E 2? E = λ 1 = 10 µm = 10-5 m, λ 2 = 10 nm = 10-8 m,

Transcript

1 adata (Brano, srednja šola) Valna je duljina infrarvenog zračenja µm, a ultraljubičaste svjetlosti nm. ato je energija fotona ultraljubičaste svjetlosti: A. puta veća B. puta veća C. puta veća D. puta manja. puta manja Rješenje = µm = -5 m, = nm = -8 m,? = Svjetlost valne duljine može se emitirati ili apsorbirati samo u određenim oličinama energije, taozvanim vantima energije. Svai vant ili foton ima energiju (M. Plan) =, gdje je Planova onstanta oja ima vrijednost = J s, je brzina svjetlosti. Računamo omjer energija fotona ultraljubičaste svjetlosti i infrarvenog zračenja. Odgovor je pod C. Vježba 5 m = = = = 8 m 5 8 = = =. Valna je duljina infrarvenog zračenja µm, a ultraljubičaste svjetlosti nm. ato je energija fotona infrarvenog zračenja: A. puta veća B. puta veća C. puta veća D. puta manja. puta manja Rezultat:. adata (Dino, teniča šola) U uzoru atinija 7 89 A ima atoma. Kolia je ativnost ovog uzora ao je perioda poluraspadanja s? Rješenje N =, / = s, A =? Ativnost je broj atoma oji se raspadnu u jednoj seundi: ln A = N, / gdje je N broj prisutni, neraspadnuti atoma, / vrijeme poluraspada, vrijeme u ojem se raspadne polovina prisutni atoma. Vježba ln ln 5 A = N = = 8. Bq.8 MBq. 5 / 8.64 s U uzoru atinija 7 89 A ima atoma. Kolia je ativnost ovog uzora ao je perioda poluraspadanja s?

2 Rezultat: 6 8. Bq. adata (Domagoj, gimnazija) ijelo mase g i eletron mase mirovanja 9. - g gibaju se brzinom. m / s. Nađite omjer njiovi valni duljina. (Planova onstanta = J s) Rješenje m = g = - g, m = 9. - g, v =. m / s =. 4 m / s,? = De Broglie je teorijsi došao do zaljuča da svaa čestia oja se giba mora imati valna svojstva. Prema de Broglievoj relaiji valna duljina čestie mase m oja se giba brzinom v je Vježba =. m v m v m v m m = = = = m m v m v m g 7 = =.. 9. g ijelo mase g i eletron mase mirovanja 9. - g gibaju se brzinom 9. m / s. Nađite omjer njiovi valni duljina. Rezultat: 7.. adata 4 (Vino, srednja šola) U prirodnom uranu nalazi se.7 % 5 U, a preostalo je 8 U. Oba se raspadaju i to s vremenima poluraspada od 7. 8 godina i godina. Kolia je starost svemira ao je pri stvaranju elemenata nastala ista oličina 5 U i 8 U? A. 6.5 god B. 6. god C.. god D..7 god Rješenje 4 N =.7 % N =, 99.%, N N = N = N = 7. 8 god, = god, t =? Stoti dio neog broja naziva se postota. Piše se ao razloma s nazivniom. Postota p je broj jedinia oji se uzima od jedinia nee veličine. Na primjer, p 9 % =, 8 % =, 4.5 % =, 547 % =, p % =. Kao se računa ''... p% od x...''? p x. Jezgra ili nuleus neog elementa može se promijeniti spontano (radioativan raspad) ili umjetnim

3 putem (nulearna reaija). Prirodna je radioativnost pojava raspada jezgara nei elemenata zbog nestabilnosti jezgara atoma ti elemenata. aon radioativnog raspada glasi: t N = N /, gdje je N broj atoma u vrijeme t =, N broj atoma oji se naon vremena t nisu raspali, / vrijeme poluraspada, tj. vremensi interval u ojem se raspadne polovia prvobitnog broja atoma. Budući da je pri stvaranju elemenata nastala ista oličina 5 U i 8 U, slijedi: t t t N N.7 N N = podi jelimo N N t jednadžbe = N t = 99. t N N N N N = t t.7 N t t N n.7.7 a n m = 99. t = 99. t m = a = N a 99. N t + t t t t t.7.7 logaritmiramo.7 = = / log jednadžbu = 99. t t.7 n.7 t t log = log log a n log a log log 99. = = 99. Odgovor je pod B..7.7 log = t log t log = log t log = log t log = log / ( ) log log 7. god 4.5 god log t = = = 6. god. log log ( 8 9 ) ( god god ) Vježba 4 U prirodnom uranu nalazi se 7 5 U, a preostalo je 8 U. Oba se raspadaju i to s vremenima poluraspada od 7. 8 godina i godina. Kolia je starost svemira ao je pri stvaranju elemenata nastala ista oličina 5 U i 8 U? A. 6.5 god B. 6. god C.. god D..7 god Rezultat: 7..

4 adata 5 (Sanja, srednja šola) U trenutu t = posuda sadrži N moleula radioativne tvari vremena poluraspada. Kolio moleula radioativne tvari će se raspasti naon što prođe? Rješenje 5 N, / =, A..77 N B..44 N C..9 N D..5 N t =, N =? Jezgra ili nuleus neog elementa može se promijeniti spontano (radioativan raspad) ili umjetnim putem (nulearna reaija). Prirodna je radioativnost pojava raspada jezgara nei elemenata zbog nestabilnosti jezgara atoma ti elemenata. aon radioativnog raspada glasi: t N = N /, gdje je N broj atoma u vrijeme t =, N broj atoma oji se naon vremena t nisu raspali, / vrijeme poluraspada, tj. vremensi interval u ojem se raspadne polovia prvobitnog broja atoma. t N = N / N = N N = N N = N n N N a = n N = N = N =.77 N. a Odgovor je pod A. Vježba 5 U trenutu t = posuda sadrži N moleula radioativne tvari vremena poluraspada. Kolio moleula radioativne tvari će se raspasti naon što prođe? 4 Rezultat: A. A..84 N B..689 N C..94 N D..5 N adata 6 (Ljiljana, srednja šola) Monoromatsi izvor snage W emitira zelenu svjetlost valne duljine 5 nm. Kolio fotona u seundi izlazi iz izvora? (Planova onstanta = J s, brzina svjetlosti u praznini = 8 m / s) Rješenje 6 P = W, = 5 nm = 5-7 m, t = s, = J s, = 8 m / s, N =? Svjetlost valne duljine može se emitirati ili apsorbirati samo u određenim oličinama energije, taozvanim vantima energije. Svai vant ili foton ima energiju (M. Plan) =, gdje je Planova onstanta oja ima vrijednost = J s, je brzina svjetlosti. Brzinu rada izražavamo snagom. Snaga P jednaa je omjeru rada W i vremena t za oje je rad obavljen, tj. W P = W = P t. t 4

5 nergija oju izvor snage P emitira u vremenu t jednaa je W = P t pa broj fotona oji izlaze iz izvora iznosi: 7 W P t P t W s 5 m N = N = N = = = m 6.66 J s s Vježba 6 Monoromatsi izvor snage. W emitira zelenu svjetlost valne duljine 5 nm. Kolio fotona u seundi izlazi iz izvora? (Planova onstanta = J s, brzina svjetlosti u praznini = 8 m / s) Rezultat:.5. adata 7 (Fizičara, gimnazija) Rješenje 7 7 Al, p Si je : Maseni i redni broj jezgre oja je nastala nulearnom reaijom ( α ) A. 4, B., 4 C. 6, D. 9, 5 7 Al (, p) Si, A =?, =? Osnovne su sastavne čestie jezgre atoma proton i neutron. Broj protona u jezgri odlučan je za naboj jezgre, a time i za redni broj u periodnom sustavu elemenata. broj protona i neutrona u jezgri određuje maseni broj jezgre i odlučna je za atomsu masu jezgre. lemente označujemo simbolom A X, gdje je X simbol emijsog elementa, A maseni broj jezgre (uupan broj nuleona: protona i neutrona), redni broj elementa u periodnom sustavu elemenata (broj protona). A = + N N = A broj neutrona. Simboliči zapisi radioativni raspada: α raspad raspad A A4 4 X Y + He ( αčestia ) β A A X Y + e ( eletron ) + aoni očuvanja: zbroj maseni brojeva prije nulearne reaije mora biti jedna zbroju maseni brojeva naon nulearne reaije zbroj protona u jezgri prije nulearne reaije mora biti jedna zbroju protona u jezgri naon nulearne reaije. Simboli za čestie: neutron = n, proton = p, deuteron = jezgra od H 4 α čestia = jezgra od He, eletron = e, pozitron = e. + Sada računamo. 5

6 7 7 4 Al ( α, p A ) Si Al + He Si + p zaoni = A + = A + A + = A = A =. očuvanja + = + 5 = + + = 5 = 5 = 4 Odgovor je pod B. Vježba 7 7 Al, p Si? Kolii je broj neutrona u jezgri oja je nastala nulearnom reaijom ( α ) Rezultat: 6. adata 8 (Fizičara, gimnazija) Ao se atom X bombardira alfa čestiama dobije se Ne i proton. Kolii su maseni i redni broj atoma X? Rješenje 8 A X, Ne, A =?, =? Osnovne su sastavne čestie jezgre atoma proton i neutron. Broj protona u jezgri odlučan je za naboj jezgre, a time i za redni broj u periodnom sustavu elemenata. broj protona i neutrona u jezgri određuje maseni broj jezgre i odlučna je za atomsu masu jezgre. lemente označujemo simbolom A X, gdje je X simbol emijsog elementa, A maseni broj jezgre (uupan broj nuleona: protona i neutrona), redni broj elementa u periodnom sustavu elemenata (broj protona). A = + N N = A Simboliči zapisi radioativni raspada: α raspad raspad A A4 4 X Y + He broj neutrona. ( αčestia ) β A A X Y + e ( eletron ) + aoni očuvanja: zbroj maseni brojeva prije nulearne reaije mora biti jedna zbroju maseni brojeva naon nulearne reaije zbroj protona u jezgri prije nulearne reaije mora biti jedna zbroju protona u jezgri naon nulearne reaije. Simboli za čestie: neutron = n, proton = p, deuteron = jezgra od H 4 α čestia = jezgra od He, eletron = e, pozitron = + e. Sada računamo. 6

7 Vježba 8 A 4 (, A X α p) Ne X + He Ne + p zaoni A + 4 = + A + 4 = A = 4 A = 9. očuvanja + = + + = = = 9 Kolii je broj neutrona u jezgri atoma X? Rezultat:. adata 9 (Maro, eletrostrojarsa šola) Svjetlost pada na metalnu površinu čiji je izlazni rad 4 ev i izbauje eletrone najveće brzine 6 6 m / s. Kolia je frevenija upadne svjetlosti? (masa eletrona m = 9. - g, Planova onstanta = J s) Rješenje 9 W i = 4 ev = [ ] = J, v = 6 6 m / s, m = 9. - g, = J s, ν =? letronvolt (ev) je jedinia za energiju. nergiju ev dobije čestia nabijena istim eletričnim nabojem ao što ga ima eletron (.6-9 C) ad prođe eletričnim poljem razlie potenijala V: 9 9 ev.6 = C V =.6 J. Fotoeletrični učina pojava je izbijanja eletrona pomoću svjetlosti (eletromagnetsog zračenja) iz ovina. Kad fotoni energije = ν f padnu na neu ovinu, oni uz određene uvjete izbijaju eletrone iz ovine. o je fotoeletrični učina. Pritom se energija fotona utroši dijelom na izbijanje eletrona iz ovine, a dijelom ta energija prelazi u inetiču energiju eletrona pa vrijedi: ν = W i + m v, gdje je Planova onstanta, ν frevenija fotona, W i izlazni rad, m masa izbijenog eletrona, v masimalna brzina izbijenog eletrona. Da bi došlo do fotoučina frevenija upadne svjetlosti mora biti barem tolia da pomnožena Planovom onstantom bude jednaa izlaznom radu. W i + m v ν = W m v W m v / i + ν = i + ν= = 9 6 m 6.48 J + 9. g 6 s 6 6 = =.57 =.57 Hz J s s Vježba 9 Svjetlost pada na metalnu površinu čiji je izlazni rad 4 ev i izbauje eletrone najveće brzine 6 m / s. Kolia je frevenija upadne svjetlosti? (masa eletrona m = 9. - g, Planova onstanta = J s) Rezultat:.57 6 Hz. adata (Leon, srednja šola) Cezijevu pločiu obasjamo eletromagnetsim zračenjem valne duljine 45 nm. Kolia je razlia potenijala potrebna za zaustavljanje emisije eletrona iz pločie? Izlazni rad za ezij iznosi ev. (Planova onstanta = J s, brzina svjetlosti u praznini = 8 m / s, naboj eletrona e =.6-9 C) 7

8 Rješenje = 45 nm = m, Q = e =.6-9 C, W i = ev = [.6-9 ] = =. -9 J, = J s, = 8 m / s, U =? letronvolt (ev) je jedinia za energiju. nergiju ev dobije čestia nabijena istim eletričnim nabojem ao što ga ima eletron (.6-9 C) ad prođe eletričnim poljem razlie potenijala V: Razlia potenijala φ φ naziva se napon U. 9 9 ev.6 = C V =.6 J. U = ϕ ϕ. Kinetiča energija eletrona nastala ubrzavanjem napona U iznosi e U. = Fotoeletrični učina pojava je izbijanja eletrona pomoću svjetlosti (eletromagnetsog zračenja) iz ovina. Kad fotoni energije = f padnu na neu ovinu, oni uz određene uvjete izbijaju eletrone iz ovine. o je fotoeletrični učina. Pritom se energija fotona utroši dijelom na izbijanje eletrona iz ovine, a dijelom ta energija prelazi u inetiču energiju eletrona pa vrijedi: = + W i. = + W i + W i = = W i = e U W i e U = W i e U = W i / U = = e e Vježba 8 m s J s. J m = =.76 V. 9.6 C Cezijevu pločiu obasjamo eletromagnetsim zračenjem valne duljine 45 nm. Kolia je razlia potenijala potrebna za zaustavljanje emisije eletrona iz pločie? Izlazni rad za ezij iznosi. ev. (Planova onstanta = J s, brzina svjetlosti u praznini = 8 m / s, naboj eletrona e =.6-9 C) Rezultat:.76 V. adata (Dora, srednja šola) Slia priazuje dio energijsi razina neog atoma. Ao eletron prijeđe s energijse razine na razinu, emitira se foton frevenije ν. Kada eletron prelazi s energijse razine 5 na razinu, frevenija emitiranog fotona će biti: A. ν B. ν C. ν D. ν 8

9 5 energije Rješenje,, 5, ν, ν =? Kad atom emitira eletromagnetso zračenje (foton) on prelazi iz jednog staionarnog stanja u drugo, odnosno iz stanja više u stanje niže energije. nergija emitiranog fotona ( ν) jednaa je razlii energija ti stanja ν = n m, gdje je Planova onstanta, ν frevenija, n viša energijsa razina, m niža energijsa razina ν = ν = ν ν 5 ν = ν = / ν = ν = ν ν =. Odgovor je pod D. Vježba Slia priazuje dio energijsi razina neog atoma. Ao eletron prijeđe s energijse razine na razinu, emitira se foton frevenije ν. Kada eletron prelazi s energijse razine 5 na razinu, frevenija emitiranog fotona će biti: A. ν B. ν C. ν D. ν 4 energije Rezultat: B. 9

10 adata (Dora, srednja šola) Crtež priazuje dio energijsi razina neog atoma. Ao eletron soči s energijse razine na razinu, emitira se foton valne duljine. Kada eletron sače s energijse razine 5 na razinu, valna duljina emitiranog fotona će biti: A. B. C. D. 5 energije Rješenje,, 5, ν, ν =? Kad atom emitira eletromagnetso zračenje (foton) on prelazi iz jednog staionarnog stanja u drugo, odnosno iz stanja više u stanje niže energije. nergija emitiranog fotona jednaa je razlii energija ti stanja n m, gdje je Planova onstanta, brzina svjetlosti u vauumu, valna duljina, n viša energijsa razina, m niža energijsa razina = = = = 5 = = = = / =. Odgovor je pod A. Vježba Crtež priazuje dio energijsi razina neog atoma. Ao eletron soči s energijse razine na razinu, emitira se foton valne duljine. Kada eletron sače s energijse razine 5 na razinu, valna duljina emitiranog fotona će biti: A. B. C. D.

11 4 energije Rezultat: C. adata (Hul, gimnazija) Cezij je izložen MG zračenju valne duljine m. Izračunaj masimalnu brzinu fotoeletrona ao su u eziju eletroni vezani energijom ev. (brzina svjetlosti u praznini = 8 m / s, masa eletrona m = 9. - g) Rješenje = m, W = ev = [.6-9 ] =.4-9 J, = 8 m / s, m = 9. - g, ν =? ijelo mase m i brzine v ima inetiču energiju m v. = letronvolt (ev) je jedinia za energiju. nergiju ev dobije čestia nabijena istim eletričnim nabojem ao što ga ima eletron (.6-9 C) ad prođe eletričnim poljem razlie potenijala V: 9 9 ev =.6 C V =.6 J. Fotoeletrični učina pojava je izbijanja eletrona pomoću svjetlosti (eletromagnetsog zračenja) iz ovina. Kad fotoni energije = f padnu na neu ovinu, oni uz određene uvjete izbijaju eletrone iz ovine. o je fotoeletrični efet. Pritom se energija fotona utroši dijelom na izbijanje eletrona iz ovine, a dijelom ta energija prelazi u inetiču energiju eletrona pa vrijedi: = m v + W, 4 gdje je Planova onstanta = 6.66 J s, brzina svjetlosti, valna duljina, m v inetiča energija, W izlazni rad. = m v + W m v + W = m v = W m v = W / v = W v = W / m m m v = W = m

12 8 m s m = J s.4 J = g 4. m s Vježba Cezij je izložen MG zračenju valne duljine 4. - m. Izračunaj masimalnu brzinu fotoeletrona ao su u eziju eletroni vezani energijom ev. (brzina svjetlosti u praznini = 8 m / s, masa eletrona m = 9. - g) Rezultat: m / s. adata 4 (Megy, gimnazija) Pri osvjetljavanju površine platine ultraljubičastim zračenjem valne duljine 4 nm, napon pri ojem prestaje fotoeletrični učina iznosi.8 V. Kolii je izlazni rad eletrona iz platine? (brzina svjetlosti u praznini = 8 m / s, naboj eletrona e =.6-9 C) Rješenje 4 W =? = 4 nm =.4-7 m, U =.8 V, = 8 m / s, Q = e =.6-9 C, ijelo mase m i brzine v ima inetiču energiju m v. = Fotoeletrični učina pojava je izbijanja eletrona pomoću svjetlosti (eletromagnetsog zračenja) iz ovina. Kad fotoni energije = f padnu na neu ovinu, oni uz određene uvjete izbijaju eletrone iz ovine. o je fotoeletrični efet. Pritom se energija fotona utroši dijelom na izbijanje eletrona iz ovine, a dijelom ta energija prelazi u inetiču energiju eletrona pa vrijedi: = m v + W, 4 gdje je Planova onstanta = 6.66 J s, brzina svjetlosti, valna duljina, m v inetiča energija, W izlazni rad. Rad eletričnog polja računa se po formuli W = Q U, gdje je Q naboj, U napon. Iz insteinove relaije za fotoeletrični efet dobije se: = m v + W m v + W = W = m v. Fotoeletrični učina prestaje pri naponu U ada je rad eletričnog polja Q U jedna početnoj inetičoj energiji fotoeletrona, m v tj. Dalje slijedi: [ ] m v = Q U Q = e m v = e U.

13 m v = e U W = e U = W = m v 8 m s = J s.6 C.8 V = 8.46 J. 7.4 m Vježba 4 Pri osvjetljavanju površine platine ultraljubičastim zračenjem valne duljine 4 nm, napon pri ojem prestaje fotoeletrični učina iznosi 8 mv. Kolii je izlazni rad eletrona iz platine? (brzina svjetlosti u praznini = 8 m / s, naboj eletrona e =.6-9 C) Rezultat: m / s. adata 5 (Megy, gimnazija) Kolia treba biti brzina eletrona da pri udaru u volframovu pločiu iz nje izbai eletron? Izlazni rad eletrona iz volframa iznosi 4.5 ev. (masa eletrona m = 9. - g) Rješenje 5 W = 4.5 ev = [ ] = J, m = 9. - g, ν =? ijelo mase m i brzine v ima inetiču energiju m v. = letronvolt (ev) je jedinia za energiju. nergiju ev dobije čestia nabijena istim eletričnim nabojem ao što ga ima eletron (.6-9 C) ad prođe eletričnim poljem razlie potenijala V: 9 9 ev.6 = C V =.6 J. Fotoeletrični učina pojava je izbijanja eletrona pomoću svjetlosti (eletromagnetsog zračenja) iz ovina. Kad fotoni energije = f padnu na neu ovinu, oni uz određene uvjete izbijaju eletrone iz ovine. o je fotoeletrični efet. Pritom se energija fotona utroši dijelom na izbijanje eletrona iz ovine, a dijelom ta energija prelazi u inetiču energiju eletrona pa vrijedi: = m v + W, 4 gdje je Planova onstanta = 6.66 J s, brzina svjetlosti, valna duljina, m v inetiča energija, W izlazni rad. letron mora izbaiti drugi eletron priliom udara u volframovu pločiu pa je njegova inetiča energija veća ili jednaa od izlaznog rada eletrona iz volframa. Vježba 5 W W m v W m v W / v m m 9 W / W v v = = J =.6 m. m m 9. g s Kolia treba biti brzina eletrona da pri udaru u volframovu pločiu iz nje izbai eletron? Izlazni rad eletrona iz volframa iznosi.45 ev. (masa eletrona m = 9. - g)

14 Rezultat:.6 6 m / s. adata 6 (, gimnazija) Granična valna duljina zračenja oje izaziva fotoučina na srebru iznosi 6 nm. Kolia je masimalna inetiča energija eletrona, izražena u eletronvoltima, oji izlijeću iz srebra ada ga ozračimo valnom duljinom od nm? (brzina svjetlosti u praznini = 8 m / s) Rješenje 6 g = 6 nm =.6-7 m, = nm = -7 m, = 8 m / s, =? letronvolt (ev) je jedinia za energiju. nergiju ev dobije čestia nabijena istim eletričnim nabojem ao što ga ima eletron (.6-9 C) ad prođe eletričnim poljem razlie potenijala V: 9 9 ev.6 = C V =.6 J. Fotoeletrični učina pojava je izbijanja eletrona pomoću svjetlosti (eletromagnetsog zračenja) iz ovina. Kad fotoni energije = f padnu na neu ovinu, oni uz određene uvjete izbijaju eletrone iz ovine. o je fotoeletrični efet. Pritom se energija fotona utroši dijelom na izbijanje eletrona iz ovine, a dijelom ta energija prelazi u inetiču energiju eletrona pa vrijedi: = m v + W, i 4 gdje je Planova onstanta = 6.66 J s, brzina svjetlosti, valna duljina, m v inetiča energija, W i izlazni rad. Kada foton energije upada na površinu metala sudara se s eletronima, povećava energiju slobodni eletrona u metalu. Dio energije fotona utroši se na oslobađanje eletrona iz metala (na izlazni rad W i) i na inetiču energiju eletrona izbačeni iz metala: = + W i. letron će izaći iz metala samo ao je W i, > > g tj. ao je < g, gdje je g granična valna duljina ovisna o vrsti metala. W i = g = + + = = g g g = + W i 4 8 m = = 6.66 J s = g s 7 7 m.6 m =. 9 J =.9 :.6 =.45 ev. 4

15 Vježba 6 Nema vježbe! Rezultat: adata 7 (Maro, gimnazija) Kinetiča energija eletrona iznosi.8 ev. a olio se treba povećati inetiča energija eletrona da bi mu se valna duljina smanjila na 6% početne vrijednosti? Rješenje 7 =.8 ev =.8 ev, Kao se računa ''... p% od x...''? 6 = 6 % =.6, = =? p x. De Broglie je došao teorijsi do zaljuča da svaa čestia oja se giba mora imati valna svojstva. Čestii mase m u gibanju brzinom v odgovara valna duljina =, m v gdje je Planova onstanta. ijelo mase m i brzine v ima inetiču energiju m v. = Kada je inetiča energija eletrona mnogo manja od energije mirovanja eletrona možemo uporabiti formulu: =. m = m podijelimo m m jednadžbe = = = m m m.6 = = = = =.6 = = = = / = Povećanje inetiče energije iznosi:.6 = = = =.6 5

16 Vježba 7 =.8 ev = ev =. ev =. ev..6 Kinetiča energija eletrona iznosi.8 ev. a olio se treba povećati inetiča energija eletrona da bi mu se valna duljina smanjila za 4% početne vrijednosti? Rezultat:. ev. adata 8 (Damir, gimnazija) Rješenje 8 Odredi broj protona, neutrona i eletrona u atomu 6 Co. 6 Co, =?, N =? Osnovne su sastavne čestie jezgre atoma proton i neutron. Broj protona u jezgri odlučan je za naboj jezgre, a time i za redni broj u periodnom sustavu elemenata. broj protona i neutrona u jezgri određuje maseni broj jezgre i odlučna je za atomsu masu jezgre. lemente označujemo simbolom A X, gdje je X simbol emijsog elementa, A maseni broj jezgre (uupan broj nuleona: protona i neutrona), redni broj elementa u periodnom sustavu elemenata (broj protona). A = + N N = A broj neutrona. Redni broj obalta Co (vidi periodni sustav elemenata, Mendeljejevljevu tabliu) jest 7, što znači da jezgra atoma sadrži 7 protona, = 7. broj protona i neutrona u jezgri je 6. tj. jezgra ima 6 7 = neutrona, N =. Broj eletrona jedna je broju protona, 7. Vježba 8 Odredi broj protona, neutrona i eletrona u atomu 9 Be. Rezultat: Protona 4, neutrona 5, eletrona 4. adata 9 (Mateja, gimnazija) U nulearnoj reaiji odredi brojeve a i b i odgovarajući element. brješenje 9 a =?, b =? a X + He Y + H. b Osnovne su sastavne čestie jezgre atoma proton i neutron. Broj protona u jezgri odlučan je za naboj jezgre, a time i za redni broj u periodnom sustavu elemenata. Suma protona i neutrona u jezgri određuje maseni broj jezgre i odlučna je za atomsu masu jezgre. lemente označujemo simbolom A X, gdje je X simbol emijsog elementa, A maseni broj jezgre (uupan broj nuleona: protona i neutrona), redni broj elementa u periodnom sustavu elemenata (broj protona). A = + N N = A broj neutrona. aoni očuvanja: zbroj maseni brojeva prije nulearne reaije mora biti jedna zbroju maseni brojeva naon nulearne reaije 6

17 zbroj protona u jezgri prije nulearne reaije mora biti jedna zbroju protona u jezgri naon nulearne reaije. Sada računamo. a X + He Y + H b zaoni a + 4 = 7 + a + 4 = 7 + a + 4 = 8 a = 8 4 očuvanja 7 + = b + b + = 7 + b + = 9 b = 9 a = 4. b = 8 Vidi periodni sustav elemenata, Mendeljejevljevu tabliu! a X 7 X 7 N a = =. b = 8 7 Y = 7 Y = 7 O b 8 8 Vježba 9 U nulearnoj reaiji odredi brojeve a i b i odgovarajući element. 7 Li + H a X. b Rezultat: 4. He adata (vonimir, gimnazija) Nađi nepoznati član u reaiji raspada urana 5: brješenje a =?, b =? 5 U + n 4 Kr a X n b Osnovne su sastavne čestie jezgre atoma proton i neutron. Broj protona u jezgri odlučan je za naboj jezgre, a time i za redni broj u periodnom sustavu elemenata. Suma protona i neutrona u jezgri određuje maseni broj jezgre i odlučna je za atomsu masu jezgre. lemente označujemo simbolom A X, gdje je X simbol emijsog elementa, A maseni broj jezgre (uupan broj nuleona: protona i neutrona), redni broj elementa u periodnom sustavu elemenata (broj protona). A = + N N = A broj neutrona. aoni očuvanja: zbroj maseni brojeva prije nulearne reaije mora biti jedna zbroju maseni brojeva naon nulearne reaije zbroj protona u jezgri prije nulearne reaije mora biti jedna zbroju protona u jezgri naon nulearne reaije. Simboli za čestie: neutron = n, proton = p, deuteron = jezgra od H 7

18 4 α čestia = jezgra od He, eletron = e, pozitron = + e. Sada računamo. 5 U 4 a 9 + n Kr X n 6 + b + zaoni 5 + = 4+ a + 6 = 4+ a + 6 = 44 + a očuvanja 9 + = 6 + b + 9 = 6 + b + 9 = 6 + b 44 + a = 6 a = 6 44 a = b = 9 b = 9 6 b = 56 Vidi periodni sustav elemenata, Mendeljejevljevu tabliu! Vježba Malo povijesti! a = 9 a 9 9 X = X b 56 Ba b = }. Rezultat: rnest Ruteford, 99. Prva umjetno izvedena nulearna reaija. 4 He N O + H. 8 Jon D. Coroft, rnest. S. Walton, 9. Prva nulearna reaija s umjetno proizvedenim i ubrzanim protonima. H + 7 Li 8 Be 4 He + 4 He. 4 Irène Joliot Curie, Jean Frédéri Joliot Curie, 94. Prvi umjetno proizveden radioativni element Pa. 7 Al + 4 He P + n. 5 (Stjepan Muić, Fizia zbira zadataa za srednje šole, lement, agreb,.) 8