PITANJA IZ DELA ASTRONOMIJA

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "PITANJA IZ DELA ASTRONOMIJA"

Transcript

1 PITANJA ZA PRIJEMNI ISPIT IZ ASTRONOMIJE SA ASTROFIZIKOM PITANJA IZ DELA ASTRONOMIJA 1. Koordinatni sistemi koji se koriste u astronomiji su: a) Pitagorin koordinatni sistem b) nebeski ekvatorski i galaktički koordinatni sistem c) Ptolomejev koordinatni sistem 2. U toku godine Sunce se prividno kreće među zvezdama po: a) ekvatoru b) meridijanu c) ekliptici 3. Posledica Keplerovog drugog zakona o kretanju planeta (zakon jednakih površina, d r 2 const ) je da se planeta brže kreće na svojoj orbiti kada je: dt a) najbliže Suncu b) najdalje od Sunca c) planeta najdalje od Zemlje 4. Hipoteze koje govore o formiranju Sunčevog sistema su: a) samo Kantova hipoteza b) hipoteze Kanta i Laplasa c) Maksvel Bolcmanova raspodela 5. Zvezde slične Suncu stvaraju energiju u svojoj unutrašnjosti: a) hemijskim reakcijama b) gravitacionim sažimanjem i termonuklearnim reakcijama (tipa proton-proton) c) dejstvom električnih sila 6. Hercšprung-Raselov dijagram (HR dijagram) je: a) grafička sistematizacija zvezda po njihovoj spektralnoj klasi i apsolutnoj veličini b) grafik koji pokazuje kretanje Meseca u toku godine c) kriva koja pokazuje učestalost pomračenja Sunca u toku godine 7. Sunčev sistem pripada Galaksiji: a) Milky Way b) Sombrero c) M Pozadinsko zračenje u kosmosu koje su otkrili Penzias i Wilson iznosi: a) 390 K b) 270 K c) 2.7 K

2 9. Sunčeve pege su: a) regioni kod kojih je gas znatno topliji od svojih okruženja b) regioni kod kojih je gas znatno hladniji od svojih okruženja c) regioni kod kojih je magnetno polje slabije 10. Zašto se Sunčeve pege vide tamnije: a) transparentne su i mogu se videti tamniji dublji slojevi b) hladnije su od svog okruženja c) to su senke erupcija 11. Ogromne fontane usijanog gasa izbačenog uvis sa Sunčeve površine, usled magnetnih sila blizu Sunčevih pega su: a) erupcije lave b) protuberance c) fenomeni karakteristični za koronu 12. Pomračenje Meseca može biti samo ako je: a) Mesec u fazi punog Meseca b) Mesec u fazi mladog Meseca c) Mesec u prvoj četvrti 13. Asteroidi su: a) ogromna nebeska tela značajno veća od planeta u Sunčevom sistemu b) veliki gasoviti sistemi sferičnog oblika c) mala stenovita tela, prečnika do 1000 km, nepravilnog oblika 14. Prema odlukama Međunarodne astronomske unije iz avgusta 2006.g. Sunčev sistem: a) ima 8 planeta b) ima 10 planeta c) ima 12 planeta 15. Eksperiment za bolje upoznavanje postojeće slike mikrosveta i otkriće najsitnijih delova strukture materije, čuveni mali prasak [ mini big bang ] izvodi se u laboratorijama a) Evropske organizacije za nuklearna istraživanja [CERN] b) NASA centru c) Opservatoriji na Havajima 16. Meteor pri kretanju kroz Zemljinu atmosferu može imati najveću brzinu do: a) 73 km/s b) 1000 km/s c) 30000km/s 17. Veličina jezgra kometa se kreće u intervalu: a) m b) m c) 1-10 km

3 18. Kajperov pojas je otkriven: a) 2009.g. b) 1992.g. c) 1610.g. 19. Nagib ravni Zemljine orbite prema ravni ekliptike je: a) 7.00 b) 0.00 c) Pomračenje Sunca je uvek: a) totalno b) delimično c) može biti i totalno i delimično 21. Prosečna brzina Zemlje na putanji oko Sunca je: a) 7,9 km/s b) 11,2 km/s c) 29.7 km/s 22. Koju koordinatu astronomi koriste za merenje uglovne udaljenosti zvezde iznad ili ispod nebeskog ekvatora? a) deklinaciju b) astronomsku jedinicu c) rektascenziju 23. Velika poluosa Mesečeve putanje je: a) km; b) km c) km 24. Maksimalno trajanje pomračenja Sunca je: a) 7 minuta b) 70 minuta c) 7 h 11 minuta 25. Velika poluosa putanje Zemlje je: a) 0.5 astronomske jedinice b) 1.0 astronomska jedinica c) 5 astronomskih jedinica 26. Sa Zemlje se vidi : a) samo jedna strana Meseca b) jedna strana u fazi Mladog Mesec, a druga strana u fazi Punog Meseca c) jedna strana sa severne, a druga sa južne hemisfere 27. Sila koja odlučujuće utiče na strukturu Vasione kao celine je: a) gravitaciona b) elektromagnetna c) nuklearna

4 28. Zvezde stvaraju energiju u svojoj unutrašnjosti: a) hemijskim reakcijama b) nuklearnim reakcijama fuzije lakih elemenata c) dejstvom električnih sila 29. Površinska temperatura na Suncu je oko: a) 5700 K b) K c) 570 K 30. O kretanju planeta oko Sunca govore: a) Maksvelovi zakoni b) Faradejevi zakoni c) Keplerovi zakoni 31. Koja planeta nema prirodni satelit: a) Mars b) Jupiter c) Merkur 32. Slika zvezda na nebu predstavlja: a) budućnost b) prošlost c) sadašnjost 33. Termonuklearne reakcije na Suncu su procesi tipa: a) proton-proton b) elektron-elektron c) elektron-proton 34. Prvu kosmičku brzinu ima telo koje: a) posle lansiranja se vraća na Zemlju nakon jednog obilaska oko planeta b) ostaje trajno u orbiti Zemlje c) trajno napušta orbitu Zemlje i ne vraća se na Zemlju 35. Planete Zemljinog tipa ili terestrične planete su: a) Merkur, Venera, Zemlja, Mesec, Mars, Pluton b) samo Zemlja c) Merkur, Venera, Zemlja, Mars 36. Većina asteroida se nalazi: a) u orbiti Jupitera oko 60 0 ispred i iza planete b) u orbiti između Marsa i Jupitera c) u orbitama između Zemlje i Sunca 37. Unutrašnja struktura Meseca je donekle slična Zemljinoj, ali joj nedostaje: a) magnetosfera, biosfera b) atmosfera, hidrosfera c) sve gore navedeno

5 38. Vidljiva svetlost koju vidimo potiče iz kog dela Sunčeve strukture: a) korone b) hromosfere c) fotosfere 39. Zvezdana paralaksa se koristi za određivanje: a) sjaja zvezde b) radijusa zvezde c) udaljenosti do zvezde 40. Prema Hiparhovoj klasifikaciji zvezda veće magnitude je: a) sjajnija b) toplija c) tamnija 41. Paralaktički ugao posmatranog tela na nebeskoj sferi je: a) ugao u preseku velikih krugova nebeske sfere koji spajaju nebesko telo sa zenitom i nebesko telo sa nebeskim polom b) ugao u preseku velikih krugova nebeske sfere koji spajaju zenit sa nebeskim telom i zenit sa nebeskim polom. c) ugao u preseku velikih krugova nebeske sfere koji spajaju nebeski pol sa zenitom i nebeski pol sa nebeskim telom. 42. Yarkovsky efekat dominantan je kod: a) meteoroidnih tela i manjih asteroida b) čestica veličine mikro-metra (μm) c) planeta i zvezda 43. Pomračenja Sunca i Meseca zavise od: a) međusobne geometrije položaja Sunca, Meseca i Zemlje b) precesije Zemlje c) precesije Sunca 44. Kometa koja je udarila 1994 god u Jupiter i raspala se u nekoliko većih fragmenata je: a) Hale Bopp b) Shoemaker-Levy 9 c) Hyakutake 45. Vremenski period u kojem zenitna udaljenost centra Sunčevog diska (u odnosu na centar Zemlje) ima vrednost u intervalu od do naziva se: a) građanski sumrak b) nautički sumrak c) astronomski sumrak 46. Schwarzschild-ov radijus je: a) radijus konačnog horizonta crne rupe ispod kojeg svetlost ne može da pobegne b) radijus heliosfere c) radijus Oortovog oblaka

6 47. Razvejana zvezdana jata: a) su kompaktnije povezana u odnosu na globularna zvezdana jata b) su nepravilnog oblika gde mnoga sadrže znatne količine međuzvezdane materije c) pripadaju zvezdama II populacije 48. Vangalaktički objekat koji izgleda kao tačkasti izvor i emituje više energije nego nekoliko stotina galaksija zajedno je: a) supernova b) crveni džin c) kvazar 49. Prednosti vanatomsferskih teleskopa su: a) posmatranje zračenja nebeskih tela koje se ne mogu posmatrati sa Zemlje (gama, X, UV deo spektra) b) odsustvo razmazivanja lika c) sve gore navedeno 50. Dvojne zvezde u čijim spektrima se može preko Doplerovog pomaka detektovati promena radijalnih brzina komponenti usled njihovih orbitalnih kretanja su: a) vizuelno dvojne zvezde b) spektroskopski dvojne zvezde c) eklipsno dvojne 51. U kosmologiji Hablova konstanta je od izuzetnog značaja jer: a) igra jednu od važnijih uloga pri određivanju veličine i starosti Svemira b) određuje ekspanziju zvezde c) nije bitan parametar 52. Koja je razlika između planete i zvezde tačna: a) planeta je manje masivnija i hladnija od zvezde b) planeta je masivnija i toplija od zvezde c) ne postoji razlika između planete i zvezde 53. Naša Galaksija je: a) starija od 50 milijardi godina b) mlađa od 15 milijardi godina c) oduvek postojala 54. Koliko ima vremenskih zona: a) 6 b) 12 c) Koja planeta nema prirodni satelit: a) Mars b) Jupiter c) Merkur

7 56. Februara godine meteoroidno telo koje je ušlo u Zemljinu atmosferu dezintegrisalo se na tlu: a) Nigerije b) Rusije c) Australije 57. Sa Zemlje se vidi : a) samo jedna strana Meseca b) jedna strana u fazi Mladog Mesec, a druga strana u fazi Punog Meseca c) jedna strana sa severne, a druga sa južne hemisfere 58. Prvi čovek na Mesecu bio je: a) Luj Armstrong b) Nil Armstrong c) Majkl Kolins 59. Treći Keplerov zakon glasi: a) kubovi vremena obilaženja ma kojih dveju planeta oko Sunca odnose se kao kvadrati velikih poluosa njihovih eliptičnih orbita b) kvadrati vremena obilaženja ma kojih dveju planeta oko Sunca odnose se kao kubovi velikih poluosa njihovih eliptičnih orbita c) kvadrati vremena obilaženja ma kojih dveju planeta oko Sunca odnose se kao kvadrati velikih poluosa njihovih eliptičnih orbit 60. Galaksija "Milky Way" je: a) spiralna b) nepravilna c) eliptična PITANJA IZ DELA FIZIKA 61. Odstupanje od pravolinijskog prostiranja svetlosti posledica je: a) jonizacije b) difrakcije c) apsorpcije 62. Gravitacione sile su: a) privlačnog karaktera i zavise od rastojanja tela b) odbojnog karaktera i zavise od rastojanja tela c) privlačnog karaktera i ne zavise od rastojanja tela 63. Pri elastičnom sudaru dva tela ostaje stalan: a) samo zbir njihovih impulsa b) samo zbir njihovih energija c) i zbir impulsa i zbir energija

8 64. Momenat sile je veličina koja je odgovorna za rotaciono kretanje, a analogna je: a) masi tela pri translatornom kretanju b) sili koja deluje na telo pri translatornom kretanju c) impulsu tela pri translatornom kretanju 65. U vidljivom delu elektromagnetnog spektra je a) Pfundova serija b) Balmerova serija c) Breketova serija 66. Interferencija talasa je pojava koja se javlja: a) samo kod elektromagnetnih talasa b) samo kod zvučnih talasa c) kod svih vrsta talasa 67. Prema de Broljevoj hipotezi o dualističkoj prirodi materije, sa povećanjem brzine čestice, njena talasna dužina se: a) smanjuje b) povećava c) ne menja 68. Fotoelektrični efekat je pojava: a) nastanka električne struje usled zagrevanja nekog materijala b) emisije elektrona sa nekog tela usled dejstva elektromagnetnog zračenja c) emisije elektrona sa nekog tela usled povišenja njegove temperature 69. Termodinamički proces u gasovima pri stalnoj temperaturi naziva se: a) izohorsi b) izobarski c) izotermski 70. Cepanje atomskih jezgara hemijskih elemenata je: a) fisija b) fuzija c) ni jedno od navedenog 71. Atomi su po svojoj prirodi: a) uglavnom pozitivni b) uglavnom negativni c) električno neutralni 72. Pomoću Gajger-Milerovog brojača može se detektovati a) ultrazvuk b) infracrveno zračenje c) gama zračenje 73. Minimalna temperatura je: a) 0 o C b) 0 K c) 0 o F

9 74. Ukoliko kroz dva bliska paralelna linijska provodnika protiče struja u istom smeru: a) dolazi do njihovog uzajamnog privlačenja b) dolazi do njihovog uzajamnog odbijanja c) prepliću se u duplu spiralu 75. Linije sile električnog polja imaju smer ka naelektrisanju ako je: a) naelektrisanje pozitivno b) naelektrisanje negativno c) sredina homogena 76. U nuklearnom reaktoru se odvija: a) proces kontrolisane nuklearne lančane reakcije b) proces nekontrolisane nuklearne lančane reakcije c) oba tipa procesa 77. Pojava difrakcije talasa objašnjava se: a) Hajgensovin principom b) Plankovim zakonom zračenja c) Ajnštajnovom teorijom fotoefekta 78. Vidljiva svetlost obuhvata interval: a) nm b) nm c) nm 79. Prema Njutnovom zakonu gravitacije, intenzitet sile kojom se privlače dva tela zavisi: a) samo od rastojanja tih tela b) direktno od mase tih tela, a obrnuto od kvadrata rastojanja tih tela c) direktno od rastojanja tela, a obrnuto od masa tih tela 80. Koje od ponuđenih odgovora nije sastavni deo elektromagnetnog zračenja: a) x- zračenje, gama zračenje, vidljivo zračenje b) zvuk c) radio talasi, infracrveno zračenje, UV zračenje 81. Frekvencija na kojoj zvezda emituje maksimum energije direktno zavisi od njene: a) mase b) temperature c) radijusa 82. Svetlost koju emituje laser je: a) monohromatska b) polihromatska c) monohromatska ili polihromatska zavisno od napona na koji se priključi laser 83. Koja vrsta mehaničkih talasa je zvuk? a) transverzalni b) longitudinalni c) i longitudinalni i transverzalni

10 84. Duga nastaje a) usled apsorpcije Sunčeve svetlosti u kišnim kapima b) usled difuzije Sunčeve svetlosti u kišnim kapima c) usled refrakcije i refleksije Sunčeve svetlosti na kišnim kapima 85. Satelit mase m kreće se oko planete mase M po kružnoj orbiti radijusa R. Vremenski period potreban za jednu revoluciju je: a) proporcionalan sa m b) proporcionalan sa R 3/2 c) proporcionalan sa R Dnevna svetlost je: a) polarizovana b) ne polarizovana c) delimično polarizovana 87. U idealnom gasu na temperaturi T kvadratni koren brzine molekula mase m je: 3kT a) m b) c) 8kT m kt m 88. Schrödinger-ova jednačina predviđa da je osnovno energetsko stanje kvantno mehaničkog harmonijskog oscilatora sa ugaonom frekvencijom ω: 1 a) 2 b) 0 1 c) Označiti koja relacija predstavlja, prema Borovom modelu atoma vodonika, količina kretanja elektrona (gde je r n radijus orbite, a n glavni kvantni broj orbite) je: a) nr n b) c) n r n 2 n r n 90. Neke od posledica Lorencovih transformacija iz Specijalne teorije relativnosti su: a) dilatacija vremena, kontrakcija dužine, slaganje brzina b) samo dilatacija vremena i slaganje brzina c) samo slaganje brzina i kontrakcija dužine

11 91. Ajnštajnova specijalna teorija relativnosti zasnovana je na: a) postulatu ili principu relativnosti i postulatu konstantnosti brzine svetlosti b) koncepciji postojanja etra c) kompleksnim relacijama u 4-dimenzionom prostoru 92. Kada telo ima ubrzanje veće od nule onda se njegova brzina: a) povećava b) smanjuje c) ostaje ista 93. Merna jedinica za snagu je: a) W b) J c) N 94. Ako se deluje silom od 5N na telo od 50 kg onda telo postiže ubrzanje: a) 0.1 m/s 2 b) 0.1 m/s c) 10 m/s Pustimo sa neke visine čekić, pero i loptu, zanemarujući otpor vazduha koje tvrđenje je tačno: a) prvo će pasti čekić b) prvo će pasti pero c) sva tri tela pašće u isto vreme 96. Ako se na telo deluje konstantnom silom tada je brzina tela: a) konstantna b) se povećava c) ostaje ista 97. Ako gurnemo telo po ledu (zanemarimo trenje) telo će se kretati: a) konstantnom brzinom b) telo će ubrzavati c) telo će usporavati 98. Na zgradi stoje Ivan i Marko. Marko baci telo prema dole brzinom v 0, Ivan baci istom brzinom telo prema gore (zanemariti otpor vazduha). Koje telo ima veću brzinu? a) telo koje je bacio Ivan b) telo koje je bacio Marko c) imaju istu brzinu 99. Kada telo pustimo sa neke visine (zanemariti otpor vazduha), telo: a) ubrzava b) usporava c) kreće se konstantom brzinom

12 100. Koja od mernih jedinica nije u SI sistemu? a) K b) km c) A 101. Količina kretanja je: a) opisuje stanje kretanje tela b) opisuje delovanje okoline na telo c) odgovori pod a) i b) 102. Automobil koji ubrzava je: a) inercijalni sistem b) neinercijalni sistem c) kvazi-binarni sistem 103. Telo od 10 kg želimo podignuti na visinu od 1 m za 2 sekunde. Koliki rad je potreban uložiti? a) 100 J b) 10 J c) 1 J 104. Telo A se kreće i sudara sa telom B koje je mirovalo. Nakon sudara tela nastavljaju zajedno da se kreću, to je: a) elastičan sudar b) neelastičan sudar c) elastičan i neelelastičan sudar 105. Temperatura od C je : a) 253 K b) 273 K c) 303 K 106. Ako telo mase 1kg specifičnog toplotnog kapaciteta 2000 J/kgK dovedemo toplotu od 200 J tada će se temperatura tela promeniti za: a) ΔT= 1 K b) ΔT= 0.1 K c) ΔT= K 107. Karnoov kružni proces se sastoji od: a) dve izoterme i dve adijabate b) dve adijabate i dve izobare c) dve adijabate i dve izohore 108. Adijabatski proces je promena pri kojoj: a) sistem izmenjuje toplotu sa okolinom b) sistem ne izmenjuje toplotu sa okolinom c) ništa od navedenog

13 109. U posudi sa pokretnim klipom nalazi se idealan gas. Ako gasu dovedemo toplotu tada dolazi do: a) izobarske kompresije (sabijanje) b) izobarske ekspanzije (širenje) c) adijabatske kompresije 110. Telo A ima manji specifični toplotni koeficijent od tela B. Mase su im jednake, ako telima A i B dovedemo istu toplotu, koje će telo postići veću temperaturu? a) Telo A b) Telo B c) Imaju istu temperaturu 111. Merna jedinica za pritisak je: a) kg/ms 2 b) m/s 2 kg c) kgm 2 s Ronilac na dubini jezera oseća a) hidraulički pritisak b) hidrostatički pritisak c) dinamički pritisak 113. Ako u posudu napunjenom do vrha vodom uronimo predmet mase 1 kg, masa vode koja se istisne je: a) 1 kg b) 0.1 kg c) 10 kg 114. Na telo koje se nalazi na vazduhu deluje u odnosu na telo koje se nalazi u vakuumu: a) manja sila teže b) veća sila teže c) ista sila teže 115. Ako telo uronimo u dve jednake posude sa različitim gustinama tečnosti ali na iste dubine tada će na telo delovati manja sila teže: a) u tečnosti koja ima manju gustinu b) u tečnosti koja ima veću gustinu c) u obe tečnosti jednako 116. Toplota sa hladnijeg na toplije telo može preći: a) nikada b) kada uložimo rad c) kada odvodimo toplotu 117. Dva tačkasta naelektrisanja se nalaze na udaljenosti r, ako se udaljenost između njih poveća 3 puta sila će se: a) povećati 9 puta b) smanjiti 9 puta c) smanjiti 3 puta

14 118. Indeks prelamanja materijala zavisi od: a) temperature b) talasne dužine upotrebljenog zračenja c) temperature, talasne dužine i karakteristike materijala 119. Srednja temperatura na Zemlji je: a) veća nego na Veneri b) niža nego na Veneri c) ista, jer su ove dve planete veoma slične 120. Brzina svetlosti je: a) konačna b) beskonačna c) može biti i konačna i beskonačna

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

Gravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa

Gravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa Claudius Ptolemeus (100-170) - geocentrični sustav Nikola Kopernik (1473-1543) - heliocentrični sustav Tycho Brahe (1546-1601) precizno bilježio putanje nebeskih tijela 1600. Johannes Kepler (1571-1630)

Διαβάστε περισσότερα

Odabrana poglavlja astronomije: 3. Objasniti šta je cirkumpolarna zvezda i naći uslov da zvezda bude cirkumpolarna.

Odabrana poglavlja astronomije: 3. Objasniti šta je cirkumpolarna zvezda i naći uslov da zvezda bude cirkumpolarna. Ime i prezime: Broj dosijea: Smer: Datum: Ukupno poena: Ocena: Odabrana poglavlja astronomije: pismeni ispit 1 Definisati rektascenziju α Obavezno nacrtati sliku 2 Definisati paralaktički ugao q Obavezno

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Silu trenja osećaju sva tela koja se nalaze u blizini Zemlje i zbog nje tela koja se puste padaju nadole. Ako pustimo telo da slobodno pada, ono će

Silu trenja osećaju sva tela koja se nalaze u blizini Zemlje i zbog nje tela koja se puste padaju nadole. Ako pustimo telo da slobodno pada, ono će Silu trenja osećaju sva tela koja se nalaze u blizini Zemlje i zbog nje tela koja se puste padaju nadole. Ako pustimo telo da slobodno pada, ono će se bez obzira na masu kretati istim ubrzanjem Zanimljivo

Διαβάστε περισσότερα

RAD, SNAGA I ENERGIJA

RAD, SNAGA I ENERGIJA RAD, SNAGA I ENERGIJA SADRŢAJ 1. MEHANIĈKI RAD SILE 2. SNAGA 3. MEHANIĈKA ENERGIJA a) Kinetiĉka energija b) Potencijalna energija c) Ukupna energija d) Rad kao mera za promenu energije 4. ZAKON ODRŢANJA

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

2. Kolokvijum iz MEHANIKE (E1)

2. Kolokvijum iz MEHANIKE (E1) Fakultet tehničkih nauka Novi Sad Katedra za Mehaniku 2. Kolokvijum iz MEHANIKE (E1) A grupa A3 Dva robota se kreću po glatkoj horizontalnoj podlozi. Robot A, mase 20, 0 kg, kreće se brzinom 2, 00 m/s

Διαβάστε περισσότερα

TEST PITANJA ZA PRIJEMNI ISPIT IZ FIZIKE

TEST PITANJA ZA PRIJEMNI ISPIT IZ FIZIKE TEST PITANJA ZA PRIJEMNI ISPIT IZ FIZIKE na Departmanu za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu za smerove a) profesor fizike b) diplomirani fizičar c) diplomirani fizičar-meteorolog d) diplomirani

Διαβάστε περισσότερα

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

BIOFIZIKA TERMO-FIZIKA

BIOFIZIKA TERMO-FIZIKA BIOFIZIKA TERMO-FIZIKA Akademik, prof. dr Jovan P. Šetrajčić jovan.setrajcic@df.uns.ac.rs Univerzitet u Novom Sadu Departman za fiziku PMF Powered byl A T E X 2ε! p. / p. 2/ Termika FENOMENOLOŠKA TEORIJA

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Kvantna optika Toplotno zračenje Apsorpciona sposobnost tela je sposobnost apsorbovanja energije zračenja iz intervala l, l+ l na površini tela ds za vreme dt. Apsorpciona moć tela je sposobnost apsorbovanja

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

Sila i Njutnovi zakoni (podsetnik)

Sila i Njutnovi zakoni (podsetnik) Sila i Njutnovi zakoni (podsetnik) -Sila je mera interakcije (međusobnog delovanja) tela. I Njutnov zakon (zakon inercije) II Njutnov zakon (zakon sile) III Njutnov zakon (zakon akcije i reakcije) [] =

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Mašinsko učenje. Regresija.

Mašinsko učenje. Regresija. Mašinsko učenje. Regresija. Danijela Petrović May 17, 2016 Uvod Problem predviđanja vrednosti neprekidnog atributa neke instance na osnovu vrednosti njenih drugih atributa. Uvod Problem predviđanja vrednosti

Διαβάστε περισσότερα

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Otpornost R u kolu naizmjenične struje Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja

Διαβάστε περισσότερα

TERMALNOG ZRAČENJA. Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine. Ž. Barbarić, MS1-TS 1

TERMALNOG ZRAČENJA. Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine. Ž. Barbarić, MS1-TS 1 OSNOVNI ZAKONI TERMALNOG ZRAČENJA Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine Ž. Barbarić, MS1-TS 1 Plankon zakon zračenja Svako telo čija je temperatura

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA

Διαβάστε περισσότερα

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja: Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Drugi zakon termodinamike

Drugi zakon termodinamike Drugi zakon termodinamike Uvod Drugi zakon termodinamike nije univerzalni prirodni zakon, ne važi za sve sisteme, naročito ne za neobične sisteme (mikrouslovi, svemirski uslovi). Zasnovan je na zajedničkom

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

konst. Električni otpor

konst. Električni otpor Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku Elektrotehnički fakultet sijek Stručni studij Električni otpor hmov zakon Pri protjecanju struje kroz vodič pojavljuje se otpor. Georg Simon hm je ustanovio ovisnost

Διαβάστε περισσότερα

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad, snaga, energija Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad i energija Da bi rad bio izvršen neophodno je postojanje sile. Sila vrši rad: Pri pomjeranju tijela sa jednog mjesta na drugo Pri

Διαβάστε περισσότερα

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit 1..014. VARIJANTA A Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. A C 1.1. Tri naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

ZEMLJINA KRETANJA REVOLUCIJA ZEMLJE

ZEMLJINA KRETANJA REVOLUCIJA ZEMLJE ZEMLJINA KRETANJA REVOLUCIJA ZEMLJE KEPLEROVI ZAKONI PLANETARNIH KRETANJA Johan Kepler (1571-1630) nemaĉki matematiĉar i astronom nasledio Tiho Brehea na mestu kraljevskog matematiĉara. Ĉetiri godine je

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Repetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE):

Repetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE): Repetitorij-Dinamika Dinamika materijalne točke Sila: F p = m a = lim t 0 t = d p dt m a = i F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j i p ix = j p jx te i p iy = j p jy u 2D sustavu Zakon očuvanja

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

C 273,15, T 273,15, 1 1 C 1 50 C 273,15 K 50K 323,15K 50K 373,15K C 40 C 40 K

C 273,15, T 273,15, 1 1 C 1 50 C 273,15 K 50K 323,15K 50K 373,15K C 40 C 40 K 1 Zadatak temperatura K- C Telo A se nalazi na temperaturi 50 C i zagreje se za 50 K. Telo B se nalazi na temperaturi 313 K.i zagreje se za 40 C. Koje je telo toplije posle zagravanja i kolika je razlika

Διαβάστε περισσότερα

5.1 Njutnov zakon univerzalne gravitacije

5.1 Njutnov zakon univerzalne gravitacije Glava 5 Gravitacija Orbitiranje prirodnih i veštačkih satelita oko Zemlje, planeta oko Sunca, fenomen plime i oseke, prenos toplote strujanjem fluida, visoka temperatura unutrašnjosti planeta, padanje

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

Elementi kosmologije. Glava Zvezde i galaksije

Elementi kosmologije. Glava Zvezde i galaksije Glava 14 Elementi kosmologije 14.1 Zvezde i galaksije Rane civilizacije su verovale da je Zemlja centar Univerzuma. Tek u 16. veku je primećeno da je Zemlja samo jedna mala planeta koja orbitira oko Sunca.

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji

Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji Pregled pojmova veličina i njihovih jedinica koje se koriste pri osnovnim izračunavanjima u hemiji dat je u Tabeli 1. Tabela 1. Veličine i njihove jedinice

Διαβάστε περισσότερα

Evolucija kontaktnih tesnih dvojnih sistema W UMa tipa

Evolucija kontaktnih tesnih dvojnih sistema W UMa tipa Evolucija kontaktnih tesnih dvojnih sistema W UMa tipa B.Arbutina 1,2 1 Astronomska opservatorija, Volgina 7, 11160 Beograd, Srbija 2 Katedra za astronomiju, Univerzitet u Beogradu, Studentski trg 16,

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

DINAMIKA. (Njutnovi zakoni, Ravnomerno kružno kretanje, inercijalne sile, dinamika rotacije)

DINAMIKA. (Njutnovi zakoni, Ravnomerno kružno kretanje, inercijalne sile, dinamika rotacije) DINAMIKA (Njutnovi zakoni, Ravnomerno kružno kretanje, inercijalne sile, dinamika rotacije) 1. a) Koliku masu ima olovna kugla prečnika 2 cm? Gustina olova je 11300 kg/m 3. Koliki je impuls te kugle ako

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

1 Kinematika krutog tela

1 Kinematika krutog tela M. Tadić, Predavanja iz Fizike 1, ETF, grupe P2 i P3, IV predavanje, 2017. 1 Kinematika krutog tela Kruto telo je sistem materijalnih tačaka čija se međusobna udaljenost ne menja tokom vremena. Kruta tela

Διαβάστε περισσότερα

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje

Διαβάστε περισσότερα

Elektrostatika. Dr Željka Tomić

Elektrostatika. Dr Željka Tomić Elektrostatika Dr Željka Tomić 23.12.2015 1 Elektrostatika KRZNO Ebonit Šipka Svila - - - - - - - +++++++ staklo Elektron Proton eutron 3 Naelektrisanje elektrona elementarno nalektrisanje e = 1,6022 10-19

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Rad, energija i snaga

Rad, energija i snaga Rad, energija i snaga Željan Kutleša Sandra Bodrožić Rad Rad je skalarna fizikalna veličina koja opisuje djelovanje sile F na tijelo duž pomaka x. = = cos Oznaka za rad je W, a mjerna jedinica J (džul).

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II 1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja

Διαβάστε περισσότερα

Newtonov opdi zakon gravitacije

Newtonov opdi zakon gravitacije Predavanje 3 Newtonov opdi zakon gravitacije F=Gm 1 m 2 /R 2 r Jedinični vektor G=6.67 10-11 Nm 2 kg -2 gravitacijska konstanta (Sir Henry Cavendish 1798) G nije isto što i g Gravitacijska sila djeluje

Διαβάστε περισσότερα

SPEKTROSKOPIJA SPEKTROSKOPIJA

SPEKTROSKOPIJA SPEKTROSKOPIJA Spektroskopija je proučavanje interakcija elektromagnetnog zraka (EMZ) sa materijom. Elektromagnetno zračenje Proces koji se odigrava Talasna dužina (m) Energija (J) Frekvencija (Hz) γ-zračenje Nuklearni

Διαβάστε περισσότερα

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove. Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Elektron u magnetskom polju

Elektron u magnetskom polju Quantum mechanics 1 - Lecture 13 UJJS, Dept. of Physics, Osijek 4. lipnja 2013. Sadržaj 1 Bohrov magneton Stern-Gerlachov pokus Vrtnja elektrona u magnetskom polju 2 Nuklearna magnetska rezonancija (NMR)

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

Test pitanja Statika fluida

Test pitanja Statika fluida Test pitanja Statika fluida 1. Agregatna stanja. čvrsto stanje - telo ima određeni oblik i zapreminu; tečno stanje - telo ima određenu zapreminu, a oblik zavisi od suda u kome se nalazi; gasovito stanje

Διαβάστε περισσότερα

Fizička mehanika i termofizika, junski rok

Fizička mehanika i termofizika, junski rok Fizička mehanika i termofizika, junski rok 5.7.2001. 1. Po strmoj ravni, nagibnog ugla α, kotrlja se bez klizanja masivni šuplji cilindar, mase M i poluprečnika R. Po unutrašnjosti cilindra se kreće pas.

Διαβάστε περισσότερα

Električne struje. Električne struje. Električne struje. Električne struje

Električne struje. Električne struje. Električne struje. Električne struje Električna struja (AP47-5) Elektromotorna sila (AP5-53) Omov zakon za deo provodnika i otpor provodnika (AP53-6) Omov zakon za prosto električno kolo (AP6-63) Kirhofova pravila (AP63-66) Vezivanje otpornika

Διαβάστε περισσότερα

Elektrodinamika 2. zadaci sa prošlih rokova, emineter.wordpress.com

Elektrodinamika 2. zadaci sa prošlih rokova, emineter.wordpress.com Elektrodinamika zadaci sa prošlih rokova, emineter.wordpress.com Pismeni ispit, 5. jul 016. 1. Kružnica radijusa R deli ravan u kojoj se nalazi na dve oblasti. Unutrašnja oblast se održava na nultom potencijalu,

Διαβάστε περισσότερα

Termodinamika se bavi materijom u svim agregatnim stanjima.

Termodinamika se bavi materijom u svim agregatnim stanjima. Termodinamika - Termo toplota - Dinamika promena, snaga Termodinamika je oblast fizike koja se bavi odnosima između toplote i drugih oblika energije. Konkretno objašnjava kako se toplotna energija pretvara

Διαβάστε περισσότερα

PRELAZ TOPLOTE - KONVEKCIJA

PRELAZ TOPLOTE - KONVEKCIJA PRELAZ TOPLOTE - KONVEKCIJA Prostiranje toplote Konvekcija Pri konvekciji toplota se prostire kretanjem samog fluida (tečnosti ili gasa): kroz fluid ili sa fluida na čvrstu površinu ili sa čvrste površine

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

VEŽBA BR. 3 ODREĐIVANJE MODULA ELASTIČNOSTI

VEŽBA BR. 3 ODREĐIVANJE MODULA ELASTIČNOSTI VEŽBA BR. 3 ODREĐIVANJE MODULA ELASTIČNOSTI Za MODUL ELASTIČNOSTI je vezan HUKOV ZAKON Hukov zakon je dat izrazom R E MPa R napon ε jedinično izduženje E modul elastičnosti Modul elastičnosti (E) predstavlja

Διαβάστε περισσότερα

5 Ispitivanje funkcija

5 Ispitivanje funkcija 5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje

EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje EuroCons Group Karika koja povezuje Filtracija vazduha Obrok vazduha 24kg DNEVNO Većina ljudi ima razvijenu svest šta jede i pije, ali jesmo li svesni šta udišemo? Obrok hrane 1kg DNEVNO Obrok tečnosti

Διαβάστε περισσότερα

Prividni položaji nebeskih tela

Prividni položaji nebeskih tela Prividni položaji nebeskih tela 1 Osnovni elementi nebeske sfere, horizontski koordinatni sistem Nebeska sfera predstavlja sferu jediničnog poluprečnika na koju se projektuju likovi svih nebeskih tela.

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROMAGNETNA ZRAČENJA

ELEKTROMAGNETNA ZRAČENJA ELEKTROMAGNETNA ZRAČENJA Mehanička kretanja Buka i vibracije predstavljaju talasna mehanička kretanja koja nastaju oscilovanjem tela i čestica elastične sredine oko svog ravnotežnog položaja. Mehanička

Διαβάστε περισσότερα

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele: Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n

Διαβάστε περισσότερα

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu. ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

Molekularna fizika i termodinamika. Molekularna fizika i termodinamika. Molekularna fizika i termodinamika. Molekularna fizika i termodinamika

Molekularna fizika i termodinamika. Molekularna fizika i termodinamika. Molekularna fizika i termodinamika. Molekularna fizika i termodinamika Molekularna fizika proučava strukturu i svojstva supstanci polazeći od molekularno -kinetičke teorije: supstance su sastavljene od vrlo malih čestica (molekula, atoma i jona) koji se nalaze u stalnom haotičnom

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni

Διαβάστε περισσότερα