ plaće zaposlenice, ali ne više od 2/3 prosječne isplaćene neto plaće u RH, tj. ne više od 3.776,00 kn. Jedino je bitno je li nezaš ćeni dio veći od iznosa koji se po suglasnos mora upla. Ako je, ispla t ćete koliko možete, s obzirom na ograničenja koja postavlja članak 173. OZ. Kad se to ispla, od preostalog iznosa plaće, pa i onoga koji se isplaćuje na (eventualni) zaš ćeni račun može se ustegnu sindikalnu članarina i premija dopunskog osiguranja, jer se tu radi o isplatama kojima svaka osoba može slobodno raspolaga, a za njihovu naplatu ne provodi se ovrha. 8. Općina bi sklopila Ugovor o kupnji nekretnine, ali osoba s kojom bi sklopili ugovor ima ovrhu na FINA-i i htjela bi da joj sredstva po ugovoru ispla- mo na zaš ćeni račun. Je li to moguće? Nije moguće. Naknada od prodaje nije prihod koji je izuzet od ovrhe. 9. Po KU djelatnica ima pravo na otpremninu u iznosu 8.000,00 kuna neoporezivog iznosa uvećano za ,00 kuna bruto = ukupno ,00 kuna, pa je sljedeći upit: a) Može li se otpremninu ispla u gotovini u cijelom neto iznosu (22.650,00 kuna)? b) Može li se u gotovini ispla samo neoporezivi iznos od 8.000,00 kuna, a za iznos na koji se plaćaju doprinosi i porez postupi na način kao kod plaće? c) Mora li cijeli iznos otpremnine (neoporezivi i oporezivi) ići na račun ovrhovoditelja (blokirani račun)? Budući da otpremnina nije navedena u članku 172. OZ kao primitak izuzet od ovrhe, otpremnina ni u kojem dijelu nije izuzeta od ovrhe. Činjenica da se ona po poreznim propisima može ispla u gotovini ne znači ništa u odnosu na Ovršni zakon. Ta se mogućnost može koris kod radnika na čijem se računu/plaći ne provodi ovrha i govori samo o tehnici isplate. Zbog hijerarhije propisa i njihova odnosa, Zakon o porezu na dohodak, a osobito Pravilnik o porezu na dohodak ne mogu promijeni važeći Ovršni zakon. 10. Radnica je stekla pravo na isplatu božićnice, regresa i jubilarne nagrade koje je poslodavac u obvezi ispla na tekući (blokirani) račun radnice. Radnica se želi odreći prava na te primitke. Smije li se poslodavac suglasi s radnikom radi prestanka obveze sukladno odredbi članka 203. važećeg ZOO-a iako zna da se radnica odriče prava na potraživanje na štetu svojih ovrhovoditelja? Radnik slobodno raspolaže svojim primitcima i može se odreći primanja iz radnog odnosa. Ovršni zakon ne sadrži odredbe koje bi poslodavca obvezivale da u ovakvom slučaju vodi računa o interesima ovrhovoditelja. Poslodavac svakako treba osigura izjavu radnika da se odriče dospjelog potraživanja. Poželjno je potpisivanje te izjave u prisutnos svjedoka, kako bi u slučaju spora mogao dokaza da je radnik tu izjavu dao ni od koga na nju prisiljen i da je izjavu zaista potpisao radnik na kojeg se odnosi. Original isprave kao uvjet ispunjenja 11. Is dan su zaprimljene tri ovršne isprave u obliku javnobilježničkog akta (Izjava o suglasnos zapljene plaće po kreditu) od koji su dvije poslane u preslici. Zatražili smo od vjerovnika da nam dostave izvornike ovršne isprave Izjave o suglasnos za zapljenu. Banka nam je poslala izvornu ispravu. Hoće li isprava koja je dostavljena u izvorniku ima prednost u redoslijedu naplate pred ispravama koje su is dan zaprimljene u preslici? Isprava u izvorniku imat će prednost. Stekla ju je me što je zaprimljena prije originala koji je banka naknadno dostavila. Ovrha se ne može proves ako nema originalne isprave! 12. Je li pravovaljani dokument za zapljenu plaće (ovrhe) fotokopija Izjave o suglasnos, koja je ovjerena pečatom banke uz naznaku: istovjetno originalu. U banci tvrde da je njihova kopija ovjerena pečatom banke pravovaljana. Članak 202. stavak 2. Ovršnog zakona propisuje da se privatna isprava potvrđena kod javnog bilježnika kojom dužnik daje suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća izdaje u jednom primjerku. Ovjera kopije koju je učinila banka ni na koji način tu kopiju ne čini pravovaljanim dokumentom na temelju kojeg ispla telj ima pravo ustegnu radniku od plaće. Obveze poslodavca kod isplate 13. Je li poslodavac u obvezi plaća administra vne zabrane za djelatnike, odnosno za koje obustave je u obvezi?

73 UDK Ako pojam: administra vna zabrana označava dokument na kojem je radnik svojim potpisom (koji nije ovjeren kod bilježnika) dao suglasnost kreditoru da se od njegove plaće obustavlja neki iznos radi podmirenja obveza po kreditu, te ako takvu obvezu poslodavac/ispla telj nije preuzeo općim aktom ili ugovorom zaključenim s radnikom ili prilikom davanja podataka o plaći radnika, poslodavac nema obvezu obračunava i iz plaće radnika isplaćiva iznos kredita. U skladu s člankom 202. Ovršnog zakona dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika da suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe. Na temelju članka 284. OZ-a i na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi ovrhovoditelj može izravno zatraži od poslodavca da mu ispla iznos kojim će se namiri njegova tražbina radi čijeg je ostvarenja ovrha određena. Kako je izjava iz članka 202. ovršna isprava, ovrhovoditelj može od poslodavca zatraži da, radi naplate tražbine za koju je ovršenik dao suglasnost, ustegne potreban iznos i upla ga na račun ovrhovoditelja. Iz svih odredbi OZ-a slijedi da poslodavac ima obvezu provodi zapljenu na temelju suglasnos i po rješenju o ovrsi. RADNO PRAVO SEMINARI I RADIONICE - EU FONDOVI - Praćenje EU projekata u sustavu riznice Priprema projektnih prijedloga i popunjavanje obrasca A * detaljnije o programu i prijavi na Ovrha komunalne naknade 14. Koliko puta se mora opomenu obveznika za nastali dug prije izdavanja rješenja o ovrsi te koji je minimalni iznos za koji ovrhu možemo pokrenu? Konkretno, sukladno novo donesenom Zakonu, može li se za dug u iznosu od 223,00 kn izda rješenje o ovrsi i pokrenu ovrhu? Ovršni, a ni neki drugi zakon ne propisuje obvezu vjerovnika da prije pokretanja ovršnog postupka opominje dužnika. Iako nije do kraja jasno kako se na dug može zaboravi, ipak je korisno i korektno opomenom podsje dužnika da dug postoji. No da bi to uopće imalo svrhu i smisao, treba zna da je dužnik opomenu zaista i primio. Ovršni zakon ne poznaje donju granicu za koju se ovrha može pokrenu, a izmjene i dopune Ovršnog zakona koje su nedavno stupile na snagu u tom dijelu ne donose novine. Tako se ovrha može pokrenu i doslovno za jednu kunu. To nije baš smisleno i svrsishodno, ali je moguće. Stoga se ovrha svakako može pokrenu za dug u iznosu koji se navodi u upitu. 71

74 JAVNA NABAVA UDK Izuzeća od primjene Zakona o javnoj nabavi Zoran Vuić * Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 120/16) su obvezni primjenjiva obveznici primjene, javni i sektorski naručitelji. Među m, Zakon o javnoj nabavi propisuje izuzeća od njegove primjene kada naručitelji nisu obvezni za nabavu robe, radova ili usluga proves postupak javne nabave. Zakon u člancima 29. i 30. propisuje opća izuzeća, za m u člancima posebna izuzeća za javne naručitelje, te u člancima posebna izuzeća za sektorske naručitelje. U članku se analiziraju odredbe o izuzeću od primjene Zakona, koje mogu primjenjiva javni naručitelji Dodjela ugovora o javnoj nabavi i projektnih natječaja prema međunarodnim pravilima Sukladno članku 29., Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 120/16, dalje u tekstu: ZJN 2016.) ne primjenjuje se na ugovore o javnoj nabavi i projektne natječaje koje naručitelj mora dodijeli ili proves u skladu s postupcima nabave koji se razlikuju od postupaka propisanih ZJN-om 2016, a koji su propisani na jedan od sljedećih načina: 1) pravnim instrumentom koji stvara međunarodne pravne obveze, poput međunarodnog sporazuma sklopljenog u skladu s osnivačkim Ugovorima, između Republike Hrvatske i jedne ili više trećih država ili njihovih dijelova, a koji obuhvaća radove, robu ili usluge namijenjene zajedničkoj provedbi ili korištenju projekta od strane država potpisnica. Republika Hrvatska obavještava Europsku komisiju o svim takvim pravnim instrumen ma. 2) u okviru međunarodne organizacije. Nadalje, u istom članku je propisano da se ZJN ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi i projektne natječaje koje naručitelj dodjeljuje ili provodi u skladu s pravilima o nabavi koje određuje međunarodna organizacija ili međunarodna financijska ins tucija, ako ta organizacija ili ins tucija u cijelos financira do čne ugovore o javnoj nabavi i projektne natječaje. U slučaju ugovora o javnoj nabavi i projektnog natječaja koje u iznosu većem od 50 % sufinancira međunarodna organizacija ili međunarodna financijska ins tucija, ugovorne strane sporazumijevaju se o primjenjivim postupcima nabave. * Zoran Vuić, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva Uprava za sustav javne nabave, Zagreb. 2. Izuzeća za ugovore o javnoj nabavi ZJN u članku 30. propisuje izuzeća za ugovore o javnoj nabavi. U vezi s is m izuzećem, u praksi su se nakon stupanja na snagu ZJN-a pojavila određena pitanja o kojima su dana mišljenja Središnjeg jela državne uprave za poli ku javne nabave (dalje u tekstu: Uprava za sustav javne nabave) na temelju članka 436. ZJN-a (stručna pomoć u vezi s primjenom ZJN-a i njegovih podzakonskih propisa u davanju mišljenja itd.), koja mišljenja (relevantni dijelovi), se navode u nastavku uz pojedine odredbe ZJN-a o izuzećima. Za pojedina izuzeća, u svrhu pojašnjenja navode se i odredbe uvodnog dijela Direk ve 2014/24/EU 1. ZJN se ne primjenjuje za: 1) Stjecanje, najam ili zakup zemljišta, postojećih građevina ili druge nepokretne imovine ili prava koja se njih ču. 2) Stjecanje, razvoj, produkciju ili koprodukciju programskog materijala namijenjenog za audiovizualne medijske usluge ili radijske medijske usluge koje sklapaju pružatelji audiovizualnih ili radijskih medijskih usluga. 3) Termine pružanja radiotelevizijskog ili programskog emi ranja koji se sklapaju s pružateljima audiovizualnih ili radijskih medijskih usluga. ZJN određuje da, za potrebe gore navedenih točaka 2. i 3. pojam program, kako je definiran posebnim zakonom 2 kojim se uređuje područje elektronič- 1 Direk va 2014/24/EU Europskog parlamenta i vijeća od 26. veljače o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direk ve 2004/18/EZ 2 Zakon o elektroničkim medijima (NN, br. 153/09, 84/11, 94/13, 136/13)

75 UDK JAVNA NABAVA kih medija, uključuje i radijske programe te materijale za radijske programe, a pojam programski materijal ima isto značenje kao i pojam program. Pojašnjenje navedenih odredbi prethodno navedene točke 2. i 3. može se pronaći u uvodnom dijelu Direk ve 2014/24/EU, (točka 23.). Navodi se da bi pri dodjeli javnih ugovora za određene audiovizualne i radijske usluge u okviru djelatnos pružatelja medijskih usluga trebalo bi moguće uze u obzir aspekte od kulturnog ili društvenog značaja koji čine primjenu pravila o nabavama neprikladnom. Zbog h razloga bilo bi potrebno uves iznimku za ugovore o javnim uslugama koje dodjeljuju sami pružatelji medijskih usluga za kupnju, razvoj, produkciju i koprodukciju programa iz redovite proizvodnje i drugih pripremnih usluga poput onih koji se odnose na scenarije i umjetničke izvedbe nužne za produkciju programa. Trebalo bi također pojasni da bi se ta iznimka trebala jednako primjenjiva na medijske usluge emi ranja i usluge na zahtjev (nelinearne usluge). Među m, ta se iznimka ne bi trebala primjenjiva na opskrbu tehničkom opremom nužnom za produkciju, koprodukciju i emi ranje takvih programa. Mišljenje Uprave za sustav javne nabave: termini pružanja radiotelevizijskog ili programskog emi ranja članak 30., stavak 1., točka 3. ZJN ZJN u članku 30. stavku 1. točki 3. propisuje da se Zakon ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi za termine pružanja radiotelevizijskog ili programskog emi ranja, koji se sklapaju s pružateljima audiovizualnih ili radijskih medijskih usluga. S obzirom na to da u dopisu navodite da za potrebe provedbe kampanje u okviru projekta namjeravate objavi spotove na televiziji, iz čega se može zaključi da tzv. spotovi već postoje kao proizvod, sukladno gore iznesenome mišljenja smo da u konkretnom slučaju ugovaranju termina za emi ranje spotova nema zapreke za primjenu odredbe članka 30. stavka 1. točke 3. Zakona. 4) Usluge arbitraže i mirenja Pojašnjenje izuzeća za ove usluge može se pronaći u uvodnom dijelu Direk ve 2014/24/EU, (točka 24.). Navodi se da bi trebalo ponovi da usluge arbitraže i mirenja, kao i druge slične oblike alterna vnog rješavanja sporova, obično pružaju jela ili pojedinci koji su imenovani ili odabrani na način koji ne može bi reguliran pravilima o nabavama. Nadalje, navodi se da bi trebalo pojasni da se ova Direk va ne odnosi na ugovore o uslugama za pružanje takvih usluga, neovisno o njihovom nazivu u okviru nacionalnog prava. 5) Usluge pravnog zastupanja stranaka od strane odvjetnika u: a) arbitraži ili mirenju u državi članici, trećoj zemlji ili pred međunarodnom instancijom arbitraže ili mirenja, ili b) postupku pred sudovima, tribunalima ili jelima javne vlas u državi članici ili trećoj zemlji ili pred međunarodnim sudovima, tribunalima ili ins tucijama. 6) Usluge pravnog savjetovanja koje odvjetnik pruža jekom pripreme bilo kojeg od postupaka iz točke 5. ovoga stavka ili ako postoji konkretna naznaka i velika vjerojatnost da će pravna stvar na koju se savjet odnosi posta predmet takvih postupaka. Mišljenje Uprave za sustav javne nabave: nabava pravnih usluga članak 30. stavak 1. točke 5. i 6. ZJN-a Postavljate pitanje u vezi s nabavom pravnih usluga koje nisu izuzete od primjene ZJN-a 2016., a istodobno predstavljaju oblike pravne pomoći koju pružaju odvjetnici na temelju Zakona o odvjetništvu i koja je regulirana drugim propisima te čija bi objava bila u suprotnos s pravilima kojima je regulirano obavljanje predmetnih usluga. Člankom 30. stavkom 1. ZJN-a propisano je da se is Zakon ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi za: 5. Usluge pravnog zastupanja stranaka od strane odvjetnika u: a) arbitraži ili mirenju u državi članici, trećoj zemlji ili pred međunarodnom instancijom arbitraže ili mirenja, ili b) postupku pred sudovima, tribunalima ili jelima javne vlas u državi članici ili trećoj zemlji ili pred međunarodnim sudovima, tribunalima ili ins tucijama. 6. Usluge pravnog savjetovanja koje odvjetnik pruža jekom pripreme bilo kojeg od postupaka iz točke 5. istoga stavka ili ako postoji konkretna naznaka i velika vjerojatnost da će pravna stvar na koju se savjet odnosi posta predmet takvih postupaka. U Jedinstvenom rječniku javne nabave (CPV), pod CPV oznakama: Pravne usluge Usluge pravnih savjeta i zastupanja Usluge pravnih savjeta Usluge pravnog zastupanja, navedene su konkretne pravne usluge u vezi s pravnim savje ma i zastupanjem, koje su izuzete od primjene Zakona. 73

76 JAVNA NABAVA UDK U odnosu na pravne usluge koje nisu izuzete od primjene ZJN-a 2016., prilikom nabave is h naručitelji su obvezni postupi sukladno članku 324. stavku 1. ZJN-a Iznimno, naručitelj nije obvezan postupi sukladno istoj odredbi, odnosno nije obvezan objavi poziv na nadmetanje ako su ispunjeni uvje za primjenu pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave. Ako primjenjuje pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave poziva na nadmetanje na naručitelju je teret dokaza da okolnos konkretnog slučaja opravdavaju primjenu istoga postupka, pa tako i na temelju članka 131. stavka 1. točke 2.b) ZJN-a nepostojanje tržišnog natjecanja iz tehničkih razloga. Mišljenje Uprave za sustav javne nabave: nabava pravnih usluga članak 30. stavak 1. točke 5. i 6. ZJN-a U dopisu navodite da tvrtka X d.o.o., u svrhu rješavanja imovinskopravnih odnosa za potrebe realizacije inves cijskih projekata i sređivanja vlasničkih odnosa, ima potrebe za nabavom pravnih usluga. U tom smislu postavljate pitanje može li se sporazumno, dobrovoljno ustanovljavanje prava služnos, prava građenja ili prava vlasništva za potrebe realizacije inves cijskih projekata, kada postupak izvlaštenja nije potreban, pozivom na odredbe posebnog zakona obraćanjem jelima javne vlas smatra postupanjem sukladno odredbi članka 30. stavka 1. točke 5. podtočke b) ZJN-a 2016., odnosno pružanjem usluge pravnog zastupanja stranaka od strane odvjetnika pred sudovima, tribunalima ili jelima javne vlas u državi članici ili trećoj zemlji ili pred međunarodnim sudovima, tribunalima ili ins tucijama (1). Također postavljate pitanje mogu li se usluge koje odvjetnik pruža u svrhu sređivanja zemljišnoknjižnog stanja, upisa stečenih stvarnih prava u zemljišnu knjigu podnošenjem prijedloga za uknjižbu, pokretanjem pojedinačnih zemljišnoknjižnih postupaka i poduzimanjem drugih potrebnih radnji radi ostvarenja uknjižbe također smatra uslugom iz članka 30. stavka 1. točke 5. podtočke b) ZJN-a 2016., odnosno da je ugovaranje ovih usluga izuzeto iz primjene istoga Zakona (2). Još se pita što se smatra konkretnom naznakom i velikom vjerojatnošću da će pravna stvar o kojoj odvjetnik pruža uslugu savjetovanja posta predmetom u postupku pred sudom, tribunalom ili jelom javne vlas. (3). Člankom 30. stavkom 1. ZJN-a propisano je da se is Zakon ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi za: 5. usluge pravnog zastupanja stranaka od strane odvjetnika u U odnosu na postavljena pitanja pod (1) i (2) odgovaramo da smo mišljenja da bi se u opisanim situacijama moglo radi o uslugama navedenima u članku 30. stavku 1. točki 5.b), u smislu dijela odredbe koji se odnosi na usluge pravnog zastupanja stranaka od strane odvjetnika u postupku pred jelima javne vlas. Teret dokaza o postojanju okolnos koje opravdavaju primjenu izuzeća na temelju navedene odredbe ZJN-a je na naručitelju. U vezi s pitanjem pod točkom (3) odgovaramo da je na samom naručitelju da u svakoj pojedinoj pravnoj stvari, uzimajući u obzir okolnos svakog pojedinog slučaja, ocijeni postoje li konkretne naznake i velika vjerojatnost da će pravna stvar o kojoj odvjetnik pruža uslugu savjetovanja posta predmetom u postupku pred sudom, tribunalom ili jelom javne vlas. U odnosu na pravne usluge koje nisu izuzete od primjene Zakona, prilikom nabave is h naručitelji su obvezni postupi sukladno članku 324. stavku 1. ZJN-a Iznimno naručitelj nije obvezan postupi sukladno istoj odredbi, odnosno nije obvezan objavi poziv na nadmetanje, ako su ispunjeni uvje za primjenu pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave. Mišljenje: nabava pravnih usluga članak 30. stavak 1. točke 5. i 6. ZJN ZJN ne primjenjuje se na ugovore o javnoj nabavi za usluge pravnog zastupanja stranaka od strane odvjetnika u postupcima arbitraže ili mirenja u državi članici Europske unije, trećoj zemlji ili pred međunarodnom ins tucijom arbitraže ili mirenja, ili postupku pred sudovima, tribunalima ili jelima javne vlas u državi članici Europske unije ili trećoj zemlji ili pred međunarodnim sudovima, tribunalima ili ins tucijama...usluge pravnog zastupanja u žalbenim postupcima pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave i Visokom upravnim sudom, s obzirom na to da se radi o postupcima pred javnim jelima, smatraju se izuzećem prema članku 30. ZJN-a ) Usluge ovjeravanja i potvrđivanja dokumenata koje pružaju javni bilježnici. 8) Pravne usluge koje pružaju skrbnici ili imenovani zakonski zastupnici maloljetnika ili druge pravne usluge čije je pružatelje imenovao sud ili tribunal do čne države članice ili su određeni zakonom za izvođenje određenih zadataka pod nadzorom h sudova.

77 UDK JAVNA NABAVA 9) Druge pravne usluge koje su povezane, čak i povremeno, s izvršavanjem službenih ovlas. U vezi s navedenim izuzećem pravnih usluga (7, 8 i 9), uvodni dio Direk ve 2014/24/EU (točka 25.) obrazlaže razloge izuzeća. Obrazlaže se da određeni broj pravnih usluga obavljaju pružatelji usluga koje je imenovao sud u određenoj državi članici te podrazumijevaju odvjetničko zastupanje klijenata u sudskom postupku, moraju pruža javni bilježnici ili su one povezane s izvršavanjem službenih ovlas. Takve pravne usluge najčešće pružaju jela ili pojedinci imenovani ili izabrani na način koji nije moguće uredi pravilima o nabavi, kao što je na primjer imenovanje državnih odvjetnika u određenim državama članicama. Te bi pravne usluge stoga trebalo isključi iz područja primjene Direk ve. 10) Financijske usluge u vezi s izdavanjem, prodajom, kupnjom ili prijenosom vrijednosnih papira ili drugih financijskih instrumenata u smislu posebnog zakona kojim se uređuje tržište kapitala, usluge središnje banke i operacije koje se provode u okviru Europskog fonda za financijsku stabilnost i Europskog stabilizacijskog mehanizma. 11) Zajmove i kredite, bez obzira na to jesu li povezani s izdavanjem, prodajom, kupnjom ili prijenosom vrijednosnih papira ili drugih financijskih instrumenata. 12) Ugovore o radu. 13) Civilnu obranu, civilnu zaš tu i usluge sprječavanja opasnos koje pružaju neprofitne organizacije ili udruženja, obuhvaćene CPV oznakama , , , , , , , i , osim usluga prijevoza pacijenata vozilom hitne pomoći. 14) Usluge javnog željezničkog prijevoza putnika ili prijevoza putnika podzemnom željeznicom. 15) Usluge koje javni naručitelj ili udruženje javnih naručitelja pružaju na osnovi isključivog prava utemeljenog na zakonu, podzakonskom propisu ili drugom objavljenom aktu uprave koji su u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. 16) Usluge središnjeg jela za nabavu u vezi s obavljanjem ak vnos središnje nabave, uključujući i obavljanje pomoćnih ak vnos nabave. 17) Usluge istraživanja i razvoja koje su obuhvaćene CPV oznakama do , , i , ako korist od njih nema isključivo naručitelj za svoju uporabu u obavljanju svojih poslova te u cijelos ne plaća pružanje h usluga. U vezi s ovim izuzećem, ponajprije je potrebno ukaza- na uvodni dio Direk ve 2014/24/EU (točka 35), koji obrazlaže razloge ovog izuzeća. Navodi se da bi trebalo po ca sufinanciranje programa istraživanja i razvoja industrijskih subjekata. Stoga bi trebalo pojasni da se ova Direk va primjenjuje samo ako ne postoji sufinanciranje i ako su rezulta ak vnos istraživanja i razvoja namijenjeni određenom javnom naručitelju. Time se ne bi trebala isključi mogućnost da pružatelj usluge koji je provodio te ak vnos objavi izvješće o m ak vnos ma sve dok javni naručitelj zadržava isključivo pravo korištenja rezultata istraživanja i razvoja pri izvršavanju vlas te djelatnos. Među m, fik vno širenje rezultata istraživanja i razvoja ili bilo kakvo simbolično sudjelovanje u naknadi troškova pružatelju usluga ne bi trebalo spriječi primjenu ove Direk ve. Mišljenje Uprave za sustav javne nabave: usluge istraživanja i razvoja članak 30. stavak 1. točka 17. ZJN Postavljate pitanje može li se nabava radova, roba i usluga zaš ćenih isključivim paten ma, licencama, kao i drugim ins tu ma zaš te intelektualnog prava i sličnih prava, pri čemu je unaprijed poznato da na tržištu, zbog činjenice postojanja patenta, licence i sl. postoji samo jedan potencijalni ponuditelj, podves pod izuzeća od primjene Zakona, propisana člankom 30. stavkom 1. točkom 17. ZJN Člankom 30. stavkom 1. točkom 17. ZJN-a propisano je izuzeće za ugovore o javnoj nabavi za usluge istraživanja i razvoja koje su obuhvaćene CPV oznakama do , , i , ako korist od njih nema isključivo naručitelj za svoju uporabu u obavljanju svojih poslova te u cijelos ne plaća pružanje h usluga. Iz navedene odredbe ne proizlazi izuzeće za nabavu radova, robe i usluga zaš ćenih isključivim paten ma, licencama kao i drugim ins tu ma zaš te intelektualnog prava i sličnih prava. Među m, upućujemo na odredbu članka 131. stavka 1. točke 2. ZJN kojom je propisano da javni naručitelj smije koris pregovarački postupak bez prethodne objave poziva na nadmetanje za dodjelu ugovora o javnoj nabavi, ako samo određeni gospodarski subjekt može izvodi radove, isporuči robu ili pruži usluge iz bilo kojeg od sljedećih razloga: a) Cilj nabave je stvaranje ili stjecanje jedinstvenog umjetničkog djela ili umjetničke izvedbe. b) Nepostojanje tržišnog natjecanja iz tehničkih razloga. c) Zbog zaš te isključivih prava, uključujući prava intelektualnog vlasništva. 75

78 JAVNA NABAVA UDK Posebna izuzeća u području poštanskih usluga ZJN se ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi i projektne natječaje koje dodjeljuje ili provodi javni naručitelj koji pruža poštanske usluge iz članka 344. stavka 2. točke 2. ZJN-a , za obavljanje sljedećih djelatnos : 1) Usluga dodane vrijednos u vezi s elektroničkim sredstvima, i koje se u cijelos pružaju elektroničkim sredstvima (uključujući sigurno slanje šifriranih dokumenata elektroničkim sredstvima, usluge vođenja adresa i slanje preporučene elektroničke pošte). 2) Financijskih usluga obuhvaćenih CPV oznakama od do i člankom 30. stavkom 1. točkom 10. ZJN-a 2016, uključujući poštanske novčane naloge i poštanske žirodoznake. 3) Filatelis čkih usluga. 4) Ili logis čkih usluga (usluge koje su kombinacija fizičke dostave ili skladištenja i drugih nepoštanskih funkcija). Mišljenje Uprave za sustav javne nabave: poštanske usluge članak 31. ZJN-a S obzirom na to da predmetne usluge ne potpadaju više u opseg sektorske djelatnos poštanskih usluga prema Direk vi 2014/25/EU, bilo je potrebno propisa navedeno izuzeće u Direk vi 2014/24/ EU. U suprotnom, sektorski naručitelj koji je ujedno i javni naručitelj za nabavu h usluga koje više nisu u području primjene sektorske direk ve, bio bi obvezan primijeni stroža pravila (tj. ona za javne naručitelje). To bi bilo pro vno svrsi izuzimanja h usluga iz područja primjene sektorske direk ve. 4. Posebna izuzeća u području elektroničkih komunikacija ZJN se ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi i projektne natječaje čija je glavna svrha omogući javnom naručitelju pružanje ili iskorištavanje javne komunikacijske mreže, ili pružanje javnos jedne ili više elektroničkih komunikacijskih usluga, kako su definirane u posebnom zakonu kojim se uređuje područje elektroničkih komunikacija. Pojašnjenje ovog izuzeća se može pronaći u odredbama članka 8. Direk- ve 2014/24/EU u kojem je navedeno: da za potrebe ovog članka javna komunikacijska mreža i elek- 3 Poštanske usluge su usluge koje se sastoje od prijema, razvrstavanja, usmjeravanja i isporuke poštanskih pošiljke, a što uključuje usluge koje su obuhvaćene i koje nisu obuhvaćene univerzalnom uslugom sukladno posebnom propisu kojim se uređuju poštanske usluge tronička komunikacijska usluga imaju isto značenje kao i u Direk vi 2002/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka o zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge (Okvirna direk va) (SL L 108, , str. 33.). 5. Ugovori o javnoj nabavi koje javni naručitelj dodjeljuje drugoj pravnoj osobi ZJN se ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi koje javni naručitelj dodjeljuje drugoj pravnoj osobi ako: 1) Nad tom pravnom osobom javni naručitelj samostalno ili zajedno s drugim javnim naručiteljima obavlja kontrolu sličnu onoj koju provodi nad svojim poslovnim jedinicama. Smatra se da javni naručitelj provodi samostalno kontrolu nad pravnom osobom, ako ima presudan utjecaj na strateške ciljeve i na važne odluke do čne pravne osobe, s me da takvu kontrolu može provodi i drugi subjekt nad kojim javni naručitelj na is način provodi kontrolu. Smatra se da javni naručitelji provode zajedničku kontrolu nad pravnom osobom, ako su ispunjeni svi sljedeći uvje : Tijela nadležna za odlučivanje u toj pravnoj osobi čine predstavnici svih sudjelujućih javnih naručitelja, s me da pojedinačni predstavnici mogu predstavlja nekoliko sudjelujućih javnih naručitelja ili sve njih. Ti javni naručitelji mogu zajedno ima presudan utjecaj na strateške ciljeve i važne odluke u toj pravnoj osobi. Ta pravna osoba nema interese različite od interesa javnih naručitelja koji nad njom provode kontrolu. 2) Pravna osoba pod kontrolom obavlja više od 80 % svojih djelatnos u izvršavanju zadataka koje joj je povjerio jedan ili više javnih naručitelja koji nad njome provode kontrolu ili koje su joj povjerile druge pravne osobe nad kojima jedan ili više h javnih naručitelja provode kontrolu. ( Za utvrđivanje postotnog udjela djelatnos u obzir se uzima prosjek sveukupnog prometa, ili odgovarajuće alterna vno mjerilo u vezi s djelatnos poput troškova nastalih relevantnoj pravnoj osobi ili javnom naručitelju u odnosu na usluge, robu ili radove jekom tri godine koje prethode godini u kojoj se dodjeljuje ugovor. Iznimno od navedenoga, za utvrđivanje postotnog udjela djelatnos dovoljno je da ta pravna osoba poslovnim projekcijama dokaže da je alterna- vno mjerilo u vezi s djelatnos vjerodostojno, ako podaci o prometu ili drugom mjerilu u vezi s djelatnos, poput troškova, nisu dostupni za prethodne tri

79 UDK JAVNA NABAVA godine ili više nisu relevantni, zbog datuma osnivanja ili datuma početka obavljanja djelatnos relevantne pravne osobe ili javnog naručitelja ili zbog reorganizacije njihove djelatnos.) 3) Nema izravnog udjela privatnog kapitala u pravnoj osobi pod kontrolom, osim sudjelovanja privatnog kapitala koje je obvezno na temelju odredaba posebnog zakona, u skladu s osnivačkim Ugovorima, a koji nema značajke kontroliranja i blokiranja i koji ne vrši odlučujući utjecaj na tu pravnu osobu. ZJN se također ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi, ako pravna osoba pod kontrolom koja je javni naručitelj dodijeli ugovor javnom naručitelju koji nad njom provodi kontrolu ili drugoj pravnoj osobi nad kojom is javni naručitelj provodi kontrolu, pod uvjetom da u pravnoj osobi kojoj se dodjeljuje ugovor nema izravnog udjela privatnog kapitala, osim sudjelovanja privatnog kapitala koje je obvezno na temelju odredaba posebnog zakona, u skladu s osnivačkim Ugovorima, a koji nema značajke kontroliranja i blokiranja i koji ne vrši odlučujući utjecaj na tu pravnu osobu. Mišljenje Uprave za sustav javne nabave: ugovori o javnoj nabavi koje javni naručitelj dodjeljuje drugoj pravnoj osobi članak 33. stavak 1. točke od 1. do 3. ZJN-a Postavlja se pitanje mogu li adaptacija zgrade i opremanje iste bi dva predmeta nabave i može li se za izvođenje građevinskih radova adaptacije primijeni posebno izuzeće sukladno članku 33. Zakona o javnoj nabavi, s obzirom na to da bi građevinske radove adaptacije izvodilo komunalno poduzeće koje je registrirano za poslove građenja i čiji je osnivač i stopostotni vlasnik Općina X U konkretnom slučaju, radovi na adaptaciji zgrade i opremanje iste, prema mišljenju ovoga Ministarstva mogu se odredi kao zasebni predme nabave ili kao jedan predmet nabave podijeljen na grupe sukladno gore ci ranim odredbama ZJN-a Nadalje, da bi se posebno izuzeće propisano člankom 33. ZJN-a moglo primijeni u konkretnom slučaju, na mogućnost sklapanja ugovora o javnoj nabavi radova na adaptaciji zgrade između Općine X i Komunalnog društva, kojeg je osnivač i stopostotni vlasnik Općina X i koje je registrirano za poslove građenja, potrebno je da budu ispunjeni svi propisani uvje iz članka 33. stavka 1. točki 1.,2. i 3., itd. Slijedom navedenoga, ako su kumula vno ispunjeni svi prethodno navedeni uvje, o čemu ovo Ministarstvo nema saznanja jer vaš dopis ne sadrži sve relevantne podatke, mišljenja smo da u konkretnom slučaju možete primijeni ins tut izuzeća od primjene ZJN-a 2016., s m da je teret dokazivanja posebnih uvjeta i okolnos koje opravdavaju izuzeće od primjene ZJN na naručitelju. Zaključno, napominjemo da je komunalno društvo, kao javni naručitelj ( jelo javnog prava), obvezno uvijek nabavlja robu, usluge ili radove sukladno odredbama ZJN-a neovisno o tome radi li se o nabavi za potrebe obavljanja komunalnih djelatnos zbog kojih je osnovano ili o izvršenju ugovora sklopljenih na temelju članka 33. ZJN-a Sklapanje ugovora isključivo između dva ili više javnih naručitelja ZJN se ne primjenjuje na sklapanje ugovora isključivo između dva ili više javnih naručitelja ako su ispunjeni svi sljedeći uvje : 1) Ugovor utvrđuje ili provodi suradnju između h javnih naručitelja radi osiguravanja da javne usluge koje oni trebaju pruži ostvaruju njihove zajedničke ciljeve. 2) Ta je suradnja uspostavljena isključivo na temelju potreba u vezi s javnim interesima. 3) Ti javni naručitelji ostvaruju na otvorenom tržištu manje od 20 % djelatnos na koje se odnosi suradnja (Napomena: Za utvrđivanje postotnog udjela djelatnos vrijedi isto kako je gore navedeno za ugovore o javnoj nabavi koje javni naručitelj dodjeljuje drugoj pravnoj osobi). 7. Pravna zaš ta i prekršajna odgovornost ZJN u članku 410. propisuje poseban rok za izjavljivanje žalbe u slučaju ugovora koji su izuze od primjene toga zakona. ZJN određuje dvije moguće situacije koje su u vezi s postupanjem naručitelja ovisno je li objavio odgovarajuću propisanu obavijest u EOJN-u RH ili nije. Ako je naručitelj objavio obavijest za dobrovoljnu ex ante transparentnost za ugovore izuzete od primjene ZJN-a (koju može objavi sukladno članku 249. ZJN-a 2016.), žalba se izjavljuje u roku od 10 dana od dana objave obavijes za dobrovoljnu ex ante transparentnost u odnosu na zakonitost sklapanja takvog ugovora. Žalitelj koji je propus o izjavi žalbu sukladno navedenome, nema pravo na žalbu nakon objave obavijes o dodjeli ugovora, ako ona bude objavljena. Obavijest za dobrovoljnu ex ante transparentnost, kod ugovora izuze h od primjene Zakona između ostaloga sadrži obrazloženje sklapanja ugovora na temelju izuzeća od primjene Zakona. S druge strane, ako je naručitelj objavio samo obavijest o dodjeli ugovora za ugovore izuzete od primjene 77

80 JAVNA NABAVA UDK ZJN-a 2016., žalba se izjavljuje u roku od 30 dana od dana objave obavijes o dodjeli ugovora u odnosu na zakonitost sklapanja takvog ugovora. Žalba se, kao što je razvidno iz navedenih odredbi, izjavljuje u odnosu na zakonitost sklapanja ugovora na temelju kojeg je naručitelj nabavio robu, radove ili usluge. Žalitelj će mora dokaza da, u vezi s is m ugovorom, nisu bili ispunjeni uvje za izuzeće od primjene ZJN-a 2016., već je naručitelj za nabavu robe, radova ili usluga u konkretnom slučaju morao proves postupak javne nabave. Pored navedenoga roka za žalbu, potrebno je upozori i na rok za izjavljivanje žalbe u slučaju sklapanja ugovora bez prethodno provedenog postupka javne nabave. Naime, ako je naručitelj pro vno ZJN-u nabavio određenu robu, radove ili usluge primjenom izuzeća od primjene Zakona, a u konkretnom slučaju nisu bili ispunjeni zakonom propisani uvje za izuzeće, naručitelj je takvim postupanjem nabavio predmet nabave bez provedbe postupka javne nabave koji je u takvom slučaju bio obvezan proves. Ovdje ukazujemo da rok za žalbu u slučajevima sklapanja ugovora bez prethodno provedenog postupka javne nabave iznosi 60 dana od dana saznanja za takav ugovor, a može se izjavi unutar roka od šest mjeseci od dana sklapanja ugovora. Što se če prekršajne odgovornos, ZJN u članku 443. propisuje prekršaj za pravnu osobu koja je naručitelj i odgovornu osobu ako nabavi robu, radove ili usluge bez provođenja postupka javne nabave propisanog ZJN-a 2106., osim u slučajevima kada je to is m zakonom dopušteno (čl. 12., st. 2. ovisno o procijenjenoj vrijednos nabave), koji prekršaj bi mogao bi počinjen kada naručitelj suprotno ZJN-u primjeni izuzeće. SEMINARI I RADIONICE - JAVNA NABAVA - Ekonomski najpovoljnija ponuda u praksi Prikaz novih podzakonskih propisa te izrada plana nabave * detaljnije o programu i prijavi na 78

81 UDK JAVNA NABAVA Praksa državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave Praksa DKOM-a * Dionici u sustavu javne nabave, osim poznavanja zakonodavnog okvira, moraju bi upozna s praksom Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: DKOM) kao jela nadležnog za rješavanje o žalbama u vezi s postupcima sklapanja ugovora o javnoj nabavi, okvirnih sporazuma i projektnih natječaja na koje se primjenjuje Zakon o javnoj nabavi. Upravo u praksi DKOM-a često se nalazi odgovor na pitanja kako postupi u pojedinoj situaciji, pa se u ovoj rubrici obrađuju aktualne odluke DKOM-a 1 te daje prikaz najvažnijih stavova. Primjena članka 293. ZJN Ako je ponuditelj kao rok valjanos ponude upisao datum predaje iste, a dostavio je jamstvo za ozbiljnost ponude u trajanju kako je propisano dokumentacijom o nabavi, naručitelj je dužan primijeni članak 293. ZJN-a i traži pojašnjenje odnosno ispravak. Rješenje DKOM-a br. 597/17 od Dakle, među strankama je sporno tumačenje odredbe članka 293. ZJN-a 2016., odnosno je li naručitelj bio dužan primijeni navedeni ins tut? Utvrđeno je da je prilikom predaje ponude žalitelj upisao kao datum valjanos ponude, ustvari datum predaje iste, dok je među strankama nesporno da je u dostavljenom jamstvu za ozbiljnost ponude upisan kao rok važenja datum 22. kolovoza godine, kako je i traženo dokumentacijom o nabavi. Slijedom navedenoga, utvrđeno je da je u konkretnom slučaju naručitelj trebao zatraži od žalitelja sukladno prethodno ci ranoj odredbi dokumentacije, pojašnjenje odnosno ispravak pogrešnog podatka iz ponude u vezi s rokom valjanos ponude, jer je iz svega jasno vidljiva namjera ponuditelja da bude povezan s ponudom te da bude i odabran kao ekonomski najpovoljniji ponuditelj. S obzirom na to da naručitelj nije postupio sukladno navedenoj odredbi ZJN-a ni je obrazložio razloge ne postupanja u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda, ocijenjeno je da je učinio propust slijedom čega je žalbeni navod ocijenjen osnovanim. * Izabrala i uredila Iva Šuler, dipl. iur., Nabava d.o.o., Zagreb. 1 Sve odluke DKOM-a dostupne su na Postoji li obveza primjene članka 293. ZJN-a 2016.? Ako naručitelj sve pris gle ponude ocijeni valjanima, te u ponudama nije utvrdio okolnos zbog kojih bi mogao upotrijebi mehanizme iz članka 293. ZJN-a za naručitelja ne postoji obveza postupanja u smislu članka 293. stavka 3. Zakona o javnoj nabavi, odnosno obveza da u zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda obrazloži razloge zašto nije primijenio mogućnost iz stavka 1. članka 293. Rješenje DKOM-a br. 338/17 od Uvidom u zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda utvrđeno je da je naručitelj naveo da ažurirane popratne dokumente od ekonomski najpovoljnijeg ponuditelja, sukladno članku 263. ZJN-a, nije zah jevao s obzirom na to se radi o postupku male vrijednos. S obzirom na to da je u predmetnom postupku javne nabave objavljena procijenjena vrijednost nabave u iznosu od ,00 kuna, dakle naručitelj provodi postupak javne nabave male vrijednos, valjano je naručitelj primijenio članak 263. ZJN-a, te je u tom dijelu žalbeni navod neosnovan. U odnosu na prigovor žalitelja u pogledu primjene članka 293. ZJN-a valja istaknu da je uvidom u zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda utvrđeno da je naručitelj sve, od šest u postupku pris glih ponuda, ocijenio valjanima s me da ni jednog od ponuditelja nije zvao na pojašnjenje i upotpunjavanje ponude. Naručitelju je mogućnost zah jevanja od ponuditelja u postupku da: dopuni, razjasni, upotpuni ili dostavi nužne informacije ili dokumentaciju iz članka 293. ZJN-a dana za slučajeve kada su informacije ili dokumentacija koje je trebao dostavi gospodarski subjekt nepotpuni ili pogrešni ili se takvima čine ili ako nedostaju određeni dokumen. Naručitelj je u smislu članka 293. ZJN-a obvezan obrazloži u zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda razloge neprimjene 79

82 JAVNA NABAVA UDK mogućnos iz stavka 1. istog članka u slučajevima kada je u postupku pregleda i ocjene ponuda utvrdio da su informacije ili dokumentacija koje je trebao dostavi gospodarski subjekt nepotpuni ili pogrešni ili se takvima čine i ako nedostaju određeni dokumen, a naručitelj nije pozvao gospodarski subjekt na otklanjanje takvih nedostataka iako ima tu mogućnost u smislu članka 293. stavka 1. ZJN-a. S obzirom na to u predmetnom postupku naručitelj u ponudama nije utvrdio okolnos u ponudama ponuditelja zbog kojih bi mogao upotrijebi mehanizme iz članka 293. ZJN-a, te je ujedno i sve ponude ocijenio valjanima, za naručitelja nije postojala obveza postupanja u smislu članka 293. stavka 3. Zakona o javnoj nabavi, odnosno obveza da u zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda obrazloži razloge zašto nije primijenio mogućnost iz stavka 1. članka 293. ZJN-a, slijedom čega je žalbeni navod ocijenjen neosnovanim. Ins tut oslanjanja na sposobnost drugih gospodarskih subjekata glede dokazivanja profesionalne sposobnos Sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnos gospodarski subjekt ne može dokaziva oslanjanjem na podugovaratelja ni oslanjanjem na sposobnost drugih subjekata. Rješenje DKOM-a br. 365/17 od Prema točki 10. DoN sklapa se ugovor o javnoj nabavi usluga. Uvidom u DoN utvrđeno je da je točkom Sposobnost za obavljanje djelatnos i poslova projek ranja na području RH, propisano da su u slučaju zajednice g.s. i/ili podugovaratelja i/ili drugog subjekta na čiju se sposobnost g.s. oslanja, traženu sposobnost obvezni pojedinačno dokaza članovi zajednice g.s. i/ili podugovaratelj i/ ili drugi subjekt na čiju se sposobnost g.s. oslanja, koji će pruža uslugu koja je predmet ove nabave. Nadalje, točkom Sposobnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova propisano je da ovlaštenje za obavljanje stručnih geodetskih poslova u RH dostavlja ponuditelj za sebe i/ili podugovaratelja, koji će obavlja stručne geodetske poslove koji su sastavni dio predmeta nabave sukladno Zakonu o obavljanju geodetske djelatnos (NN, br. 152/08, 61/11 i 56/13). Dakle, ZJN predviđa mogućnost oslanjanja na sposobnost drugih subjekata, me i na sposobnost podugovaratelja, samo kod dokazivanja ispunjavanja kriterija za odabir g.s. (uvje sposobnos ) iz članak 258. i 259. ZJN-a (ekonomska i financijska sposobnost te tehnička i stručna sposobnost), dok sukladno odredbama važećeg ZJN-a 2016., sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnos g.s. ne može dokaziva oslanjanjem na podugovaratelja ni oslanjanjem na sposobnost drugih subjekata. Stoga je nezakonito propisivanje naručitelja u točki DoN u dijelu koji glasi na čiju se sposobnost g.s. oslanja i u dijelu koji glasi ili podugovaratelj i/ili drugi subjekt na čiju se sposobnost g.s. oslanja te propisivanje u točki DoN u dijelu koji glasi: ili podugovaratelja. Određujući uvjet sposobnos za obavljanje profesionalne sposobnos kako je prethodno opisano, naručitelj je u ovom postupku javne nabave postupio pro vno odredbi članka 257. stavka 2. ZJN-a, čime je počinio osobito bitnu povredu postupka javne nabave iz članka 404. stavka 2. točke 7. ZJN-a. Primjena članka 275. ZJN-a ZJN ne ograničava naručitelja u kvan ta vnoj primjeni članka 275. stavka 2. ZJN-a Prema tome, javni naručitelj može više puta primijeni članak 275. stavak 2. ZJN-a 2016., prema kojem će naručitelj od gospodarskog subjekta zah jeva da zamijeni subjekt na čiju se sposobnost oslonio radi dokazivanja kriterija za odabir ako, utvrdi da kod tog subjekta postoje osnove za isključenje ili da ne udovoljava relevantnim kriterijima za odabir gospodarskog subjekta. Rješenje DKOM-a br. 622/17 od Prije svega treba reći da zahtjev iz članka 275. stavka 2. ZJN-a ne predstavlja zahtjev iz članka 263. stavka 2., s posljedicama propisanim stavkom 3. toga članka ZJN-a 2016., kako to pogrešno tumači žalitelj pa da je naručitelj, sukladno članku 263. stavku 3. toga Zakona, bio dužan odbi ponudu odabranog ponuditelja nakon što ovaj nije udovoljio njegovu traženju. Također, ZJN ne ograničava naručitelja u kvan ta vnoj primjeni članka 275. stavka 2., pa ovo jelo zaključuje da naručitelj svojim postupanjem, kako je utvrđeno u opisu činjeničnog stanja, nije povrijedio odredbe ZJN-a 2016., kada je prema odabranom ponuditelju ponovio zahtjev iz članka 275. stavka 2. ZJN-a Imajući na umu navedeno, kao i činjenicu da, u konkretnom slučaju nije bilo potrebe za is m postupanjem prema drugim gospodarskim subjek ma odnosno da je naručitelj prema žalitelju primijenio članak 293. ZJN-a 2016., ovo jelo smatra da naručitelj svojim postupanjem nije povrijedio načelo jednakog tretmana. Nadalje, iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da se čitava komunikacija između naručitelja i odabranog ponuditelja, koja se odnosi na zahtjeve iz članka 275. stavka 2. ZJN-a 2016., odvijala po EOJN-u, a činjenice u vezi s navedenim, utvrđene su i u zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda, te zapisniku prileži i odgovarajuća dokumentacija. Stoga, u konkretnom slučaju, u postupku nije povrijeđeno ni načelo transparentnos. Slijedom navedenog, žalbeni navod ocjenjuje se kao neosnovan.

83 UDK EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Financijski mehanizmi Kraljevine Norveške i Europskoga gospodarskog prostora mogućnos financiranja Ivan Škarić Financijski mehanizmi Kraljevine Norveške i Europskoga gospodarskog prostora (dalje u tekstu: EGP) predstavljaju doprinos Islanda, Lihtenštajna i Norveške smanjenju gospodarskih i socijalnih razlika te jačanju bilateralnih odnosa s 15 država EU u srednjoj i južnoj Europi te Bal čkim državama. Mehanizmi se uspostavljaju za petogodišnje razdoblje te je za razdoblje od do godine u okviru darovnica izdvojeno 2,8 milijardi eura. Potpore za EGP u iznosu od 1,5 milijun eura zajednički su financirala sva tri donatora i raspoložive su za svih 15 država uključenih u program. Financijski mehanizmi Kraljevine Norveške u iznosu od 1,3 milijuna eura, koje financira isključivo Norveška, dostupni su u 13 država koje su se pridružile EU nakon godine. Autor u članku predstavlja mogućnos financiranja projekata u okviru navedenih programa, prioritetna područjima, primjere dobre prakse i način prijave za ostvarivanje navedenih sredstava. 1. Uvod Financijski mehanizmi Kraljevine Norveške i Europskoga gospodarskog prostora (EGP) imaju svoje osnove u Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru. Navedeni Sporazum definira Island, Kneževinu Lihtenštajn i Kraljevinu Norvešku kao dio europskog unutarnjeg tržišta te kao cilj zajedničkog djelovanja određuje smanjenje društvenih i gospodarskih razlika u Europi te jačanje suradnje između europskih država. Island, Lihtenštajn i Norveška izdvojili su ukupno 3,3 milijarde eura u programima uzastopnih bespovratnih sredstava između i godine. Dodatno 2,8 milijarde eura raspoložive su u razdoblju financiranja Nova značajka financijskog mehanizma je osnivanje regionalnih fondova za borbu pro v nezaposlenos mladih (65,5 milijuna eura) i promicanje regionalne suradnje (34,5 milijuna eura), uspostava partnerstva između organizacija u donatorima i državama korisnicama. Sve navedeno donosi uzajamne koris, olakšava razmjenu i jačanje prekograničnih veza. Brojne međunarodne organizacije, poput Vijeća Europe, također su uključene kao partneri u programe i projekte. 2. Organizacije uključene u upravljanje potporama Javne ins tucije država donatora i korisnika dijele odgovornost za upravljanje sredstvima financijskih * Ivan Škarić, mag. oec., Zagreb. mehanizama Kraljevine Norveške i EGP-a te zajedničkom suradnjom doprinose ispunjenju ciljeva potpora. Programski pristup financijskim mehanizmima Kraljevine Norveške i EGP-a znači da je većinska odgovornost delegirana državama korisnicama. Nacionalne točke, najčešće ministarstva, imaju ukupnu odgovornost za sheme dodjele bespovratnih sredstava. Nacionalni operatori programa odgovorni su za raspoloživost sredstava podnositeljima zahtjeva u pozivima na dostavu prijedloga projekata, procjenu prijava, odabir i praćenje projekata. Subjek iz država donatora su partneri u programima koji pridonose pripremi i provedbi programa te olakšavanju partnerstva na razini projekta. Države donatora u svojim tajništvima za grantove prate postupak provedbe. Odbor za financijske mehanizme (FMC) je jelo koje donosi odluke o EGP potporama. Odbor se sastoji od predstavnika ministarstava vanjskih poslova Islanda, Lihtenštajna i Norveške. FMC izrađuje i donosi poli ke, propise i smjernice, odobrava sve programe i osigurava praćenje, kontrolu i evaluaciju. Norveško Ministarstvo vanjskih poslova je jelo nadležno za odlučivanje o financijskom mehanizmu Kraljevine Norveške. Ured za financijske mehanizme (FMO) je tajništvo za grantove u Bruxellesu. FMO je povezan s Europskom udrugom slobodne trgovine (EFTA) i izvještava ministarstva vanjskih poslova Islanda, Lihtenštajna i 81

84 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK Norveške. FMO također služi kao kontaktna točka za zemlje korisnice. Svaka država korisnica ima Nacionalnu središnju točku (NFP), odgovornu za pos zanje ciljeva darovnica, kao i cjelokupno upravljanje i kontrolu svojih programa. Većina NFP-ova nalazi se u nadležnim ministarstvima ili javnim agencijama koje također imaju odgovornost za upravljanje sredstvima EU. NFP predstavlja državu korisnika u svojim odnosima s FMC-om i norveškim Ministarstvom vanjskih poslova u vezi s potporama. Programski operator (PO) odgovoran je za dodjelu sredstava za projekte prema dogovorenim kriterijima, praćenje provedbe projekta i kontrolu pos zanja rezultata. U većini slučajeva PO je javna ustanova. Programski operatori često blisko surađuju s Programom donatora (DPP), tj. s javnim jelima iz Islanda, Lihtenštajna i Norveške koja imaju nacionalne mandate u svojim područjima. 3. Financijski mehanizam Europskog gospodarskog prostora EGP povezuje 28 država članica Europske unije te Island, Lihtenštajn i Norvešku kao ravnopravne partnere na unutarnjem tržištu. Sve države EGP-a imaju ista prava i obveze kada su u pitanju trgovina, inves cije, bankarstvo, osiguranje te usluge kupnje i prodaje, a građani imaju isto pravo na rad, studiranje i život u bilo kojoj zemlji članici EGP-a. Tri navedene države pridonose programu bespovratnih sredstava prema veličini i ekonomskom bogatstvu. Od 993,5 milijuna eura izdvojenih za razdoblje od do 2014., Norveška je pridonijela 95,8 %, Island 3 %, a Lihtenštajn 1,2 %. Područja podrške Najmanje 30 % sredstava namijenjeno je zaš okoliša, mjerama klimatskih promjena i obnovljivim izvorima energije. Poboljšanje energetske učinkovitos i povećanje udjela obnovljivih izvora energije u korištenju energije ključni su ciljevi Programa potpore. Ostali važni priorite EGP-a predstavljaju suzbijanje onečišćenja mora, poboljšanje praćenja stanja okoliša i očuvanje biološke raznolikos. Sredstva su također namijenjena promicanju održivog demokratskog sustava i poštovanja ranjivih skupina, poput Roma. Programska područja Financijski mehanizam EGP-a temelji se na 23 programska područja raspoređena u pet prioritetnih sektora: 1) Inovacije, istraživanje, obrazovanje i konkurentnost 2) Socijalno uključivanje, zapošljavanje mladih i smanjenje siromaštva 3) Okoliš, energija, klimatske promjene i nisko-ugljični ekonomski rast 4) Kultura, civilno društvo, dobra uprava i temeljna prava i slobode 5) Pravosuđe i unutarnji poslovi. Raspodjela sredstava financijskog mehanizma EGP-a po državama prikazana je u nastavku. 4. Financijski mehanizam Kraljevine Norveške Za projekte financirane Financijskim mehanizmom Kraljevine Norveške u prethodnom je razdoblju ( ) izdvojeno 804,6 milijuna eura, dok je za razdoblje od do osigurano financiranje od 1,3 milijarde eura. Programska područja Financijski mehanizam Kraljevine Norveške temelji se na is h 23 programska područja, odnosno pet prioritetnih sektora, kao i Financijski mehanizam EGP-a. Raspodjela sredstava po državama prikazana je u nastavku.

85 UDK EUROPSKA UNIJA I FONDOVI 5. Prihvatljivost prijavitelja Organizacija koja se prijavljuje za ostvarivanje bespovratnih sredstava iz Financijskog mehanizma EGP-a ili Financijskog mehanizma Kraljevine Norveške mora bi registrirana u jednoj od država korisnica. Iznimke postoje za međunarodne organizacije i za određene programe i fondove. Prihvatljivi prijavitelji su sljedeći subjek : Nacionalne i lokalne vlas Nevladine organizacije i organizacije civilnog društva Privatna i javna poduzeća, te javno-privatna partnerstva Obrazovne i istraživačke ustanove Studen i obrazovno osoblje. Financiranje u obliku bespovratnih sredstava obično se dodjeljuje putem objavljivanja poziva na dostavu prijedloga projekata. Prijedlozi projekata moraju bi dostavljeni relevantnom operatoru programa do određenog roka i u skladu s jasno definiranim ishodom poziva. Poseban naglasak prilikom kreiranja projektnog prijedloga stavljen je na bilateralna partnerstva s partnerima iz Islanda, Lihtenštajna i Norveške. Na osnovu h partnerstva postoji mogućnost ostvarivanja dodatnih bodova i beneficija prilikom evaluacije projektnog prijedloga. Uspješnim prijaviteljima (korisnicima darovnica) dodjeljuje se status promotora projekta, čime postaju jelo odgovorno za iniciranje, pripremu i provedbu pojedinačnog projekta. 6. Financijski mehanizmi Kraljevine Norveške i EGP-a u Hrvatskoj U travnju godine Republika Hrvatska pristupila je u članstvo Europskog gospodarskog prostora potpisivanjem Sporazuma o sudjelovanju u EGP-u i me postala 16. država članica Europske unije kojoj je dana mogućnost korištenja ovih dvaju financijskih mehanizama za razdoblje od do godine. Sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o uspostavljanju sustava upravljanja i kontrole korištenja Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora godine i Financijskog mehanizma Kraljevine Norveške godine (NN, br. 28/14), ustrojena su sljedeća jela i definirane njihove odgovornos : Nacionalna fokalna točka (NFT) je javno jelo odgovorno za cjelokupnu provedbu Financijskih instrumenata EGP-a te za implementaciju, nadzor, provjeru i evaluaciju programa i projekata unutar navedenih financijskih mehanizama. U cijelos je odgovorno za pos zanje ciljeva Programa na nacionalnoj razini. U Republici Hrvatskoj ulogu Nacionalne fokalne točke ima Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Uprava za strateško planiranje. U Republici Hrvatskoj ulogu Program operatora, koji je odgovoran za pripremu i provedbu Programa, ima Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (Uprava za strateško planiranje). Tijelo za ovjeravanje, odgovorno za cer ficiranje financijskih podataka na nacionalnoj razini, predstavlja Ministarstvo financija (Državna riznica, Sektor za poslove Nacionalnog fonda). Tijelo za reviziju, odgovorno za utvrđivanje učinkovitos funkcioniranja sustava za upravljanje i kontrolu, u Republici Hrvatskoj je Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA). Raspodjela Financijskog mehanizma EGP-a u RH Darovnica Financijskog mehanizma EGP-a za Republiku Hrvatsku jekom razdoblja od do raspoređena je na sljedeća programska područja: A) Fond za nevladine organizacije Cilj: Jačanje razvoja civilnog društva i unaprjeđivanje doprinosa socijalnoj pravdi, demokraciji i održivom razvoju. Program operator: Ured za financijske mehanizme (UFM). 83

86 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK Upravljanje sredstvima: Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Iznos bespovratnih sredstava za program: ,00. B) Program Financijskog mehanizma EGP-a Program operator: MRRFEU (Nacionalna fokalna točka). Iznos bespovratnih sredstava za program: ,00. Cilj: Jačanje društvene i gospodarske povezanos na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Raspodjela Financijskog mehanizma Kraljevine Norveške u RH Darovnica Financijskog mehanizma Kraljevine Norveške za Republiku Hrvatsku jekom razdoblja od do raspoređena je na sljedeća programska područja: A) Humani rad i tripar tni dijalog Cilj: Promicanje humanog rada i poboljšanje tripar tne suradnje između organizacija poslodavaca, sindikata i jela javne vlas u svrhu potpore ujednačenog i održivog gospodarskog i socijalnog razvoja. Program operator: Innova on Norway. Iznos bespovratnih sredstava za program: ,00. Promotor projekta: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. B) Program potpore civilnom društvu Cilj: Jačanje razvoja civilnog društva i unapređivanje doprinosa socijalnoj pravdi, demokraciji i održivom razvoju. Program operator: Ured za financijske mehanizme. Upravljanje sredstvima: Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Iznos bespovratnih sredstava za program: ,00. C) Program Norveškog financijskog mehanizma Program operator: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Programsko područje: Izgradnja kapaciteta i suradnja u pravosuđu. Cilj: Pravedniji i učinkovi ji pravosudni sustav. Promotor projekta: Ministarstvo pravosuđa. Iznos bespovratnih sredstava za program: , Primjeri financiranih projekata 1) Projekt inavis financiran je iz Financijskog mehanizma EGP-a, a provodio ga je Grad Šibenik. Dva su glavna cilja projekta: Uspostava hrvatskoga državnoga resursnog centra za energe ku, ekološka, morska i nau čka istraživanja i poslovne inovacije u Šibeniku. Jačanje bilateralnih odnosa u području istraživanja, obrazovanja, tehnologijskog transfera i poslovne suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Norveške u različi m područjima zelenih inovacija i održivog razvoja. Ukupna vrijednost projekta iznosi ,00 EUR, a provodio se u razdoblju od srpnja do travnja Partneri na projektu bili su Sveučilište u Zagrebu te Ins tut Ruđer Bošković. 2) Projekt Interkulturne škole u Vukovaru financiran je iz Financijskog mehanizma EGP-a, a provodilo ga je Ministarstvo znanos, obrazovanja i sporta. Ciljevi projekta bili su sljedeći: Izgradnja interkulturne škole u Vukovaru. Društveni oporavak mul etničkih zajednica nakon proživljenih sukoba i pos zanje više razine razumijevanja, poštovanja i suradnje između manjinskih i većinske skupine. Ukupna vrijednost projekta iznosi ,00 EUR, a provodio se u razdoblju od studenog do travnja Partner na projektu bio je Nansen Dijalog Centar. 3) Projekt Poboljšanje kvalitete i učinkovitos pravosudnog sustava kroz razvoj infrastrukture i bolje upravljanje u okviru programskog područja Jačanje kapaciteta pravosudnog sustava financiran je norveškim financijskim mehanizmom. Provodilo ga je Ministarstvo pravosuđa, a ciljevi projekta bili su: Obnova zgrade suda u Karlovcu. Poboljšanje načina obrađivanja spisa primjenom tes rane metodologije razvijene od strane Vijeća Europe. Pos zanje pravednijeg i učinkovi jeg pravosudnog sustava. Projekt se provodio u dvije faze. Prva je obuhvaćala ak vnos suradnje s Vijećem Europe u svrhu jačanja učinkovitos i profesionalizma hrvatskoga pravosudnog sustava. Ocjena usklađenos upravljanja sudskim spisima s europskim standardima tes rana je na sudu u Karlovcu, nakon čega će u skladu s rezulta ma bi uvedena na sve sudove u Republici Hrvatskoj. Druga faza odnosila se na obnovu zgrade suda u Karlovcu. Ukupna vrijednost projekta iznosi ,05 EUR, a provodio se do travnja godine. 4) Program jačanja civilnog društva u Hrvatskoj u sklopu Financijskih mehanizama Europskog gospodarskog prostora i Kraljevine Norveške provodi Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Cilj programa je osnaži razvoj civilnoga društva i pojača

87 UDK EUROPSKA UNIJA I FONDOVI doprinos socijalnoj pravdi, demokraciji i održivom razvoju. Ukupna vrijednost fonda iznosi 1,3 milijuna EUR, a partner na projektu je Vijeće Europe. 5) Projekt tripar tne suradnje između udruga poslodavaca, sindikata te javne uprave provodi program operator Innova on Norway. Projektni promotor je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a ukupna vrijednost projekta iznosi ,00 EUR. 8. Bilaterna suradnja i izdvojeni fond U sklopu Financijskih mehanizama Kraljevine Norveške i Europskoga gospodarskog prostora djeluje i zaseban Bilateralni fond s alokacijom koja je za razdoblje za Hrvatsku ukupno iznosila ,00 EUR-a. Bilateralni fond namijenjen je financiranju projektnih ak vnos koje jačaju bilateralne odnose države korisnice s državama donatorima. Jedan od uvjeta financiranja je partnerstvo na razini države korisnice i partnera koji dolazi iz jedne od triju država donatora. Tako se po če širenje suradnje hrvatskih ins tucija i organizacija s kolegama iz Islanda, Lihtenštajna i Norveške. U sklopu Bilateralnog fonda financiraju se projektne ak vnos namijenjene povezivanju, razmjeni i dijeljenju iskustava, znanja, tehnologije i dobre prakse između subjekata iz država korisnica i država donatora, kao i međunarodnih organizacija u prostoru primjene programa. Od travnja do srpnja godine u Republici Hrvatskoj potpisani su sljedeći ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava namijenjenih jačanju bilateralnih odnosa: Razvoj bilateralnih odnosa s Islandom iz područja iskorištavanja geotermalne energije (korisnik: Energetski Ins tut Hrvoje Požar). Razvoj bilateralne suradnje u području probacije (korisnik: Ministarstvo pravosuđa). Razvoj suradnje u području ribarstva, marikulture i pomorske industrije (korisnik: Grad Šibenik) Razvoj i razmjena iskustva u gospodarskoj diplomaciji (korisnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova). Izrada studije izvodljivos za definiranje područja bilateralne poslovne suradnje (korisnik: Innova on Norway; partner: Hrvatska gospodarska komora). Kolek vno pregovaranje i razvoj socijalnog dijaloga (korisnik: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava). Razmjena ICT znanja (korisnik: CARnet). Pripremne ak vnos za formiranje Centra za razvoj medija (korisnik: Hrvatsko novinarsko društvo). Stvaranje preduvjeta za uspostavu nacionalno-slijedivih mjeriteljskih standarda (korisnik: Hrvatski mjeriteljski ins tut). Edukacija instalatera o ugradnji peći na biomasu (korisnik: Obrtnička komora Koprivničko-križevačke županije). Razvoj gospodarske suradnje mladih poduzetnika Republike Hrvatske i Kraljevine Norveške (korisnik: Grad Ku na). Bilateralna suradnja na području razvoja marikulture (korisnik: Razvojna agencija Šibensko-kninske županije). 9. Suradnja u aktualnoj financijskoj perspek vi Norveška, Island i Lihtenštajn i EU potpisali su početkom svibnja godine sporazume o Financijskim mehanizmima EGP-a i Financijskim mehanizmima Kraljevine Norveške za razdoblje U novom razdoblju financiranja za 15 država članica EU-a osigurano je ukupno 2,8 milijardi eura (1,5 milijardi po EGP-u i 1,3 milijardi po mehanizmima Kraljevine Norveške), kako bi se smanjile društvene i ekonomske nejednakos te ojačale bilateralni odnosi s državama donatorima. Republici Hrvatskoj u aktualnom financijskom razdoblju stavljeno je na raspolaganje ukupno 103,4 milijuna eura, od čega 56,8 milijuna iz EGP financijskih mehanizama i 46,6 milijuna iz financijskih mehanizama Kraljevine Norveške. Što se če programa koji će bi uključeni u Memorandume o razumijevanju o suradnji Norveškog i financijskog mehanizma europskog gospodarskog prostora za programsko razdoblje , u jeku su pregovori u kojima sudjeluju predstavnici Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške, predstavnici država donatora iz Ureda za financijske mehanizme te predstavnici norveške ambasade u Zagrebu predvođeni veleposlanicom Astrid Versto. Delegaciju Republike Hrvatske predvodi ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a osim suradnika iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije sudjelovali su i predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. Očekuje se kako će završetak pregovora te potpisivanje Memoranduma o razumijevanju bi realizirano do kraja godine. 85

88 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK Promicanje energetske učinkovitos i obnovljivih izvora energije u okviru ESI fondova Ana Peček Sporazumom o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje strukturnih i inves cijskih fondova EU-a za ulaganje u rast i radna mjesta u razdoblju godine kao jedan od tematskih ciljeva definira Podršku prelasku na ekonomiju s niskom razinom emisije CO 2 u svim sektorima, u koji se usmjeravaju sredstva unutar Opera vnog programa Konkurentnost i kohezija (dalje u tekstu: OPKK). Na temelju obveze ispunjenja navedenog cilja te obveze koja proizlazi iz Direk ve o energetskoj učinkovitos (2012/27/EU), kojom se od svake države članice traži da od 1. siječnja godine svake godine obnovi 3 % ukupne površine poda grijanih i/ili hlađenih zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlas, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja pokrenulo je Poziv na dostavu projektnih prijedloga Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora. U članku donosimo detaljnije informacija o Pozivu i uvje ma za povlačenje bespovratnih sredstava Svrha Poziva i uvje sudjelovanja Poziv pod referentnim brojem KK financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a pokrenut je kao otvoreni postupak u modalitetu trajnog poziva. Pozivom se želi doprinije smanjenju potrošnje energije zgrada javnog sektora u kojima se obavljaju društvene djelatnos, kao i povećanju korištenja obnovljivih izvora energije (dalje u tekstu: OIE) u njima. Konkretno, podupirat će se mjere energetske obnove koje će rezul ra smanjenjem potrošnje energije za grijanje/hlađenje (QH,nd) na godišnjoj razini (kwh/god) od najmanje 50 % u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje/hlađenje prije provedbe navedenih mjera i korištenje OIE. Ovaj Poziv pokrenut je u okviru Prioritetne osi 4 Promicanje energetske učinkovitos i obnovljivih izvora energije, Specifičnog cilja 4c1 Smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora OPKK-a, financiranog sredstvima ESI fondova. Poziv je usklađen s Dugoročnom strategijom za po canje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske (NN, br. 74/14), kao i Programom energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje (NN, br. 22/17). U smislu ovog poziva prihvatljivim javnim ustanovama/ustanovama smatraju se javne ustanove/ustanove osnovane od Republike Hrvatske ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: * Ana Peček, mag. educ. philol. croat. et mag. philol. polon., TIM- 4PIN d.o.o. za savjetovanje. JLP(R)S) ili druge javne ustanove/ustanove ili vjerske zajednice, koje obavljaju društvene djelatnos. Društvenim djelatnos ma u smislu ovog Poziva smatraju se: predškolski odgoj, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje, visoko obrazovanje, formalno obrazovanje odraslih, znanstvena djelatnost, kazališna djelatnost, audiovizualne djelatnos, knjižnična djelatnost, arhivska djelatnost, muzejska djelatnost, zdravstvena djelatnost, djelatnost socijalne skrbi, upravna i/ili uredska djelatnost, pravosudna djelatnost, sportska djelatnost, stanovanje zajednica, vatrogasna djelatnost, djelatnost zaš te i spašavanja te djelatnost humanitarne pomoći. Ovim Pozivom bit će sufinancirani projek koji se odnose na zgrade u kojima se najmanje 80 % ukupne korisne površine koris se za obavljanje društvenih djelatnos, te ako je ispunjen još jedan od sljedećih uvjeta: a) Prijavitelj ne obavlja ni pomoćnu gospodarsku ak vnost ni gospodarsku ak vnost u zgradi. b) Ili prijavitelj u zgradi obavlja pomoćne gospodarske ak vnos te za obavljanje is h koris najviše 20 % ukupne korisne površine zgrade; a ako koris više od 20 % ukupne korisne površine zgrade, ne smije koris više od 20 % ukupnog godišnjeg vremenskog kapaciteta zgrade. c) Ili prijavitelj u zgradi obavlja gospodarske ak vnos te za obavljanje is h koris najviše 10 % ukupne korisne površine zgrade ili 10 % ukupnog godišnjeg vremenskog kapaciteta zgrade.

89 UDK EUROPSKA UNIJA I FONDOVI d) Ili kada su istovremeno ispunjeni uvje pod točkama 3. i 4., za obavljanje navedenih ak vnos smije se koris najviše 20 % ukupne korisne površine zgrade; a ako se koris više od 20 % ukupne korisne površine zgrade, ne smije se koris više od 20 % ukupnog godišnjeg vremenskog kapaciteta zgrade. 2. Prihvatljivi prijavitelji Prihvatljivi Prijavitelji u sklopu ovog Poziva mogu bi : 1) Tijela državne vlas, ministarstva, središnji državni uredi, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama koji su: a) Vlasnici zgrada koje su predmet projekta, u kojima prihvatljivi prijavitelji i/ili udruge obavljaju društvene djelatnos. b) Ili nadležni za upravljanje i raspolaganje zgradama u vlasništvu RH, koje su predmet projekta, a u kojima prihvatljivi prijavitelji i/ili udruge obavljaju društvene djelatnos. c) Ili korisnici zgrada koje su predmet projekta, u kojima obavljaju društvene djelatnos, pri čemu su zgrade koje su predmet projekta u vlasništvu prihvatljive javne ustanove/ustanove ili JLP(R)S ili RH. 2) Jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave koje su: a) Vlasnici zgrada koje su predmet projekta, u kojima prihvatljivi prijavitelji i/ili udruge obavljaju društvene djelatnos. b) Ili korisnici zgrada koje su predmet projekta, u kojima obavljaju društvene djelatnos, pri čemu su zgrade koje su predmet projekta u vlasništvu prihvatljive javne ustanove/ustanove ili JLP(R)S ili RH. c) Ili osnivači javnih ustanova ili ustanova koje obavljaju društvene djelatnos u zgradama koje su predmet projekta, pri čemu su zgrade koje su predmet projekta u vlasništvu prihvatljive javne ustanove/ustanove ili JLP(R)S ili RH. 3) Javne ustanove ili ustanove koje obavljaju društvene djelatnos, ako ispunjavaju kumula vno sljedeća dva uvjeta: a) Da su osnovane od strane JLP(R)S ili RH ili prihvatljive javne ustanove/ustanove ili vjerske zajednice. b) I da su zgrade u kojima obavljaju društvenu djelatnost u njihovom vlasništvu ili u vlasništvu prihvatljive javne ustanove/ustanove ili u vlasništvu vjerske zajednice koja ju je osnovala ili u vlasništvu JLP(R)S ili RH. 4) Vjerske zajednice koje obavljaju društvene djelatnos ako ispunjavaju kumula vno sljedeća dva uvjeta: a) Da su upisane u Evidenciju pravnih osoba Katoličke Crkve u RH ili u Evidenciju vjerskih zajednica u RH. b) I da su zgrade u kojima obavljaju navedenu djelatnost u njihovom vlasništvu ili u vlasništvu javne ustanove/ustanove koja obavlja društvene djelatnos (čiji je osnivač vjerska zajednica koja je prijavitelj) ili u vlasništvu JLP(R)S ili RH. 5) Udruge koje obavljaju društvene djelatnos i imaju javne ovlas uređene posebnim Zakonom, ako ispunjavaju kumula vno sljedeća dva uvjeta: a) Da su upisane u Registar udruga RH. b) I da su zgrade u kojima obavljaju navedene djelatnos u njihovom vlasništvu ili u vlasništvu JLP(R)S ili RH. Prijavitelji moraju djelova pojedinačno. Partnerske organizacije i partnerstvo bilo koje vrste nisu prihvatljivi. Prijavitelj po predmetnom Pozivu u postupku dodjele bespovratnih sredstava može podnije više projektnih prijedloga. Svaki pojedini projektni prijedlog odnosi se na jednu energetsku funkcionalnu cjelinu (dalje u tekstu: ETC), postojeću ili čije je formiranje predviđeno projektnim prijedlogom. ETC je zasebna funkcionalna i energetska cjelina za koju je moguće mjeri pripadajuću potrošnju energije i vode (postojeća cjelina ili čije je formiranje predviđeno projektnim prijedlogom uvođenjem zasebnog mjerenja energenata i vode daljinskim mjerenjem spojenim na sustav Nacionalni informacijski sustav za gospodarenje energijom) te parametre koji utječu na potrošnju, a sukladno Metodologiji provođenja energetskog pregleda zgrada. Korisnici zgrade koja je predmet projektnog prijedloga za obavljanje društvene djelatnos trebaju koris najmanje 80 % ukupne korisne površine zgrade. 3. Financiranje prihvatljivih ak vnos Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva je ,00 kuna. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeli pojedinačnom projektnom prijedlogu iznosi ,00 kuna, dok je najviši mogući iznos ,00 kuna. Prihvatljive ak vnos koje se mogu financira u okviru ovog Poziva su sljedeće: I. Projektna dokumentacija 1. Priprema projektne dokumentacije podrazumijeva izradu glavnog projekta energetske obnove zgrade i pripadajućih elaborata ako je primjenjivo, ovisno o vrs građevine, odnosno radova. Maksimalni jedinični iznos prihvatljivih troškova unutar ove ak vnos iznosi 60,00 kn/m2 građevinske bruto površine (dalje u tekstu: GBP). Maksimalni iznos bespovratnih sredstava koji može bi dodijeljen za ovu ak vnost ukupno iznosi ,00 kuna, a intenzitet sufinanciranja iznosi maksimalno 85 %. 2. Energetski pregled zgrade, izrada izvješća o energetskom pregledu zgrade i energetskog cer fikata prije provedene energetske obnove, za zgrade javne namjene u kojima se obavljaju prihvatljive društvene djelatnos čija ukupna korisna površina ne prelazi 250 m 2. Maksimalni jedinični iznos prihvatljivih troškova unutar 87

90 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK ove ak vnos iznosi 15,00 kn/m2 GBP-a. Maksimalni iznos bespovratnih sredstava koji može bi dodijeljen za ovu ak vnost ukupno iznosi 3.200,00 kuna, a intenzitet sufinanciranja iznosi maksimalno 85 %. II. Energetska obnova 1. Obnova ovojnice zgrade podrazumijeva povećanje toplinske zaš te ovojnice kojom se dodaju, obnavljaju ili zamjenjuju dijelovi zgrade koji su dio omotača grijanog ili hlađenog dijela zgrade kao što su prozori, vrata, prozirni elemen pročelja, toplinska izolacija podova, zidova, stropova, ravnih, kosih i zaobljenih krovova, pokrova i hidroizolacija. 2. Ugradnja novog visokoučinkovitog sustava grijanja ili poboljšanje postojećeg. 3. Zamjena postojećeg sustava pripreme potrošne tople vode sustavom koji koris OIE. 4. Zamjena ili uvođenje sustava hlađenja visokoučinkovi m sustavom ili poboljšanje postojećeg. 5. Zamjena ili uvođenje sustava prozračivanja visokoučinkovi m sustavom ili poboljšanje postojećeg. 6. Zamjena unutarnje rasvjete učinkovi jom. 7. Ugradnja fotonaponskih modula za proizvodnju električne energije iz OIE za potrebe energetske funckionalne cjeline (dalje u tekstu: ETC). 8. Uvođenje sustava automa zacije i upravljanja zgradom. 9. Uvođenje sustava daljinskog očitanja potrošnje energije i vode i sustava kontrolnih mjerila energenata i vode (obveza za projektne prijedloge u kojima se predviđa formiranje novih ETC-a). 10. Uvođenje novih naplatnih mjernih mjesta. 11. Horizontalne mjere koje se odnose na provedbu novih elemenata pristupačnos kojima se omogućava neovisan pristup, kretanje i korištenje prostora u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnos građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivos. Za sve ak vnos u vezi s provedbom mjera energetske učinkovitos, korištenje obnovljivih izvora energije i horizontalne mjere (ak vnos ) maksimalni jedinični iznos prihvatljivih troškova iznosi 2.500,00 kn/ m2 GBP-a. Maksimalni iznos bespovratnih sredstava koji može bi dodijeljen za ovu skupinu ak vnos ukupno iznosi ,00 kuna. Intenzitet sufinanciranja određuje se prema indeksu razvijenos jedinice područne (regionalne) samouprave te iznosi najmanje 35 %, a najviše 60 %. 12. Stručni nadzor građenja 13. Projektantski nadzor 14. Usluga koordinatora zaš te na radu jekom građenja. Maksimalni iznos bespovratnih sredstava koji može bi dodijeljen za ak vnos 12., 13. i 14. ukupno iznosi ,00 kuna, a ne smije iznosi više od 3 % ukupne vrijednos radova. Intenzitet sufinanciranja određuje se prema indeksu razvijenos jedinice područne (regionalne) samouprave te iznosi najmanje 35 %, a najviše 60 %. 15. Energetski pregled zgrade, izrada izvješća o energetskom pregledu zgrade i energetskog cer fikata nakon provedene energetske obnove. Maksimalni jedinični iznos prihvatljivih troškova unutar ove ak vnos iznosi 15,00 kn/m2 GBP-a. Maksimalni iznos bespovratnih sredstava koji može bi dodijeljen za ovu ak vnost ukupno iznosi ,00 kuna, a intenzitet sufinanciranja iznosi maksimalno 85 %. III. Opće ak vnos EU projekata 16. Upravljanje projektom i administracija, uključujući izradu projektnog prijedloga. Maksimalni iznos bespovratnih sredstava koji može bi dodijeljen za ovu ak vnost ukupno iznosi ,00 kuna, a intenzitet sufinanciranja iznosi maksimalno 85 %. 17. Promidžba i vidljivost projekta Maksimalni iznos bespovratnih sredstava koji može bi dodijeljen za ovu ak vnost ukupno iznosi ,00 kuna, a intenzitet sufinanciranja iznosi maksimalno 85 %. Napomene Prijavitelji podnose projektne prijedloge za dodjelu bespovratnih sredstava za sufinanciranje ak vnos izrade projektne dokumentacije i provedbe energetske obnove ili samo za sufinanciranje ak vnos provedbe energetske obnove. Prijavitelj ne može u projektom prijedlogu traži bespovratna sredstva samo za ak vnos izrade projektne dokumentacije. Sufinanciranje ak vnos navedenih pod I. Projektna dokumentacija moguće je isključivo retroak vno. Prihvatljivo je financiranje navedenih ak vnos ako su započele najranije od 1. siječnja godine. Prijavitelji koji podnose projektni prijedlog za sufinanciranje ak vnos provedbe energetske obnove trebaju ima izrađen glavni projekt energetske obnove (i pripadajuće elaborate ako je primjenjivo), te navedenu dokumentaciju priloži uz projektni prijedlog. Projektni prijedlozi moraju udovolji svim kriterijima prihvatljivos izdataka, odnosno bi povezani s gore navedenim ak vnos ma, kako bi bili odobreni za sufinanciranje. Također su prihvatljivi troškovi zaposlenika Prijavitelja koji su zaposleni ugovorom o radu ili rješenjem o prijamu, a koji sudjeluju u provedbi projekta. Prijavitelj preuzima rizik za troškove nastale u razdoblju između podnošenja projektnog prijedloga i datuma odobrenja bespovratnih sredstava.

91 UDK EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Neprihvatljive troškove, kao i prihvatljive troškove projekta koji prijeđu maksimalni jedinični iznos prihvatljivih troškova i maksimalni iznos bespovratnih sredstava snosi Prijavitelj. Stoga se obvezuje osigura iz vlas h sredstava ili vanjskim financiranjem: a) sredstva za financiranje razlike između iznosa ukupnih prihvatljivih izdataka projektnog prijedloga te iznosa bespovratnih sredstava iz EFRR-a dodijeljenih za financiranje prihvatljivih izdataka u sklopu ovog Poziva; b) sredstva za financiranje ukupnih neprihvatljivih troškova unutar projektnog prijedloga. Vanjsko financiranje može uključiva i sredstva koja se osiguravaju od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini, kredit banke i ostalo. 4. Kriteriji odabira projekata Pri ocjenjivanju projektnih prijedloga i odabiru onih koji će ostvari sufinanciranje bespovratnim sredstvima, razmatrat će se kriteriji odabira koje predstavljamo u nastavku. 1. Vrijednost za novac koju projekt nudi. Na ovome kriteriju potrebno je ostvari minimalno 15 bodova, sukladno sljedećim elemen ma. Ovisno o ostvarenoj uštedi toplinske energije za grijanje/hlađenje (Q H, nd ) moguće je dobi maksimalno 17 bodova. Za uštedu primarne energije nakon provedbe projekta na godišnjoj razini moguće je ostvari maksimalno 8 bodova. Kod omjera troška obnove (ukupne vrijednos projekta) [kn] i očekivanih (projek ranih) ušteda [kwh/god] ostvaruje se maksimalno 5. Ovisno o mjerama korištenja obnovljivih izvora energije koje prijavitelj uvodi u objekt (za grijanje/hlađenje, pripremu tople vode, proizvodnju električne energije) moguće je ostvari do 12 bodova. 2. Financijska održivost projekta. Potrebno je ostvari 1 bod kako bi se ispunio kriterij, i to prilaganjem izjave kojom Prijavitelj izjavljuje da će u roku od pet godina po provedbi projekta ima osigurana sredstva financiranja za adekvatno i redovito održavanje provedenih mjera te da će se financijske uštede i koris održa idućih pet godina od datuma podnošenje završnog izvješća o provedbi. 3. Provedbeni kapacite. Nije potrebno ispuni kriterij, no moguće je na njemu ostvari 1 dodatan bod ako Prijavitelj ili voditelj projekta ima minimalno jednu godinu iskustva u provedbi EU projekata. 4. Dizajn i zrelost projekta. Kriterij se sastoji od više elemenata, a za prihvatljivost sufinanciranja projekta potrebno je ostvari minimalno ukupno 12 bodova sukladno sljedećem sustavu ocjenjivanja. Odnos projekta s priorite ma za energetsku obnovu ocjenjuje se po sljedećim smjernicama. Za prikladnost broja i opsega mjera uključenih u projekt može se ostvari maksimalno 9 bodova. Ovisno o godini izgradnje zgrade ostvarivo je do 5 bodova. Sukladno trenutnom energetskom razredu zgrade projekt može dobi do 4 boda. Ovisno kojem energetskom razredu će zgrada pripada nakon provedbe projekta ostvarivo je do 6 bodova. Ovisno o veličini, odnosno građevinskoj bruto površini zgrade, prijavitelji mogu dobi do 3 boda. Ocjenjuje se također materijal novougrađene vanjske stolarije, te je ovdje moguće dobi 1 bod. Izbor između RAL i klasične ugradnje vanjske stolarije prijaviteljima može donije do 2 boda. Bitan element ocjene projekta predstavlja i vlasništvo nad predmetnom zgrade ako ona pripada središnjoj vlas, prijavitelj dobiva 3 boda. Uključenost lokalnog gospodarstva i resursa u provedbu projekata također je bitan element ocjene projekta. Ovisno o ukupnoj vrijednos projekta i broju zaposlenih jekom energetske obnove zgrade, prijavitelj može dobi do sedam bodova. Ako mjere predviđene projektom omogućuju korištenje lokalnih/regionalnih raspoloživih obnovljivih izvora energije, projektu će bi dodijeljen 1 bod. Ocjenjuje se također spremnost projekta u smislu izrađene dokumentacije. Naime, ako Prijavitelj ima pripremljenu dokumentaciju za provedbu postupaka javne nabave ili za provedbu postupaka nabave za osobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi ostvaruje 1 dodatan bod. 5. Promicanje jednakih mogućnos i socijalne uključenos. Ako projekt uključuje mjere kojima se osigurava pristupačnost i prilagodba predmetne zgrade osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivos, moguće je ostvari 1 bod, no kriterij nije obavezno ispuni. 6. Promicanje održivog razvoja. Ovisno o ukupnom iznosu smanjenja emisije CO 2 u odnosu na emisije prije energetske obnove, projekt može ostvari maksimalno 6 bodova. Ovisno o izvorima energije za grijanje koje Korisnik uvodi u sklopu projekta kao zamjenu za dosadašnje izvore (grijanje prirodnim plinom, biomasom, sunčevom energijom, itd.), može dobi maksimalno 2 boda. 7. Doprinos uravnoteženom razvoju. Pri ocjenjivanju projektnih prijedloga razmatrat će se indeks razvijenos jedinice područne (regionalne) samouprave u kojoj se provodi projekt u trenutku objave javnog natječaja. Projek koji se planiraju provodi u jedinicama I. skupine prema indeksu razvijenos dobit će 3 boda, oni koji će se provodi u jedinicama II. skupine bit će dodijeljena 2 boda, dok je za projekte koji su smješteni u jedinicama III. i IV. skupina predviđen 1 bod. Projek koji se planiraju provodi na otoku, u brdsko-planinskim područjima ili zaš ćenom području prirode pri ocjenjivanju projektnih prijedloga dobit će dodatne bodove. 89

92 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK Kako bi projektni prijedlog bio upućen u provjeru prihvatljivos izdataka, mora ostvari minimalno 51 bod ukupno za sve kriterije odabira. Maksimalno dopušteno trajanje projekta je 24 mjeseci. 5. Postupak prijave Projek prijedlozi podnose se od strane ovlaštene osobe u elektroničkom obliku, ispunjavanjem Prijavnog obrasca po sustavu efondovi. Riječ je o nedavno pokrenutom integriranom sustavu upravljanja i kontrole ESI fondova kojemu se pristupa na mrežnim stranicama h p://efondovi.mrrfeu.hr. Unutar sustava svakom će projektu bi dodijeljen jedinstveni kod. Popis dokumenata koje je potrebno priloži u projektnom prijedlogu donosimo u nastavku: RB Dokument Obveza prilaganja 1. Prijavni obrazac da 2. Obrazac s dodatnim podacima o projektnom prijedlogu da 3. Izjava prijavitelja da 4. Izjava ovlaštenog arhitekta kojom ovlašteni projektant glavnog arhitektonskog projekta energetske obnove izjavljuje je li zgrada (ETC) koja će se obnovi upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao pojedinačno zaš ćeno nepokretno kulturno dobro te je li za da izvođenje radova u skladu s glavnim projektom energetske obnove potrebno ishodi akt za građenje, odnosno ishodi odobrenja, suglasnos i posebne uvjete građenja. 5. Izjava o imenovanju voditelja projekta kojom prijavitelj imenuje odgovornu opera vnu osobu da za prijavu i provedbu projekta. 6. Životopis voditelja projekta da Statut javne ustanove/ustanove/udruge dokument kojim se dokazuje da se u zgradi koja je predmet energetske obnove obavlja društvena djelatnost prema definiciji iz Poziva te se prilaže ako je primjenjivo, odnosno u slučaju kada npr. jedna centralna zgrada prijavljuje energetsku obnovu područne zgrade i/ili ako je korisnik predmetne zgrade udruga koja obavlja prihvatljivu društvenu djelatnost. Financijsko izvješće iz prethodne 3 kalendarske godine Sklopljeni ugovori za ak vnos provedbe energetske obnove na predmetnoj zgradi Dokaz pravnog slijeda izvanknjižnog vlasništva nad zgradom koja je predmet energetske obnove Izjava o suglasnos vlasnika/suvlasnika zgrade kojom vlasnik ili suvlasnik zgrade koja je predmet projektnog prijedloga potvrđuje da se na predmetnoj zgradi može proves energetska obnova. Izjava se prilaže u slučaju kada prijavitelj nije vlasnik navedene zgrade ili kada je suvlasnik zgrade. ako je primjenjivo ako je primjenjivo ako je primjenjivo ako je primjenjivo ako je primjenjivo Iden fikacija čes ca nadležnog ureda za katastar Zadnji važeći dokaz da je zgrada koja je predmet energetske obnove postojeća (akt za građenje/ akt za uporabu/ akt za legalizaciju/ akt ili dokument kojim se nezakonito izgrađena građevina izjednačava sa zakonito izgrađenom zgradom) Izvješće o energetskom pregledu zgrade i važeći energetski cer fikat za zgradu koja je predmet energetske obnove, ne stariji od 13. studenoga godine Izvješće o energetskom pregledu zgrade i važeći energetski cer fikat za dio zgrade koji se ne obnavlja, ne stariji od 13. studenoga godine Glavni projekt energetske obnove predmetne zgrade (i pripadajući elabora ako je primjenjivo), ne stariji od 1. srpnja godine Fotodokumentacija dijelova zgrade i tehničkih sustava za koje je predviđena energetska obnova 18. Akt za građenje za planirani zahvat 19. Odobrenja, suglasnos i posebni uvje građenja za planirani zahvat 20. Projekt uklanjanja 21. Izjava o spremnos dokumentacije je neobvezan, ali preporučen dokument kojim Fond za zaš tu okoliša i energetsku učinkovitost (dalje u tekstu: FZOEU) potvrđuje da je pojedini projektni prijedlog nakon različi h kategorija provjere od strane Sektora za energetsku učinkovitost, spreman za prijavu na predmetni Poziv, a koja se prilaže u okviru prijave projektnog prijedloga (ispunjena i ovjerena potpisom i pečatom od strane FZOEU-a). ako je primjenjivo da da ako je primjenjivo da da ako je primjenjivo ako je primjenjivo ako je primjenjivo ako je primjenjivo Dokumente pod rednim brojem 10., 11., 12., 13. i 19. nije potrebno priloži u projektnom prijedlogu u slučaju kad se predaje Glavni projekt energetske obnove predmetne zgrade. Dostava projektnih prijedloga dozvoljena je najranije od godine, a is če danom odobrenja posljednjeg projektnog prijedloga koji udovolji svim kriterijima i kojim se iscrpljuju raspoloživa financijska sredstva, a najkasnije godine. Zainteresirane subjekte pozivamo da se za sve upite i ostale informacije o predmetnom Pozivu obrate na adresu: centar@ m4pin.hr.

93 UDK POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Planiranje za godinu kod neprofitnih organizacija Ivana Jakir-Bajo * Autorica u tekstu daje osvrt na vrlo aktualnu problema ku financijskih planova neprofitnih organizacija uzimajući u obzir činjenicu da je obvezan bi izrađen u skladu s odredbama Pravilnika o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija i usvojen do kraja godine. 1. Zakonodavni okvir i obveznici Neprofitne organizacije koje ozbiljno promišljaju o svojoj održivos, procesu planiranja također pristupaju vrlo ozbiljno. Planiranje je osnova svakog dugoročnog razmišljanja i temelj za uspješno poslovanje neprofitne organizacije. Rezultat svakog procesa planiranja je plan. Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (NN, br. 121/14; dalje u tekstu: Zakon) prvi put se na zakonskoj razini uređuje proces planiranja kod neprofitnih organizacija i sadržaj financijskog plana kao ključnog proizvoda ovoga procesa. Izradi financijskog plana prethodi još jedan važan dokument godišnji program rada. Na temelju Zakona donesen je Pravilnik o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija (dalje u tekstu: Pravilnik). Ovaj Pravilnik objavljen je u Narodnim novinama, br. 119/15. Ovim se Pravilnikom utvrđuje između ostaloga metodologija izrade financijskog plana, kao i izmjena i dopuna financijskog plana te način i uvje izvršavanja financijskog plana. Zakon obvezuje neprofitne organizacije obveznike vođenja dvojnog knjigovodstva na izradu i godišnjeg programa rada i financijskog plana za njegovu provedbu sukladno odredbama Zakona. Među m, Pravilnikom je propisana isključivo metodologija izrade i sadržaj financijskog plana, dok sadržaj godišnjeg programa rada nije detaljnije utvrđen. Neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo iako udovoljavaju uvje ma iz Zakona za vođenje jednostavnog knjigovodstva, ali nisu donijele Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela nemaju obvezu primjenjiva odredbe ovoga Pravilnika u dijelu planiranja. Propisanu metodologiju planiranja ne primjenjuju ni poli čke stranke, ni vjerske zajednice. * Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija RH, Zagreb. 2. Način i rokovi donošenja financijskog plana Obveza izrade godišnjeg programa rada i financijskog plana za njegovu provedbu za neprofitne organizacije koje su obveznici vođenja dvojnog knjigovodstva utvrđena je u članku 5. Zakona. Do stupanja na snagu Zakona tu su obvezu neprofitne organizacije najčešće uređivale statutom i drugim propisima kojima se uređuje njihov ustroj i djelovanje. Neprofitne organizacije nisu pridavale veliku pažnju procesu planiranja. Na to upućuje i činjenica da se financijski plan uobičajeno donosio u veljači, odnosno ožujku na istoj sjednici na kojoj se raspravljalo, bolje rečeno, primalo na znanje financijsko izvješće za prethodnu godinu. Veća je pažnja bila usmjerena informacijama o prošlim događajima na koje se više ne može utjeca, nego na planiranje tekuće godine, iako je poznato da je dobro planiranje temelj uspješnog poslovanja svake neprofitne organizacije. Razlozi takvog postupanja često su organizacijske (i financijske) prirode, jer je za donošenje plana potrebno sazva skupš nu. Uvažavajući i takve zahtjeve, u budućnos se vrijeme organiziranja skupš na treba više prilagodi vremenu donošenja financijskog plana, a ne primanja na znanje financijskih izvješće. Tu treba sagleda i mogućnos koje pruža e-komunikacija. Da zaključimo, prijedlog financijskog plana neprofitne organizacije za sljedeću godinu priprema zakonski zastupnik i dostavlja ga najvišem jelu neprofitne organizacije, odnosno jelu koje je na temelju statuta neprofitne organizacije ovlašteno za njegovo donošenje. Financijski plan za godinu prema Zakonu obvezno je donije najviše jelo neprofitne organizacije (to ne može nikako bi upravni odbor (izvršno jelo), već skupš na), odnosno jelo koje je na temelju statuta neprofitne organizacije za to ovlašteno, najkasnije do 31. prosinca

94 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK U pogledu primjene odredaba Zakona koje su detaljnije uređene Pravilnikom podsjećamo da su propisane novčane kazne od 5.000,00 kuna do ,00 kuna za neprofitnu organizaciju i od 5.000,00 kuna do ,00 kuna za zakonskog zastupnika neprofitne organizacije u slučajevima da: 1) Najviše jelo neprofitne organizacije, odnosno jelo koje je na temelju statuta za to ovlašteno ne usvoji financijski plan do 31. prosinca. 2) Financijski plan ne sadrži plan prihoda i rashoda, plan zaduživanja i otplata te obrazloženje. 3. Obvezni dijelovi financijskog plana Obvezni, Zakonom propisani, dijelovi financijskog plana su: 1) plana prihoda i rashoda 2) plana zaduživanja i otplata te 3) obrazloženja financijskog plana. Financijski planovi neprofitnih organizacija koji se donose za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca obvezni su sadržava sve navedene dijelove. Jasno, ako se neprofitna organizacija ne planira zaduživa u godini, njen financijski plan neće sadržava plan zaduživanja, odnosno ako nema otplata po ranije preuze m obvezama onda neće ima ni plan otplata. Pravilnikom je propisan detaljniji sadržaj dijelova financijskog plana. Sadržaj plana prihoda i rashoda, plana zaduživanja i otplata te obrazloženje (dijelova financijskog plana) propisan je Pravilnikom i njega se neprofitna organizacija mora pridržava Plan prihoda i rashoda Plan prihoda i rashoda ukazuje na što se sredstva jekom godine planiraju utroši i na temelju čega se namjeravaju prikupi. Plan prihoda i rashoda za i naredne godine mora se izrađiva i donosi najmanje na razini skupine iz Računskog plana za neprofitne organizacije koji je objavljen kao sastavni dio Pravilnika o neprofitnom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 1/2015). Prihodi iskazani na razini skupine iz Računskog plana: 31 Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga 32 Prihodi od članarina i članskih doprinosa 33 Prihodi po posebnim propisima 34 Prihodi od imovine 35 Prihodi od donacija naplaćeni 36 Ostali prihodi i 37 Prihodi od povezanih neprofitnih organizacija Rashodi iskazani na razini skupine iz Računskog plana: 41 Rashodi za radnike 42 Materijalni rashodi 43 Rashodi amor zacije 44 Financijski rashodi 45 Donacije 46 Ostali rashodi i 47 Rashodi u vezi s financiranjem povezanih neprofitnih organizacija. To je minimalna razina na kojoj se moraju iskaza prihodi i rashodi, što znači da je poželjno da se financijski plan izrađuje i na detaljnijoj razini, kao što je prikazano primjerom u nastavku. Plan prihoda i rashoda PRIHODI Prihodi od članarina i članskih doprinosa Članarine Prihodi od imovine Prihodi od financijske imovine Prihodi od donacija Prihodi od donacija iz proračuna Prihodi od trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba Ostali prihodi od donacija Ostali prihodi Prihodi od naknade štete i refundacija Ostali nespomenu prihodi Prihodi od povezanih neprofitnih organizacija Tekući prihodi od povezanih neprofitnih organizacija Korištenje prenesenog viška prihoda Rashodi Rashodi za radnike Plaće Ostali rashodi za radnike Doprinosi na plaće Materijalni rashodi Naknade troškova radnicima Naknade članovima u predstavničkim i izvršnim jelima, povjerenstvima i slično Naknade ostalim osobama izvan radnog odnosa Rashodi za usluge Rashodi za materijal i energiju Ostali nespomenu materijalni rashodi Rashodi amor zacije Financijski rashodi Ostali financijski rashodi Donacije Tekuće donacije Ostali rashodi Ostali nespomenu rashodi Ukupno preneseni višak prihoda iz 522 prethodnih godina Višak koji se koris u Ostatak viška prihoda iz prethodnih godina

95 UDK POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA On na detaljnijoj razini može sadržava i obrazloženja prihoda i rashoda prilagođena jednostavnijem razumijevanju jela koja će donosi sam plan. Planiranje prihoda i rashoda u financijskim planovima treba pra način iskazivanja prihoda i rashoda u računovodstvenim evidencijama koje su temelj za praćenje izvršenja financijskog plana. Prihodi i rashodi u planu prihoda i rashoda planiraju se u skladu s računovodstvenim načelom nastanka događaja (čl. 26. Zakona). Primjena načela nastanka događaja znači da se: Recipročni prihodi (prihodi na temelju isporučenih dobara i usluga) priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da se mogu izmjeri neovisno o napla. Nerecipročni prihodi (prihodi po posebnim propisima, donacije, članarine, pomoći, doprinosi i ostali slični prihodi) priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da su raspoloživi (naplaćeni) u izvještajnom razdoblju, a mogu se prizna u izvještajnom razdoblju, ako su naplaćeni najkasnije do trenutka predočavanja financijskih izvještaja za isto razdoblje. Donacije povezane s izvršenjem ugovorenih programa (projekata i ak vnos ) priznaju se kao odgođeni prihod uz priznavanje u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugovorenih programa (projekata i ak vnos ). Donacije povezane s nefinancijskom imovinom koja se amor zira, priznaju u bilanci kao odgođeni prihod uz priznavanje u prihode izvještajnog razdoblja na sustavnoj osnovi razmjerno troškovima upotrebe nefinancijske imovine u razdoblju korištenja. Rashodi priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju. Rashodi za utrošak kratkotrajne nefinancijske imovine priznaju u trenutku stvarnog utroška, odnosno prodaje. I troškovi nabave dugotrajne imovine kapitaliziraju, a u rashode priznaju jekom korisnog vijeka upotrebe. U financijskom planu neprofitne organizacije mora bi vidljiv planirani rezultat poslovanja za koji se očekuje da će ga neprofitna organizacija ostvari na dan 31. prosinca godine koja prethodi godini za koju se donosi financijski plan. Promjene u računovodstvu neprofitnih organizacija izazvane prelaskom s novčanog na načelo nastanka događaja utjecale su i na izradu financijskih planova. Financijski plan koji uključuje isključivo plan prihoda i rashoda bez rezultata poslovanja ne pruža cjelovit financijski okvir za donošenje odluka o budućoj potrošnji i izvorima financiranja. Evidentno je da izvori financiranja poslovanja nisu isključivo prihodi tekuće godine, već i viškovi iz prethodnih godina. S druge strane, neprofitne organizacije koje posluju s gubitkom trebaju financijskim planom pokaza korekcije pogrešnih odluka iz prošlos iz kojih su manjkovi proizašli i iznaći načine za njihovo pokriće. Manjkovi se mogu pokri ili na teret novih izvora financiranja, odnosno rasta prihoda ili smanjenjem ukupne rashodovne strane u visini nastalih manjkova (u jednoj ili više godina). Neprofitne organizacije svjesne su potrebe uključivanja rezultata u financijski plan, ali najčešće ne znaju kako tehnički to proves. Rezultat o kojem govorimo je u računovodstvenim evidencijama iskazan na podskupini računa 522 Višak/manjak prihoda (pogleda primjer u nastavku). 522 Višak/manjak prihoda 5211 Obračun prihoda i rashoda S o S o rezultat prethodne godine sučeljava se sa rezultatom tekuće godine rezultat tekuće godine Višak i manjak se u financijskom planu ne iskazuje na računima razreda 3 i 4, već se u sam financijski plan uključuje bilančna pozicija 5221 Višak prihoda i 5222 Manjak prihoda. Činjenica je da je konačni rezultat poslovanja poznat tek u veljači godine za koju se donosi financijski plan, pa se zbog toga prilikom planiranja tj. izrade financijskog plana u obzir uzima planirani rezultat poslovanja (procjena rezultata poslovanja). Rezultat poslovanja ( kuna manjka iskazan u primjeru) sastoji se od prenesenog manjka, odnosno viška iz prethodnih godina ( kuna viška iskazanog u primjeru) i očekivanog manjka ( kuna manjka), odnosno viška za godinu koja prethodi godini za koju se donosi financijski plan. Važno je napomenu kako preneseni manjkovi, odnosno viškovi iz prethodnih godina ne moraju bi nužno pokriveni, odnosno iskorišteni (utrošeni) u godini za koju se sastavlja financijski plan, što je i izrijekom utvrđeno u članku 16., stavku 1. Pravilnika. Radi bolje ilustracije u nastavku dajemo primjere mogućih načina uključivanja rezultata (viška ili manjka) u financijski plan neprofitne organizacije. Primjer 1. Pokriće cjelokupnog prenesenog manjka 3 Prihodi tekuće godine Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga Prihodi od članarina i članskih doprinosa Prihodi od imovine Prihodi od donacija Ostali prihodi

96 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK Rashodi tekuće godine Rashodi za radnike Materijalni rashodi Rashodi amor zacije Financijski rashodi Donacije Ostali rashodi Pokriće manjka prenesenog iz prethodnih godina Neprofitna organizacija koja procjenjuje da će godinu završi s manjkom prihoda, u modelu financijskog plana na kraju iskaza plana rashoda uključuje i kategoriju prenesenog manjka. Iskaz procjene prenesenog manjka iz godine u financijskom planu je obvezan, ali je na samoj neprofitnoj organizaciji da odluči hoće li taj manjak pokri u godini (u cijelos ili djelomično) ili neće. U danom primjeru 1. procijenjeni preneseni manjak od kuna planira se u cijelos pokri u godini, i to iz prihoda godine, dok je u primjeru 2. pokazano kako u financijski plan uključi pokriće dijela manjka. Manjak se u financijskom planu ne iskazuje na računima razreda 4, već se u financijski plan uključuje bilančna pozicija 5222 Manjak prihoda. Primjer 2. Pokriće dijela prenesenog manjka 3 Prihodi tekuće godine Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga Prihodi od članarina i članskih doprinosa Prihodi od imovine Prihodi od donacija Ostali prihodi Rashodi tekuće godine Rashodi za radnike Materijalni rashodi Rashodi amor zacije Financijski rashodi Donacije Ostali rashodi Pokriće dijela manjka prenesenog iz prethodnih godina Ukupno preneseni manjak iz prethodnih godina 1. Za pokriće u godini Ostatak manjka za pokriće u narednim godinama Ako neprofitna organizacija procjenjuje da će poslovnu godinu završi s viškom prihoda, taj rezultat iskazuje i u financijskom planu za godinu. Među m, na samoj je neprofitnoj organizaciji da odluči hoće li taj višak koris (u cijelos ili djelomično) ili neće. U danom primjeru 3. neprofitna organizacija je odlučila koris cjelokupan višak prihoda iz prethodnih godina kao dodatni izvor financiranja u godini, za razliku od postupanja u primjeru 4. u kojem neprofitna organizacija ne planira iskoris ukupno raspoloživ višak iz prethodne godine u godini, jer kreće u projekt čija se realizacija proteže na dvije godine. Ipak, sastavni dio financijskog plana je i informacija o ukupno procijenjenim viškovima neprofitne organizacije. Primjer 3. Korištenje cjelokupnog prenesenog viška prihoda 3 Prihodi tekuće godine Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga Prihodi od članarina i članskih doprinosa Prihodi od imovine Prihodi od donacija Ostali prihodi Korištenje prenesenog viška prihoda Rashodi tekuće godine Rashodi za radnike Materijalni rashodi Rashodi amor zacije Financijski rashodi Donacije Ostali rashodi Primjer 4. Djelomično korištenje prenesenog viška prihoda 3 Prihodi tekuće godine Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga Prihodi od članarina i članskih doprinosa Prihodi od imovine Prihodi od donacija Ostali prihodi Korištenje prenesenog viška prihoda Rashodi tekuće godine Rashodi za radnike Materijalni rashodi Rashodi amor zacije Financijski rashodi Donacije Ostali rashodi Ostatak od prenesenog viška prihoda iz prethodnih godina

97 UDK POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA 522 Ukupno preneseni višak prihoda iz prethodnih godina Višak prihoda koji će se koris u godini Ostatak viška prihoda iz prethodnih godina 3.2. Plan zaduživanja i otplata Sadržaj plana zaduživanja i otplata definiran je člankom 14. Pravilnika. Prilikom izrade financijskog plana u planu zaduživanja i otplata potrebno je naves visinu planiranih: Primitaka od dugoročnog zaduživanja na temelju primljenih kredita i zajmova, primitaka od prodaje vrijednosnih papira, dionica i udjela u glavnici, primitaka od povrata glavnice danih zajmova. Izdataka od danih dugoročnih zajmova, ulaganja u vrijednosne papire, dionice i udjele u glavnici te otplata glavnice primljenih dugoročnih kredita i zajmova. Plan zaduživanja i otplata mora sadržava i najviši iznos do kojega se neprofitna organizacija može jednokratno kratkoročno zaduži, kao i najviši iznos do kojega neprofitna organizacija može jednokratno da kratkoročne zajmove. Tako je najvišem jelu neprofitne organizacije, najčešće je to skupš na, daje veća kontrola nad raspolaganjem sredstvima neprofitne organizacije, a ujedno i mogućnost ograničavanja zaduživanja. To se u praksi, u velikom broju slučajeva, pokazalo kao potrebno, a uzimajući u obzir da se planom prihoda i rashoda ne vide priljevi od zaduživanja, kao ni odljevi na temelju otplata ranije primljenih zajmova i kredita. Primjer 5. Plan zaduživanja i otplata Neprofitna organizacija planira u uze kredit za nabavu prilagođenog vozila za invalide na rok od sedam godina. Cijena takvog vozila iznosila bi ,00 kuna. U nastavku daje se pregled uvjeta zaduživanja i troška kredi ranja. Valuta kredita kuna Traženi iznos kredita Rok otplate 7 Troškovi uključeni u iznos kredita (da/ne) da Odobreni iznos kredita Trošak naknade za obradu kreditnog zahtjeva 750 Trošak premije osiguranja tražbine kredita Trošak upisa fiducije 355,55 Efek vna kamatna stopa (EKS) 7,92% Mjesečni anuitet Kamata za razdoblje otplate kredita Ukupan iznos za plaćanje Neprofitna organizacija neće se jekom godine kratkoročno zaduživa, ni dava kratkoročne zajmove. Primjer 6. Plan zaduživanja i otplata 1. Neprofitna organizacija otplaćuje gotovinski nenamjenski kredit uzet u godini za podmirivanje obveza prema XY na temelju izgubljenog sudskog spora u iznosu od ,00 EUR-a, uz efek vnu kamatnu stopu od 9,40 %. Mjesečni anuitet iznosi 153 EUR-a. Na razini godine potrebno je otpla EUR-a (odnosno , 2 kuna po srednjem tečaju HNB-a na dan 19. studenoga 2017.) kredita. Trošak kamate koja tere godinu iskazan je u financijskom planu. 2. Neprofitna organizacija može se kratkoročno zaduži u godini isključivo za potrebe za premošćivanje jaza nastalog zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza, i to do jednokratnog iznosa od ,00 kuna. 3. Neprofitna organizacija neće jekom godine dava kratkoročne zajmove Obrazloženje Obrazloženje je obvezni element financijskog plana propisan Zakonom. I financijski planovi za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca morali su sadržava obrazloženje, ali sadržaj takvog obrazloženja mogao se proizvoljno utvrdi. Obrazloženje koje slijedi sadržaj propisan Pravilnikom. Takvo obrazloženje mora ima sljedeći sadržaj: Obrazloženja skupina prihoda i rashoda. I obrazloženja programa, ak vnos i projekata koji se planiraju provodi u onoj godini za koju se donosi financijski plan. U obrazloženju se navode i okolnos te parametri koji su uze u obzir prilikom izračuna potrebnih sredstava za svaku od skupina prihoda i rashoda. Primjer 7. Obrazloženje skupine prihoda U nastavku daje se primjer jednog dobrog obrazloženja za iskazni plan lučkih pristojbi koje su prihod lučkih uprava, a koji je preuzet iz Plana rada s uključenim financijskim planom Lučke uprave XY: Prihodi od lučkih pristojbi planirani su u iznosu od xy kuna. To je smanjenje od x % u odnosu na n-1 godinu. 95

98 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK Prihodi lučke uprave koji se generiraju iz lučkih pristojbi imaju za osnovicu izračuna BT kod brodova na kružnim putovanjima, broj ukrcanih putnika u linijskoj plovidbi i duljinu broda za kabotažna kružna putovanja i jahte. U svrhu usporedbe prometa sljedeća tablica prikazuje kretanje putnika za prethodne dvije godine s indeksima i projekcijom za godinu n za koju se izrađuje financijski plan. Kretanje putnika godina n-2 i n-1 s projekcijama za godinu n Relacija Godina n-2 Godina n-1 Indeks Udjeli n-1 godine u totalu Plan za godinu n Domaći promet putnici Duž obalna linija % Elafi i Suđurađ % Mljet % Izle agencije % Izle jedrenjaci % Marina % Total domaći promet % Međunarodni promet putnici Kružna putovanja Total kružna putovanja % Linije Dubrovnik Bari Dubrovnik % Total - međunarodni promet % Total linija (domaći + međunarodni) putnici % Total Cruise putnici % Total ostali putnici % Total putnici Domaći promet vozila Dužobalna linija % Suđurađ % Total domaći promet % Međunarodni promet vozila Dubrovnik Bari Dubrovnik % Total vozila Primjer 8. Obrazloženje skupine prihoda 32 Prihod od članarina i članskih doprinosa U godini planiran je prihod od članarina u iznosu od ,00 kuna. On je nešto viši od razine ostvarenog prihoda od članarina iz godine. Odlukom o visini godišnje članarine uređuju se visina, iznos i način plaćanja članarine redovnih članova Udruge, kao i razlozi zbog kojih se člana Udruge može privremeno ili trajno oslobodi od dužnos plaćanja članarine. Odluka se donosi na temelju odredbi Statuta. Odluka za godinu istovjetna je Odluci za godinu. Prema istoj članarina fizičkih osoba članova Udruge godišnje iznosi 800,00 kuna, pravnih osoba-obrta članova Udruge 2.800,00 kuna i pravnih osoba-tvrtki 3.600,00 kuna. Članovi Udruge Visina članarine (u kunama) Broj članova u Ukupno ostvaren prihod u Procjena broja članova za Procjena prihoda za Fizičke osobe Pravne osobe - Obr Pravne osobe - Tvrtke UKUPNO Procjena broja članova za godinu napravljana je na temelju prisustva članova radionicama koje je organizirala Udruga u godini, ali i već pris glih zahtjeva za članstvom u godini. U dijelu Obrazloženja pojedinih skupina rashoda daju se obrazloženja skupina rashoda. Posebnu je pažnju potrebno posve obrazloženju rashoda sa značajnim udjelom u ukupnom prijedlogu financijskog plana. Primjerice kada je riječ o skupini 41 Rashodi za radnike potrebno je naves parametre, koji su uze u obzir kod izračunavanja sredstava potrebnih za rashode radnika u neprofitnoj organizaciji. Uobičajeni parametri su broj radnika, njihova stručna sprema, elemen koji su temelj za izračun plaće radnika za svaku kategoriju/ stručnu spremu i sl. Primjer 9. Obrazloženje skupine rashoda 42 Materijalni rashodi Materijalni rashodi za godinu planirani su u iznosu od ,00 kuna, što je za ,00 kuna manje od plana materijalnih rashoda za godinu. Kao što se vidi iz tablice u nastavku, u godini provest će se racionalizacija na svim troškovima (zbog smanjenih prihoda od donacija) izuzev na službenim putovanjima, računalnim uslugama i ostalim uslugama. Na službenim putovanjima i ostalim uslugama planirano je 32,7 % povećanje u odnosu na godinu zbog nastavka provedbe projekta: Mi u vremenu i prostoru. Pod ostalim uslugama podrazumijevaju se prvenstveno grafičke i skarske usluge.

99 UDK POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Prikaz osnovnih ak vnos neprofitne organizacija može bi vrlo jednostavan, kao što je prikazano u nastavku: Napomena: Obrazloženje ne treba sadržava račune iz Računskog plana. Ipak, ni jedan plan nije sam sebi svrha. On mora pridonosi pos zanju ciljeva neprofitne organizacije koji su vidljivi u programima, ak vnos ma i projek ma koji se provode. Stoga je važno financijskim planom prezen ra i čime će se organizacija bavi jekom godine, odnosno koliko to košta. Dakle, obrazloženje programa, ak vnos i projekata mora sadržava poveznicu s godišnjim programom rada i potrebnim sredstvima za njihovu provedbu. Ako neprofitna organizacija ima više organizacijskih dijelova (podružnica), u obrazloženju treba pokaza koji će se programi provodi u kojim organizacijskim dijelovima (relevantno za veće neprofitne organizacije), koliko se sredstava namjerava uloži u svaki od programa te koji su im izvori financiranja. Godišnji program rada osnova je za izradu financijskog plana. Godišnji program rada trebao bi sadržava : 1) Uvod (u kojem se osvrće na osnovne zadaće neprofitne organizacije, ali koji predstavlja i poveznicu s programom rada za prethodnu godinu). 2) Osnovne ciljeve neprofitne organizacije u 20xx. godini. 3) Ak vnos i razvojne projekte u 20xx. godini koji se provode radi realizacije postavljenih ciljeva. 4) Resurse potrebne za ostvarivanje planiranih ciljeva (ljudske i financijske). Siječanj Provođenje projekta za rekreaciju osoba s invaliditetom Vježbajmo zajedno. Veljača Provođenje krea vnih radionica U zdravom jelu zdrav duh u Splitu Sjednica Upravnog odbora. Ožujak Krea vna radionica na temu Ususret Uskrsu Sudjelovanje na Međunarodnom sajmu zaš tnih radionica u Nürnbergu, koji se održava od 14. do 17. ožujka Nastavak rada na organizaciji 9. Međunarodnog stručnog skupa u Rijeci. Travanj Krea vne radionice U zdravom jelu zdrav duh u Zagrebu Pripreme Stručnog skupa u Zadru. Svibanj Sastanak Upravnog odbora Domaćin na 9. tradicionalnom Međunarodnom stručnom skupu, koji se održava 16. i 17. svibnja u Rijeci. Lipanj Tradicionalna akcija Likovna kolonija, čiji je nositelj ustanova Ljepota izražavanja. Sportske ak vnost u suradnji s udrugom Liebe iz Beča. Rujan Sastanak Upravnog odbora Sudjelovanje sportaša na tradicionalnom Lebenshilfe-Spor est u Berlinu Konkretna suradnja s inozemnim partnerima. Listopad Izložba najboljih radova polaznika Likovnog ateljea Art-volim u prostorijama galerije Mjesec u Zagrebu Jesenska radionica work-shop na temu profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom Studijsko putovanje članica Udruge. 97