BIOLOGIJA 1. Građa i kemijski sastav prokariotske i eukariotske stanice
|
|
- ÏΓάϊος Αγγελίδου
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 BIOLOGIJA 1 Živi i neživi sustavi sastoje se iz istih atoma. Između te dvije forme sustava uočavaju se jasne razlike: Anorganska supstanca slučajna raspodjela materije i energije Građa i kemijski sastav prokariotske i eukariotske stanice Živi sustav materija i energija se odražavaju na višem stupnju sređenosti ("strukture" i "funkcije") koja je rezultat prisustva određenih mehanizama ("genetičkog programa" i "metabolizma") Život procesi transformacije energije u organizaciju 1. H C O N Kemijska osnova života H 2 O CH 4 NH 3 Organske molekule u stanici 2. H 2 O CH 4 NH 3 3. ŠEĆER ŠEĆER MASNE KISELINE GLICERIN AMINOKISELINE AMINOKISELINE DUŠIĆNE BAZE ŠEĆER FOSFATI NUKLEOTIDI NUKLEOTIDI 4. H 2 O MINERALI UGLJIKOHIDRATI MASTI PROTEINI NUKLEINSKE KISELINE ADENOZIN FOSFATI ŠEĆERI MASNE KISELINE, GLICEROL AMINOKISELINE DUŠIČNE BAZE I STANICA POLISAHARIDI MASTI PROTEINI ADENOZIN FOSFATI NUKLEOTIDI NUKLEINSKE KISELINE ISHRANA DISANJE SINTEZA KONTROLA REPRODUKCIJA PRILAGODBA Monomer Polimer Monosaharidi Polisaharidi Masne kiseline Masti i lipidi Aminokiseline Proteini Nukleotidi Nukleinske kiseline Monomer, dimer, oligomer, polimer Ugljikohidrati monosaharidi Monosaharidi prstena Izomeri α i β veze
2 Disaharidi Reakcija aldehidne ili keto grupe prvog monosaharida i hidroksilne grupe drugog monosaharida O-glikozidna veza Reakcija kondenzacije Reakcija hidrolize Složeni ugljikohidrati: celuloza, škrob i glikogen Masne kiseline Triacilgliceroli Fosfolipidi Lipidi aminokiselina Lipidi su netopljivi u vodi, a topljivi u organskim otapalima Lipidi su građevne jedinice staničnih Optički izomeri Glikolipidi L - aminokiseline
3 Povezivanje aminokiselina u peptidne lance polipeptid Negativno nabijene aminokiseline Pozitivno nabijene aminokiseline Primarna struktura proteina slijed aminokiselina Nepolarne aminokiseline Nenabijene polarne aminokiseline Aminokiseline i ph Esencijalne aminokiseline α uzvojnica Treonin Metionin Lizin Valin Leucin Izoleucin Histidin Fenilalanin Triptofan Sekundarna struktura proteina α uzvojnica i β ploča β ploča
4 Trodimenzionalna struktura proteina Podjedinice proteina dimer Tercijarna struktura proteina naborana α uzvojnica i β ploča Domene proteina α 2 β 2 Kvarterna struktura proteina više polipeptidnih lanaca Funkcije proteina nukleotida Vrsta proteina Primjeri Strukturni proteini Potpora Kolagen i elastin čine okosnicu u animalnom vezivnom tkivu (tetive, ligamenti). Keratin je protein koji se nalazi u kosi, rogovima, cijevi pera i u drugim dijelovima kože životinja. Skladišni proteini Transportni proteini Hormonski proteini Kontraktilni proteini Skladištenje aminokiselina Transport drugih tvari Koordinacija tjelesnih aktivnosti Pokretanje Ovalbumin je protein bjelanjka koji služi kao izvor aminokiselina pomoću kojih se razvija embrio. Kazein je protein mlijeka i glavni je izvor aminokiselina za tek rođene sisavce. Hemoglobin je protein koji sadrži željezo i nalazi se u krvi, prenosi kisik od pluća do drugih dijelova tijela. Drugi proteini vrše prijenos molekula kroz staničnu membranu. Inzulin je hormon kojeg luči gušterača, sudjeluje pri regulaciji koncentracije šećera u krvi. Aktin i miozin odgovorni su za pokretanje mišića. Drugi kontraktilni proteini odgovorni su za valovito gibanje cilija i flagela koji pokreću mnoge stanice. Protutijela Obrana Protutijela se bore protiv bakterija, virusa i drugih stranih tvari koje uđu u organizam. Enzimi Olakšavanje kemijskih reakcija Enzimi reguliraju kemiju stanica selektivnim ubrzavanjem kemijskih reakcija. nukleozida fosfata Nukleotidne baze Baze adenin, timin, gvanin i citozin sastavni su dio deoksiribonukleinske kiseline (DNA) Baze adenin, uracil, gvanin i citozin sastavni su dio ribonukleinske kiseline (RNA)
5 Nukleotidni monosaharidi Nukleotidne baze Baza Nukleozid Skraćenica Adenin Gvanin Citozin Timin Uracil Adenozin Gvanozin Citidin Timidin Uridin A G C T U Polinukleotidi nukleinske kiseline Važnost nukleotida Nukleotid je osnovna građevna jedinica nukleinskih kiselina Deoksiribonukleinska kiselina je genetski materijal svih živih bića Mjere u stanicama 1 µm = 1 mikrometar (često skraćen kao µ) = 1/1000 mm = 10-3 mm 1 nm = 1 nanometar = 1/1000 µm = 10-6 mm (A = 1 angstrem (Angström)) = 1/10 nm = 10-7 mm Redovi veličina živih organizama (D = dužina, P = promjer) Stanice viših biljaka Euphorbiaceae, mliječne cijevi (D) nekoliko metara Urtica dioica, sklerenhimsko vlakno (D) mm Pinus sylvestris, traheida (D) 2-4,5 mm Rosa, epidermske stanice (P) 0,04 mm = 40 µm Stanice algi Acetabularia (D) mm Bakterijske stanice Escherichia coli (D) 0,003 mm = 3µm Krupnije stanične strukture Kloroplasti kormofita (P) 4-8 µm i (P) 0,5-0,8 µm Granica razdvajanja svjetlosnog mikroskopa cca 0,40 µm = 400 nm Granica razdvajanja UV mikroskopa cca 0,24 µm = 240 nm
6 Virusi Mozaični virus duhana (D) Virus slinavke i šapa (P) Submikroskopske stanične strukture Endoplazmatski cisterna (P) i (P) Granica razdvajanja elektronskog mikroskopa Organske molekule Hemoglobin (D) Molekula klorofila (P) DNA zavojnica (P) Glukoza (D) Atom vodika (P) 0,28 µm = 280 nm 10 nm nm nm cca 0,2 nm 6,4 nm 3,5 nm 2,5 nm 0,7 nm 0,1 nm Građa i funkcija stanice ovisi o genetičkoj informaciji koja se čuva, izražava, umnaža i povremeno mijenja kroz četiri osnovna genetička procesa Sinteza proteina Replikacija DNA Popravak oštećene DNA Genetička rekombinacija Procesi zajednički za prokariote i eukariote Faza G 1 S G 2 Mitoza (Kariokineza) Mitoza (Citokineza) Događaj u stanici Intenzivna stanična sinteza; stvaranje mitohondrija, kloroplasta, endoplazmatskog a, lizosoma, Golgijevog aparata, vakuola i vezikula; jezgrica stvara rrna, mrna i trna; ribosomi su sintetizirani; sintetiziraju se strukturni i funkcionalni proteini; enzimi kontroliraju stanični metabolizam; stanica raste; stvaraju se tvari koje inhibiraju ili stimuliraju sljedeću fazu Replikacija DNA; sinteza histona; kromosomi se sastoje od dvije kromatide Intenzivna sinteza u stanici; dioba kloroplasta i mitohondrija; povećano skladištenje energije; početak stvaranja diobenog vretena Dioba jezgre Stanični ciklus Jednakomjerna razdioba organela i citoplazme u dvije stanice kćeri Usporedba prokariotskih i eukariotskih stanica/organizama Prokarioti Eukarioti Organizmi Bakterije Protisti Gljive Biljke Životinje Veličina stanice 1-10µm µm (prosječna) Metabolizam Anaerobni i aerobni Aerobni Organeli Nema, mitohondriji, ER, GA i dr. DNA Cirkularna molekula u citoplazmi (nukleoid) Linearne molekule u jezgri (kromatin, kromosomi) RNA i proteini Citoplazma Sinteza RNA i proteina u istom reakcijskom prostoru Nema citoskeleta, citoplazmatskog strujanja, endocitoze, egzocitoze Sinteza i obrada RNA u jezgri, sinteza proteina u citoplazmi Citoskelet od proteinskih niti i cjevčica, strujanje citoplazme, endocitoza, egzocitoza Stanična dioba Binarno cijepanje Mitoza i mejoza Stanična Jednostanični organizmi Jednostanični ili višestanični organizacija organizmi s diferenciranim stanicama
7 Funkcije pojedinih dijelova stanice Sastavni dijelovi prokariotskih i eukariotskih stanica Štiti stanične strukture, izmjena tvari Odvaja kromosome od citoplazme Nose genetičku informaciju Dijelovi kromosoma Sinteza proteina Mijenja i pakira stanične produkte Probavne vakuole Disanje (oslobađanje energije iz hrane) Fotosinteza (kloroplasti), spremišta energije Zaštita i potpora biljnih stanica Spremišta tekućine, hrane i pigmenta Stanični oblik, vreteno za odvajanje kromosoma prilikom stanične diobe Pokretanje stanice Plazmatska Kromosomi Nukleoli i Golgijev aparat i i Plastidi Vakuole Bičevi, cilije Prisutnost u prokariotskoj stanici Prisutnost u eukariotskoj stanici Biljne stanice DNA Životinjske stanice Zaštita, komunikacija; regulira prolaz tvari Sadrži genetički materijal Okružuje genetički materijal Kromosomi Sadrže gene koji određuju strukturu i aktivnost stanice Unutrašnjost stanice Citoplazma Citoskelet Endoplazmatska mrežica Golgijeva tijela i i Pomaže potpori i kretanju u stanici Unutarstanični transport Pakiranje tvari Tvornica proteina Ponekad Sadrže enzime; pomažu probavu stanice; uloga u programiranoj smrti stanice bakterijske stanice Sastavni dijelovi prokariotskih i eukariotskih stanica Prisutnost u prokariotskoj stanici Prisutnost u eukariotskoj stanici Biljne stanice Životinjske stanice Mikrotjelešca Spremanje i Osiguravaju staničnu energiju Kloroplasti Stvaraju energiju za stanicu Središnja vakuola Održava oblik stanice; skladišti tvari i vodu Bičevi Različiti oblici Rijetko Trepetiljke Ponekad Ponekad Pili Plazmodezmata Glikokaliks DNA Bič Gibanje stanice Kapsula Gibanje stanice Zaštita stanice; održava oblik stanice Unutarstanične veze Različiti oblici Pili Okružuje i zaštićuje stanicu Komunikacija između dvije stanice; sprječavaju istjecanje vode; pojačavaju veze između tkiva i životinjske stanice Građa mišićnog vlakna 7 nm 8-12 nm Aktinski monomer Vlaknata podjedinica 25 nm Tubulinski dimer β-tubulinski monomer α-tubulinski monomer
8 biljne stanice Živčana stanica (neuron) Dendriti pora i Hrapavi ER Tijelo stanice Akson Smjer kretanja signala Završeci aksona prve živčane stanice tvore sinapsu s dendritima druge živčane stanice Kloroplast Glatki ER Središnja vakuola Središnja lamela Mikrotubul i Međustanični prostor Akson životinjske stanice Membrane u stanici Membrana endoplazmatskog a Vanjska jezgrina Unutarnja jezgrina Krista Matriks Unutarnja mitohondrijska Vanjska mitohondrijska Tilakoidna Lumen tilakoida Unutarnja kloroplasta Stroma Vanjska kloroplasta Međumembranski prostor Međumembranski prostor Membrana peroksisoma Strana okrenuta prema vanstaničnom prostoru Membranski dvosloj Strana okrenuta prema citoplazmi stanične membrane Glikoprotein Selektivno propusna Dva sloja lipida (dvosloj) između dva barijera koja kontrolira izmjenu između stanice i proteinska sloja njenog okoliša. Lanac ugljikohidrata Protein Hidrofilne regije Hidrofobne regije
9 biljne stanice Pasivni i aktivni prijenos tvari kroz staničnu membranu Transportirana molekula pora Kanalni protein Protein nosač i Hrapavi ER Lipidni dvosloj Koncentracijski gradijent Kloroplast Glatki ER Središnja vakuola Jednostavna difuzija Kanalom regulirano Nosačem regulirano Pasivni transport Središnja lamela Mikrotubul i Međustanični prostor Aktivni transport Kruta stanična stijenka obavija stanicu, sastoji se od celuloznih mikrofibrila koje su uložene u matriks drugih kompleksnih polisaharida kao što su hemiceluloza i pektini. Kod nekih stanica stanična stijenka može sekundarno zadebljati. Štiti stanicu i daje joj jaku mehaničku potporu zbog razlike tlaka koji se razvija na staničnoj stijenci. Sprječava osmotsko razaranje stanice. je također i put kojim prolaze voda i mineralne soli. Moguće su različite modifikacije stanične stijenke za specijalizirane funkcije, npr. lignifikacija. Tanki pektinski sloj Drži susjedne stanice zajedno Fine citoplazmatske niti koje povezuju citoplazme dviju susjednih stanica kroz poru u staničnoj stijenci. Pora je obložena sa staničnom membranom, ima tubularnu srž koja je često na svakom kraju povezana sa endoplazmatskim om. Omogućava da se između susjednih stanica formira kontinuirani sistem citoplazmi simplast, nužan za transport tvari između stanica. životinjske stanice Vanjska Unutarnja Karioplazma Pora u jezgrinoj ovojnici Najveći stanični organel, obavijena ovojnicom od dvije membrane koja je performirana s jezgrinim porama. Sadrži kromatin izdužena forma kromosoma u interfazi. Sadrži također i jezgricu. Kromosomi sadrže molekulu DNA. DNA je organizirana u gene koji kontroliraju sve aktivnosti u stanici. Dioba jezgre je osnova stanične replikacije, a time i reprodukcije. U jezgrici se sintetiziraju ribosomi. Karioplazma Unutarnja Jezgrine pore pora Vanjska
10 Kromosom Kromosom Stanična struktura DNA Geni Nasljedna informacija Životinjska stanica Eukariotska stanica Biljna stanica Prokariotska stanica Stanica gljive Centromera tip sadrži nalazi se u po subcelularnoj strukturi razlikujemo Kromosom građen od DNA Kromatide Kromosom Kromatida Kromatida Telomera Telomera Centromera Kraći krak kromosoma Telomera Centromera Stanica Duži krak kromosoma Histoni DNA dvostruka uzvojnica Parovi baza Telomera Kromatida Kromosom sastavljen od dvije kromatide Kromosom Humani kromosom br. 20 životinjske stanice Duplikacija kromosoma Centromera Odvajanje sestrinskih kromatida Raspodjela novih kromosoma u stanicama kćeri Sestrinske kromatide 0,5 mm
11 Endoplazmatski ribosomi cisterna Sustav spljoštenih membranom obavijenih vrećica koje se nazivaju cisterne i formiraju cijevaste strukture. Nastavljaju se na vanjsku membranu jezgrine ovojnice. Ako su na endoplazmatski vezani ribosomi onda se on naziva hrapavi (zrnati) endoplazmatski i u njegov lumen se transportiraju proteini nastali na ribosomima. (nema ribosoma) je mjesto sinteze lipida i steroida. i životinjske stanice i ER Slobodni ribosomi Vezani ribosomi ER Velika podjedinica Mala podjedinica Jezgrine pore s pratećim ribosomima životinjske stanice a c i n i d aj e k i d l o ep v a c i n i d e j a ld ao mp Udružene makromolekule proteina i RNA. Izgrađuju veću i manju podjedinicu. Nešto manji ribosomi nalaze se u mitohondrijima i kloroplastima (u biljaka). Mjesta sinteze proteina, ribosomi koordiniraju smještaj i funkcioniranje različitih molekula koje su u interakciji za vrijeme sinteze proteina. i mogu biti vezani na endoplazmatski ili slobodni u citoplazmi. Mogu formirati polisome (poliribosome) čitav niz ribosoma na jednoj molekuli mrna.
12 Nakupina spljoštenih, membranom obavijenih vrećica koje se nazivaju cisterne. One se kontinuirano formiraju na jednoj strani Golgijevog tijela, a na drugoj strani pupaju poput mjehurića i odvajaju se od njega. Tako nastaju Golgijeve vezikule. Nakupina cisterni može formirati diskretne diktiosome kao u biljnoj stanici ili razvedenu mrežu kao što je slučaj u životinjskoj stanici. U cisternama se procesiraju, a u vezikulama transportiraju mnoge stanične komponente kao što su enzimi koji u dospiju iz endoplazmatskog a. Golgijevo tijelo je najčešće uključeno u sekreciju i formiranje lizosoma. Golgi-jeve vezikule Diktiosom ili tijelo Golgi-ja Sekrecijski mjehurići životinjske stanice Jednostavni, okrugli mjehurić obavijen s jednostrukom membranom. Sadrži probavne (hidrolitičke) enzime. Njegov sadržaj djeluje homogeno. Uključen je u mnoge procese vezane za cijepanje staničnih struktura i molekula, kao što su autofagija, autoliza, endocitoza i egzocitoza. i životinjske stanice Stvaranje i funkcija lizosoma Digestija Stanična Hranidbena vakuola Progutana čestica s progutanim oštećenim organelom Hrana Golgijev aparat Transportne vezikule (sadrže inaktivne hidrolitičke enzime) Hrapavi ER
13 Obavijen je s ovojnicom od dvije membrane, unutarnja je naborana u kriste. Sadrži matriks s ribosomima, cirkularnom DNA molekulom i fosfatnim granulama. U aerobnoj respiraciji kriste su mjesta oksidativne fosforilacije i transporta elektrona. U matriksu se odvija Krebsov ciklus i oksidacija masnih kiselina. biljne stanice Matriks pora i Hrapavi ER Kloroplast Glatki ER Središnja vakuola Središnja lamela Mikrotubul i Međustanični prostor Vanjska Unutarnja Veliki plastid koji posjeduje klorofil i u njemu se odvija fotosinteza. Obavijen je ovojnicom od dvije membrane, njegova unutrašnjost ispunjena je stromom u gel stanju. U nju je uložen sustav koje se na pojedinim mjestima nakupljaju i formiraju grana. U stromi se još nalaze ribosomi, cirkularna DNA, kapljice masti i škrobna zrnca. U kloroplastu se odvija fotosinteza pri čemu se iz ugljičnog dioksida i vode, korištenjem svjetlosne energije koju apsorbira klorofil, proizvode šećer i druge tvari. Svjetlosna energija se pretvara u kemijsku. Kloroplast Nabori Proplastid kloroplasta Etioplast Vanjska Unutarnja Tilakoid Grana Stroma Tilakoid Grana Leukoplast (skladištenje) Aleuroplast (proteini) Amiloplast (škrob) Elaioplast (lipidi) Kloroplast (fotosinteza) Kromoplast (boja)
14 životinjske stanice Triplet mikrotubula biljne stanice pora i Hrapavi ER Kloroplast Glatki ER Središnja vakuola Središnja lamela Mikrotubul i Međustanični prostor i Središnja lamela Vrećasta struktura obavijena s jednostrukom membranom tonoplast. Sadrži stanični sok koji je koncentrirana otopina različitih tvari kao što su: mineralne soli, šećeri, pigmenti, organske kiseline i enzimi. Tipično je za zrele stanice da imaju velike vakuole. Pohrana različitih tvari uključujući i otpadne produkte. Daje veliki doprinos osmotskim svojstvima stanice. Ponekad djeluje kao lizosom.
ORGANIZACIJA BILJNE STANICE
NEŢIVI DIO STANICE ORGANIZACIJA BILJNE STANICE A. PROTOPLAST HIJALOPLAZMA (MATRIKS, CITOSOL) STANIČNI ORGANELI PLAZMALEMA LIZOSOMI ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM GOLGIJEV APARAT RIBOSOMI SFEROSOMI CITOPLAZMA
Διαβάστε περισσότεραMembrane u stanici. Endomembranski sustav = endomembrane. Razlikuju se prema: Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver. Razlika u odnosu proteina i lipida
Membrane u stanici Endomembranski sustav, organeli stanice Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver Razlikuju se prema: debljini molekulskom sastavu (i fosfolipida i proteina i ugljikohidrata) metaboličkom ponašanju
Διαβάστε περισσότεραOpća biologija. Predavač: Nina Popović, dipl. ing. biologije
Opća biologija Predavač: Nina Popović, dipl. ing. biologije Okvirni sadržaj predmeta Osnove bioloških principa Principi znanstvenih metoda u biologiji Značajke života Osnove o stanici Osnove nasljeđivanja
Διαβάστε περισσότεραZašto se baviti BOTANIKOM i
BOTANIKA Zašto se baviti BOTANIKOM i biljkama? BOTANIKA Temelj za razumijevanje ostalih kolegija na studijima Šumarskoga fakulteta Kada završim fakultet cijeli radni vijek ću se baviti biljkama Ljubav
Διαβάστε περισσότεραBIOLOGIJA SKRIPTA ZA DRŽAVNU MATURU. Marko Galić Kristina Kučanda
BIOLOGIJA SKRIPTA ZA DRŽAVNU MATURU Marko Galić Kristina Kučanda 2 Autori: Marko Galić marko.gspn@gmail.com Kristina Kučanda streberica.gimnazijalka@yahoo.com prema: Ispitni katalog za državnu maturu u
Διαβάστε περισσότεραCITO T SKE K L E ET E
CITOSKELET ULOGE CITOSKELETNIH ELEMENATA ćelije gajene u kulturi aktinski filamenti mikrotubule intermedijarni filamenti enterocit specifičnost organizacija STRUKTURA -PRATEĆI PROTEINI FUNKCIJA debljina
Διαβάστε περισσότεραCILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA
FARMACEUTSKA HEMIJA 1 CILJNA MESTA DEJSTVA LEKVA Predavač: Prof. dr Slavica Erić Ciljna mesta dejstva leka CILJNA MESTA NA MLEKULARNM NIVU: lipidi (lipidi ćelijske membrane) ugljeni hidrati (obeleživači
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότερα3/25/2016. Hemijske komponente ćelije
Hemijske komponente ćelije Molekuli u ćeliji Najbitniji molekuli u ćeliji su poznati. Putevi sinteze i razgradnje su poznati za većinu ćelijskih konstituenata. Hemijska energija pokreće biosintezu. Organizacija
Διαβάστε περισσότεραStanični kostur CITOSKELET. Uloge citoskeleta. Citoskelet. Mikrotubuli (mikrocjevčice) Citoskelet Međustanične veze Stanična stijenka
Citoskelet Međustanične veze Stanična CITOSKELET (grč. kytos + skeleton, osušeno tijelo, kostur) Stanični kostur Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver Citoskelet Mreža vlakana, niti koja se proteže kroz citoplazmu
Διαβάστε περισσότεραKloroplasti. Fotosinteza Mitohondriji Stanično disanje
Kloroplasti Fotosinteza Mitohondriji Stanično disanje http://en.wikipedia.org/wiki/plas tid PLASTIDI Organeli biljnih stanica i stanica algi Proizvodnja i pohranjivanje šećera i drugih molekula Pigmenti
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραAminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014
Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina Predavanja iz opšte biohemije Školska 2014/2015. godina Aminokiseline 1 Metabolizam aminokiselina Proteini iz
Διαβάστε περισσότεραHEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE
TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραSvi živi organizmi imaju potrebu za konstantnim prilivom energije kako bi održali ćelijsku strukturu i rast. 4/17/2013
Metabolizam Svi živi organizmi imaju potrebu za konstantnim prilivom energije kako bi održali ćelijsku strukturu i rast. Kemotrofni organizmi; dobivaju slobodnu energiju gj oksidacijom hranjivih tvari
Διαβάστε περισσότεραlat: nucleus = jezgra
JEZGRA lat: nucleus = jezgra glavna karakteristika koja označava razliku između eukariotskih i prokariotskih stanica je prisutnost jezgre kod eukariota. U njemu se nalazi DNK, u kojoj su uskladištene informacije
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραPLASTIDI.
1 PLASTIDI Organeli biljnih stanica i stanica algi Proizvodnja i pohranjivanje šećera i drugih molekula Pigmenti Diferencijacija od ishodišnog tipa proplastida Vlastita DNA u obliku nukleoida (plastom,
Διαβάστε περισσότεραTransmembranski transport iona i malih molekula
Transmembranski transport iona i malih B. Mildner Transmembranski transport iona i malih Plazmatska membrana regulira promet. Osim plinova (O 2 i CO 2 ) i malih hidrofobnih, većina ne može čistom difuzijom
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραMitohondriji i kloroplasti Stanično disanje Fotosinteza Evolucija metaboličkih reakcija
Mitohondriji i kloroplasti Stanično disanje Fotosinteza Evolucija metaboličkih reakcija MITOHONDRIJI -u svim eukariotskim stanicama -njihov broj ovisi o metaboličkoj aktivnosti stanice (nekoliko stotina
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότεραSekundarne struktura proteina Fibrilni proteini
Sekundarne struktura proteina Fibrilni proteini Nivoi strukture proteina (strukturna hijerarhija) proteina Nivoi strukture proteina Primarna struktura Sekundarna struktura Super-sekundarna struktura Tercijarnastruktura
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραSlabe kemijske veze, kemijski sastav stanice, DNA
Slabe kemijske veze, kemijski sastav stanice, DNA Definicija i područje interesa molekularne biologije Funkcija Biokemija Genetika Proteini Geni Molekularna biologija Molekularna biologija sinteza genetike
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραPROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότεραVISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Dr.sc. Marija Vukobratović Križevci, 2009. 1 UVOD U METABOLIZAM Svi živi organizmi za svoje aktivnosti (održavanje života, rast i razvoj) zahtijevaju energiju,
Διαβάστε περισσότεραKako učiti za ispit iz. biologije. na državnoj maturi
Kako učiti za ispit iz biologije na državnoj maturi 11.11.2011 10:24:19 Kako učiti za ispit iz Biologije na državnoj maturi Izdavač Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja Za izdavača Goran
Διαβάστε περισσότεραPT ISPITIVANJE PENETRANTIMA
FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ
Διαβάστε περισσότεραOpća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava
Opća bilana tvari masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava masa iznijeta u dif. vremenu iz dif. volumena promatranog sustava - akumulaija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog
Διαβάστε περισσότεραNOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότερα3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.
ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2
Διαβάστε περισσότεραUvod u metabolizam - procesi izgradnje i razgradnje u živoj stanici
Metabolizam Uvod u metabolizam - procesi izgradnje i razgradnje u živoj stanici Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver jelokupnost svih kemijskih pretvorbi u stanici ili organizmu Pretvorba (transformacija) tvari
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραFotosinteza. Fotosinteza. Biljke. Autotrofi. Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver. fotoautotrofi
Fotosinteza Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver Fotosinteza Pretvara sunčevu energiju u kemijsku Autotrofi koriste anorganske tvari i energiju da bi proizveli organske molekule; proizvođači kemoautotrofi (neke
Διαβάστε περισσότεραKiselo bazni indikatori
Kiselo bazni indikatori Slabe kiseline ili baze koje imaju različite boje nejonizovanog i jonizovanog oblika u rastvoru Primer: slaba kiselina HIn(aq) H + (aq) + In (aq) nejonizovani oblik jonizovani oblik
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραSveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet Zavod za biokemiju OSNOVE BIOKEMIJE Mladen Miloš (Skripta za internu upotrebu) Split, 2009.
Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet Zavod za biokemiju OSNOVE BIOKEMIJE Mladen Miloš (Skripta za internu upotrebu) Split, 2009. 2 SADRŽAJ... 2 1. POGLAVLJE: ŽIVA STANIA... 6 1.1. Prokariotske
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραOrganele života i smrti
MITOHONDRIJE Organele života i smrti OTKRIĆE MITOHONDRIJA 1857. Albert Kolliker uređeni nizovi granula u mišićnim ćelijama 1893. Richard Altman bioblasti vrsta bakterija? 1. menjaju oblik 2. umnožavaju
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραZNAČAJ I ULOGA HRANE U ORGANIZMU
13.2.2018 ZNAČAJ I ULOGA HRANE U ORGANIZMU 1 Hranom se nazivaju sve materije biljnog, životinjskog i mineralnog porekla, koje služe za odvijanje odredjenih funkcija u čovečijem organizmu (fizički i umni
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραFotosinteza. Fotosinteza. Biljke. Autotrofi. Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver. fotoautotrofi
Fotosinteza Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver Fotosinteza Pretvara sunčevu energiju u kemijsku Autotrofi koriste anorganske tvari i energiju da bi proizveli organske molekule; proizvođači kemoautotrofi (neke
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραPut pentoza fosfata. B. Mildner. Put pentoza fosfata
Put pentoza fosfata B. Mildner Put pentoza fosfata Svrha ovog puta je: A) da se stanici omogući dovoljno NADPH, koji služi kao reducens u biosintetskim reakcijama kao i u zaštiti stanica od kisikovih radikala.
Διαβάστε περισσότεραVODA ELEKTROLITI I ACIDO-BAZNA RAVNOTEŽA...
SADRŽAJ UVOD 1 1. BIOHEMIJA ĆELIJE... 1-1 1.1 UVOD... 1-2 1.2 ĆELIJA KAO OSNOVNA ŽIVA JEDINICA TELA... 1-2 1.3 VANĆELIJSKA TEČNOST UNUTRAŠNJA OKOLINA... 1-2 1.4 BIOELEMENTI I BIOMOLEKULI... 1-3 1.5 ĆELIJA
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραImunofluorescencija. vizualizacija molekula protutijela obilježenih fluorokromom vezanih za antigene na stanicama ili tkivnim preparatima
Imunofluorescencija 1944. - Robert Coons protutijela se mogu označiti molekulama koje imaju sposobnost fluorescencije fluorokromi - apsorbiraju svjetlost jedna valne duljine (ekscitacija), a emitiraju
Διαβάστε περισσότεραBiohemija proteina i nukleinskih kiselina
Biohemija proteina i nukleinskih kiselina Biohemija proteina i nukleinskih kiselina Predavanja: Profesor Vesna Niketić vniketic@chem.bg.ac.rs Docent Natalija Polović polovicn@chem.bg.ac.rs Vežbe: Dr Natalija
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραBIOLOŠKI VAŢNA ORGANSKA JEDINJENJA PROTEINI. AMINOKISELINE. Ključni pojmovi
BIOLOŠKI VAŢNA ORGANSKA JEDINJENJA PROTEINI. AMINOKISELINE Ključni pojmovi α - Aminokiseline Peptidna veza Vlaknasti i loptasti proteini Prosti i složeni proteini Piramida ishrane BIOLOŠKI VAŢNA ORGANSKA
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραBiološke membrane, struktura i dinamika
Biološke membrane, struktura i dinamika B. Mildner Biološke membrane definiraju staničnu dimenziju, dijele stanice u zasebne odjeljke, omogućavaju provedbu kompleksnih reakcijskih putova, a sudjeluju u
Διαβάστε περισσότεραPARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
Διαβάστε περισσότεραIMOBILIZACIJA AKTIVNIH TVARI ZA BIOLOŠKO PREPOZNAVANJE
IMBILIZACIJA AKTIVI TVARI ZA BILŠK PREPZAVAJE EZIMI ATITIJELA RECEPTRI MIKRRGAIZMI ŽIVTIJSKE ILI BILJE STAICE ŽIVTIJSKA I BILJA VLAKA KLJUČI PRCES PRI IZRADI BISEZRA IMBILIZACIJA BILŠKE TVARI - AJČEŠĆE
Διαβάστε περισσότεραZNAČAJ I ULOGA HRANE U ORGANIZMU
ZNAČAJ I ULOGA HRANE U ORGANIZMU Hranom se nazivaju sve materije biljnog, životinjskog i mineralnog porekla, koje služe za odvijanje odredjenih funkcija u čovečijem organizmu (fizički i umni rad, rast,
Διαβάστε περισσότεραNukleinske kisline. ribosomska informacijska prenašalna
Nukleinske kisline Nukleinske kisline vloga pri shranjevanju, prenašanju in izražanju genetske informacije: DNA RNA proteini zgradba in delovanje celice 2 osnovni vrsti nukleinskih kislin: deoksiribonukleinska
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραOsnovne karakteristike 3-D strukture molekula DNK i RNK
Osnovne karakteristike 3-D strukture molekula DNK i RNK Rendgenska strukturna analiza (vlakana) DNK Watson-Crickov model (B) DNK Zašto dvostruki heliks? Polimorfizam DNK: kanonske (standardne/prosečne)
Διαβάστε περισσότεραSvetlosna energija absorbuje se hlorofilima u biljnim ćelijama. Hloroplast
Svetlosna energija absorbuje se hlorofilima u biljnim ćelijama Hloroplast Procesom ćelijskog disanja deponovana energija u šećerima erima prevodi se u ATP i druge energetske metabolite. Istovremeno se
Διαβάστε περισσότεραLIPIDI. Definicija lipida
LIPIDI Definicija lipida Lipidi su materije biološkog porekla koje ulaze u sastav organizama biljaka i životinja, i u osnovi se karakterišu time: što su slabo rastvorni ili nerastvorni u vodi, a rastvorni
Διαβάστε περισσότεραGrafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički
Διαβάστε περισσότεραBiohemijski i mikrobiološki principi I DEO
Biohemijski i mikrobiološki principi I DEO Prof.dr Danijela Kojić uvod biomolekuli ugljeni hidrati aminokiseline i proteini lipidi nukleinske kiseline enzimi i regulacija enzimske aktivnosti bioenergetika
Διαβάστε περισσότερα100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =
100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =
Διαβάστε περισσότερα4. Proteini I: 4.A. Aminokiseline
4. Proteini I: 4.A. Aminokiseline Aminokiselina: organski spoj koji je istovremeno karboksilna kiselina (sadrži karboksilnu skupinu COOH vezanu na ugljikov atom) i amin (sadrži amino skupinu vezanu na
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE
UNIVERZITET PRIVREDNA AKADEMIJA, NOVI SAD STOMATOLOŠKI FAKULTET PANČEVO ISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE Prof. dr Esma R. Isenović 1. Biohemija kao nauka, zadaci izučavanja i discipline 1. Koja je definicija
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραOpćenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:
Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b
Διαβάστε περισσότεραProvođenje signala. Boris Mildner
Seminar 10 Provođenje signala Boris Mildner Rješenja zadaće 9. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. C A B B A 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. C C B A C A C A A A 1 1. Membranski receptorski
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραSeminar 13.b. Glikogen GLIKOGEN. B. Mildner
Seminar 13.b Glikogen B. Mildner GLIKOGEN 1 Glikogen Nereducirani kraj Glikogen je jako dostupni skladišni oblik glukoze; kao i jako velik, razgranat polimer; Glukozne jedinice su povezane α-1,4-glikozidnim
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραDijagonalizacija operatora
Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite
Διαβάστε περισσότεραRESOURCE JUNIOR ČOKOLADA NestleHealthScience. RESOURCE JUNIOR Okus čokolade: ACBL Prehrambeno cjelovita hrana 300 kcal* (1,5 kcal/ml)
RESOURCE JUNIOR ČOKOLADA NestleHealthScience RESOURCE JUNIOR Okus čokolade: ACBL 198-1 Prehrambeno cjelovita hrana 300 kcal* (1,5 kcal/ml) */200 ml Hrana za posebne medicinske potrebe Prehrambeno cjelovita
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότερα