Fizika. Mehanički talasi. za studente Geodezije i geomatike. Doc.dr Ivana Stojković
|
|
- Ἀληκτώ Μπουκουβαλαίοι
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Fizika za studente Geodezije i geomatike Mehanički talasi Docdr Ivana Stojković
2 Prostiranje talasa u elastičnoj sredini Mehanički talas je širenje oscilatornog poremećaja u elastičnoj materijalnoj sredini ψ t = 0 Pri prostiranju talasa, ne premeštaju se delići sredine Oni osciluju oko ravnotežnih položaja, a kroz sredinu se prenosi energija talasa Za postojanje mehaničkog talasa neophodno je postojanje: v 0 v 0 t = T/4 t = T/2 - izvora talasnog poremećaja, - materijalne sredine kroz koju se poremećaj prenosi, i - nekog fizičkog mehanizma preko kojeg elementi materijalne sredine utiču jedan na drugi v 0 t = 3T/4 t = T v 0
3 Vrste mehaničkih talasa Transverzalni talasi: čestice sredine osciluju normalno na pravac prostiranja talasa (v 0 ) v 0 Longitudinalni talasi: čestice sredine osciluju u pravcu prostiranja talasa (v 0 ) Zgušnjavanje razređivanje v 0 Kombinovani: čestica odstupa od svog ravnotežnog položaja i horizontalno i vertikalno
4 Posmatramo tri tačke na užetu Svaka tačka se pomera gore-dole oko svog ravnotežnog položaja Posmatramo dve čestice na rastojanju jedne talasne dužine Svaka čestica osciluje levo-desno sa amplitudom A transverzalni (prostire se samo u čvrstim telima jer ga uzrokuje napon smicanja) longitudinalni (prostire se u sva tri agregatna stanja)
5 Kada se buba kreće na pesku unutar nekoliko desetina centimetara od ovog peščanog škorpiona, škorpion se u trenu okrene prema bubi nameravajući je uhvatiti, iako je ne vidi niti čuje Na koji način škorpion može tako precizno uočiti svoj plen? Peščani škorpion upotrebljava i longitudinalne i transverzalne talase kako bi precizno uočio svoj plen Kada se buba i malo pokrene, pošalje kratke impulse duž površine peska Jedan deo impulsa su longitudinalni, s većom brzinom, dok je drugi deo transverzalan s manjom brzinom širenja Škorpion, sa svojih 8 nogu raširenih u krugu prečnika oko 5 cm, presretne najpre brži longitudinalni impuls i zaključi u kom smeru se nalazi buba; to je u smeru noge koja je najpre uočila impuls Nakon toga škorpion izmeri vremenski razmak između primećenog prvog impulsa i kasnijeg impulsa koji dolazi od transverzalnog talasa i taj vremenski razmak upotrebi za određivanje udaljenosti bube
6 Jednačina progresivnog talasa Talasna dužina je put koji talas pređe za vreme jednog perioda ili najkraće rastojanje između dve tačke koje osciluju u istoj fazi, λ = v 0 T gde je v 0 brzina prostiranja talasa Jednačina harmonijskog oscilovanja prve čestice - u izvoru talasa: ψ 0, t = ψ 0 sin(ωt ) zavisnost elongacije delića sredine je dvostruka - prostorna i vremenska Kada prvu česticu izvedemo iz ravnotežnog položaja, javlja se elastična sila koja teži da i susedne čestice izvede iz položaja ravnoteže, dakle, udaljenije čestice će početi da osciluju, ali sa izvesnim zakašnjenjem t Jednačina oscilovanja čestice M na rastojanju x od izvora talasa: ψ x, t = ψ 0 sin ω(t t ) = ψ 0 sin ω t x v 0 ψ x, t = ψ 0 sin 2π t T x λ = ψ 0 sin ωt kx v 0 talasni broj: k = 2π, ψ elongacija, ψ λ 0 amplituda, ω = 2π T ugaona frekvencija
7 Brzina širenja talasa Brzina širenja bilo kojeg mehaničkog talasa zavisi od elastičnosti i inertnosti sredine u kojoj se talas širi : v 0 = elastične osobine sredine inertnost sredine Brzina transverzalnog talasa u čvrstoj sredini - u žici: v 0 = F μ F N - sila zatezanja žice, = m l [ kg Brzina transverzalnog talasa u čvrstoj sredini u opštem slučaju: Brzina longitudinalnog talasa: u gasovima: v 0 = κp ρ m ] - masa po jedinici dužine žice (linijska masa) - Poasonova konstanta, p v 0 = G ρ G - moduo smicanja materijala ρ - gustina materijala Pa - pritisak, [ kg m3 ]- gustina gasa u tečnostima i čvrstim sredinama: v 0 = E ρ E N m 2 - moduo elastičnosti (čvrsta sredina), E N m 2 - moduo stišljivosti (tečna sredina)
8 Energija i intenzitet mehaničkih talasa Dok se talas širi kroz sredinu, odvija se prenos energije od izvora talasa u smeru širenja talasa Brzina prenošenja energije jednaka je brzini samog talasa v 0 Ukupna energija čestice mase μ koja harmonijski osciluje brzinom čija je amplituda u 0 E uk = 1 2 μ u 0 2 = 1 2 μ ω2 ψ 0 2 Proizvod brzine prenošenja talasa v 0, energije pojedine čestice E uk i n - broja čestica po jedinici zapremine koje su pobuđene na oscilovanje zbog talasa koji se širi predstavlja I (intenzitet talasa): onu količinu energije koja se u jedinici vremena prenese kroz jediničnu površinu normalnu na pravac prostiranja: I W m 2 = v 0nE uk = 1 2 μω2 ψ 0 2 v 0 n = 1 2 ρω2 ψ 0 2 v 0 ρ = n broj čestica m 3 μ kg Primer : zemljotresom oslobođena energija putem talasa se prenosi na veliku udaljenost, npr putem cunamija
9 Intenzitet sfernih mehaničkih talasa u zavisnosti od rastojanja od izvora Na rastojanju r 1 od izvora, intenzitet je I 1 Izvor talasa Talasi u žici prenose energiju samo u jednoj dimenziji, dok npr zvučni talasi ili seizmički talasi u zemljinoj unutrašnjosti prenose energiju u sve tri dimenzije u prostoru Intezitet I predstavlja energiju koja se prenosi talasom u jedinici vremena kroz jedinicu površine normalnu na pravac prostiranja talasa I W m 2 = P 4πr 2 4πr 2 1 I 1 = 4πr 2 2 I 2 Na većem rastojanju r 2 > r 1 od izvora, intenzitet je manji, I 2 < I 1 jer se ista snaga raspoređuje na veću sferu I 1 I 2 = r 2 2 r 1 2 Ista snaga se raspoređuje na većoj ili manjoj površini sfere, zavisno od njenog poluprečnika I ~ 1, I ~ ψ r ψ 0 ~ 1 r Amplituda opada sa rastojanjem r čak i ako nema apsorpcije zvuka
10 Osobine mehaničkih talasa odbijanje (refleksija) i prelamanje (refrakcija) Ravan talas koji naiđe na granicu dve sredine u kojima su brzine prostiranja talasa različite (v 01, v 02 ), delimično se odbija, a delimično prelama Zakon odbijanja: α = α Upadni ugao α jednak je uglu odbijanja α Pravci upadnog i odbojnog talasa i normale na graničnu površinu u tački O leže u istoj ravni v 01 v 02 Zakon prelamanja: sin α sin β = v 01 v 02 Deo talasa koji nastavlja kretanje kroz drugu sredinu brzinom v 02 ima novi pravac prostiranja koji se razlikuje od prvobitnog, a ugao koji u odnosu na normalu u tački O zaklapa, zavisi od toga da li je v 02 > v 01 ili v 02 < v 01 Odnos sinusa upadnog i sinusa prelomnog ugla jednak je odnosu brzina prostiranja talasa u prvoj i drugoj sredini pri prelasku talasa iz ređe u gušću sredinu, talas se prelama ka normali - tako da je β < α jer v 02 < v 01 Obrnuto, kada talas prelazi iz gušće u ređu sredinu, v 02 > v 01, prelama se od normale - tako da je β > α
11 Osobine mehaničkih talasa difrakcija Difrakcija je pojava širenja talasa iza prepreka sa pukotinom (u oblast geometrijske senke), odnosno savijanja talasa na preprekama Talasi skreću sa prvobitnog pravca u istoj elastičnoj sredini Dimenzije pukotine treba da su istog reda veličine kao i talasna dužina kako bi pojava difrakcije mogla da se analizira Huygens-ov princip objašnjava širenje talasa u nekoj sredini: svaka tačka talasnog fronta postaje novi tačkasti izvor sfernog sekundarnog talasa; obvojnica svih sekundarnih sfernih talasa čini nov talasni front Makroskopski talas je rezultat prostiranja velikog broja elementarnih talasa koji potiču od svake čestice sredine koja je bila zahvaćena talasnim procesom Ako prostiranje talasa predstavimo zrakom (normalom na talasni front), nakon otvora se talasne normale rasipaju radijalno rasejavaju se Zato je moguće čuti zvuk koji dolazi iza ugla zgrade, ili govor nekoga ko stoji iza otvorenih vrata Zvuk više frekvencije (manje talasne dužine) manje podleže difrakciji od nižih tonova (ako stojite iza neke zgrade i očekujete nailazak orkestra, koje ćete instrumente prvo čuti?) zraci Sekundarni talasni front Sekundarni sferni talasi
12 Osobine mehaničkih talasa polarizacija Linearno polarizovani mehanički talas Polarizacija je svojstvo samo transverzalnih talasa Talas može biti polarizovan i nepolarizovan Stanje polarizacije definiše se pravcem duž kojeg delići sredine osciluju Ako oni osciluju uvek duž istog pravca, talas je linearno polarizovan Ako se smer pravca duž kojeg čestice sredine osciluju menja tokom vremena, onda se kaže da je talas nepolarizovan, nema istaknutog pravca duž kojeg se vrši oscilovanje Ravan u kojoj leže pravci oscilovanja čestica je ista kao i ravan pukotine talas prolazi kroz pukotinu Ravan u kojoj leže pravci oscilovanja čestica je normalna na ravan pukotine talas ne prolazi kroz pukotinu
13 Osobine mehaničkih talasa interferencija Interferencija je pojava slaganja (superpozicije) talasa koji se prostiru u istoj materijalnoj sredini Princip superpozicije: U svakoj tački sredine na mestu preklapanja talasa, ukupna elongacija jednaka je vektorskom zbiru elongacija koje bi imao svaki talas za sebe kad ne bi bilo drugog talasa Interferencija se javlja samo ako talasi koji interferiraju imaju istu talasnu dužinu i ako postoji stalna fazna razlika između njih (koherentni talasi) Interferencija je konstruktivna, ako se amplitude sabiraju (talasi u fazi), a destruktivna ako se poništavaju (talasi u suprotnim fazama)
14 konstruktivna destruktivna
15 Osobine mehaničkih talasa interferencija posmatramo interferenciju dva talasa S 1 i S 2 koji su koherentni (jer potiču iz istog izvora) - imaju iste frekvencije i amplitude i osciluju u istim pravcima, a nastala su prolaskom (difrakcijom) prvobitnog talasa kroz dve pukotine oscilovanje čestica u tački A, koja je na rastojanju x 1 od prve i x 2 od druge pukotine definisano je jednačinama za progresivne talase: ψ 1 x 1, t = ψ 0 sin ωt 2π λ x 1, ψ 2 x 2, t = ψ 0 sin ωt 2π λ x 2 S 1 S 2 x 1 x 2 x 2 x 1 A Faze oscilovanja ovih talasa imaju oblik: φ 1 = 2π λ x 1, φ 2 = 2π λ x 2 Rezultantna amplituda oscilovanja tačke A ne zavisi samo od amplitude interferirajućih talasa (ψ 0 ), nego i od njihove fazne razlike: Δφ = φ 2 φ 1 = 2π λ (x 2 x 1 ) Fazna razlika Δφ zavisi od putne razlike, tj razlike pređenih puteva dva interferirajuća talasa ( x 2 x 1 )!
16 Osobine mehaničkih talasa interferencija 1 KONSTRUKTIVNA INTERFERENCIJA MAKSIMALNO POJAČANJE AMPLITUDE ako je putna razlika između dva primarna talasa jednaka celobrojnom umnošku talasne dužine, x 2 x 1 = nλ amplituda rezultujućih oscilacija će biti maksimalna, pri tome među talasima postoji fazna razlika: Δφ = ± 2nπ n = 0, 1, 2, talasi su u fazi 2 DESTRUKTIVNA INTERFERENCIJA MAKSIMALNO SLABLJENJE AMPLITUDE ako je putna razlika između dva primarna talasa jednaka neparnom umnošku polovine talasne dužine, x 2 x 1 = (2n + 1) λ 2 amplituda rezultujućih oscilacija će biti minimalna - nula, pri tome među talasima postoji fazna razlika: Δφ = ±(2n + 1)π (n = 0, 1, 2, ) talasi su u protivfazi
17 Stojeći talasi nastaju interferencijom (slaganjem) dva progresivna talasa koji se kreću istim pravcem, a suprotnim smerom i potiču iz koherentnih izvora, ili odbijanjem talasa od druge sredine (tako da nastupa interferencija upadnog i reflektovanog talasa) U pojedinim trenucima sve tačke miruju, a postoje tačke koje uvek miruju čvorovi Trbusi tačke max amplitude
18 Stojeći talasi - formiranje stojećeg talasa ψ rez interferencijom dva talasa ψ 1 i ψ 2 jednakih amplituda i frekvencija koji se prostiru u suprotnim smerovima, ψ 1 = ψ 0 sin 2π t T x λ, ψ 2 = ψ 0 sin 2π t T + x λ sin α + sin β = 2 sin α + β 2 cos α β 2 ψ rez = ψ 1 + ψ 2 = 2ψ 0 cos 2πx λ sin 2πt T Amplitude oscilovanja pojedinih tačaka talasa nisu konstantne i zavise od x - položaja tih tačaka Položaji tačaka u kojima se javljaju trbusi max amplituda iznosi 2ψ 0 : cos 2πx λ = ±1, 2πx λ = kπ x = k λ, k = 0,1,2, 2 Položaji tačaka u kojima se javljaju čvorovi min amplituda iznosi 0: cos 2πx λ = 0, 2πx λ = 2k + 1 π x = 2k + 1 λ, k = 0,1,2, 2 4
19 Razlike progresivnih i stojećih talasa u opštem slučaju: Progresivni talasi prostiru se u nekoj elastičnoj sredini i sa sobom nose energiju koja se apsorbuje u toj sredini Sve čestice sredine (ako nema prigušenja) imaju iste amplitudne položaje, ali ih dostižu u različitim trenucima (zbog vremenskog kašnjenja poremećaja) Stojeći talasi ne prostiru se kroz elastičnu sredinu, poseduju energiju ali ne prenose energiju čestice kod njega ili osciluju uvek simetrično ili samo miruju, rezultujući srednji tok energije kroz svaku tačku je nula Sve tačke sistema dostižu istovremeno svoje amplitudne i ravnotežne položaje, ali su amplitude tačaka međusobno različite i kreću u granicama od 0 do 2ψ 0 Stojeći talas nastaje jedino u slučaju da se uzastopna odbijanja dešavaju na tačno određenim rastojanjima, koja odgovaraju tačno određenom broju talasnih dužina Nije moguće da se stvore stojeći talasi bilo kojih frekvencija već tačno određenih, tzv sopstvenih ili rezonantnih frekvencija Koliko iznose tačno rezonantne frekvencije zavisi od tipa odbijanja, odnosno od vrste ograničene sredine
20 Longitudinalni stojeći talasi u cevi u kojoj se formira vazdušni stub dužine L ( primer - duvački instrumenti ) k = 0 osnovni ton ima frekvenciju ν 0, k = 1, 2, 3, viši harmonici su frekvencija ν 1, ν 2, ν 3, Cev otvorena na jednom kraju: L = 2k λ k, k = 0,1,2, Cev otvorena na oba kraja: L = k λ k, k = 0,1,2, λ k ν k = v 0 λ k ν k = v 0 ν k = 2k + 1 4L κp ρ ν k = k + 1 2L κp ρ
21 L o n g i t u d i n a l n i s t o j e ć i t a l a s i u š i p k i d u ž i n e L Šipka učvršćena na oba kraja: Šipka učvršćena na sredini: Šipka učvršćena na jednom kraju: L = k + 1 L = 2k + 1 λ 2 k, k = 0,1,2, 2 λ k, k = 0,1,2, L = 2k + 1 λ 4 k, k = 0,1,2, λ k ν k = v 0 λ k ν k = v 0 λ k ν k = v 0 ν k = 2k + 1 E ν k = k + 1 E 2L ρ 2L ρ ν k = 2k + 1 E 4L ρ k = 0 osnovni ton ima frekvenciju ν 0, k = 1, 2, 3, viši harmonici su frekvencija ν 1, ν 2, ν 3,
22 Koja je veza između zvuka muzičkih instrumenata i stojećih talasa? Zategnuta žica učvršćena na oba kraja osciluje transverzalno istovremeno svim sopstvenim frekvencijama Visina tona određena je osnovnom frekvencijom, boja tona zavisi od primesa viših harmonika reda k Jeste li se ikad zapitali zašto klavir ima ovakav čudan oblik? L = k λ k = k v 0 ν k ν k = k + 1 2L v 0 k = 0,1,2, Što je viši ton, tim ga proizvodi kraća žica!
23 Zvuk Zvuk je longitudinalni mehanički talas koji se prostire kroz čvrste, tečne i gasovite sredine, a čija se frekvencija kreće u granicama osetljivosti čula sluha, od 20 Hz do Hz Osetljivost ljudskog uha je najveća na frekvencijama Hz infrazvuk: ν < 20Hz (zemljotresi, podrhtavanja zbog saobraćaja i sl): zbog velike λ~17 m, ovi talasi obilaze prepreke na koje naiđu Ribe i neke druge životinje čuju infrazvuk pa mogu da osete približavanje bure, jer pri buri nastaju infrazvučni talasi koji se prostiru kroz vodu skoro bez amortizovanja i na hiljade km! ultrazvuk: ν > 20 khz Šum rezultat veoma složenog, neperiodičnog oscilovanja i po amplitudama i po frekvencijama Ton zvuk koji nastaje harmonijskim oscilovanjem čestica, može biti prost i složen Kontinualni spektar šuma Diskretan spektar tona složenog zvuka
24 Brzina širenja zvuka u gasovima: v 0 = κp ρ - Poasonova konstanta, p Pa - pritisak, [ kg m3 ]- gustina gasa - Zavisnost brzine zvuka u gasu od temperature gasa: v T = v 0 T[K] T 0 [K] = v 0 (273 + t)[k] 273[K] = 331 m s Ovde v 0 predstavlja brzinu zvuka na t=0 C, tj na T 0 =273K u tečnostima i čvrstim sredinama: v 0 = E ρ E N m 2 - moduo elastičnosti (čvrsta sredina) ili moduo stišljivosti (tečna sredina) 1 + t 273 Sredina - gasovi v 0 [m/s] Vazduh na 0 C 331 Vazduh na 20 C 343 Helijum 965 Vodonik 1248 Sredina - tečnosti Sredina čvrsta tela v 0 [m/s] Voda na 0 C 1402 Voda na 20 C 1482 Morska voda 1522 v 0 [m/s] Aluminijum 6420 Čelik 5941 Granit 6000
25 Jačina (intenzitet) zvuka objektivna veličina Vazduh se razređuje i zgušnjava u smeru širenja zvuka, te se na svakom mestu periodično menjaju gustina i pritisak vazduha Zvučni talasi dopiru i do uha, odnosno bubne opne u uhu, gde nastaje osećaj zvuka Pritisak vazduha fluktuira iznad i ispod atmosferskog kao harmonijska funkcija: p = p max sin ωt kx, amplituda pritiska: p max = ρv 0 ωψ 0 I W m 2 = 1 2 ρω2 ψ 2 0 v 0 I = p 2 max 2ρv 0 p p max Intenzitet zvučnog talasa srazmeran je kvadratu amplitude akustičkog pritiska
26 Čujnost prag čujnosti: I 0 = W m 2 (minimalna vrednost jačine zvuka koje ljudsko uho može da čuje na frekvenciji od 1000 Hz), L = 0 db granica bola: I B 1 W m 2 (gornja granica intenziteta zvuka koji ljudsko uho može da čuje na 1000 Hz određena je pojavom bola do koga dolazi zbog postojanja velikog pritiska na bubnu opnu), L = 120 db ljudsko uho, kao organ čula sluha ima logaritamsku osetljivost: L db = 10 log 10 I I 0 Dinamika (čujno područje) muzike je veća od dinamike govora! čujnost ili nivo zvuka y = log 10 x
27 - Kitovi mogu komunicirati na rastojanju od km, a pri tome ispuštaju najglasniji i najdublji zvuk koji može proizvesti neko živo biće Izmerena čujnost je 188 db - Najveći domet ljudskog razumljivog govora izmeren u normalnim uslovima je 180 m, dok slibo, tzv zviždeći jezik koji koriste stanovnici Kanarskih ostrva ima domet oko 8 km
28 Fiziološka jačina zvuka subjektivna jačina zvuka Iako skala u decibelima dobro odgovara subjektivnom osećaju promene jačine zvuka, zbog postojanja frekventne zavisnosti praga čujnosti i granice bola, nivo zvuka nije fiziološka veličina i ne može biti prava mera za subjektivni osećaj jačine Zato se uvodi nova fizička veličina koja se naziva subjektivna jačina zvuka, i njena jedinica koja se naziva fon Po definiciji, dva zvuka koja imaju jednak broj fona, za ljudsko uho izgledaju kao da su jednake jačine, bez obzira na vrednost njihovih nivoa zvuka, koji mogu biti različiti Na frekvenciji od 1000 Hz nivo zvuka u decibelima i subjektivna jačina zvuka u fonima se poklapaju, dok se za druge frekvencije, veza između decibela i fona određuje eksperimentalno, npr zvuk frekvencije 100 Hz se čuje tek kad mu je intenzitet 30 db, tj fiziološki je ekivalentan kao i zvuk frekvencije 1000 Hz jačine 0 db
29 Ultrazvuk Longitudinalni mehanički talasi ν > 20 khz Ultrazvuk se može proizvesti periodičnim elastičnim deformacijama: kristalnih dielektrika (npr kvarca SiO 2, turmalina, Senjetove soli); piezoelektričnim efektom to je pojava da se kristali pod dejstvom pritiska, tj mehaničkim deformacijama, sabijanjem ili istezanjem, polarizuju i u njima se javlja električno polje Takođe je moguć i obrnut efekat, da se kristali deformišu, kad na njih deluje visokofrekventno električno polje Ukoliko je potrebno da se sonda ponaša kao emiter ultrazvuka, ona se postavi u električno polje pri čemu površina kristala počinje da vibrira određenom ferkvencijom, oscilacije površine sonde se prenose na okolinu, tj sonda generiše longitudinalne oscilacije sredine - ultrazvuk Ako je potrebno da sonda bude prijemnik ultrazvuka, ultrazvučno polje izaziva da površina sonde osciluje stvarajući napon na njenim krajevima koji zavisi od amplitude i frekvencije ultrazvuka kristalnih feromagnetika (npr gvožđa, nikla, nekih keramika); efektom magnetostrikcije pod delovanjem jakog magnetnog polja javlja se deformacija feromagnetika pri čemu se stvaraju ultrazvučni talasi
30 Zbog relativno visoke frekvencije, tj male talasne dužine (10-7 m do 10-2 m), ultrazvuk se može usmeriti u određenom pravcu dobiti ultrazvučni snop, i na činjenici da se ultrazvuk širi gotovo pravolinijski jer je difrakcija neznatna, temelje se brojne primene ultrazvuka : 1Primena u medicini (u dijagnostici, merenju protoka krvi u arterijama) 2Primena u tehnici i nauci (za mehaničku obradu tvrdih materijala rezanje, bušenje itd, za određivanje nehomogenosti u materijalima, detektovanje šupljina u metalnim predmetima, za merenje dubina i detektovanje podvodnih predmeta) Apsorpcija u vodi mu je mnogo manja nego zvuka! U okeanografiji ultrazvuk se koristi za merenja dubina i ispitivanja okeanskog dna Ratni brodovi emituju i registruju ultrazvučne talase radi otkrivanja podmornica, što remeti sonarni sistem delfina!
31 Doplerov efekat izvor se kreće, prijemnik miruje Izvor emituje zvuk frekvencije ν 0 i kreće se brzinom v i, a v 0 je brzina prostiranja zvuka kroz posmatranu sredinu Prijemnik miruje - Kad se izvor približava prijemniku P, za vreme od jednog perioda T, talas pređe udaljenost λ = v 0 T, a izvor se pomakne za v i T, pa se zato talasna dužina skrati za v i T Prijemnik registruje zvuk manje talasne dužine λ = λ v i T, dakle, prijemnik detektuje veću frekvenciju od one koju izvor emituje (jer su se talasni frontovi deformisali, više nisu koncentrične sfere) - Kad se izvor talasa kreće od prijemnika P, λ koju prijemnik registruje je veća za isti iznos, λ = λ + v i T, prijemnik detektuje manju frekvenciju od one koju izvor emituje Stacionaran izvor frekvencije ν 0 duža λ jer je talasni front razređen, dakle - niža frekvencija zvuka P P v i vg fdi v i U opštem slučaju: ν = v 0 λ = v 0 λ v i T = v 0 v 0 T v i T = v 0 1 v 0 v i T Svi posmatrači čuju istu frekvenciju ν 0 λ λ λ manja λ jer je talasni front gušći, dakle - viša frekvencija zvuka ν = v 0 v 0 v i ν 0
32 Doplerov efekat prijemnik se kreće, izvor miruje - Nepokretni izvor (I) emituje zvuk frekvencije ν 0 Rastojanje između linija talasnog fronta je ekvidistantno i jednako talasnoj dužini emitovanog signala, λ = v 0 ν 0, gde je v 0 brzina prostiranja zvuka kroz posmatranu sredinu Prijemnik (P) se kreće brzinom v p - Frekvencija koju opaža P je jednaka brzini kojom P nailazi na talasne frontove Kad P miruje, broj talasnih frontova koje P izbroji u jedinici vremena je jednak frekvenciji ν 0 = 1 T = v 0 λ ν = v 0 ± v p λ v i = 0 v p v 0 I v P 0 - Kad se prijemnik kreće prema izvoru brzinom v p, broj talasnih frontova na koje naiđe u jedinici vremena se poveća, i prijemnik detektuje veću frekvenciju jer se brzine talasa i prijemnika sabiraju U suprotnom, ako se prijemnik udaljava od izvora brzinom v p, broj talasnih frontova na koje naiđe u jedinici vremena je manji, pa prijemnik detektuje manju frekvenciju jer se brzine talasa i prijemnika oduzimaju: v 0 ± v p = v 0 ± v p v 0 ν 0 ν = v 0 ν 0
33 Doplerov efekat u opštem slučaju Doplerov efekat je pojava kojoj podležu svi talasi, mehanički i elektromagnetni Ima široku primenu u različitim oblastima, od istraživanja svemira do policijskog radara kojima se utvrđuje prekoračenje dozvoljene brzine kretanja ili pokretnih vrata na samoposlugama, čiji su zvučni detektori osetljivi na kretanje Ukoliko su i izvor i prijemnik talasa nepomični, onda prijemnik registruje zvuk iste frekvencije koju je izvor emitovao Ukoliko postoji relativno kretanje izvora i prijemnika, prijemnik će registrovati izmenjenu frekvenciju u odnosu na emitovanu! ν = v 0 ± v p v 0 v i ν 0 ν frekvencija koju registruje prijemnik (detektor) ν 0 frekvencija koju emituje izvor v 0 brzina zvuka u datoj sredini v p brzina prijemnika (detektor) v i brzina izvora (+) prijemnik ka izvoru, (-) prijemnik od izvora (+) Izvor od prijemnika, (-) izvor ka prijemniku
34 Šišmiš može, ne samo uočiti noćnog leptira u potpunom mraku, već mu može odrediti i relativnu brzinu, kako bi ga uhvatio Kako radi detekcioni sistem šišmiša i kako noćni leptir može uočiti da ga šišmiš lovi, kako bi pokušao izbeći katastrofu? Šišmiši se kreću kroz prostor i traže plen na način da emituju i potom detektuju reflektovane ultrazvučne talase, frekvencije oko 83 khz Nakon što je zvuk emitovan, kroz šišmiševe nozdrve, može se reflektovati od noćnog leptira i vratiti u šišmiševe uši Kretanje šišmiša i noćnog leptira uzrokuju da se frekvencija koju šišmiš čuje razlikuje za nekoliko khz od emitovane Šišmiš automatski prevede ovu razliku u relativnu brzinu noćnog leptira prema sebi, i tako ga pokuša locirati Neki noćni leptiri izbegnu biti uhvaćeni tako što emituju svoje ultrazvučne talase pokušavajući time zbuniti šišmiša
35 Seizmički talasi (talasi u Zemljinom omotaču) Tektonski poremećaji u zemljinoj kori (hipocentru) na dubini H žarišnoj dubini Ako H < 70 km zemljotres je plitak Oblast na vertikalnoj projekciji žarišta na površinu zemlje zove se epicentar Rastojanje objekta od epicentra - R e Građa Zemlje - unutrašnje jezgro - poluprečnika km, od gvožđa i nikla, koje je zbog ogromnog pritiska u čvrstom stanju; - spoljašnje jezgro - debljine oko km, od gvožđa i nikla u tečnom stanju; - plašt - debljine oko km, od čvrstih silikatnih stena; - kora - debljine 6 do 40 km, od silikatnih stena
36 talasni front pukotina Pojava zemljotresa registruje se seizmografima to je matematičko klatno koje, kada se Zemlja trese, usled postojanja inercije ne prati kretanje rama na kome je klatno obešeno, a pisaljka na kugli beleži odstupanja od pravca dobija se seizmogram, iz kog se mogu odrediti važne karakteristike zemljotresa - Vrste seizmičkih talasa: 1 zapreminski talasi - prostiru se kroz Zemljinu unutrašnjost: - "P" (engl push, lat primus), primarni, podužni, longitudinalni, talasi kompresije brzine v = 7-8 km/s; -"S" (engl shake, lat secundus), sekundarni, transverzalni, talasi smicanja brzine v = 4-45 km/s 2 površinski talasi ili L (long) talasi: Loveovi i Rejlijevi talasi Površinski talasi nastaju na slobodnoj površini čvrstog, elastičnog prostora, slično gravitacionim talasima na površini neke tečnosti pod uticajem vetra Brzina Rejlijevih talasa je manja, a Laveovih uporediva sa brzinom "S" talasa
37 Zapreminski P talasi Površinski L talasi Zapreminski S talasi Površinski R talasi
38 Za međusobno upoređivanje energije i učinka zemljotresa koriste se dve skale, Rihterova i Merkalijeva 1 Rihterova skala je skala u kojoj se zemljotresi razvrstavaju prema vrednosti magnitude Magnituda je mera količine energije oslobođene u hipocentru To je broj koji određuje ukupnu sopstvenu energiju zemljotresa, a veza između magnitude (M) i energije zemljotresa (E): log E = α + βm (α = 4 4, β = 1 5) Magnituda ne zavisi od dubine hipocentra!
39 2 Najpoznatija skala makroseizmičkih intenziteta je modifikovana Merkalijeva skala Makroseizmički intenzitet je mera učinka energije oslobođene u hipocentru, u nekoj tački na površini Zemlje On označava meru povredljivosti građevinskih objekata, oštećenja tla i reakcije čoveka Zavisi od magnitude ali i od dubine hipocentra, epicentralne udaljenosti, geološke građe, mehanizma nastanka zemljotresa u hipocentru itd
40 Zapisi ubrzanja tla u toku vremena akcelerogrami, koji se registruju pomoću uređaja akcelerografa Mada zemljotres izaziva prinudna pomeranja konstrukcija, njegovi efekti se najčešće opisuju preko ubrzanja mase konstrukcije Za ocenu efekata zemljotresa na konstrukcije: maksimalno registrovano ubrzanje tla, a g, trajanje jakog dela zemljotresa t D, predominantni period oscilovanja tla T g, brzina tla v D i pomeranje tla d D
41 max ubrzanje tla a g u zavisnosti od žarišnog rastojanja R max ubrzanje tla a g u zavisnosti od intenziteta I predominantni period oscilovanja tla T g u zavisnosti od žarišnog rastojanja R Slično rezonanciji u samom tlu, rezonantni efekti javljaju se i na samoj građevini Pošto ukopani objekti, npr zgrade osciluju kao štapovi učvršćeni na jednom kraju: ν n = (2n + 1) v 4L ukoliko se istaknute oblasti u spektru već filtriranih seizmičkih talasa poklope sa sopstvenim rezonantnim frekvencijama zgrada, doći će do izrazite rezonance koja dovodi do velike amplitude prinudnih oscilacija koja najčešće izaziva velika oštećenja Najčešće je spektar seizmičkih talasa upravo takav da je najveća količina energije skoncentrisana u oblasti niskih frekvencija, što znači da su sa seizmičke tačke gledišta generalno ugroženiji objekti veće visine
42 Reference Deo celokupnog materijala sa slajdova je preuzet iz više kurseva opšte fizike: dr sc Damir Lelas, materijal sa predavanja 2008 (Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Splitu) dr Jugoslav Karamarković, Fizika, Univerzitet u Nišu, Građevinsko - arhitektonski fakultet, 2005 Nataša Kadelburg, Vesna Rapaić, Fizika 3, udžbenik za III razred Matematičke gimnazije, Krug Beograd 2011 doc dr Selena Grujić, materijal sa predavanja (, Univerzitet u Novom Sadu) Alendar Vanja, Projektovanje seizmički otpornih armiranobetonskih konstrukcija kroz primere, skripta (Građevinski fakultet, Beograd, 2004)
Oscilacije (podsetnik)
Oscilacije (podsetnik) -Oscilacije prestavljaju periodično ponavljanje određene fizičke veličine u vremenu. -U mehanici telo osciluje ako periodično prolazi kroz iste položaje tj. kretanje se ponavlja.
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραAntene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
Διαβάστε περισσότεραFizički parametri radne i životne sredine Prof. dr Dragan Cvetković FIZIČKI KONCEPT BUKE. Fizički koncept buke
FIZIČKI KONCEPT BUKE Milonska, ovoplanetarna ljudska populacija pod bremenom decibelskih okova, zavisno podređena konzumiranju užitaka u tehnoloških revolucija, hita po umirujuću u terapiju inženjerske
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραRad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet
Rad, snaga, energija Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad i energija Da bi rad bio izvršen neophodno je postojanje sile. Sila vrši rad: Pri pomjeranju tijela sa jednog mjesta na drugo Pri
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότερα1 Brzina longitudinalnih talasa u fluidima
M. Tadić, Predavanja iz Fizike 1, ETF, grupa P3, XIV predavanje, 017. 1 Brzina longitudinalnih talasa u fluidima Zbog nepostojanja naprezanja na smianje u dubini fluida (tečnosti ili gasa), u fluidima
Διαβάστε περισσότερα7. POJAVE PRI PROSTIRANJU ZVUKA U VAZDUHU
AKUSTIKA - TEMA 7: Pojave pri prostiranju zvuka u vazduhu 105 7. POJAVE PRI PROSTIRANJU ZVUKA U VAZDUHU 7.1 Uvod Na sudbinu zvučnog talasa kada krene od izvora, a time i na strukturu zvučnog polja, utiču
Διαβάστε περισσότεραSlika 9.1: Formiranje više talasa na vodi.
Glava 9 Talasi Prve predstave o talasnom kretanju se obično vezuju za formiranje talasa izazvano bacanjem kamena u vodu. Tom prilikom se lako uočava da se poremećaj, koji je izazvao kamen, širi cirkularno
Διαβάστε περισσότεραSlika 4.1: Formiranje više talasa na vodi.
Glava 4 Talasi Prve predstave o talasnom kretanju se obično vezuju za formiranje talasa izazvano bacanjem kamena u vodu. Tom prilikom se lako uočava da se poremećaj, koji je izazvao kamen, širi cirkularno
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότερα10. Predavanje. January 15, 2017
10. Predavanje January 15, 2017 1 Osnovi akustike Akustika je nauka o zvuku. Bavi se zvukom kao fizičkom pojavom (oscilovanje gustine materije ili oscilovanje materijalnih čestica), kao i stimulisanim
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότερα( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραKvantna optika Toplotno zračenje Apsorpciona sposobnost tela je sposobnost apsorbovanja energije zračenja iz intervala l, l+ l na površini tela ds za vreme dt. Apsorpciona moć tela je sposobnost apsorbovanja
Διαβάστε περισσότεραKVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραUZDUŽNA DINAMIKA VOZILA
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti
MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom
Διαβάστε περισσότεραOTPORNOST MATERIJALA
3/8/03 OTPORNOST ATERIJALA Naponi ANALIZA NAPONA Jedinica u Si-sistemu je Paskal (Pa) Pa=N/m Pa=0 6 Pa GPa=0 9 Pa F (N) kn/cm =0 Pa N/mm =Pa Jedinična površina (m ) U tečnostima pritisak jedinica bar=0
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραOsnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A
Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit 1..014. VARIJANTA A Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. A C 1.1. Tri naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραn F Δ s= F d s [ J ] =m g h Kinetičku energiju tijelo posjeduje usljed kretanja na nekom putu. zatranslaciju: E k = (m v² ) 2 za rotaciju: E k
1. Definisati mehanički rad, snagu, energiju i napisati formule u slučaju translacije i rotacije. Rad se određuje proizvodom sile koja djeluje na tijelo i rastojanja koje tijelo pređe usljed djelovanja
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραTERMALNOG ZRAČENJA. Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine. Ž. Barbarić, MS1-TS 1
OSNOVNI ZAKONI TERMALNOG ZRAČENJA Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine Ž. Barbarić, MS1-TS 1 Plankon zakon zračenja Svako telo čija je temperatura
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραULTRAZVUK U MEDICINI. Vera Gal. ultrazvuk - vera gal 1
ULTRAZVUK U MEDICINI Vera Gal ultrazvuk - vera gal 1 talasi Zvuni talasi su mehaniki talasi kod kojih se periodino menja pritisak.za postojanje zvuka neophodna je sredina u kojoj se on prostire. Može se
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραUniverzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika
Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότεραVEŽBA BR. 3 ODREĐIVANJE MODULA ELASTIČNOSTI
VEŽBA BR. 3 ODREĐIVANJE MODULA ELASTIČNOSTI Za MODUL ELASTIČNOSTI je vezan HUKOV ZAKON Hukov zakon je dat izrazom R E MPa R napon ε jedinično izduženje E modul elastičnosti Modul elastičnosti (E) predstavlja
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραSPEKTROSKOPIJA SPEKTROSKOPIJA
Spektroskopija je proučavanje interakcija elektromagnetnog zraka (EMZ) sa materijom. Elektromagnetno zračenje Proces koji se odigrava Talasna dužina (m) Energija (J) Frekvencija (Hz) γ-zračenje Nuklearni
Διαβάστε περισσότεραFunkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.
OT3OS1 7.11.217. Definicije Funkcija prenosa Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k Y z X z k Z y n Z h n Z x n Y z H z X z H z H z n h
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Διαβάστε περισσότεραElektrodinamika 2. zadaci sa prošlih rokova, emineter.wordpress.com
Elektrodinamika zadaci sa prošlih rokova, emineter.wordpress.com Pismeni ispit, 5. jul 016. 1. Kružnica radijusa R deli ravan u kojoj se nalazi na dve oblasti. Unutrašnja oblast se održava na nultom potencijalu,
Διαβάστε περισσότεραKVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako izgleda
Διαβάστε περισσότεραINŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50
INŽENJERSTVO NAFTE I GASA Tehnologija bušenja II 2. vežbe 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50 Proračuni trajektorija koso-usmerenih bušotina 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 2 of 50 Proračun
Διαβάστε περισσότεραPonašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραRAD, SNAGA I ENERGIJA
RAD, SNAGA I ENERGIJA SADRŢAJ 1. MEHANIĈKI RAD SILE 2. SNAGA 3. MEHANIĈKA ENERGIJA a) Kinetiĉka energija b) Potencijalna energija c) Ukupna energija d) Rad kao mera za promenu energije 4. ZAKON ODRŢANJA
Διαβάστε περισσότερα5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Διαβάστε περισσότεραZnačenje indeksa. Konvencija o predznaku napona
* Opšte stanje napona Tenzor napona Značenje indeksa Normalni napon: indeksi pokazuju površinu na koju djeluje. Tangencijalni napon: prvi indeks pokazuje površinu na koju napon djeluje, a drugi pravac
Διαβάστε περισσότεραUZDUŽNA DINAMIKA VOZILA
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότερα3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
Διαβάστε περισσότεραPonašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA
Διαβάστε περισσότεραSistem sučeljnih sila
Sistm sučljnih sila Gomtrijski i analitički način slaganja sila, projkcija sil na osu i na ravan, uslovi ravnotž Sistm sučljnih sila Za sistm sila s kaž da j sučljni ukoliko sil imaju zajdničku napadnu
Διαβάστε περισσότεραGravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa
Claudius Ptolemeus (100-170) - geocentrični sustav Nikola Kopernik (1473-1543) - heliocentrični sustav Tycho Brahe (1546-1601) precizno bilježio putanje nebeskih tijela 1600. Johannes Kepler (1571-1630)
Διαβάστε περισσότερα7. MEHANIČKI VALOVI I ZVUK
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET SARAJEVO INŽENJERSKA FIZIKA I 7. MEHANIČKI VALOVI I ZVUK 7.1 Prostiranje valova u elastičnoj sredini Ako se na jednom mjestu elastične sredine (čvrste, tečne ili plinovite) izazovu
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότεραMašinsko učenje. Regresija.
Mašinsko učenje. Regresija. Danijela Petrović May 17, 2016 Uvod Problem predviđanja vrednosti neprekidnog atributa neke instance na osnovu vrednosti njenih drugih atributa. Uvod Problem predviđanja vrednosti
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραAPROKSIMACIJA FUNKCIJA
APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότερα