U L U L U N U N. metoda

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "U L U L U N U N. metoda"

Transcript

1 Zadatak (Boško, gmnazja) Kad se jakost struje, kroz zavojncu koja ma zavoja, jednolko poveća od 3 A do 9 A tok magnetskog polja kroz nju se promjen od mwb do mwb tjekom 3 sekunde. Kolka je nduktvnost zavojnce nducran napon u zavojnc? Rješenje N =, = 3 A, = 9 A, Ф = mwb =. Wb, Ф =. Wb, = 3 s, =?, =? Samondukcjom nazvamo pojavu nducranog napona u vodču pr promjen jakost struje koja njme teče. nducran napon samondukcje razmjeran je s brznom promjene jakost struje: = =, gdje je nduktvnost zavojnce koja ovs o njeznom oblku, velčn te svojstvu sredstva koje je spunjava. Napon koj se nducra u zavojnc (nducran napon, elektromotorna sla) s N zavoja razmjeran je brzn promjene magnetskog toka: Φ Φ N N Φ = =. Znak mnus označava da nducran napon daje nducranu struju takva smjera da njezno magnetsko polje nastoj ponštt promjenu magnetskog toka koja ju je prozvela. Računamo nduktvnost zavojnce. = Znak mnus u tm zrazma možemo zostavt jer Φ Φ nas zanma samo velčna napona, a ne njegov smjer. = N = metoda Φ N Φ = Φ Φ komparacje = N Φ Φ Φ Φ. Wb. Wb = N / = N = = 3 H. 9 A 3 A Računamo nducran napon u zavojnc..načca 9 A 3 A = = = 3 H = 6 V. 3 s.načca Φ Φ Φ. Wb. Wb = N = N = = 6 V. 3 s Vježba Kad se jakost struje, kroz zavojncu koja ma zavoja, jednolko poveća od A do 8 A tok magnetnog polja kroz nju se promjen od mwb do mwb tjekom 3 sekunde. Kolka je nduktvnost zavojnce nducran napon u zavojnc? 3 H, 6 V.

2 Zadatak (Branka, gmnazja) Kada jakost struje kroz zavojncu raste jednolko počevš od nule, brznom A/s, zavojncom protječe stalna elektrčna struja samondukcje jakost.5 A. Otpor zavojnce znos R =.5 Ω. Kolka je nduktvnost zavojnce? Rješenje A =, s s =.5 A, R =.5 Ω, =? Ako je otpor vodča uz stalnu temperaturu stalan, kažemo da za vodč vrjed Ohmov zakon = = R. R Samondukcjom nazvamo pojavu nducranog napona u vodču pr promjen jakost struje koja njme teče. nducran napon samondukcje razmjeran je s brznom promjene jakost struje: =, t gdje je nduktvnost zavojnce koja ovs o njeznom oblku, velčn te svojstvu sredstva koje je spunjava. Računamo nduktvnost zavojnce. = Znak mnus u zrazu možemo zostavt jer nas = t zanma samo velčna napona, a ne njegov smjer. = s R = s R metoda = s R komparacje.5.5 / s R A Ω = s R = = =.65 H = 6.5 mh. A s Vježba Kada jakost struje kroz zavojncu raste jednolko počevš od nule, brznom 4 A/s, zavojncom protječe stalna elektrčna struja samondukcje jakost A. Otpor zavojnce znos R =.5 Ω. Kolka je nduktvnost zavojnce? 6.5 mh. Zadatak 3 (Branka, gmnazja) Kružn okvr, polumjera r = 4 cm, napravljen je od bakrene žce promjera d = mm. Okvr se nalaz u homogenom magnetskom polju čja ndukcja jednolko opada brznom mt/s, a slnce su okomte na ravnnu u kojoj se nalaz okvr. a) Kolk je nducran napona na okvru? b) Kolka je jakost struje koja protječe okvrom? (elektrčna otpornost bakra ρ =.7-6 Ω m) Rješenje 3 N = (okvr = jedan zavoj), r = 4 cm =.4 m, d = mm =. m, B mt T = =., s s ρ =.7-6 Ω m, =?, =? Ako je otpor vodča uz stalnu temperaturu stalan, kažemo da za vodč vrjed Ohmov zakon =. R Tok homogenoga magnetskog polja kroz površnu ploštne S, okomtu na smjer magnetske ndukcje B, jednak je umnošku magnetske ndukcje ploštne te površne: B S. Φ = Napon koj se nducra u zavojnc (nducran napon) s N zavoja razmjeran je brzn promjene

3 magnetskog toka: Φ = N. t Znak mnus označava da nducran napon daje nducranu struju takva smjera da njezno magnetsko polje nastoj ponštt promjenu magnetskog toka koja ju je prozvela. Znak mnus u tom zrazu možemo zostavt ako nas zanma samo velčna napona, a ne njegov smjer. Φ = N. t Zakon elektrčnog otpora: Elektrčn otpor homogenog vodča u oblku žce razmjeran je njegovoj duljn l, a obrnuto razmjeran ploštn S presjeka žce. Kocjent razmjernost ρ zove se elektrčna otpornost materjala ovs samo o materjalu o njegovoj temperatur. a) Računamo nducran napona na okvru. Tok polja je l R = ρ. S Φ = B S, gdje se površna S kojom prolaz tok ne mjenja pa je prema tome Φ = B S metoda B S B Φ N N S N supsttucje = t = = t površna kruga polumjera r B T = N r π = (.4 m) π. = S = r t s π =. V = mv. b) Računamo kolka je jakost struje koja protječe okvrom. porabom Ohmovog zakona zakona elektrčnog otpora dobje se: = R metoda S l supsttucje = = l ρ l R = ρ ρ S S opseg okvra polumjera r je duljna žce l = r π d π 4 d π = površna presjeka žce promjera d znos S = ρ r π 4 d π d π d. V (. m) = = = = =.8 A. 8 ρ r π ρ r π ρ r 8.7 Ω m.4 m Vježba 3 Kružn okvr, polumjera r = 4 dm, napravljen je od bakrene žce promjera d =. cm. Okvr se nalaz u homogenom magnetskom polju čja ndukcja jednolko opada brznom mt/s, a slnce su okomte na ravnnu u kojoj se nalaz okvr. Kolk je nducran napona na okvru? mv. 3

4 Zadatak 4 (Jospa, studentca) Kroz horzontalno položen štap duljne. m prolaz elektrčna struja jakost 5 A. Štap se nalaz u horzontalnom magnetskom polju ndukcje.8 T, koje je okomto na smjer struje. a) Kolka je velčna sle kojom polje djeluje na štap? b) Kolka b bla sla da elektrčna struja ma smjer magnetskog polja? Rješenje 4 l =. m, = 5 A, B =.8 T, α = 9º, α = º, F =?, F =? Magnetska sla kojom magnetsko polje djeluje na vodč duljne l strujom jakost može se odredt z zraza F = B l s nα, gdje je α kut zmeñu smjera magnetskog polja smjera struje, a B magnetska ndukcja. a) Velčna sle kojom polje djeluje na štap znos: B α = 9 F = B l snα =.8 T 5 A. m sn 9 = sn 9 = =.8 T 5 A. m =.4 N. b) Velčna sle kojom polje djeluje na štap znos: α = F = B l snα =.8 T 5 A. m sn = sn = =.8 T 5 A. m = N. Vježba 4 Kroz horzontalno položen štap duljne.4 m prolaz elektrčna struja jakost 5 A. Štap se nalaz u horzontalnom magnetskom polju ndukcje.4 T, koje je okomto na smjer struje. Kolka je velčna sle kojom polje djeluje na štap?.4 N. Zadatak 5 (Tna, srednja škola) Na kojoj je udaljenost od tramvajske žce kojom teče struja A magnetsko polje jednako Zemljnu magnetskom polju? (H Z = 6 A/m) Rješenje 5 = A, H = H Z = 6 A/m, r =? Jakost magnetskog polja na udaljenost r od vodča kojm teče struja jakost znos: Računamo udaljenost r od tramvajske žce. H =. π r B 4

5 r A H = H = / r = = =.995 m = 99.5 cm. π r π r H π H A π 6 m Vježba 5 Na kojoj je udaljenost od tramvajske žce kojom teče struja. ka magnetsko polje jednako Zemljnu magnetskom polju? (H Z = 6 A/m) 99.5 cm. Zadatak 6 (Ante, tehnčka škola) Krug zmjenčne struje sastavljen je od zavojnce zanemarvog omskoga otpora nduktvnoga otpora 6 Ω te kondenzatora kapactvnoga otpora Ω. Kolko znos mpedancja ovoga strujnog kruga? Rješenje 6 R = Ω, R = 6 Ω, R C = Ω, Z =? Ako se u krugu zmjenčne struje nalaz serjsk spoj omskog, nduktvnog kapactvnog otpora mpedancja Z znos Z = R + ( R R C ), gdje je R omsk (radn) otpor, R nduktvn otpor, R C kapactvn otpor. R Buduć da je omsk otpor jednak nul, mpedancja Z strujnog kruga znos: Z = R + ( R R ) C Z = ( R R C ) Z = R R C = 6 Ω Ω = 4 Ω. R = Vježba 6 Krug zmjenčne struje sastavljen je od zavojnce zanemarvog omskoga otpora nduktvnoga otpora 7 Ω te kondenzatora kapactvnoga otpora 3 Ω. Kolko znos mpedancja ovoga strujnog kruga? 4 Ω. R R C Zadatak 7 (Ante, tehnčka škola) radoprjamnku se ugañanje frekvencje prjama ostvaruje pomoću C kruga u kojem su serjsk spojen zavojnca nduktvteta.8 µh kondenzator promjenljvoga kapacteta. z koju će se vrjednost kapacteta moć prmat program postaje koja emtra na 95 MHz? Rješenje 7 =.8 µh = 8-7 H, ν = 95 MHz = Hz, C =? Elektrčn ttrajn krug (C krug) je krug u kojem se nalaz veza kondenzatora zavojnce. Promjena napona jakost struje u ttrajnom krugu posljedca je odgovarajućh promjena zmeñu elektrčnog magnetskog polja. Frekvencja ovog ttranja ovs o kapactetu C kondenzatora nduktvtetu zavojnce te znos ν =. π C 5

6 Vrjednost kapacteta C uz koj će se moć prmat program postaje znos: ν = π C = π C = / 4 π C = π C ν ν ν 4 π C = / C = C = = ν 4 π 4 π ν π ν ( ) = = 3.5 F = 3.5 pf. 7 7 π H s Vježba 7 radoprjamnku se ugañanje frekvencje prjama ostvaruje pomoću C kruga u kojem su serjsk spojen zavojnca nduktvteta.4 µh kondenzator promjenljvoga kapacteta. z koju će se vrjednost kapacteta moć prmat program postaje koja emtra na 95 MHz? 7 pf. Zadatak 8 (Ante, tehnčka škola) Krug zmjenčne struje sastavljen je od serjskoga spoja otpornka omskoga otpora 3 Ω kondenzatora kapactvnoga otpora 4 Ω. Kolko znos mpedancja ovoga strujnoga kruga? Rješenje 8 R = 3 Ω, R C = 4 Ω, R = Ω, Z =? Ako se u krugu zmjenčne struje nalaz serjsk spoj omskog, nduktvnog kapactvnog otpora mpedancja Z znos Z = R + ( R R C ), gdje je R omsk (radn) otpor, R nduktvn otpor, R C kapactvn otpor. R Buduć da je nduktvn otpor jednak nul, mpedancja strujnog kruga znos: Z = R + ( R ) R C Z = R + ( R C ) Z = R + R C = R = R = 3 Ω + 4 Ω = 5 Ω. ( ) ( ) Vježba 8 Krug zmjenčne struje sastavljen je od serjskoga spoja otpornka omskoga otpora 6 Ω kondenzatora kapactvnoga otpora 8 Ω. Kolko znos mpedancja ovoga strujnoga kruga? kω. R C 6

7 Zadatak 9 (Ante, tehnčka škola) radoprjamnku se ugañanje frekvencje prjama ostvaruje pomoću C kruga u kojem je spojena zavojnca nduktvteta.6 µh kondenzator promjenljvoga kapcteta. Na kojoj će se frekvencj moć prmat program tm prjamnkom ako se vrjednost kapacteta postav na 3.5 pf? Rješenje 9 =.6 µh = 6-7 H, C = 3.5 pf = F, ν =? Elektrčn ttrajn krug (C krug) je krug u kojem se nalaz veza kondenzatora zavojnce. Promjena napona jakost struje u ttrajnom krugu posljedca je odgovarajućh promjena zmeñu elektrčnog magnetskog polja. Frekvencja ovog ttranja ovs o kapactetu kondenzatora nduktvtetu zavojnce te znos ν =. π C Računamo frekvencju ν na kojoj će se moć prmat program radoprjamnkom.. 6 ν = Hz Hz MHz. π C = 7 = = π 6 H 3.5 F Vježba 9 radoprjamnku se ugañanje frekvencje prjama ostvaruje pomoću C kruga u kojem je spojena zavojnca nduktvteta.3 µh kondenzator promjenljvoga kapcteta. Na kojoj će se frekvencj moć prmat program tm prjamnkom ako se vrjednost kapacteta postav na 7 pf? MHz. Zadatak 3 (Željko, srednja škola) Kroz zavojncu prključenu na stosmjern napon V prolaz struja A. Ako zavojncu prključmo na zmjenčn napon V, 5 Hz, struja je.5 A. Kolk je nduktvtet zavojnce? Rješenje 3 = V, = A, = V, ν = 5 Hz, =.5 A, =? Ako je otpor vodča stosmjerne struje uz stalnu temperaturu stalan, kažemo da za vodč vrjed Ohmov zakon = R =. R Jakost elektrčne struje razmjerna je s naponom. Ako su u strujn krug kružne frekvencje ω serjsk spojen otpornk omskog otpora R, zavojnca kocjenta samondukcje (nduktvteta) kondenzator kapacteta C možemo h zamjent ekvvalentnm otporom koj nazvamo mpedancjom označavamo slovom Z. Ohmov zakon za krug zmjenčne struje glas: Z = R + ω. C ω Z = = konst. Kada je zavojnca prključena na stosmjern napon njezn omsk otpor znos: R =. Kada je zavojnca prključena na zmjenčn napon mpedancja znos: 7

8 Z = R + ( ω) Z = + ( ω). z Ohmovog zakona za zmjenčn strujn krug dobje se: ( ) ( ) / Z = ( ) + ω = + ω = + ω = ( ) ( ) / ω = ω = ω = / ω = = [ ω = π ν ] ω ω V V = = =.6 66 H = 66.6 mh. π ν π 5 Hz.5 A A Vježba 3 Kroz zavojncu prključenu na stosmjern napon 4 V prolaz struja A. Ako zavojncu prključmo na zmjenčn napon V, 5 Hz, struja je.5 A. Kolk je nduktvtet zavojnce? 66.6 mh. Zadatak 3 (Marjana, srednja škola) Štap otpora. Ω gba se u magnetskom polju.5 T okomto na slnce. Kolka je brzna ako štapom dugm m teče struja. A? Rješenje 3 R =. Ω, B =.5 T, φ = 9, l = m, =. A, v =? Za mnoge vodče jakost struje kroz njh pr stalnoj temperatur razmjerna je naponu na njhovm krajevma. Ta se čnjenca nazva Ohmovm zakonom. =. R množak otpora trošla jakost elektrčne struje koja njme prolaz nazvamo padom napona na tom trošlu. = R. Ako se u magnetskom polju magnetske ndukcje B gba vodč duljne l brznom v, kojega smjer čn kut φ s vektorom magnetske ndukcje, onda se znos nducranog napona može odredt zrazom = B l v s nϕ. Buduć da štapom otpora R teče struja jakost, za nducran napon vrjed: = B l v snϕ metoda B l v snϕ = R B l v snϕ = R / = R komparacje B l snϕ R. A. Ω m mm v = =.. B l snϕ.5 T m sn 9 = = s s 8

9 Vježba 3 Štap otpora. Ω gba se u magnetskom polju.5 T okomto na slnce. Kolka je brzna ako štapom dugm 4 m teče struja. A? mm/s. Zadatak 3 (Ana, gmnazja) Kroz žcu koja se nalaz m znad tla prolaz struja jakost A. Kolko je magnetsko polje na tlu nastalo zbog prolaska elektrčne struje kroz žcu? (µ = 4 π -7 H/m) A. µ T B. 35 µ T C. 4 µ T D..3 µ T Rješenje 3 r = m, = A, φ = 9, µ = 4 π -7 H/m, B =? Za ravan je vodč kojm teče struja magnetska ndukcja u sredstvu relatvne permeablnost µ r dana zrazom B = µ µ r, π r gdje je r udaljenost točke u kojoj mjermo jakost polja do vodča, µ permeablnost vakuuma. Magnetsko polje znos: B = µ µ r 7 H A 5 π r B = µ = 4 π = T = π r m π m µ r za vakuum 6 = T = µ T. Odgovor je pod A. Vježba 3 Kroz žcu koja se nalaz m znad tla prolaz struja jakost A. Kolko je magnetsko polje na tlu nastalo zbog prolaska elektrčne struje kroz žcu? (µ = 4 π -7 H/m) A. A. µ T B. 35 µ T C. 4 µ T D..3 µ T Zadatak 33 (Ana, gmnazja) Zavojnca prozvod magnetsko polje od mt. Zavojnca ma namotaja po metru duljne. Kolko jaka struja prolaz zavojncom? (µ = 4 π -7 H/m) A.. A B..99 A C A D A Rješenje 33 B = mt = - T, N =, l = m, µ = 4 π -7 H/m, =? Neka je zavojnca vrlo dugačka ma N navoja na duljn l. Magnetsko polje B unutar zavojnce može se zrazt jednadžbom N B = µ µ r, l gdje su: N broj navoja zavojnce duljna zavojnce jakost elektrčne struje koja prolaz zavojncom µ permeablnost vakuuma µ r relatvna permeablnost. Jakost struje koja prolaz zavojncom znos: 9

10 N B = µ µ r N N l B l l B = µ B = µ / = = l l N µ za vakuum N µ µ r Odgovor je pod C. T m = = A. 7 H 4 π m Vježba 33 Zavojnca prozvod magnetsko polje od mt. Zavojnca ma 4 namotaja po metru duljne. Kolko jaka struja prolaz zavojncom? (µ = 4 π -7 H/m) A.. A B..99 A C A D A C. Zadatak 34 (Ana, gmnazja) akceleratoru čestca proton naboja e =.6-9 C ma kolčnu gbanja kgm/s gba se po kružnc polumjera km. Kolka je ndukcja magnetskog polja koje prozvod ovakvo gbanje? A. T B. T C. 3 T D. 4 T Rješenje 34 Q = e =.6-9 C, p = kgm/s, r = km = m, B =? Elektrčk nabjene čestce pomoću kojh se zvode nuklearne reakcje ubrzavaju se u akceleratorma. Tako prmjerce u cklotronu elektrčk nabjene čestce naboja Q mase m postžu brznu B Q r v =, m gdje je B magnetska ndukcja, a r polumjer kružne staze čestce. Kolčnu gbanja dnramo kao umnožak mase tjela njegove brzne. Kolčna gbanja je vektorska velčna. p = m v, p = m v kad računamo zno s. Računamo ndukcju magnetskog polja: B Q r B Q r m m v v = v = / B = p p m m Q r Q r B = B = = Q r e r p = m v p = m v p = m v Odgovor je pod C. 6 m 4.8 kg = s = 3 T. 9.6 C m Vježba 34 akceleratoru čestca proton naboja e =.6-9 C ma kolčnu gbanja kgm/s gba se po kružnc polumjera km. Kolka je ndukcja magnetskog polja koje prozvod ovakvo gbanje? A. T B. T C. 3 T D. 4 T C.

11 Zadatak 35 (Goga, gmnazja) Efektvna jakost zmjenčne elektrčne struje u krugu s otpornkom od 5 Ω znos 5 A. Kolka je maksmalna elektrčna struja kroz otpornk? A. 6.3 A B. 7.7 A C. 5.5 A D. 8 A Rješenje 35 R = 5 Ω, = 5 A, =? Efektvna vrjednost jakost zmjenčne struje jest ona jakost koju b morala mat stosmjerna struja stalne jakost koja u jednakom vremenu prozvede u nekom otpornku jednaku toplnu kao promatrana zmjenčna struja. Efektvna vrjednost zmjenčne struje je =,.77 =, gdje je maksmalna struja. Maksmalna elektrčna struja kroz otpornk je: = / = = = 5 A = 7.7 A. Odgovor je pod B. Vježba 35 Efektvna jakost zmjenčne elektrčne struje u krugu s otpornkom od 5 Ω znos A. Kolka je maksmalna elektrčna struja kroz otpornk? B. A..6 A B. 4.4 A C..5 A D. 6 A Zadatak 36 (Goga, gmnazja) Efektvna jakost zmjenčne elektrčne struje u krugu s otpornkom od 5 Ω znos 5 A. Kolk je maksmaln napon na otpornku? Rješenje 36 A. 5 V B. 37 V C. 354 V D. 38 V R = 5 Ω, = 5 A, =? Ako je otpor vodča uz stalnu temperaturu stalan, kažemo da za vodč vrjed Ohmov zakon = = R. R Efektvna vrjednost jakost zmjenčne struje jest ona jakost koju b morala mat stosmjerna struja stalne jakost koja u jednakom vremenu prozvede u nekom otpornku jednaku toplnu kao promatrana zmjenčna struja. Efektvna vrjednost zmjenčne struje je gdje je maksmalna struja. Efektvna vrjednost zmjenčnog napona je gdje je maksmaln napon. Maksmaln napon na otpornku je: =,.77 =, =,.77 =,

12 Odgovor je pod C. / = metoda = = supsttucje = R = R = R = R = 5 A 5 Ω = V 354 V. Vježba 36 Efektvna jakost zmjenčne elektrčne struje u krugu s otpornkom od Ω znos 5 A. Kolk je maksmaln napon na otpornku? C. A. 5 V B. 37 V C. 354 V D. 38 V Zadatak 37 (Goga, gmnazja) Žcom teče struja A u točk A stvara magnetno polje ndukcje µt. Ako struja promjen smjer, magnetno polje u točk A: A. ostaje jednako B. promjen smjer C. poraste dva puta D. smanj se dva puta. Rješenje 37 Magnetno polje ravnog vodča kojm teče struja prkazujemo magnetnm slncama koje maju oblk koncentrčnh kružnca sa sredštem u os vodča, a leže u ravnn okomtoj na vodč. Smjer magnetnog polja odreñujemo pravlom desne ruke: Obuhvatmo l žcu kojom prolaz struja dlanom desne ruke tako da palac pokazuje smjer struje, tada će savjen prst pokazvat smjer magnetnog polja. Struja ma smjer od nas ulaz u ravnnu crtnje. Odgovor je pod B. Struja ma smjer prema nama zlaz z ravnne crtnje Vježba 37 Žcom teče struja 5 A u točk A stvara magnetno polje ndukcje 4 µt. Ako struja promjen smjer, magnetno polje u točk A: A. ostaje jednako B. promjen smjer C. poraste dva puta D. smanj se dva puta. B. Zadatak 38 (vca, gmnazja) Proton ulet brznom 3 5 m/s u smjeru slnca homogenog vremensk nepromjenljvog magnetnog polja B =. T. (e =.6-9 C, masa protona m = kg). Putanja koju opsuje proton je:

13 A. pravac B. kružnca polumjera.6 cm C. kružnca polumjera 3. cm D. kružnca polumjera.75 cm. Rješenje 38 v = 3 5 m/s, α =, B =. T, Q = e =.6-9 C, m = kg, oblk putanje =? orentzova sla Ako se u magnetnom polju gba čestca naboja Q brznom v, onda polje djeluje na nju slom F = B v Q s nα, gdje je α kut zmeñu smjera magnetskog polja smjera gbanja čestce. Ako je α =, tada je sla F =. Nabjena čestca nastavt će svoje gbanje po pravcu u smjeru polja stalnom brznom po znosu smjeru. Buduć da proton ulet brznom v u smjeru slnca homogenog vremensk nepromjenljvog magnetnog polja, sla je nula, F = pa će se nastavt gbat po pravcu u smjeru polja stalnom brznom po znosu. Odgovor je pod A. Vježba 38 Proton ulet brznom 3 km/s u smjeru slnca homogenog vremensk nepromjenljvog magnetnog polja B = mt. (e =.6-9 C, masa protona m = kg). Putanja koju opsuje proton je: A. pravac B. kružnca polumjera.6 cm C. kružnca polumjera 3. cm D. kružnca polumjera.75 cm. A. Zadatak 39 (vca, gmnazja) Proton ulet brznom 3 5 m/s okomto na slnce homogenog vremensk nepromjenljvog magnetnog polja B =. T. (e =.6-9 C, masa protona m = kg). Putanja koju opsuje proton je: A. pravac B. kružnca polumjera.6 cm C. kružnca polumjera 3. cm D. kružnca polumjera.75 cm. Rješenje 39 v = 3 5 m/s, α = 9, B =. T, Q = e =.6-9 C, m = kg, r =? Da b se tjelo mase m gbalo po kružnc polumjera r, potrebno je da na nj djeluje centrpetalna sla koja ma smjer prema sredštu kružnce v Fcp = m. r orentzova sla Ako se u magnetnom polju gba čestca naboja Q brznom v, onda polje djeluje na nju slom F = B v Q s nα, gdje je α kut zmeñu smjera magnetnog polja smjera gbanja čestce. Ako je α = 9, tada se čestca gba po kružnc polumjera r jer je sla F stalno okomta na smjer brzne v. Ovdje sla magnetnog polja gra ulogu centrpetalne sle. Buduć da je ta sla okomta na put, ona ne obavlja rad, dakle ne povećava knetčku energju naboju već mu samo mjenja smjer brzne. Buduć da orentzova sla F koja djeluje na nabjenu čestcu Q u magnetnom polju B ma ulogu centrpetalne sle F cp, polumjer r kružnce možemo nać z odnosa: 3

14 v v r F = Fcp B v Q snα = m B v Q snα = m / r r B v Q snα 7 5 m.676 kg 3 m v r = = s =.57 m =.57 cm.6 cm. B Q snα 9. T.6 C sn 9 Odgovor je pod B. Vježba 39 Proton ulet brznom 3 km/s okomto na slnce homogenog vremensk nepromjenljvog magnetskog polja B = mt. (e =.6-9 C, masa protona m = kg). Putanja koju opsuje proton je: A. pravac B. kružnca polumjera.6 cm C. kružnca polumjera 3. cm D. kružnca polumjera.75 cm. B. Zadatak 4 (Tony, strukovna škola) Na krajevma vodča dugačkog. m stvor se razlka potencjala od V kada se gba stalnom brznom od 3. m/s okomto kroz homogeno magnetsko polje znosa B. Kolk je znos polja B? A. T B. 5 T C. T D. 5 T Rješenje 4 l =. m, = V, φ = 9, v = 3. m/s, B =? Razlku potencjala nazva se napon. Ako se u magnetskom polju magnetske ndukcje B gba vodč duljne l brznom v, kojega smjer čn kut φ s vektorom magnetske ndzkcje, onda se znos nducranog napona može odredt zrazom = B l v s nα. V = B l v snϕ = B l v snϕ / B = = = T. l v snϕ l v snϕ m. m 3. sn 9 s Odgovor je pod C. Vježba 4 Na krajevma vodča dugačkog.4 m stvor se razlka potencjala od 4 V kada se gba stalnom brznom od 3. m/s okomto kroz homogeno magnetsko polje znosa B. Kolk je znos polja B? A. T B. 5 T C. T D. 5 T C. 4

gdje je φ kut izmeñu smjera magnetnog polja i smjera struje, a B magnetna indukcija. sin B l

gdje je φ kut izmeñu smjera magnetnog polja i smjera struje, a B magnetna indukcija. sin B l Zadatak 4 (ony, trukovna škola) Kroz horzontalno položen štap duljne. m prolaz elektrčna truja. Štap e nalaz u horzontalnom magnetnom polju od.8 koje a mjerom truje zatvara kut od 3. Sla kojom polje djeluje

Διαβάστε περισσότερα

A) da B) ne C) ovisi o predznaku naboja. E) ovisi o količini naboja. Rezultat: B.

A) da B) ne C) ovisi o predznaku naboja. E) ovisi o količini naboja. Rezultat: B. Zadatak 0 (Jopa, rednja škola) Struja koja teče kroz ravnu žcu prozvod magnetko polje. A) da B) ne C) amo ukolko e žca gblje D) amo u nekm lučajevma E) amo u unutrašnjot žce. Rješenje 0 Magnetko polje

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 162 (Toon, tehnička škola) Proton prolazi dijelom prostora u kojem na njega djeluje homogeno magnetno polje.

Zadatak 162 (Toon, tehnička škola) Proton prolazi dijelom prostora u kojem na njega djeluje homogeno magnetno polje. Zadatak 161 (elx, tehnčka škola) Kroz zavojncu bez jezgre koja a 1 zavoja jenja se jakost struje od do 1 A. Kolka je projena agnetnog toka ako je nduktvtet zavojnce.1 H? Rješenje 161 N = 1, I 1 = A, I

Διαβάστε περισσότερα

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave THNIČKI FAKUTT SVUČIIŠTA U IJI Zavod za elekroenergek Sdj: Preddplomsk srčn sdj elekroehnke Kolegj: Osnove elekroehnke II Noselj kolegja: v. pred. mr.sc. Branka Dobraš, dpl. ng. el. Prjelazne pojave Osnove

Διαβάστε περισσότερα

Elektrodinamika ( ) ELEKTRODINAMIKA Q t l R = ρ R R R R = W = U I t P = U I

Elektrodinamika ( ) ELEKTRODINAMIKA Q t l R = ρ R R R R = W = U I t P = U I Elektrodinamika ELEKTRODINAMIKA Jakost električnog struje I definiramo kao količinu naboja Q koja u vremenu t prođe kroz presjek vodiča: Q I = t Gustoća struje J je omjer jakosti struje I i površine presjeka

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14. Pojmo:. Vektor se F (transacja). oment se (rotacja) Dnamka krutog tjea. do. oment tromost masa. Rad krutog tjea A 5. Knetka energja k 6. oment kona gbanja 7. u momenta kone gbanja momenta se f ( ) Gbanje

Διαβάστε περισσότερα

Vježba 081. ako zavojnicom teče struja jakosti 5 A? A. Rezultat: m

Vježba 081. ako zavojnicom teče struja jakosti 5 A? A. Rezultat: m Zadatak 8 (Marija, medicinska škola) Kolika je jakost magnetskog polja u unutrašnjosti zavojnice od 5 zavoja, dugačke 5 cm, ako zavojnicom teče struja jakosti A? ješenje 8 N = 5, l = 5 cm =.5 m, = A, H

Διαβάστε περισσότερα

Moguća i virtuelna pomjeranja

Moguća i virtuelna pomjeranja Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +

Διαβάστε περισσότερα

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK OGLEDNI PRIMJER ZADAAK Odredte dnamčke karakterstke odzv armranobetonskog okvra C-C prkazanog na slc s prpadajućom tlorsnom površnom, na zadanu uzbudu tjekom prve tr sekunde, ako je konstrukcja prje djelovanja

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema

Διαβάστε περισσότερα

Elektrodinamika

Elektrodinamika Elektrodinamika.. Gibanje električnog naboja u električnom polju.2. Električna struja.3. Električni otpor.4. Magnetska sila.5. Magnetsko polje električne struje.6. Magnetski tok.7. Elektromagnetska indukcija

Διαβάστε περισσότερα

Protok., tada je relativna brzina gibanja čestica fluida u odnosu na površinu w i., a protok Q je definiran izrazom Q= wnds = v u nds

Protok., tada je relativna brzina gibanja čestica fluida u odnosu na površinu w i., a protok Q je definiran izrazom Q= wnds = v u nds EHNIK FLUI I Što valja zapamtt 0 Protok olumensk protok l jenostao protok Q jest volumen čestca flua koje u jenčnom vremenu prođu kroz promatranu površnu orjentranu jenčnm vektorom normale n ko se čestce

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12.

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12. Pojmo:. Vekor sle F (ranslacja). omen sle (roacja) Dnamka kruog jela. do. omen romos masa. Rad kruog jela A 5. Kneka energja k 6. omen kolna gbanja L 7. u momena kolne gbanja momena sle L f ( ) Gbanje

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika krutog tijela. 14. dio

Dinamika krutog tijela. 14. dio Dnaka kutog tjela 14. do 1 Pojov: 1. Vekto sle F (tanslacja). Moent sle (otacja) 3. Moent toost asa 4. Rad kutog tjela A 5. Knetka enegja E k 6. Moent kolna gbanja 7. u oenta kolne gbanja oenta sle M (

Διαβάστε περισσότερα

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Otpornost R u kolu naizmjenične struje Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Ampèreova i Lorentzova sila zadatci za vježbu

Ampèreova i Lorentzova sila zadatci za vježbu Ampèreova i Lorentzova sila zadatci za vježbu Sila na vodič kojim prolazi električna struja 1. Kroz horizontalno položen štap duljine 0,2 m prolazi električna struja jakosti 15 A. Štap se nalazi u horizontalnom

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A

Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A Psmen spt z OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga ABC se oslanja pomoću dvje špke BD CE kao na slc desno. Špka BD, dužne 0.5 m, zrađena je od čelka (E AB 10 GPa) ma poprečn presjek od 500 mm.

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

Reverzibilni procesi

Reverzibilni procesi Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 7. KOMPLEKSNI BROJEVI 7. Opc pojmov Kompleksn brojev su sastavljen dva djela: Realnog djela (Re) magnarnog djela (Im) Promatrajmo broj a+ b = + 3 Realn do jednak je Re : Imagnarna jednca: = - l = (U elektrotehnc

Διαβάστε περισσότερα

Magnetsko polje ravnog vodiča, strujne petlje i zavojnice

Magnetsko polje ravnog vodiča, strujne petlje i zavojnice Magnetske i elektromagnetske pojave_intro Svojstva magneta, Zemljin magnetizam, Oerstedov pokus, magnetsko polje ravnog vodiča, strujne petlje i zavojnice, magnetska sila na vodič, Lorentzova sila, gibanje

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ), Vektorski identiteti ( ), Gauss, Stokes, Maxwell Saša Ilijić 21. listopada 2009. Saša Ilijić, predavanja FER/F2: Vektorski identiteti, nabla, Gauss, Stokes, Maxwell... (21. listopada 2009.) Skalarni i

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

ZADATCI S NATJECANJA

ZADATCI S NATJECANJA ZADATCI S NATJECANJA MAGNETIZAM 41. Na masenom spektrometru proučavamo radioaktivni materijal za kojeg znamo da se sastoji od mješavine 9U 35 9U. Atome materijala ioniziramo tako da im je naboj Q +e, ubrzavamo

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 161 (Igor, gimnazija) Koliki je promjer manganinske žice duge 31.4 m, kroz koju teče struja 0.8 A, ako je napon

Zadatak 161 (Igor, gimnazija) Koliki je promjer manganinske žice duge 31.4 m, kroz koju teče struja 0.8 A, ako je napon Zadatak 6 (gor, gimnazija) Koliki je promjer manganinske žice duge. m, kroz koju teče struja 0.8, ako je napon između krajeva 80 V? (električna otpornost manganina ρ = 0. 0-6 Ω m) ješenje 6 l =. m, = 0.8,

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

konst. Električni otpor

konst. Električni otpor Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku Elektrotehnički fakultet sijek Stručni studij Električni otpor hmov zakon Pri protjecanju struje kroz vodič pojavljuje se otpor. Georg Simon hm je ustanovio ovisnost

Διαβάστε περισσότερα

namotanih samo u jednom sloju. Krajevi zavojnice spojeni su s kondenzatorom kapaciteta 10 µf. Odredite naboj na kondenzatoru.

namotanih samo u jednom sloju. Krajevi zavojnice spojeni su s kondenzatorom kapaciteta 10 µf. Odredite naboj na kondenzatoru. Zadatak (Mira, ginazija) Dvaa ravni, paralelni vodičia eđusobno udaljeni 5 c teku struje.5 A i.5 A u isto sjeru. Na kojoj udaljenosti od prvog vodiča je agnetska indukcija jednaka nuli? ješenje r 5 c.5,.5

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Snage u kolima naizmjenične struje

Snage u kolima naizmjenične struje Snage u kolima naizmjenične struje U naizmjeničnim kolima struje i naponi su vremenski promjenljive veličine pa će i snaga koja se isporučuje potrošaču biti vremenski promjenljiva Ta snaga naziva se trenutna

Διαβάστε περισσότερα

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA. IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)

Διαβάστε περισσότερα

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

Mehatronika - Metode i Sklopovi za Povezivanje Senzora i Aktuatora. Sadržaj predavanja: 1. Operacijsko pojačalo

Mehatronika - Metode i Sklopovi za Povezivanje Senzora i Aktuatora. Sadržaj predavanja: 1. Operacijsko pojačalo Mehatronika - Metode i Sklopovi za Povezivanje Senzora i Aktuatora Sadržaj predavanja: 1. Operacijsko pojačalo Operacijsko Pojačalo Kod operacijsko pojačala izlazni napon je proporcionalan diferencijalu

Διαβάστε περισσότερα

Popis oznaka. Elektrotehnički fakultet Osijek Stručni studij. Osnove elektrotehnike I. A el A meh. a a 1 a 2 a v a v. a v. B 1n. B 1t. B 2t.

Popis oznaka. Elektrotehnički fakultet Osijek Stručni studij. Osnove elektrotehnike I. A el A meh. a a 1 a 2 a v a v. a v. B 1n. B 1t. B 2t. Popis oznaka A el A meh A a a 1 a 2 a a a x a y - rad u električnom dijelu sustaa [Ws] - mehanički rad; rad u mehaničkom dijelu sustaa [Nm], [J], [Ws] - mehanički rad [Nm], [J], [Ws] - polumjer kugle;

Διαβάστε περισσότερα

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje

Διαβάστε περισσότερα

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit 1..014. VARIJANTA A Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. A C 1.1. Tri naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

5 MAGNETIZAM I ELEKTROMAGNETIZAM

5 MAGNETIZAM I ELEKTROMAGNETIZAM MAGETIZAM I ELEKTROMAGETIZAM.1 Uvod u magnetizam.2 Magnetsko poje stanih magneta.3 Magnetsko poje eektrične struje.4 Magnetska indukcija. Magnetski tok i magnetska indukcija.6 Primjeri magnetske indukcije.7

Διαβάστε περισσότερα

3. ELEKTROMAGNETIKA. s S. a) b) c) Slika 3.1 Dvodimenzionalni prikaz magnetnog polja; a) Stalnog magneta, b) Ravnog provodnika, c) Solenoida.

3. ELEKTROMAGNETIKA. s S. a) b) c) Slika 3.1 Dvodimenzionalni prikaz magnetnog polja; a) Stalnog magneta, b) Ravnog provodnika, c) Solenoida. 3. ELEKTROMAGNETKA Elektromagnetka je oblast elektrotehnke u kojoj se proučavaju jednstvene elektromagnetne pojave. Magnetne pojave, kao elektrčne, uočene su davno. Međutm, tek početkom XX vjeka otkrvena

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni sklopovi pojačala sa bipolarnim tranzistorom

Osnovni sklopovi pojačala sa bipolarnim tranzistorom Osnovn sklopov pojačala sa bpolarnm tranzstorom Prrodno-matematčk fakultet u Nšu Departman za fzku dr Dejan S. Aleksd Elektronka dr Dejan S. Aleksd Elektronka - Pojačavač polarn tranzstor kao pojačavač

Διαβάστε περισσότερα

Rješenje 469. m = 200 g = 0.2 kg, v 0 = 5 m / s, h = 1.75 m, h 1 = 0.6 m, g = 9.81 m / s 2, E k =?

Rješenje 469. m = 200 g = 0.2 kg, v 0 = 5 m / s, h = 1.75 m, h 1 = 0.6 m, g = 9.81 m / s 2, E k =? Zadatak 469 (Davor, tehnička škola) Kuglicu mase 00 g izbacimo početnom brzinom 5 m / s sa visine.75 m. Koliko iznosi kinetička energija kuglice kada se nalazi na visini 0.6 m iznad tla? Zanemarite gubitak

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

mr. sc. Boris Ožanić, dipl. ing. SIGURNOST U PRIMJENI ELEKTRIČNE ENERGIJE Veleučilište u Karlovcu

mr. sc. Boris Ožanić, dipl. ing. SIGURNOST U PRIMJENI ELEKTRIČNE ENERGIJE Veleučilište u Karlovcu mr. sc. Boris Ožanić, dipl. ing. SIGURNOST U PRIMJENI ELEKTRIČNE ENERGIJE Veleučilište u Karlovcu Copyright Veleučilište u Karlovcu 016. ISBN: 978-953-7343-90-3 Izdavač: Veleučilište u Karlovcu Za izdavača:

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

θ a ukupna fluks se onda dobija sabiranjem ovih elementarnih flukseva, tj. njihovim integraljenjem.

θ a ukupna fluks se onda dobija sabiranjem ovih elementarnih flukseva, tj. njihovim integraljenjem. 4. Magnetski fluks i Faradejev zakon magnetske indukcije a) Magnetski fluks Ako je magnetsko polje kroz neku konturu površine θ homogeno (kao na lici 5), tada je fluks kroz tu konturu jednak Φ = = cosθ

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Aritmetički i geometrijski niz

Aritmetički i geometrijski niz Zadac sa prethodh prjemh spta z matematke a Beogradskom uverztetu Artmetčk geometrjsk z. Artmetčk z. 00. FF Zbr prvh dvadeset člaova artmetčkog za čj je prv čla, a razlka A) 0 B) C) D) 880 E) 878. 000.

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova Grupa A 29..206. agreb Prvi kolokvij Analognih sklopova i lektroničkih sklopova Kolokvij se vrednuje s ukupno 42 boda. rijednost pojedinog zadatka navedena je na kraju svakog zadatka.. a pojačalo na slici

Διαβάστε περισσότερα

Podsjetnik za državnu maturu iz fizike značenje formula

Podsjetnik za državnu maturu iz fizike značenje formula Podsjetnik za državnu maturu iz fizike značenje formula ukratko je objašnjeno značenje svih slova u formulama koje se dobiju uz ispit [u uglatim zagradama su SI mjerne jedinice] Kinetika v = brzina ( =

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA

RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA PRIBLIŽNI BROJ I GREŠKA tača vredost ekog broja X prblža vredost ekog broja X apsoluta greška Δ = X X graca apsolute greške (gorja graca) relatva greška X X

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Induktivno spregnuta kola

Induktivno spregnuta kola Induktivno spregnuta kola 13. januar 2016 Transformatori se koriste u elektroenergetskim sistemima za povišavanje i snižavanje napona, u elektronskim i komunikacionim kolima za promjenu napona i odvajanje

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Metoda najmanjih kvadrata

Metoda najmanjih kvadrata Metoda ajmajh kvadrata Moday, May 30, 011 Metoda ajmajh kvadrata (MNK) MNK smo već uvel u proučavaju leare korelacje; gdje smo tražl da suma kvadrata odstupaja ekspermetalh točaka od pravca koj h a ajbolj

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnčk fakultet unverzteta u Beogradu 6.maj 8. Odsek za Softversko nžnjerstvo Performanse računarskh sstema Drug kolokvjum Predmetn nastavnk: dr Jelca Protć (35) a) () Posmatra se segment od N uzastonh

Διαβάστε περισσότερα

Elektron u magnetskom polju

Elektron u magnetskom polju Quantum mechanics 1 - Lecture 13 UJJS, Dept. of Physics, Osijek 4. lipnja 2013. Sadržaj 1 Bohrov magneton Stern-Gerlachov pokus Vrtnja elektrona u magnetskom polju 2 Nuklearna magnetska rezonancija (NMR)

Διαβάστε περισσότερα

gdje je E k, max kinetička energija izbijenog elektrona, a W izlazni rad. Formula se može i ovako napisati: c

gdje je E k, max kinetička energija izbijenog elektrona, a W izlazni rad. Formula se može i ovako napisati: c Zadata (Maro, gnazja) Cezjev ploč obajao eletroagnet zračenje valne dljne 450 n. Kola je razla potenjala potrebna za zatavljanje eje eletrona z ploče? Izlazn rad za ezj zno ev. (Planova ontanta h 6.66

Διαβάστε περισσότερα

FUNKCIJE UTJECAJA I UTJECAJNE LINIJE

FUNKCIJE UTJECAJA I UTJECAJNE LINIJE FUNKCIJE UTJECJ I UTJECJNE LINIJE Funkcje ujecaja ujecajne lnje korse se kod proračuna konsrukcja na djelovanje pokrenh operećenja. Zadaak: odred onaj položaj pokrenog operećenja koj će da najnepovoljnj

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

2 / U t U t R m c t m c ( t t 2 1) 2. J 1 kg 4186 ( ) kg K

2 / U t U t R m c t m c ( t t 2 1) 2. J 1 kg 4186 ( ) kg K Zadatak 04 (edrana, gimnazija) Koiki mora biti otpor žice eektričnog kuhaa kojim itra vode temperature 0 C može za 8 minuta zavreti? Kuhao je prikjučeno na 0, a topinski kapacitet vode iznosi 486 kj/kgk

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

Elektricitet i magnetizam. 2. Magnetizam

Elektricitet i magnetizam. 2. Magnetizam 2. Magnetizam Od Oersteda do Einsteina Zimi 1819/1820 Oersted je održao predavanja iz kolegija Elektricitet, galvanizam i magnetizam U to vrijeme izgledalo je kao da elektricitet i magnetizam nemaju ništa

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTRODINAMIKA ELEMENTI STRUJNOG KRUGA IZVOR ELEKTRIČNE ENERGIJE

ELEKTRODINAMIKA ELEMENTI STRUJNOG KRUGA IZVOR ELEKTRIČNE ENERGIJE ELEKTRODINAMIKA ELEKTRIČNA STRUJA I PRIPADNE POJAVE ELEMENTI STRUJNOG KRUGA Strujni krug je sastavljen od: izvora u kojemu se neki oblik energije pretvara u električnu energiju, spojnih vodiča i trošila

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

Kinematika rotacionog kretanja

Kinematika rotacionog kretanja Knematka rotaconog kretanja Tjelo rotra kada e ve tačke tjela kreću po kružnm putanjama čj centr leže na o rotacje. Rotacono kretanje kod kojeg je tangencjalna brzna kontantna nazva e unformno kružno kretanje.

Διαβάστε περισσότερα

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom: Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTRIČNO I MAGNETNO POLJE

ELEKTRIČNO I MAGNETNO POLJE ELEKTRIČNO I MAGNETNO POLJE Elektroni u mirovanju elektrostatika elektrostatska polja/sile dielektričnost ε 0 Elektroni u gibanju elektrodinamika magnetska polja/sile permeabilnost µ 0 Elektromagnetski

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja Trgnmetrjsk blk kmpleksng brja Da se pdsetm: Kmpleksn brj je blka je realn de, je magnarn de kmpleksng brja, - je magnarna jednca, ( Dva kmpleksna brja su jednaka ak je Za brj _ je knjugvan kmpleksan brj.

Διαβάστε περισσότερα

Priprema za državnu maturu

Priprema za državnu maturu Priprema za državnu maturu E L E K T R I Č N A S T R U J A 1. Poprečnim presjekom vodiča za 0,1 s proteče 3,125 10¹⁴ elektrona. Kolika je jakost struje koja teče vodičem? A. 0,5 ma B. 5 ma C. 0,5 A D.

Διαβάστε περισσότερα

5. Koliki naboj treba dati kugli mase 1 kg da ona lebdi ispod kugle s nabojem 0,07 µc na udaljenosti 5 cm?

5. Koliki naboj treba dati kugli mase 1 kg da ona lebdi ispod kugle s nabojem 0,07 µc na udaljenosti 5 cm? Coulombov zakon 1. Metalna kugla polumjera R = 10 cm nabijena je plošnom gustoćom naboja σ = 7, 95 nc/m 2. Kolika je razlika izmedu broja protona i broja elektrona u kugli? 2. Koliki je omjer gravitacijske

Διαβάστε περισσότερα

l = l = 0, 2 m; l = 0,1 m; d = d = 10 cm; S = S = S = S = 5 cm Slika1.

l = l = 0, 2 m; l = 0,1 m; d = d = 10 cm; S = S = S = S = 5 cm Slika1. . U zračnom rasporu d magnetnog kruga prema slici akumulirana je energija od,8 mj. Odrediti: a. Struju I; b. Magnetnu energiju akumuliranu u zračnom rasporu d ; Poznato je: l = l =, m; l =, m; d = d =

Διαβάστε περισσότερα

Izbor prenosnih odnosa teretnog vozila - primer

Izbor prenosnih odnosa teretnog vozila - primer FTN No Sad Katedra za motore ozla Teorja kretanja drumskh ozla Izbor prenosnh odnosa Izbor prenosnh odnosa teretnog ozla - prmer ata je karakterstka dzel motora MG OM 906 LA (Izor: http://www.dmg-dusburg.de/html/d_c_om906la.html)

Διαβάστε περισσότερα

4. Koliki naboj treba dati kugli mase 1 kg da ona lebdi ispod kugle s nabojem 0,07 µc na udaljenosti 5 cm?

4. Koliki naboj treba dati kugli mase 1 kg da ona lebdi ispod kugle s nabojem 0,07 µc na udaljenosti 5 cm? 1 Coulombov zakon 1. Koliki je omjer gravitacijske i elektrostatske sile izmedu dva elektrona? m e = 9, 11 10 31 kg 2. Na kojoj će udaljenosti u zraku odbojna sila izmedu dvaju jednakih naboja q 1 = q

Διαβάστε περισσότερα